Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 6. sjednici, održanoj 18. veljače 2021. godine Izvješće o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktom od 10. rujna 2020. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.
U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
U uvodnom obrazloženju Glavni ravnatelj HRT-a rekao je da je u financijskom segmentu 2019. nastavljen trend pozitivnog poslovanja, pa je tako ostvarena dobit nakon oporezivanja u visini 109,8 milijuna kuna, te da je HRT uspio održati stabilnost prihoda od pristojbe kao temeljnog izvora financiranja javne djelatnosti HRT-a, dok je u dijelu komercijalne prodaje uspio naplatiti određeni dio prava nelegalnih emitiranja HTV programa. Prihodi za 2019. godinu ostvareni su u iznosu od 1,362 mlrd kuna što je 24,9 milijuna manje od ostvarenja 2018. godine, te 9,6 milijuna kuna više od plana. Prihodi od mjesečne pristojbe su 4,8 milijuna kuna veći od ostvarenih u prethodnoj godini te su 9 milijuna kuna manji u odnosu na plan. Unatoč stabilnim prihodima, HRT je opterećen visokim udjelom fiksnih troškova. Rashodi HRT-a su iznosili 1,239 mlrd kuna i manji su u odnosu na 2018. godinu budući nije bilo velikih sportskih događaja. U proizvodnju programskih sadržaja uloženo je ukupno 263 milijuna kuna izravnih vanjskih troškova što je 9,4% manje nego 2018., a 7% manje od plana. Ostvarena dobit usmjerena je izravno u sanaciju prenesenih gubitaka. Pozitivan rezultat utjecao je i na poboljšanje likvidnosti kao i na smanjenje zaduženosti prema bankama. Poslovne aktivnosti gotovo su u potpunosti financirane iz vlastitih sredstava, a sve obveze su podmirivane u ugovornim rokovima. Tijekom 2019. provela su se značajna ulaganja u dugotrajnu nematerijalnu i materijalnu imovinu, te je u oviru tog investicijskog ciklusa izvršeno sveukupno 210,2 mil kuna ulaganja u dugotrajnu imovinu.
Što se tiče programskog dijela, HRT je nastojala u izvještajnom razdoblju ostvarili raznolikost tema i žanrova u svojim programima, podržavati pluralizam i pružati priliku za izražavanje različitih stajališta i ideja, te svim svojim građanima omogućiti da se uključe, steknu vlastita mišljenja te sudjeluju u demokratskim procesima društva.
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje vezano za troškove za odvjetnička društva i javnobilježničke troškove, posebno vezano za tužbe protiv novinara. Odgovoreno je da je većina sudskih sporova riješena nagodbom, a što je u vezi i sa zaključkom Odbora za informiranje, informatizaciju i medije. Neki sudski sporovi se i dalje vode, jer su uloženi pravni lijekovi. Veliki dio tih troškova odnosio se i na naplatu pristojbe.
Postavljeno je i pitanje vezano za strukturu zaposlenih na HRT-u, odnosno o velikom udjelu zaposlenih sa srednjom stručnom spremom, te je iznesena primjedba da je više sredstava trebalo utrošiti na stručno usavršavanje. Rečeno je da veliki broj zaposlenika sa srednjom stručnom spremom vuče korijene iz vremena kada je na HRT-u bilo zaposleno oko 5000 ljudi, a sada ih ima oko 2800, te da se kod zapošljavanja daje prednost visokoj stručnoj spremi.
Skrenuta je i pozornost da je najveći trošak je bio prema Odašiljačima i vezama i da je gotovo 20 % viši u odnosu na prethodnu godinu, te je postavljeno i pitanje da li je došlo do povećanja programa u odnosu na prethodnu godinu. Odgovoreno je da Odšiljači i veze imaju svoj cjenik i on je isti za HRT i za druge korisnike istih usluga.
Nadalje, pohvaljen je rad Hrvatskog radija, posebno prvog i drugog programa, dok na trećem programu još treba poraditi, te je rečeno da je potrebno dati veću podršku onima koji čuvaju kulturu i kulturnu baštinu Republike Hrvatske i tražiti izlaz u kreativnosti. Što se tiče televizije, iznesena je primjedba da je izgubljen kontakt s gledateljstvom, posebno u ”prime time”-u, na što je rečeno da HRT treba ispunjavati svoju ulogu javne televizije, te se ne može niti treba mjeriti s komercijalnim televizijama.
Nakon provedene rasprave Odbor nije donio odluku jer su mišljenja članova Odbora ostala podijeljena ( 5 glasova ”ZA” i 5 glasova ”PROTIV”).
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević