11. saziv Hrvatskoga sabora (16.05.2024.)

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 15. studenoga 2024. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o posebnim pravima iz mirovinskoga osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja, prvo čitanje,  P.Z. br. 91, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se pojam zaposlenika na poslovima razminiranja proširuje i na voditelje radilišta koji neposredno obavljaju poslove rukovođenja radilištima te pomoćne djelatnike koji neposredno obavljaju pomoćne poslove u razminiranju (poslove rukovatelja stroja i vodiča pasa te ostale pomoćne poslove) kako bi se i njima, a s obzirom na samu težinu rada na tim poslovima odnosno radnim mjestima, omogućilo stjecanje prava na starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima i na istovjetan način kako je to omogućeno i drugim zaposlenicima na poslovima razminiranja u smislu Zakona.
Nadalje, predloženim zakonom omogućava se voditeljima radilišta i pomoćnim djelatnicima ostvarivanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu i u slučaju ako su postupak pokrenuli prije njegovog stupanja na snagu, ako je to za njih povoljnije. 

U raspravi je podržano donošenje ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 ”za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama  Zakona o posebnim pravima iz mirovinskoga osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja, P.Z. br. 91 
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 15.studenoga 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14.studenoga  2024. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica  Vlade Republike Hrvatske istaknula je, da su planirani prihodi u iznosu od  33 milijarde eura te ukupno planirani rashodi u iznosu od 37 milijardi eura, planirani manjak državnog proračuna za 2025. godinu iznosi 4,1 milijardu eura ili 4,4% bruto domaćeg proizvoda. U 2026. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 3,5 milijardi eura ili 3,5% BDP-a dok se u 2027. očekuje manjak od 1,7 milijardi eura ili 1,7% BDP-a.

Također je naglasila da naknade građanima i kućanstvima čine i u 2025. godini najznačajniju skupinu rashoda proračuna te se planiraju u iznosu od 11,2 milijarde eura što čini povećanje od 776,7 milijuna eura u odnosu na tekući plan 2024. godine. Ovo povećanje prvenstveno je rezultat povećanih izdvajanja za mirovine (778,5 milijuna eura) uslijed redovnog usklađivanja mirovina i mirovinske reforme, odnosno očekivanog stupanja na snagu Izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju (očekivano stupanje na snagu 1. srpnja 2025.). Ovim Izmjenama predvidjet će se, promjena formule usklađivanja mirovina, povećanje dodanog staža po djetetu i redefiniranje bonifikacije mirovina nakon ispunjavanja uvjeta dobi za odlazak u starosnu mirovinu kao i uvođenje godišnjeg dodatka s primjenom od 2026. godine.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 ” za”, 1 ”protiv”  i 1 ”suzdržan”)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Državni proračun Republike Hrvatske za  2025. godinu  i projekcija za 2026. i 2027. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 15.studenoga  2024. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z.br.89, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14.studenoga  2024. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je  da se predloženim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 8 ”za” i 1 ”protiv”  ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P. Z. br. 89 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 22.listopada 2024. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći, prvo čitanje, P.Z.E. br. 69, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16.listopada 2024. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.
Pitanje minimalne plaće nalazi se u nadležnosti država članica te u ovom području Europska unija ima potpornu i komplementarnu ulogu, no ovom se Direktivom doprinosi ostvarenju ciljeva Europskog stupa socijalnih prava.
 Nadalje predlagatelj je istaknuo kako cilj Direktive nije usklađivanje visine minimalne plaće na području cijele EU niti uspostavljanje jedinstvene metode za njeno određivanje, već poticanje određivanja  primjerenog iznosa minimalnih plaća u zemljama članicama, uz povećanje pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima, kojima poslodavci i sindikati autonomno ugovaraju plaće. 
 Adekvatnim iznosom minimalne plaće koja se smatra primjerenom smatrao bi se iznos od najmanje 50% bruto prosječne plaće odnosno 60% bruto medijalne plaće u državi članici.  
Države članice koje imaju zakonom određene iznose minimalne plaće, u koje pripada i Republika Hrvatska, trebaju uspostaviti određene postupke kojima bi osigurale primjerenost minimalnih plaća, zbog postizanja pristojnog životnog standarda, smanjenja opasnosti  siromaštva zaposlenih,  najslabije plaćenih i najmanje zaštićenih radnika te promicanja socijalne kohezije.
 Pritom bi trebale upotrebljavati kriterije koji uključuju najmanje  kupovnu moć zakonskih minimalnih plaća uzimajući u obzir troškove života, opću razinu plaća, njihov rast i njihovu distribuciju, dugoročne nacionalne razine i kretanja produktivnosti, kao i upotrebljavati indikativne referentne vrijednosti za procjenu primjerenosti zakonskih minimalnih plaća.
U raspravi je pozitivnim ocijenjeno predloženo rješenje po kojemu nije više moguće ugovoriti  minimalnu plaću u iznosu manjem od iznosa propisanog uredbom Vlade Republike Hrvatske. U raspravi je iznijeto mišljenje kako nije poznata niti dostupna  metodologija izračuna minimalne plaće.
Na kraju rasprave predlagatelj je pojasnio  da ministar nadležan za rad predlaže iznos minimalne plaće nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, pritom vodeći računa  o udjelu minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine, inflaciji, kretanju plaća, kretanju nezaposlenosti i zaposlenosti, demografskim kretanjima te ukupnom stanju gospodarstva.
Praćenje i analizu kretanja minimalne plaće vrši stručno povjerenstvo, u čijem su sastavu, osim predstavnika ministarstva nadležnog za rad, dva predstavnika udruga sindikata više razine, dva predstavnika udruge poslodavaca više razine, tri predstavnika akademske zajednice (ekonomskih stručnjaka u relevantnom području) i jedan predstavnik Državnog zavoda za statistiku.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno ( 11 ”za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći, P.Z.E.br.69 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišo Krstičević
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 22.listopada 2024. godine, raspravljao je  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 63, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3.listopada 2024. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnome izlaganju predstavnici  predlagatelja istaknuli su kako  se po postojećem modelu dozvole za boravak i rad izdaju  najduže na rok od godinu dana, dok se dozvole za boravak i rad za sezonske radnike izdaju na maksimalno šest mjeseci u razdoblju od 12 mjeseci.
Mogućnost rada državljana trećih zemalja kao sezonskih radnika do maksimalno šest mjeseci, osobito u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, pokazalo se kao nedostatno za potrebe turističkog sektora.
Broj dozvola za boravak i rad koje se izdaju za cjelogodišnji rad u zadnjih nekoliko godina bilježe  znatan  porast, a ograničenje njihovog trajanja na godinu dana ne prati potrebe gospodarskog sektora, uslijed čega dolazi do velikog administrativnog opterećenja poslodavaca i tijela koja sudjeluju u postupku. U primjeni važećeg modela izdavanja dozvola za boravak i rad uočeni su određeni izazovi u smislu da poslodavci podnose veliki broj zahtjeva nerazmjerno broju zaposlenih hrvatskih državljana i veličini poslovnog subjekta, odnosno više poslodavaca za istog državljanina treće zemlje istovremeno podnose zahtjeve za dozvole za boravak i rad što dovodi do administrativnog opterećenja svih tijela u postupku. U praksi su uočene situacije kada poslodavac neposredno po dolasku državljana treće zemlje odustaje od njegova zapošljavanja, ili državljanin treće zemlje odustane od zapošljavanja, što je rezultat neprovedenog ili nepotpuno provedenog selekcijskog postupka, slijedom čega se državljani trećih zemalja zatiču u neizvjesnim situacijama, pa i u nezakonitom boravku. Državljani trećih zemalja mijenjaju zanimanja bez dokaza da su osposobljeni za obavljanje takvih poslova kada se radi o deficitarnim zanimanjima, što je dovodilo do otkazivanja radnog odnosa, a poslodavac je ostao bez potrebne radne snage.
Vezano za smještaj stranih radnika, u praksi su uočene određene situacije kada su strani radnici bili smješteni u neodgovarajuće prostore, s obzirom na kvadraturu i broj osoba. 
U raspravi su članovi Odbora podržali predložena rješenja kojima se poboljšava smještaj stranih radnika. Također, podržan  je model po kojemu je uveden omjer broja zaposlenih domaćih i stranih radnika kod poslodavca kako bi se spriječilo nekontrolirano zapošljavanje stranih radnika. Nadalje, u raspravi je ukazano na potrebu integracije stranih radnika u društvo, a prvi korak je učenje hrvatskog jezika. Dio članova Odbora drži da je potrebno žurno donijeti imigracijsku  i integracijsku strategiju.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 ”za” i 4 ”suzdržana” ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, P.Z. br. 63

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj  22. listopada 2024. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, prvo čitanje, P.Z. br. 70 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2024. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predlagatelj je istaknuo da novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti treba osigurati nezaposlenoj osobi primjerenu egzistenciju koja će joj omogućiti pronalazak kvalitetnog zaposlenja. Kako bi materijalno pravna zaštita bila adekvatna, stručna Analiza kao podloga za zakonske izmjene, pokazala je da je potrebno povećati iznos novčane naknade nakon prvih 90 dana korištenja iste, kada prema Zakonu nezaposlene osobe ostvaruju samo 30% osnovice. Stoga se ovim Prijedlogom zakona  propisuje povećanje iznosa novčane naknade sa sadašnjih 30% na 35% osnovice i to za razdoblje od 91. do 180. dana nezaposlenosti. Na ovaj način procijenjeno je da bi se uspostavila ravnoteža u smislu da korisnici, s jedne strane, ostaju u evidenciji Zavoda dok je naknada povećana i tako ostvaruju socijalnu sigurnost, dok s druge strane, traže odgovarajući posao i poboljšavaju izglede da se zaposle te ostanu dulje izvan nezaposlenosti.
 
Nadalje, Analiza je pokazala da su osobe mlađe od 30 godina češće izložene kratkotrajnim radnim odnosima te im je potrebno omogućiti pravo na novčanu naknadu pod povoljnijim uvjetima. Stoga se ovim Prijedlogom zakona predlaže za osobe mlađe od 30 godina smanjiti uvjet vremena provedenog na radu i to s devet na šest mjeseci u posljednja 24 mjeseca.
Također, ovim Prijedlogom zakona jasnije i preciznije uređuje se obrazovanje odraslih na način da obrazovni programi moraju biti temeljni na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, bilo da se radi o formalnim ili neformalnim programima obrazovanja.

U raspravi ukazano na problem dugotrajno nezaposlenih osoba  koje su pritom izgubile  radne vještine. Također je istaknut problem osoba bez ikakve naobrazbe kod kojih  bi Hrvatski zavod za zapošljavanje trebao uložiti dodatne napore za njihovu aktivaciju.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (11 ”za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, P.Z. br.70

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišo Krstičević
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 25. rujna 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 2, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 21. svibnja 2024. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade RH na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako postojeći model usklađivanja mirovina više nije održiv. Naime u uvjetima galopirajuće inflacije stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovina koja se primjenjuje od 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine određuje se na način da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj na način – ako je udio stope potrošačkih cijena u zbroju manji ili jednak 50% stopa usklađivanja određuje se tako da se zbroji 30% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70% promjene prosječne bruto plaće ili ako je udio  stope  promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju veći od 50% stopa usklađivanja mirovine određuje se tako da se zbroji 70% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30% stope promjene prosječne bruto plaće.
Stoga se predlaže da se za usklađivanje mirovina uzima 100% vrijednosti povoljnijeg indeksa između indeksa potrošačkih cijena i nominalnog indeksa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj.
U raspravi dio članova Odbora ukazao je više puta na nepovoljan položaj naših umirovljenika ističući da veliki broj njih živi na rubu siromaštva. Iznijeto je mišljenje po kojemu prilikom izmjena Zakona o mirovinskom  osiguranju treba ukinuti trajnu penalizaciju za prijevremene mirovine.
Predstavnik Vlade RH istaknuo je kako je Vlada u svom Programu od 2024.-2028. predvidjela mjere za daljnje unapređenje mirovinskog sustava kojima će se poboljšati materijalni položaj umirovljenika.
Većina  članova Odbora smatra da će Vlada RH svojim cjelovitim rješenjima kroz izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, izmjenu formule usklađivanja (85% i 15%), zatim dodani staž od godinu dana za svako rođeno dijete kao i  godišnji dodatak  na mirovine u znatnoj mjeri poboljšati materijalni položaj umirovljenika. 
 
U raspravi je dio članova Odbora podržao predložena rješenja jer bi se na ovakav način očuvala kupovna moć naših umirovljenika.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 3 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 2

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 18. rujna 2024. godine, raspravljao je  Prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada, P.Z. br. 49, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. kolovoza 2024. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik  predlagatelja istaknuo je kako je cilj predloženog Zakona  osigurati kvalitetnije upravljanje i održavanje zgrada.Također,predloženim Zakonom uređuje se  pitanje suglasnosti suvlasnika za kratkoročni najam stanova i najam stanova za smještaj radnika, budući da takav  oblik najama utječe  na kvalitetu stanovanja svih suvlasnika u zgradi te smanjuje stambeni fond za dugoročno rješavanje stambenog pitanja.Nadalje,omogućit će adekvatno upravljanje zgradom,  povećanje otpornosti zgrada na potres te energetska obnova zgrada, kao i donošenje odluka o ugradnji dizala.

U raspravi je ukazano kako je donošenje ovoga Zakona preduvjet za osiguranje kvalitetne stambene politike u Republici Hrvatskoj.
Također, istaknuto je kako je najvažnija novina predloženog Zakona ograničenje daljnog rasta kratkoročnog turističkog smještaja kao nepoželjnog načina  razvoja hrvatskog turizma.

Većina članova podržava donošenje ovoga Zakona koji ima za cilj uvođenje reda u upravljanje i održavanje zgrada.

U raspravi je više puta naglašeno da unatoč ograničenju prava  vlasništva većina stanara ima pravo na dom/mirno stanovanje.Također je istaknuto kako hotelski smještaj nije jednako razvijen u svim dijelovima Hrvatske te da ograničenje kratkoročnog najma/ apartmanizacije  ima veće posljedice u kontinentalnoj Hrvatskoj nego primjerice u Istarskoj županiji, tim više jer se Zakon ne primjenjuje retroaktivno.Prijepor je izazvalo predloženo rješenje kojim se zabranjuje najam stanova za radnike, unatoč što ne piše izrijekom“ za strane radnike „iznijeto je mišljenje po kojemu se to odnosi upravo na njih što će u konačnici dovesti do diskriminacije.

Na kraju rasprave predlagatelj je pojasnio kako jedinice lokalne samouprave nisu u obvezi sufinancirati ugradnju dizala u stambene zgrade.Također je pojasnio kako visina pričuve utječe na održavanje zajedničkih dijelova zgrade.Nadalje, istaknuo je kako je ovo poseban Zakon koji uvodi reda u održavanje i upravljanje stamenim zgradama, a s njim se ne rješava pristupačnost i priuštivost stanovanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (10 za i 2 suzdržana) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada, P.Z. br. 49

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 4.srpnja 2024. godine, raspravljao je Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 31. ožujka 2023. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. st. 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa zaprimljenim pritužbama i predstavkama koje su građani uputili u 2022. godini. Ured je zaprimio 2.474 pritužbi,najviše obraćanja, njih 565 odnosilo se na područje socijalne skrbi, potom područje zapošljavanja i rada 287, pristupačnost i mobilnost 256. Na mirovinsko osiguranje odnosilo se 195 obraćanja, na odgoj i obrazovanje 174, zdravstvo 148,ostala područja 137.

Istaknuo je  kako stanje ljudskih prava osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj danas nije u potpunosti na zadovoljavajućoj razini niti u jednom području, a prema podacima iz predmetnog Izvješća vidljivo je da se i dalje najčešće ne poštuju  prava u područjima od prioritetne važnosti za njihov život kao što su socijalna zaštita, obrazovanje, pristupačnost i mobilnost, zapošljavanje i rad te neovisni život i život u zajednici.   

Nadalje, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je pitanje zapošljavanja i ulaska u svijet rada bolno pitanje za sve nezaposlene osobe s invaliditetom u radno-aktivnoj dobi. Na dan 31. prosinca 2022. evidentirano je 15.513 zaposlenih osoba s invaliditetom, što je 3.819 osoba s invaliditetom više   u odnosu na 2021. godinu.

Najčešće pritužbe vezane uz zapošljavanje osoba s invaliditetom odnosile su se na provođenje natječajnih postupaka u državnim i javnim službama.Gotovo sve pritužbe odnosile su se na nemogućnost ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima zbog bodovne manipulacije u natječajnom postupku koju je teško, pa gotovo i nemoguće dokazati.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske kratko je  obrazložila  pisano mišljenje Vlade Republike, te pritom istaknula kako seiz godine u godinu  bilježe pozitivni pomaci u zapošljavanju osoba s invaliditetom.

U raspravi je ukazano kako poslodavci  u realnom sektoru  zapošljavaju osobe s invaliditetetom u većoj mjeri nego poslodavci u javnom /državnom sektoru.Zabrinjavajućim je ocjenjena ta praksa da se zbog neispunjavanja kvote zapošljavanja osoba s invaliditetom radije plaća novčana naknada.Iznijet je dobar primjer zapošljavanja  jedino u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Nadalje u raspravi je istaknuto kako je nužna rana intervencija  kod djece s teškoćama u razvoju.
Većina članova Odbora smatra da se znatno poboljšao položaj osoba s invaliditetom donošenjem Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o osobnom asistentu. Dio članova Odbora smatra da je potrebno urediti radnopravni položaj asistenata, kao stalni radni odnos, odnosno ugovorom na neodređeno vrijeme.
Suglasni su članovi Odbora da unatoč uspostavljenim zakonskim okvirima koji omogućavaju lakše zapošljavanje i socijalnu integraciju osoba s invaliditetom da je neophodno povećanje razine svijesti o njihovom statusu i položaju u društvenoj zajednici.

Dio članova Odbora smatra zabrinjavajućim da se samo oko 35% preporuka pravobranitelja prihvaća. Također je istaknuto kao problem koji se treba rješavati a ne ignorirati preporuke Ureda kada sudjeluje u e-savjetovanju predlagatelji zakona ne uzimaju u obzir već primaju na znanje.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno („9 za“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak   

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

Predsjednik Odbora

Mišo Krstičević
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 1. sjednici 
održanoj 21. lipnja  2024. godine, raspravljao je Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, aktom od 26. lipnja 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa stanjem mirovinskog osiguranja za 2022. godinu. 
U 2022. godini u Zavodu je bilo evidentirano 1 227 671 korisnika  mirovine i 1 607 734 osiguranika, tako da je omjer 1:1,31. Ukupni prihodi Zavoda iznosili su 48,892 milijardi kuna, a rashodi 48,877 milijarde, od čega za mirovine 46,857 milijardi kuna, odnosno 95,87%, u odnosu na 2021. godinu veći su za  7,7%.

Od 1. siječnja 2022. mirovine su usklađene za 2,24%, a od 1. srpnja 2022. za  6,18%.
Prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2022.  (umanjena za prirez i porez)  iznosila je 2.870,42 kune, a udio te mirovine u  prosječnoj neto plaći iznosio je 36,44%.
Prosječna starosna mirovina za prosinac 2022. iznosila je 3.077,54 kuna ili 39,07% prosječne neto plaće.

Starosna mirovina određena na temelju mirovinskog staža od 40 i više godina na dan 31.12.2022. iznosila je 4.426,74 kune, odnosno 56,19% prosječne neto plaće za prosinac 2022. (7.878 kn)
Prosječan mirovinski staž korisnika starosne mirovine iznosi 32 godine, korisnika prijevremene starosne mirovine 36 godina, korisnika invalidske 22 godine, obiteljske 29 godina, a prosjek mirovinskog staža svih korisnika mirovina iznosi 31 godinu, a u posljednjih deset godina prosječni mirovinski staž povećao se za 2 godine.

Najveći broj korisnika mirovina je u dobnoj skupini od 65 do 69 godina (278 945 korisnika  odnosno 24,61%), dok se udio korisnika u mlađim dobnim skupinama blago smanjuje uz istodobno povećanje udjela korisnika u starijim dobnim skupinama.takav trend očekuje se i ubuduće, zbog starenja stanovništva te smanjenja broja stanovnika u mlađim dobnim skupinama.
Na temelju Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe Zavod je nadležan za  rješavanje zahtjeva za priznanje prava, a u 2022. godini  prosječan broj korisnika bio je 6 011.

Udio mirovinskih rashoda u BDP-u iznosio je 9,36%, zbog rasta BDP-a i smanjenja broja korisnika mirovina.
Tijekom 2022. donijete su 3 Odluke o isplati jednokratnog novčanog primanja na temelju kojih je korisnicima isplaćeno 1.384.809.379,66 kuna.
U 2022. godini evidentirano je 23 399 korisnika mirovine koji rade do polovice punog radnog vremena. 
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske kojim predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga  zavoda za mirovinsko osiguranje za 2022.godinu. 
U raspravi je naglašeno da je ažurnost  u postupanju na visokoj razini u Zavodu te da  je Izvješće transparentno.
Dio članova Odbora smatra kako je rasprava o Izvješću za 2022. godinu zakašnjela te da bi bilo svrsishodno raspravljati Izvješća kada su podaci aktualni.
Nadalje, u raspravi je istaknuta negativna percepcija korisnika mirovina - hrvatskih branitelja u kategoriji po posebnim propisima, napose kada se u toj kategoriji nalazi 184 775 korisnika a od toga broja je udio od 71 407 mirovina hrvatskih branitelja. 
Također, u raspravi je istaknuto kako se u 2023. godini čekalo na isplatu prve mirovine do 60 dana. Budući da se u 2023. godini izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o dječjem doplatku povećao opseg posla/broj korisnika u Zavodu (isplata dijela obiteljske mirovine, povećanje minimalne mirovine i povećanje obiteljske mirovine) Zavod je po mišljenju većine članova Odbora u zadanim rokovima izvršio svoje zadaće.
U raspravi je predstavnica predlagatelja pojasnila kako će resorno ministarstvo razmotriti prijedlog koji se odnosi na vrednovanje studentskog rada. Na kraju rasprave istaknuto je kako će i Hrvatski zavod za socijalni rad unaprijediti svoj rad kada su u pitanju prava osoba s invaliditetom.

 
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za i 4 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak  

Prihvaća se Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2022. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                    Mišo Krstičević