Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 22.listopada 2024. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći, prvo čitanje, P.Z.E. br. 69, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16.listopada 2024. godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.
Pitanje minimalne plaće nalazi se u nadležnosti država članica te u ovom području Europska unija ima potpornu i komplementarnu ulogu, no ovom se Direktivom doprinosi ostvarenju ciljeva Europskog stupa socijalnih prava.
Nadalje predlagatelj je istaknuo kako cilj Direktive nije usklađivanje visine minimalne plaće na području cijele EU niti uspostavljanje jedinstvene metode za njeno određivanje, već poticanje određivanja primjerenog iznosa minimalnih plaća u zemljama članicama, uz povećanje pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima, kojima poslodavci i sindikati autonomno ugovaraju plaće.
Adekvatnim iznosom minimalne plaće koja se smatra primjerenom smatrao bi se iznos od najmanje 50% bruto prosječne plaće odnosno 60% bruto medijalne plaće u državi članici.
Države članice koje imaju zakonom određene iznose minimalne plaće, u koje pripada i Republika Hrvatska, trebaju uspostaviti određene postupke kojima bi osigurale primjerenost minimalnih plaća, zbog postizanja pristojnog životnog standarda, smanjenja opasnosti siromaštva zaposlenih, najslabije plaćenih i najmanje zaštićenih radnika te promicanja socijalne kohezije.
Pritom bi trebale upotrebljavati kriterije koji uključuju najmanje kupovnu moć zakonskih minimalnih plaća uzimajući u obzir troškove života, opću razinu plaća, njihov rast i njihovu distribuciju, dugoročne nacionalne razine i kretanja produktivnosti, kao i upotrebljavati indikativne referentne vrijednosti za procjenu primjerenosti zakonskih minimalnih plaća.
U raspravi je pozitivnim ocijenjeno predloženo rješenje po kojemu nije više moguće ugovoriti minimalnu plaću u iznosu manjem od iznosa propisanog uredbom Vlade Republike Hrvatske. U raspravi je iznijeto mišljenje kako nije poznata niti dostupna metodologija izračuna minimalne plaće.
Na kraju rasprave predlagatelj je pojasnio da ministar nadležan za rad predlaže iznos minimalne plaće nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, pritom vodeći računa o udjelu minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine, inflaciji, kretanju plaća, kretanju nezaposlenosti i zaposlenosti, demografskim kretanjima te ukupnom stanju gospodarstva.
Praćenje i analizu kretanja minimalne plaće vrši stručno povjerenstvo, u čijem su sastavu, osim predstavnika ministarstva nadležnog za rad, dva predstavnika udruga sindikata više razine, dva predstavnika udruge poslodavaca više razine, tri predstavnika akademske zajednice (ekonomskih stručnjaka u relevantnom području) i jedan predstavnik Državnog zavoda za statistiku.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno ( 11 ”za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak
Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći, P.Z.E.br.69
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević