5. saziv Hrvatskoga sabora (22.12.2003. - 11.1.2008.)

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 59. sjednici održanoj 10. listopada 2007. Prijedlog kandidata za izbor člana Državnog sudbenog vijeća, koje je Odboru za pravosuđe Hrvatskoga sabora uputio predsjednik Vrhovnog suda RH aktom Broj: SU IV 957/07-28 od 09. listopada 2007.
Uvodno, Odbor je utvrdio slijedeće:
-Predsjednik Državnog sudbenog vijeća dopisom broj: OU-21/07 od 12. travnja 2007. izvijestio je Odbor za pravosuđe da članu Državnog sudbenog vijeća Milanu Gudelju prestaje mandat 15. listopada 2007. godine,
-Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora u skladu s člankom 3. Zakona o državnom sudbenom vijeću ( “Narodne novine” broj: 58/93., 49/99., 129/00. i 150/05. ) i člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u postupku izbora člana Državnog sudbenog vijeća ovlašten je zatražiti od predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske pokretanje postupka kandidiranja za člana vijeća,
-Odbor je primio prijedloge kandidata za člana Državnog sudbenog vijeća od predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, utvrđene na proširenoj Općoj sjednici Vrhovnog suda RH.
Sukladno članku 3. Zakona o Državnom sudbenom vijeću Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske utvrdila je tri kandidata za izbor člana DSV-a, slijedećim redom:

1. Ranko Marijan, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa 30 glasova;
2. Krešimir Devčić, sudac Županijskog suda u Zagrebu s 26 glasova;
3. Ileana Vinja, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske s 22 glasa.

Svi prijedlozi nalaze se u privitku Izvješća.

Odbor za pravosuđe utvrdio je da predloženi kandidati ispunjavaju uvjete za člana Državnog sudbenog vijeća. Prijedloge ovlaštenog predlagatelja za izbor jednog člana Državnog sudbenog vijeća, Odbor upućuje Hrvatskom saboru na odlučivanje, u skladu s člankom 3. Zakona o državnom sudbenom vijeću.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova “ZA” usvojio slijedeće:

ZAKLJUČKE

1. PREDLAŽE SE PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA DA U DNEVNI RED 27. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA UVRSTI TOČKU: “IZBOR ČLANA DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA”

2. HRVATSKOM SABORU PREDLAŽU SE TRI KANDIDATA OVLAŠTENOG PREDLAGATELJA ZA IZBOR JEDNOG ČLANA DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA, JER JE UTVRĐENO DA ISPUNJAVAJU UVJETE ZA IZBOR

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Emila Tomljanovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Emil Tomljanović

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora  razmotrio je na 58. sjednici održanoj 26. rujna 2007. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. kolovoza 2007.

Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije. Okvirnom odlukom Vijeća 2005/667 PUP Republika Hrvatska se obvezala povisiti kazne za pravne osobe u odnosu na djela onečišćenja morskog okoliša brodova. U raspravi su članovi Odbora naglasili da dosadašnji okviri nisu dobri, stoga podržavaju predložena povećanja. Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe  jednoglasno je  sa  sedam (7) glasova “za”  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOVORNOSTI PRAVNIH OSOBA ZA KAZNENA DJELA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Emila Tomljanovića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Emil Tomljanović

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora  razmotrio je na 58. sjednici održanoj 26. rujna 2007. Konačni prijedlog zakona o ostvarivanju prava na pravnu pomoć koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 07. rujna 2007. Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskog sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja osvrnuo se na razlike između Konačnog prijedloga zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. U članku 36. propisuje se tko može dati inicijativu za poništaj prava na pravnu pomoć, člankom 41. određuju se kriteriji po kojima udruge mogu pružati pravnu pomoć,  a člankom 43. uređuje se što udruge  prilažu uz zahtjev za upis u registar. Članovi Odbora upoznati su s mišljenjem koalicije udruga na Konačni prijedlog zakona o ostvarivanju prava na pravnu pomoć. Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7)  glasova “za”  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O OSTVARIVANJU PRAVA NA PRAVNU POMOĆ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Emila Tomljanovića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Emil Tomljanović

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 58. sjednici održanoj 26. rujna 2007. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. kolovoza 2007.
Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama usklađuje naše zakonodavstvo s propisima Europske unije, sukladno preuzetim obvezama RH u procesu pristupanja EU. Predložene izmjene odnose se na potpunu primjenu načela ”ne bis in idem” u skladu s Konvencijom iz Schengena. Nadalje, usklađivanje se odnosi na kaznena djela s prijevarama na račun financijskih sredstava EU. S obzirom na porast opasnosti od požara predlaže se pooštravanje kaznenih sankcija za namjerno izazivanje požara.           
Na Konačni prijedlog Zakona članovi Odbora iznijeli su slijedeće primjedbe, prijedloge i mišljenja:
-ponukani prijedlogom da se u svrhu generalne prevencije povisi zapriječena kazna za kazneno djelo “Dovođenja u opasnost života ili imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom”, a povodom brojnih slučajeva ponavljanja prekršaja upravljanjem motornim vozilom i za vrijeme trajanja zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom primijenjenih prema nekoj osobi po Zakonu o prekršaju, Odbor sugerira predlagatelju  da izvidi proceduralnu mogućnost  promjene članka 308. Kaznenog zakona. Na način da se propiše da će se kaznom iz stavka 1. članka 308. KZ-a, kazniti onaj tko upravlja motornim vozilom iako je prema njemu primijenjena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom. Aktualna je sve veća brojnost i povećana opasnost djela protiv sigurnosti prometa na cestama, kao I percepcija javnosti o brojnosti slučajeva ignoriranja I nepoštivanja sudskih odluka u Republici Hrvatskoj,
-predlaže se  preispitivanje članka 5. Prijedloga kojim se propisuje kazneno djelo prijevare u izvozno uvoznim poslovima samo s zemljama Europske unije, te sugerira podnošenje amandmana Vlade RH kako bi se izbjeglo tumačenje da se radi diskriminirajućoj odredbi,
-sugerira se Vladi RH da  intervenira amandmanom na odredbu članka 15. stavak 1., jer je ocijenjeno da nije potrebno  regulirati primjenu odredbe.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno sa sedam (7) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA KAZNENOG ZAKONA     
                                                          
                
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Emila Tomljanovića.

                                                                                          PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                   Emil Tomljanović

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora  razmotrio je na 58. sjednici održanoj 26. rujna 2007. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. kolovoza 2007.
Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije, osobito u pogledu izmjena do kojih je došlo u europskom pravu nakon izmjene i dopune Zakona iz 2003. godine. Predloženim izmjenama ispunjava se međunarodna obveza RH u vezi s borbom protiv pranja novca, daje se mogućnost izbora između dva različita ustroja dioničkog društva, uređuju se pitanja vezana za rezerve društava kapitala, ispravljaju se redakcijske i druge greške.            
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe  jednoglasno je  sa osam (8) glasova “za”  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA     
                                                          
                
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Emila Tomljanovića.

                                                                                          PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                   Emil Tomljanović

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 58. sjednici održanoj 26. rujna 2007. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. kolovoza 2007. Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama stvara pravni okvir za efikasnu reformu zemljišnih knjiga. Cilj je postići ažurnost zemljišnoknjižnih sudova, prijenos ručno vođenih zemljišnih knjiga u digitalnu formu, osnivanje Baze zemljišnoknjižnih podataka, usklađenje katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka na nivou cijele države.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Emila Tomljanovića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Emil Tomljanović

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora  razmotrio je na 58. sjednici održanoj 26. rujna 2007. Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju terorizma, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. kolovoza 2007.
Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se Republika Hrvatska potvrđivanjem Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju terorizma pridružiti zemljama koje se u okviru svog zakonodavstva nastoje  uspješno suprotstaviti terorizmu.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE VIJEĆA EUROPE O SPRJEČAVANJU TERORIZMA
                                                            
                                                                       
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Emila Tomljanovića.

                                                                                          PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                   Emil Tomljanović

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 58. sjednici održanoj 26. rujna 2007. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. rujna 2007. Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskog sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja osvrnuo se na razlike između Konačnog prijedloga zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Naplata novčanih iznosa za uzdržavanje može se provesti na cjelokupnoj imovini ovršenika, djeci se osigurava minimalan iznos za uzdržavanje uz obvezu centara za socijalnu skrb na plaćanje privremenog uzdržavanja, članak 62. predviđa novine u zasnivanju posvojenja, propisuju se rokovi za donošenje provedbenih propisa i dr.

U raspravi su članovi Odbora podržali izmjene Zakona istaknuvši njihovu važnost kako u materijalnom tako i u procesnom smislu. Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA OBITELJSKOG ZAKONA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Emila Tomljanovića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Emil Tomljanović

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 58. sjednici održanoj 26. rujna 2007. godine Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2006. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom od 02. kolovoza 2007. godine. Odbor je predmetno Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela, na temelju nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju pomoćnik ministrice pravosuđa istaknuo je značajne poboljšice u radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda u odnosu na izvješće iz 2005. godine. U izvještajnoj godini primljen je znatan broj pravosudnih policajaca, porastao je broj radno angažiranih zatvorenika, uložena su znatna sredstva za nabavku opreme i informatičke opreme. Prisutan je problem smještaja zatvorenika, jer njihov broj premašuje smještajne kapacitete. Izvješće sadrži i osvrt na izvješće pučkog pravobranitelja, koji se redovito izvještava o napravljenim, poduzetim i planiranim aktivnostima s ciljem poboljšanja ukupnih zatvorskih uvjeta. Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2006. godinu. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Emila Tomljanovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Emil Tomljanović

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora  razmotrio je na 57. sjednici održanoj 10. srpnja 2007. Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. srpnja 2007.
Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju ministrica pravosuđa istaknula je da će ovaj zakonski prijedlog omogućiti dosljednu primjenu odredaba Ustava RH kojima se uređuje pravo na pristup sudu i jamči jednakost svih pred sudom. Prijedlog je usklađen s pravnom stečevinom Europske Unije, međunarodnim pravnim standardima i Preporukama. Neki segmenti pravne pomoći u RH uređeni su Zakonom o parničnom postupku, Zakonom o kaznenom postupku, Zakonom o odvjetništvu i nekim drugim zakonima. Udruge za ljudska prava u Republici Hrvatskoj također pružaju pojedine oblike pravne pomoći. Unatoč tome, ostaje velik broj građana čija prava i dalje ostaju nezaštićena. Ovim se prijedlogom predlaže uređenje prava na pravnu pomoć svim fizičkim osobama koje se nalaze na teritoriju RH, strancima i hrvatskim državljanima stalno nastanjenima u inozemstvu, koji pred hrvatskim sudom vode neki postupak u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava, propisuju se korisnici i kriteriji za ostvarivanje prava na pravnu pomoć u cijelosti ili djelomično, zavisno o materijalnim prilikama, propisuje se način odobravanja pravne pomoći, propisuju se subjekti pružanja pravne pomoći i dr. Tijekom 2008. godine potrebno je uspostaviti organizacijske, kadrovske i informatičke pretpostavke za funkcioniranje sustava pravne pomoći, kako bi građani mogli započeti ostvarivanje prava od 01. siječnja 2009. godine. Prijelaznim i završnim odredbama odgađa se primjena ovog Zakona u odnosu na radne, ovršne i postupke pred trgovačkim sudovima do ulaska RH u članstvo Europske unije, a najduže dvije godine od stupanja na snagu Zakona,  isto tako odgađa se primjena članka 6. stavak 2. prijedloga Zakona.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali donošenje Prijedloga zakona o ostvarivanju prava na pravnu pomoć.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeće

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na pravnu pomoć.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi o Prijedlogu zakona, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
             
     
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Emila Tomljanovića.

                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                   Emil Tomljanović       

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 56. sjednici održanoj 04. srpnja 2007. godine Godišnje izvješće o radu državnih odvjetništava u 2006. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktom od 20. lipnja  2007. godine.

Odbor je predmetno Izvješće raspravio u skladu s člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske istaknuto je  da je Izvješće o radu državnih odvjetništava za 2006. godinu izrađeno sukladno metodologiji ranijih izvješća, te da daje cjelovit prikaz rada Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, USKOK-a, županijskih i općinskih državnih odvjetništava. U 2006. godini bilježi se pad broja kaznenih prijava protiv poznatih i nepoznatih počinitelja za 3% u odnosu na 2005. godinu. Broj predmeta u radu građansko-upravnih odjela državnih odvjetništava bilježi pad u iznosu 5,8% u odnosu na 2005. godinu. Od izrečenih presuda 87,4% jesu osuđujuće, 7,3% oslobađajuće presude, i 5,3% odbijajuće presude. Izvješćem su obuhvaćeni grafički prikazi svih segmenata rada državnih odvjetništava. Postignuti rezultati rada i stupanj ažurnosti ukazuju na zadovoljavajuće pomake.

U raspravi su članovi Odbora dali  jednoglasnu potporu Izvješću o radu državnih odvjetništava u 2006. godini. Predmetno Izvješće sustavnim prikazom daje sliku stanja, kretanja i strukture kriminaliteta u Republici Hrvatskoj. Korištenom metodologijom daje podlogu za znanstvena i stručna korištenja i analize. Za istaknuti je da kretanje kriminaliteta i rad na pojedinim područjima kriminaliteta nedvojbeno pokazuju da je broj kaznenih prijava te ostali pokazatelji u raskoraku s percepcijom javnosti o prisutnosti kriminaliteta u Republici Hrvatskoj. Struktura kriminaliteta sadržana u tabelarnom prikazu Izvješća pokazuje da nema bitnih odstupanja u odnosu na prethodna razdoblja.  Članovi Odbora suglasni su u ocjeni da je Izvješće odraz stručnog i kontinuiranog rada zaposlenika državnih odvjetništava, a apsolutno treba istaknuti i pohvaliti rad državnih odvjetništava na otkrivanju najsloženijih oblika koruptivnih kaznenih djela.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa osam (8) glasova “za” predlažio Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg

   Z A K L J U Č K A  

    Prihvaća se Godišnje izvješće o radu državnih odvjetništava u 2006. godini.
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Emila Tomljanovića, predsjednika Odbora.

                                                                                                                                         PREDSJEDNIK ODBORA
EmilTomljanović

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora  razmotrio je na 56. sjednici održanoj 04. srpnja 2007. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2007.
Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim prijedlogom dopunjuje članak 21. Zakona o USKOK-u na način da se proširuje nadležnost USKOK-a za progon zloporabe položaja ili ovlasti. S obzirom da je Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona iz 2006. godine izmjenjen članak 298. i  337. Kaznenog zakona, te da članak 19. Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije iz 2003. godine određuje kazneno djelo zlouporabe položaja, potrebno je ovo kazneno djelo uvrstiti u katalog kaznenih djela za koje je nadležan USKOK. Prijedlogom se omogućava zamjenicima ravnatelja koji ne pokazuju sklonosti za rad na složenim predmetima vraćanje na rad u državna odvjetništva.

U raspravi su članovi Odbora riječima pohvale jednoglasno  podržali predložene izmjene i dopune. Mišljenja su da se Prigovorom Europske komisije u odnosu na nadležnost Ureda u pogledu progona za zloporabe službenog položaja, i predloženim proširenjem kataloga kaznenih djela u nadležnosti USKOK-a, daju  veće ovlasti USKOK-u za rad na najsloženijim predmetima.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe  jednoglasno je sa osam (8) glasova “ZA” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese              

                 ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UREDU ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE I ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA
     
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Emila Tomljanovića.

                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                   Emil Tomljanović

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 56. sjednici održanoj 04. srpnja 2007. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju kazne zatvora, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. lipnja 2007.

Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja osvrnuo se na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Najvažnije razlike u odnosu na prvo čitanje sadržane su u članku 7. kojim ministar pravosuđa daje suglasnost na plan prijama u državnu službu za potrebe zatvorskog sustava, zatim u članku 1o. kojim se reguliraju postupak i uvjeti prijama u državnu službu i članku 38. u pogledu pravila ponašanja i zaštite zatvorenika.

U raspravi su članovi Odbora većinom glasova podržali predložene izmjene i dopune Zakona. Većina članova Odbora mišljenja je da je predlagatelj pomno razmotrio i uvažio značajne primjedbe iz rasprave u prvom čitanju. Rasprava je pokazala posebnu pažnju prema pravima zatvorenika. Ocjenjeno je da predložene izmjene sa stručnog stajališta imaju pozitivnu ocjenu, te da ne stoji primjedba da se istima unazađuje stanje u zatvorskom sustavu.

Pojedinačno je mišljenje člana Odbora da predložene izmjene Zakona u odnosu na postojeći Zakon ne sadrže dobra rješenja u pogledu prava zatvorenika. Iznijete su primjedbe na članak 3. kojim se predlaže da zatvorenici povratnici izdržavaju kaznu zatvora u posebnoj kaznionici ili odjelu, na članak 5. kojim se briše stavak 5., te na članak 6. u pogledu uvjeta za izbor upravitelja.

U završnom osvrtu predstavnik predlagatelja istaknuo je da je ocjena stanja u zatvorskom sustavu data u Izvješću o radu iz koga se jasno vidi koji se napori i materijalna sredstva ulažu u zatvorski sustav. U pogledu izvršavanja kazne zatvora zatvorenika povratnika nije potrebno osnivanje posebnih kaznionica već osnivanje jedne ili odjela u kaznionici ili zatvoru. Sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti kvalitetno se provodi u ustanovama sukladno Programu.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova “za” i dva (2) glasa “protiv” predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU
KAZNE ZATVORA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Emila Tomljanovića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Emil Tomljanović

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 56. sjednici održanoj 04. srpnja 2007. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. lipnja 2007.
Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja istaknuo je da se prijedlogom ukida gornja dobna granica za posvojitelje, naknada za uskraćeno uzdržavanje  potražuje se od dana nastanka obveze, osnažuje se obveza centra za socijalnu skrb na plaćanje privremenog uzdržavanja , predlažu se promjene u postupcima pred sudom i dr.
U raspravi su članovi Odbora  podržali predložene izmjene i dopune Zakona, istaknuvši da se radi o bitnim poboljšicama kako u materijalnom tako i u procesnom smislu. Podržavaju se svi prijedlozi vezani uz postupovne odredbe kojima se spriječavaju dugotrajna vođenja postupaka uzdržavanja, a pogotovo one odredbe koje se odnose na izbjegavanje dostave sudskih akata ili pismena. Pohvaljeno je rješenje  kojim se daje mogućnost djetetu koje nije dobivalo uzdržavanje od roditelja, da neisplaćenu naknadu potražuje retrogradno od dana nastanka obveze, a ne kao do sada od trenutka podnošenja tužbe.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova “za”  odlučio predložiti Hrvatskome saboru slijedeće

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi o Prijedlogu zakona, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 
              
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odrediopredsjednika  Odbora Emila Tomljanovića.

                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                       Emil Tomljanović         
          

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Emila Tomljanovića.

                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                       Emil Tomljanović 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA PREKRŠAJNIH SUDOVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Emila Tomljanovića.

                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                       Emil Tomljanović  

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 54. sjednici održanoj 24. travnja 2007. godine Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2006. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio pučki pravobranitelj Republike Hrvatske aktom od 03. travnja 2007. godine.

Odbor je predmetno Izvješće razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno, pučki pravobranitelj istaknuo je da u odnosu na prethodnu godinu Ured pučkog pravobranizelja bilježi neznatan porast pritužbi građana na rad nositelja pravosudne vlasti. Zaprimljene pritužbe na rad sudova pučki je pravobranitelj dostavljao Ministarstvu pravosuđa, koje ga je redovito izvještavalo o poduzetim radnjama na ispitivanju pritužbi, dok je u predmetima u kojima se vodi upravni spor, pritužbe zbog dugotrajnosti postupka pučki pravobranitelj dostavljao predsjedniku Upravnog suda RH. Mišljenja je da za postupanje po pritužbama nije dovoljan samo nadzor Ministarstva pravosuđa, stoga je ponovio raniju ocjenu da bi bilo korisno da se određeni oblici kontrole po pritužbama povjere pučkom pravobranitelju. Ocijenio je da mjere i aktivnosti Vrhovnog suda na rješavanju zaostalih predmeta  i praćenju rada sudova  daju rezultate, ali da treba riješiti probleme najopterećenijih sudova u Zagrebu i Splitu, te Upravnog suda RH. Smatra da Upravni sud RH mora promjeniti praksu rada kako bi manje predmeta odlazilo na Europski sud za ljudska prava.
 
U dijelu Izvješća koji govori o uvjetima rada Ureda pučkog pravobranitelja, pravobranitelj apelira na potrebu osiguranja prostora za rad.

U raspravi su članovi Odbora istaknuli da se većina izvješća pučkog pravobranitelja i u prošloj godini odnosi na neefikasan rad državne uprave, te da su potrebne odlučnije mjere na poboljšanju stanja. Primjerice je istaknuto da bi prvostupanjska i drugostupanjska upravna tijela u žalbenom postupku, u zakonom propisanim slučajevima trebala meritorno riješiti upravnu stvar, kako bi se smanjio broj predmeta koji se upućuju na ponovno odlučivanje, te time doprinijelo efikasnosti upravnog postupka.

Istaknuto je da mjere Vrhovnog suda RH na području pravosuđa daju dobre rezultate, te da iste tek treba očekivati od pravosudne inspekcije s obzirom da je proteklo kratko vrijeme od stupanja na snagu Zakona..

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam glasova”za” odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka

                   Prihvaća se Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2006. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Emila Tomljanovića, predsjednika Odbora.

                                     
                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                          Emil Tomljanović   

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora  razmotrio je na 54. sjednici održanoj 24. travnja 2007. Prijedlog zakona o prekršajima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. travnja 2007.

Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno, ministrica pravosuđa istaknula je da je Radna skupina Ministarstava pravosuđa predložila novi zakon uzevši u obzir inicijativu Visokog prekršajnog suda RH, te kritike stručne javnosti tijekom primjene u praksi Zakona o prekršajima. Novina koja se predlaže u pogledu rješavanja lakših oblika prekršaja je uvođenje obaveznog prekršajnog naloga. Stajalište je da za svaki oblik kažnjive radnje pa i za djelo prekršaja treba osigurati sudsku zaštitu. Ovlašteni tužitelji obvezni su protiv svakog počinitelja prekršaja propisanog propisima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te za prekršaj propisan zakonom za koji je propisana novčana kazna prema stavku 1. t. 2. članka 239., izdati obavezni prekršajni nalog, umjesto podnošenja optužnog prijedloga sudu. O prigovoru protiv obaveznog prekršajnog naloga odlučuje nadležni prekršajni sud.

Predlaže se opći zastarni rok za prekršajni progon, dvije godine od počinjenja prekršaja, uz davanje ovlasti da se posebnim zakonima rok može propisati i u duljem trajanju, ali najviše tri godine. Rok zastare izvršenja  odluka o prekršaju propisuje se isključivo ovim Zakonom, tzv. rok relativne zastare izvršenja određuje se u trajanju od dvije godine, a tzv. apsolutni rok zastare izvršenja određuje se u trajanju od tri godine.

U pravcu ostvarenja načela ekonomičnosti procesa predlaže se niz procesnih novina. Najbitnija je novina da se vođenje prekršajnog postupka primjenom pravila o glavnoj raspravi bitno reducira na teže prekršaje, dok se postupak za lakše prekršaje i postupci u posebnim slučajevima provode prema pravilima o žurnom postupku.

Predlažu se bitne novine kod ulaganja redovitih pravnih lijekova. Novo uređenje žalbe karakterizira postavljanje granica ispitivanja prvostupanjske presude, presuda se ispituje samo u opsegu žalbenih razloga stranke, a o povredama materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i nastupu zastare, drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

Otklanjaju se brojne praznine u odredbama o izuzeću, određuju se vrste odluka u prekršajnom postupku, predlaže se gotovo 2/3 promjena sadašnjeg Zakona. 

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona. Mišljenje je da će predložene procesne norme doprinijeti bržem vođenju postupka i smanjenju broja zastara. Ocijenjeno je da je uvođenje obaveznog prekršajnog naloga pozitivan je pomak u rješavanju problema lakših prekršaja. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeće:

  Z A K L J U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o prekršajima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi o Prijedlogu zakona o prekršajima, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga.
          
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika  Odbora Emila Tomljanovića.

                                                                                                     PREDSJEDNIK ODBORA

                  Emil Tomljanović   

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora  razmotrio je na 53. sjednici održanoj 21. ožujka 2007. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 09. ožujka 2007.
Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.
     U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja osvrnula se na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Konačnim se prijedlogom u članku 1. i članku 13. reguliraju financijske isprave. I rokovi u kojima su ih obveznici dužni predati, a njihova predaja sudskom registru vrši se putem Financijske agencije. U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona. U svezi upita da nije utvrđena odgovornost države za točnost podataka sudskog registra, predstavnica predlagatelja istaknula je da država ne može snositi odgovornost za točnost podataka koje sastavljaju i potpisuju druge sobe, te da načelo povjerenja u javne upisnike postoji radi zaštite trećih koji postupaju u dobroj vjeri, a resumira točnost i potpunost podataka javnog upisnika.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova “za” i dva (2) “uzdržana” glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika  Odbora Emila Tomljanovića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Emil Tomljanović

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 53. sjednici održanoj 21. ožujka 2007. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju kazne zatvora, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 09. ožujka 2007.
Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno, predstavnica predlagatelja istaknula je da se predmetnim prijedlogom Zakon o izvršavanju kazne zatvora usklađuje sa drugim zakonima, jer je mogućnost izricanja kazne zatvora proširena i na druge sudske postupke, osim kaznenog postupka. Osim toga, prijedlogom se zatvor osniva za područje jednog ili više županijskih sudova ( jer svi županijski sudovi nemaju na području svoje nadležnosti zatvore), propisuju se nadležnosti suca izvršenja, reguliraju se pogodnosti i neka prava zatvorenika i dr.
 U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali predmetne izmjene i dopune Zakona. Predloženo je da se preispita odredba članka 47. kojom ministar pravosuđa imenuje Povjerenstvo koje odlučuje o uvjetnom otpustu, u dijelu koji se odnosi na sastav Povjerenstva odnosno, kojim se predlaže da “za jednog člana imenuje suca izvršenja prema mjestu izvršavanja kazne zatvora”, takva  odredba je nejasna i u praksi bi značila da se za svaki slučaj mora imenovati drugi sudac izvršenja. U pogledu ocjene da se zbog nekih predloženih izmjena u pogledu zdravstvene zaštite zatvorenika dugoročno mogu očekivati uštede, istaknuto je da uštede nužno ne znače i bolju zdravstvenu zaštitu. 
            Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova “za”  odlučio predložiti Hrvatskome saboru slijedeće

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju kazne zatvora.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi o Prijedlogu zakona, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika  Odbora Emila Tomljanovića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Emil Tomljanović

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora  razmotrio je na 52. sjednici održanoj 14. veljače 2007. Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2007. godinu – Dodatak A Nacionalnom programu Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji – 2007. godine., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. siječnja 2007.

Odbor je Prijedlog plana raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
       
Odbor je bez rasprave podržao Prijedlog plan usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom Europske unije za 2007. godinu.

Odbor za pravosuđe  jednoglasno je sa osam glasova ”ZA” odlučio   predložiti Hrvatskom saboru da donese
                      
PLAN USKLAĐIVANJA ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE S PRAVNOM STEČEVINOM EUROPSKE UNIJE ZA 2007. GODINU – DODATAK A NACIONALNOM PROGRAMU REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRIDRUŽIVANJE EUROPSKOJ UNIJI-2007.GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika  Odbora gospodina Emila Tomljanovića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Emil Tomljanović 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 51. sjednici održanoj 23. siječnja 2007. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. prosinca 2006.

Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja osvrnuo se na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Prihvaćen je prijedlog Odbora za pravosuđe kojim se preciznije određuju kriteriji za utvrđivanje sjedišta i broja javnih bilježnika. Prihvaćen je i prijedlog da se u pogledu uvjeta za imenovanje javnih bilježnika ostane kod postojećeg rješenja potrebnih godina radnog staža.  Izostavljena je mogućnost deponiranja potpisa zastupnika pravne osobe kod pojedinog javnog bilježnika, kao i mogućnost uzimanja predujma.

U raspravi su članovi Odbora većinom glasova podržali predložene izmjene i dopune Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova “za” i jednim (1) “uzdržanim” glasom  predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Emila Tomljanovića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Emil Tomljanović

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora  razmotrio je na 51. sjednici održanoj 23. siječnja 2007. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. prosinca 2006.

Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja osvrnuo se na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Prihvaćen je prijedlog kojim sudac može biti privremeno upućen na rad u drugi sud najduže na vrijeme od dvije godine. Taksativno se nabrajaju razlozi za razrješenje s dužnosti predsjednika suda. Kako su predsjednici sudova po položaju članovi sudačkog vijeća, propisuje se dužnost konstituiranja vijeća u roku od četiri mjeseca.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona. U pogledu odredbe da sudac može biti privremeno upućen na rad i bez svoje suglasnosti, u drugi sud istog stupnja do 50 km udaljenosti od suda u kojem obnaša dužnost najduže na vrijeme od dvije godine, obrazloženo je da se intencija predlagatelja na udaljenost od 50 km odnosi na područje jednog županijskog suda.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova “za”  predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Emila Tomljanovića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Emil Tomljanović

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 51. sjednici održanoj 23. siječnja 2007. godine Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2005. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom od 21. prosinca 2006. godine.

Odbor je predmetno Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela, na temelju nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U iscrpnom izlaganju pomoćnika ministrice pravosuđa na cjelovit način dat je prikaz rada kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda i stanja u tim ustanovama. Među primarnim problemima u radu ustanova istaknut je problem nepopunjenosti sistematiziranih radnih mjesta od kojih su najznačajnija radna mjesta liječnika, službenika tretmana i službenika osiguranja. Osobita važnost poklanja se permanentnoj edukaciji službenika zatvorskog sustava iz područja specifičnih za rad u zatvorskom sustavu i  postupanju sa zatvorenicima. Kako zatvorski sustav bilježi kontinuirani trend povećanja broja zatvorenika, prisutna je prekapacitiranost koja će i u narednom razdoblju biti još izražajnija. U tom pravcu ulažu se ogromni napori,  postoje  projekcije rješenja osiguranjem financijskih sredstava Ministarstva pravosuđa, te korištenje modela javno-privatnog partnerstva. S obzirom na vrstu kaznenog djela, u strukturi zatvorenika u 2005. godini prevladavaju zatvorenici koji su počinili imovinska kaznena djela 35%, slijede zatvorenici koji su kaznena djela protiv života i tijela 22%. Obrazovna struktura zatvorenika nije povoljna primjerice svaki deveti zatvorenik nema završenu osnovnu školu, 28,4% zatvorenika ima samo završenu osnovnu školu, stoga je tijekom 2005. godine 337 zatvorenika bilo uključeno u neki oblik obrazovanja. U izvještajnom razdoblju prosječno je radno angažirano oko 36,80% zatvorenika. Na opće stanje sigurnosti u ustanovama utječe odnos broja zatvorenika u odnosu na smještajne kapacitete te broja službenika pravosudne policije u odnosu na broj zatvorenika, unatoč nepovoljnom odnosu u 2005. godini smanjen je broj napada zatvorenika na zatvorske službenike, smanjen je broj zatvorenika koji su odbijali zatvorsku hranu, ne bilježi se ni veći porast primjene sredstava prisile nad zatvorenicima. Istaknut je pozitivan kvalitativni i kvantitativni pomak u izricanju i izvršavanju alternativnih sankcija.

U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zatvora istaknuvši da se radi o izvanredno dobrom i iscrpnom prikazu stanja u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima, koje je dobar temelj društvenoj zajednici za potrebne aktivnosti, ali i dobra podloga za rad znanstvenim i stručnim tijelima. Istaknuti su objektivni razlozi koji su doveli do kašnjenja u  podnošenja predmetnog Izvješća. Osobitu važnost u izvješću zauzima problem drastičnog nedostatka kadra prema sistematiziranim radnim mjestima, preopterećenost u radu službenika u izvršavanju svakodnevnih poslova stvara veliki broj sati prekovremenog rada ( pokazatelji na str. 7. i 8. Izvješća), stoga,  problem popunjavanja radnih mjesta treba biti imperativ rješavanja u najkraćem roku. Članovi Odbora suglasni su u ocjeni da treba podržati alternativne sankcije, te dodatno poraditi na  mogućnostima i načinima izvršavanja alternativnih sankcija i rada na opće dobro ( primjerice u Zagrebu postoje samo dvije pravne osobe u kojima se izvršava rad na opće dobro). 
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2005. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Emila Tomljanovića, predsjednika Odbora.

                                     
                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                  Emil Tomljanović