Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 54. sjednici održanoj 24. travnja 2007. Prijedlog zakona o prekršajima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. travnja 2007.
Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno, ministrica pravosuđa istaknula je da je Radna skupina Ministarstava pravosuđa predložila novi zakon uzevši u obzir inicijativu Visokog prekršajnog suda RH, te kritike stručne javnosti tijekom primjene u praksi Zakona o prekršajima. Novina koja se predlaže u pogledu rješavanja lakših oblika prekršaja je uvođenje obaveznog prekršajnog naloga. Stajalište je da za svaki oblik kažnjive radnje pa i za djelo prekršaja treba osigurati sudsku zaštitu. Ovlašteni tužitelji obvezni su protiv svakog počinitelja prekršaja propisanog propisima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te za prekršaj propisan zakonom za koji je propisana novčana kazna prema stavku 1. t. 2. članka 239., izdati obavezni prekršajni nalog, umjesto podnošenja optužnog prijedloga sudu. O prigovoru protiv obaveznog prekršajnog naloga odlučuje nadležni prekršajni sud.
Predlaže se opći zastarni rok za prekršajni progon, dvije godine od počinjenja prekršaja, uz davanje ovlasti da se posebnim zakonima rok može propisati i u duljem trajanju, ali najviše tri godine. Rok zastare izvršenja odluka o prekršaju propisuje se isključivo ovim Zakonom, tzv. rok relativne zastare izvršenja određuje se u trajanju od dvije godine, a tzv. apsolutni rok zastare izvršenja određuje se u trajanju od tri godine.
U pravcu ostvarenja načela ekonomičnosti procesa predlaže se niz procesnih novina. Najbitnija je novina da se vođenje prekršajnog postupka primjenom pravila o glavnoj raspravi bitno reducira na teže prekršaje, dok se postupak za lakše prekršaje i postupci u posebnim slučajevima provode prema pravilima o žurnom postupku.
Predlažu se bitne novine kod ulaganja redovitih pravnih lijekova. Novo uređenje žalbe karakterizira postavljanje granica ispitivanja prvostupanjske presude, presuda se ispituje samo u opsegu žalbenih razloga stranke, a o povredama materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i nastupu zastare, drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
Otklanjaju se brojne praznine u odredbama o izuzeću, određuju se vrste odluka u prekršajnom postupku, predlaže se gotovo 2/3 promjena sadašnjeg Zakona.
U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona. Mišljenje je da će predložene procesne norme doprinijeti bržem vođenju postupka i smanjenju broja zastara. Ocijenjeno je da je uvođenje obaveznog prekršajnog naloga pozitivan je pomak u rješavanju problema lakših prekršaja.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeće:
Z A K L J U Č K E
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o prekršajima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi o Prijedlogu zakona o prekršajima, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Emila Tomljanovića.
PREDSJEDNIK ODBORA
Emil Tomljanović