7. saziv Hrvatskoga sabora (22.12.2011. - 28.12.2015.)

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 46. sjednici Odbora, održanoj 16. rujna 2015. godine, raspravio je Konačni prijedlog obiteljskog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. rujna 2015. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako prijedlog zakona načelno donosi iste pravne institute koje je definirao Obiteljski zakon iz 2014. godine, uz manja izričajna usklađenja, uklanjanje suvišnih odredbi i pojašnjavanje pojedinih odredbi za koje se na temelju podnesenih prijedloga za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona 2014. pokazalo da su potencijalno nedovoljno jasno normirane. Naglasila je kako se predloženim zakonom zadržava razina zaštite prava djece i osoba lišenih poslovne sposobnosti na isti način kako je to bilo uređeno Obiteljskim zakonom iz 2014. godine. Također, zadržan je institut obiteljski medijacije, te su uvrštene odredbe kojima je zakon usklađen s odredbama Europskog parlamenta i Vijeća. U odnosu na prvo čitanje, učinjen je niz nomotehničkih ispravaka, te su dorađene odredbe na primjer o sklapanju braka stranaca (tzv. "izjavu o slobodi" moguće je dati i kod matičara, a ne više kod javnog bilježnika), omogućen je upis očinstva kod smrti djeteta, a usvojen je i niz primjedbi Autonomne ženske kuće u pogledu zaštite od nasilja u obitelji.

Predstavnica Ureda pravobraniteljice a djecu istaknula je kako je u ovaj zakon implementirano više od 56 prijedloga njihova Ureda, te da na ovaj zakon nemaju primjedbi. Međutim, istaknula je kako je potrebno dodatno poboljšavati sustav, posebno ističući potrebu osnivanja obiteljskih sudova, uz osiguranje cjelodnevnog dežurstva istih, te napominjući kako ima još otvorenih pitanja na kojima treba raditi.

U raspravi koja je uslijedila, napomenuto je kako je vacatio legis prekratak da bi se sustav mogao kvalitetno pripremiti za provedbu zakona, te je u tom smislu apelirano predlagateljima da produlje rok za što kvalitetniju primjenu zakona.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas "protiv") odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje:

OBITELJSKOG ZAKONA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gđu Tatjanu Šimac Bonačić, potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

mr. Tatjana Šimac Bonačić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 45. sjednici Odbora, održanoj 07. srpnja 2015. godine, raspravio je Prijedlog zakona o Zakladi "Hrvatska za djecu", s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 02. srpnja 2015. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja rekla je kako je aktualni Zakon o Zakladi za Hrvatska za djecu na snazi od 2008. godine, uz izmjenu u 2010. godini, te kako se ukazala potreba za više izmjena Zakona, treba ga učiniti aktualnim obzirom da se i situacija u društvu mijenja, pa tako i korisnici Zaklade imaju drugačijih potreba. Iz tog razloga ne rade se izmjene i dopune postojećeg zakona, nego se donosi novi akt. Svrha osnivanja Zaklade je promicanje dobrobiti osobnih i imovinskih prava djece, te osnaživanje obitelji u situacijama različitih socijalnih, zdravstvenih, odgojnih i obrazovnih potreba.

Ovim prijedlogom definiraju se tijela Zaklade - Upravni odbor i upravitelj Zaklade - njihove ovlasti, način imenovanja, njihova prava i dužnosti, kao i korisnici i vrste potpora Zaklade.

Zakonom se propisuje da Zaklada ima Stručnu službu te druge organizacijske jedinice sukladno općim aktima Zaklade, te da može imenovati stalna i povremena povjerenstva, te donatorska povjerenstva. Osim toga, propisuje se osnovna imovina Zaklade, te izvori njenog financiranja, financijskog poslovanja i nadzor nad radom, kao i odgovornost i prestanak rada Zaklade.

U odnosu na važeći Zakon o Zakladi, ovaj prijedlog zakona je usmjeren na učinkovitiji rad Zaklade i poboljšanje samog procesa rada, kao i usmjerenost na potrebitu populaciju, s ciljem što uspješnijeg ostvarivanja svrhe Zaklade.

Odredbama ovoga zakona pridonijet će se ostvarivanju pretpostavki za zaštitu djece od rizika i posljedica siromaštva, unaprjeđenje položaja djece koja žive u nepovoljnim životnim uvjetima u okviru različitih sustava socijalnih politika, pružanje potpore i podizanje razine učeničkog i studentskog standarda kroz isplatu stipendija za redovito obrazovanje, kao i osnaživanje obitelji u potrebi. Predloženi zakon, kada bude na snazi, osigurat će učinkovitiji rad Zaklade i poboljšanje samog procesa rada, kao i usmjerenost na potrebitu populaciju, s ciljem što uspješnijeg ostvarivanja svrhe Zaklade. Ujedno predloženim zakonom nastoji se povećati prihode Zaklade od donacija pravnih i fizičkih osoba, a čemu bi trebalo pridonijeti osnivanje donatorskih povjerenstava čiji će se sastav i način sudjelovanja u radu zakladnih tijela i suradnje sa zakladnim tijelima propisati Statutom Zaklade, te bi se na taj način donatorima Zaklade omogućilo stjecanje neposrednog uvida u potrebe korisnika Zaklade.

Najveći prihod Zaklada ostvaruje od igara na sreću (u 2014. godini čak 99,69%), pa je u tom smislu omogućavanje osnivanja donatorskih povjerenstava pozitivan korak ka populaRizaciji doniranja sredstava Zakladi.

U raspravi koja je uslijedila, pohvaljena je mogućnosti dodatnog financiranja Zaklade, ne samo iz sredstava igara na sreću, nego i uključivanjem donatora. Također, ukazano je na potrebu usklađivanja članka 4. st.2. i članka 15.st.2.. Naime, u članku 4. stavak 2. stoji kako se svrha Zaklade ostvaruje kroz potpore u novcu, te kroz podupiranje, između ostalih, i vjerskih sadržaja, dok u članku 15. stavak 2.  kojim se propisuje s kojim se pravnim osobama može ostvariti suradnja i oblik sufinanciranja projekata nisu navedene pravne osobe osnovane za obavljanje vjerskih djelatnosti.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova "za") odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O ZAKLADI "HRVATSKA ZA DJECU"

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Darka Milinovića, dr.med.,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 45. sjednici Odbora, održanoj 07. srpnja 2015. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 02. srpnja 2015. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je kako se predlaganjem ovog zakona ispravlja nepravda do koje je došlo 2002. godine, danom stupanja na snagu Zakona o dječjem doplatku (NN 94/01).

Naime, u članku 12. tim zakonom  ukinut je dječji doplatak za osobe starije od 27 godina, a koje su potpuno i trajno nesposobne za samostalan život. Istovremeno je u članku 38. propisano da korisnici koji su to pravo ostvarili do 31.12.2001. ono pripada i nakon navršene 27-e godine života, te su tako stvorene dvije identične grupacije osoba trajno i potpuno nesposobnih za rad, od kojih jedna ima, a druga nema pravo na dječji doplatak.

Ovim se Prijedlogom, obzirom da nije donesen Zakon o inkluzivnom dodatku (koji bi, da je donesen, spriječio nastajanje nepravde u cijelosti), ispravlja ova trinaestogodišnja nepravda.

Prema službenim podacima, uvjete za ostvarivanje ovoga prava trenutno u RH ispunjava 1.077 korisnika, a u narednim godinama broj bi rastao – u 2016. bilo bi ih 1.254, a 2017. godine 1.456 osoba. Planirana financijska sredstva iznaći će se preraspodjelom unutar razdjela Ministarstva socijalne politike i mladih, a za 2015. godinu iznose 3,6 milijuna kuna, za 2016. godinu  plan je 12,55 milijuna kuna, te za 2017. godinu 14,55 milijuna kuna.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova "za") odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJEČJEM DOPLATKU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Darka Milinovića, dr.med.,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 44. sjednici Odbora, održanoj 1. srpnja 2015. godine, raspravio je Prijedlog obiteljskog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. lipnja 2015. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja ukratko je iznijela razloge predlaganja ovoga zakona, te je istaknula kako prijedlog zakona načelno donosi iste pravne institute koje je definirao Obiteljski zakon iz 2014. godine, uz manja izričajna usklađenja, uklanjanje suvišnih odredbi i pojašnjavanje pojedinih odredbi za koje se na temelju podnesenih prijedloga za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona 2014. pokazalo da su potencijalno nedovoljno jasno normirane. S obzirom na Rješenje Ustavnog suda, a radi standarda koje pred pravni poredak postavlja načelo pravne sigurnosti, predloženim zakonom rješava se pitanje zadržavanja stečenih prava temeljem pravomoćnih i ovršnih odluka donesenih na temelju Obiteljskog zakona iz 2014. godine.

U raspravi koja je uslijedila, iznesena je primjedba da se ne radi o konceptualnim promjenama zakona, nego je ovo samo nomotehnički i jezično poboljšana varijanta zakona koji je suspendirao Ustavni sud. Izraženo je žaljenje što nije postignut konsenzus, kako politike, tako i struke, o ovom važnom zakonu. Također, postavljeno je pitanje stručnosti autora prijedloga zakona, obzirom da je akt nastao u svega par dana nakon odluke Ustavnog suda.
Vezno uz navod predlagatelja da se ovim prijedlogom zakona implementiraju stavovi i upute Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), izneseno je mišljenje kako ESLJP ne traži izmjenu zakonodavstva, nego se njegove primjedbe odnose na lošu provedbu postojećih zakona. Nastavno na vrijeme primjene Obiteljskog zakona 2014., naveden je niz procesnih i tehničkih problema iz prakse na koje su ukazali posebni skrbnici, sudci i socijalni radnici, pa je u tom smjeru svrnuta pozornost predlagateljima kako je u prijelaznim i završnim odredbama potrebno osigurati vrijeme prilagodbe za struku.
Istaknuto je kako je javna rasprava o ovom prijedlogu trajala dulje od mjesec dana, no u njoj nije bilo puno sudionika. Pohvaljena su neka rješenja, kao što je osporavanje majčinstva ili uređivanje "bračnog očinstva". Ukazano je na činjenicu da se radi o prvom čitanju zakona, koji je u dugoj javnoj raspravi već razmatran i stručno i politički, pa i politikantski, ali da se struka, politika i javnost još uvijek mogu uključiti i iznijeti svoje stavove.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova „za“ i 4 glasa "protiv") odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje sljedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG OBITELJSKOG ZAKONA

Sva mišljenja, prijedlozi i primjedbe dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Darka Milinovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 44. sjednici Odbora, održanoj 1. srpnja 2015. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu s Konačnim prijedlogom zakona, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili Klub zastupnika SDP-a i Klub zastupnika HNS-a, aktom od 6. ožujka 2015. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je razloge za predlaganje ovoga Zakona, ističući kako su poticaj za pripremu akta bili uočeni nedostaci u dosadašnjoj primjeni Zakona o sportu, te da je predlagateljima cilj poboljšati i osnažiti postojeća zakonska rješenja.
Dakle, važne izmjene odnose se na mogućnost vršenja sportskih djelatnosti onima kojima je izrečena koja od zaštitnih mjera iz Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, za vrijeme trajanja te mjere, jasno se propisuje položaj i sastav skupštine pojedinog sportskog saveza, uspostavlja se zakonodavni okvir koji ministru nadležnom za sport omogućava donošenje pravilnika kojim će detaljnije propisati metodologiju planiranja programa i izrade financijskih planova, rokove za izradu, izvršavanje i izvještavanje koje se odnose na programe za zadovoljavanje javnih potreba u sportu, te se utvrđuje postupak izrade programa javnih potreba u sportu poštujući načela transparentnosti i javne odgovornosti. Predlagatelji očekuju učinkovitije, ekonomičnije i namjensko financiranje djelatnosti sporta.
U raspravi koja je uslijedila iznesena je primjedba kako se ovim zakonom ne rješavaju problemi sportaša, nego se ad hoc rješenjem dodvorava određenim skupinama. Istaknuto je kako ima puno više problema u sportu, te kako parcijalno rješavanje neće biti dovoljno, stoga je predloženo donošenje novog, cjelovitog Zakona o sportu. Kako je predstavnica predlagatelja rekla, ministarstvo nadležno za sport priprema nacrt novog zakona, o njemu se već i raspravlja u stručnim krugovima, no problema doista ima puno i potrebno je vrijeme za pripremu cjelovitog akta. Međutim, ovim prijedlogom izmjena i dopuna postojećeg zakona zadire se u goruće probleme, one čije rješavanje ne može čekati.
Predlagatelji odbijaju insinuacije kako se prijedlogom izmjena i dopuna podilazi određenim skupinama, kao i primjedbe da se radi o "zakonu o nogometu", naglašavajući da je nogomet samo jedan od sportova, u javnosti više praćen i zbog činjenice da se u njemu "vrti" više novca, obavljaju skupi transferi, no kako u hrvatskom sportu ima daleko više uspješnijih sportaša u drugim, "manjim" sportovima.
Zaključno, predlagatelji ističu kako nije njihova namjera predlagati cjelovito zakonsko rješenje za sport, to očekuju od resornog ministarstva u suradnji sa strukom, i nadaju se kako će se to brzo i dogoditi, no na ovaj način žele rješavati goruće probleme, kako ne bi producirali još veće teškoće u sportu.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova "za" i 5 "suzdržana" glasa) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPORTU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Darka Milinovića, dr.med.,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 43. sjednici Odbora, održanoj 03. lipnja 2015. godine, raspravio je  Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 31. ožujka 2015. godine.

Odbor je Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju pravobraniteljica za djecu iznijela je podatke o radu Ureda pravobraniteljice za djecu, te o stanju prava djece u Republici Hrvatskoj.
Ured je u 2014. godini zaprimio 10% više prijava mogućih povreda prava djeteta no godinu ranije. Česte su prijave mogućih povreda prava djeteta iz područja pravosuđa, obrazovanja, a bilježi se i znatan broj prijava iz područja ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, te problema djece uslijed siromaštva obitelji, što je kontinuirani problem. Nije razvidno je li razlog tome povećan broj povreda dječjih prava, ili pak povećanje svijesti o potrebi zaštite prava djece, no za pretpostaviti je da su oba razloga zastupljena u konačnici. Osim pisanih predmeta, za naglasiti je kako su djelatnici Ureda obavili i gotovo dvije tisuće telefonskih razgovora sa strankama koje su prijavljivale možebitne povrede dječjih prava, ili se konzultirali o problemima. Pored navedenoga, djelatnici Ureda sudjelovali su u radu različitih radnih skupina, obilazili su ustanove koje skrbe za djecu ili u kojima borave djeca, davali stručne preporuke, mišljenja, te sudjelovali na raznim stručnim skupovima. S obzirom na količinu poslova i broj osoblja, kapacitet Ureda je do maksimuma opterećen.
Djelatnici Ureda i sama Pravobraniteljica sudjelovali su u projektima u poplavljenim područjima (Gunja, Rajevo Selo, Račinovci), te je istaknula kako je poplava, osim što je prouzročila nove probleme, ukazala na neke od ranije postojeće, a koji se nisu rješavali. Na primjer, na tom području nikada nije postojao vrtić za djecu, a što smatra velikim problemom koji se sada rješava otvaranjem igraonice za djecu. Govoreći o zbrinjavanju u vrtiće, Pravobraniteljica je istaknula kako je Republika Hrvatska na samom začelju Europe po broju djece uključene u predškolski program, što je problem jer se ne radi o klasičnom programu čuvanja djece, nego o pripremi za školu.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je kako sama prijava ne znači da se povreda prava djeteta zaista i dogodila, stoga je sugerirano Uredu da za iduća godišnja izvješća nastoji prikupiti podatke koliko je od zaprimljenih prijava doista bilo osnovanih, a koliko su one plodom subjektivnog mišljenja podnositelja prijave. Kako je ova primjedba bila iznesena i u raspravi o Izvješću za godinu ranije, to je pravobraniteljica pojasnila da nažalost nije moguće izvesti takvu analizu obzirom da ona nema povratnih informacija kako su riješeni predmeti koji su bilo proslijeđeni u druge institucije na rješavanje. Međutim, njeno osobno mišljenje je da se u jednoj većoj mjeri prijava ne radi o kršenju prava djeteta.
U raspravi se dotaknulo u javnosti aktualne rasprave o obvezi cijepljenja protiv zaraznih bolesti. Istaknuto je da su zarazne bolesti protiv kojih se u RH obvezno cijepi reducirane, no i kako je jedno istraživanje pokazalo da čak 60% roditelja ne bi cijepilo djecu svim obveznim cjepivima, a gotovo 20% roditelja ne bi cijepilo djecu uopće. Kako je o ovoj temi važno slušati struku, pa je u tom smjeru potrebno educirati i roditelje, a sve kako bi se izbjegla situacija da se gotovo iskorijenjene bolesti opet rašire. U tom smislu stav je pravobraniteljice da je važno zadržati visoku procijepljenosti dodatno educirati roditelje.
Postavljeno je i pitanje prepoznatljivosti Ureda u javnosti, te funkcioniranja područnih ureda u Splitu, Osijeku i Rijeci, o čijem je funkcioniranju pravobraniteljica iznijela samo pohvale i zadovoljstvo njihovim postojanjem.
Nastavno na pitanja suradnje s institucijama, Pravobraniteljica je dala podatak da se prihvati oko 30% preporuka koje Ured dâ, međutim da ima podataka kako ih je svega 4 realizirano, pri čemu ostavlja mogućnost kako za realizaciju nekih preporuka treba više vremena jer se odnose na probleme koji se sustavno trebaju rješavati.
Na koncu rasprave, Pravobraniteljica se osvrnula i na lošu demografsku sliku Hrvatske, naglašavajući kako imamo manje od 20% djece, kako postoje mjesta u kojima je više umirovljenika no zaposlenih, te kako se na ekonomsku migraciju (iseljavanje) odlučuju mahom mlade obitelji, te kako na tom problemu doista ima posla i treba ga rješavati.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za 2014. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio mr. Tatjanu Šimac Bonačić,  potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

mr.Tatjana Šimac Bonačić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 42. sjednici Odbora, održanoj 7. svibnja 2015. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doplatku za djecu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Mladen Novak, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 23. veljače 2015. godine. Dana 9. travnja 2015. zaprimljeno je Mišljenje Vlade Republike Hrvatske koja ne podržava donošenje ovoga Zakona.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predlagatelj je ukratko (zbog početka rasprave na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora) iznio razloge za predlaganje ovoga Zakona, navodeći kako se njime ispravlja trinaestogodišnja nepravda kojom se diskriminira oko 1100 osoba s težim oštećenjima zdravlja koje nemaju pravo koristiti dječji doplatak nakon navršene 27-e godine života, a za što je godišnje potrebno izdvojiti oko 11 milijuna kuna. Osvrnuo se također na Mišljenje Vlade RH, te naglasio kako se ne radio o proširenju prava, nego o povećanju broja korisnika koji su u diskriminirajućem položaju postojećom situacijom.
Zamjenica ministrice socijalne politike i mladih iznijela je stav Vlade RH iznesen i u Mišljenju Vlade Klasa: 022-03/15-12/05, Urbroj: 50301-04/12-15-8, te dodala kako je pri Ministarstvu socijalne politike i mladih oformljena radna skupina za izradu Zakona o inkluzivnom dodatku, čije se donošenje očekuje do konca 2015. godine, kako je predviđeno Godišnjim planom normativnih aktivnosti za 2015. godinu.
Zamjenica Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom naglasila kako je Ured pravobraniteljice još od 2008. godine od strane roditelja upoznat s ovim problemom. Smatra kako je do nepravde i diskriminacije došlo zbog činjenice da se prijelazne i završne odredbe zakona, koje su privremene naravi i postoje zato da olakšaju prijelaz s jednog sustava u drugi, u ovom slučaju postale dugogodišnje, jer zakon koji je trebao biti donesen - nije donesen. Stoga Pravobraniteljica za djecu predlaže da se postupi po Izvješću Ustavnog suda iz 2008. godine, te da se mijenjaju članci 12. i 38. zakona na način da sve osobe s težim i teškim invaliditetom ostvaruju pravo na dječji doplatak dok takav invaliditet traje, prema uvjetima propisanima zakonom, a do donošenja posebnog propisa o pravima osoba s invaliditetom (zakona o inkluzivnom dodatku)
U raspravi koja je uslijedila, istaknuto je kako je diskriminacija očita, no kako je predstavnica Ministarstva najavila donošenje zakona koji bi trebao ispraviti ovu nepravdu izraženo je uvjerenje kako će se to doista i dogoditi.
Istovremeno, obzirom na dugo razdoblje diskriminacije, predstavnik Građanske inicijative "Pomozimo djeci s invaliditetom" izrazio je svoju sumnju kako će zakon o inkluzivnom dodatku doista biti donesen do konca godine, te je podržao inicijativu Pravobraniteljice za djecu.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (2 glasa „za“ i 8 glasova "protiv" glasa) odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje sljedećeg zaključka:

NE PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA
O IZMJENAMA ZAKONA O DJEČJEM DOPLATKU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Darka Milinovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Darko Milinović, dr.med., v.r.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 42. sjednici, održanoj 07. svibnja 2015., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 604/2013 u vezi s utvrđivanjem države članice odgovorne za razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu maloljetnika bez pratnje čiji  članovi obitelji, braća i sestre ili rođaci ne borave zakonito u državi članici COM(2014)382 - D.E.U. br. 15/007, koje je Odboru za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora, u skladu s člankom 154. stavkom 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 24. travnja 2015. godine.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je pomoćnik ministra  unutarnjih poslova.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora je podržao Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 604/2013 u vezi s utvrđivanjem države članice odgovorne za razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu maloljetnika bez pratnje čiji  članovi obitelji, braća i sestre ili rođaci ne borave zakonito u državi članici COM(2014)382.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 604/2013 u vezi s utvrđivanjem države članice odgovorne za razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu maloljetnika bez pratnje čiji  članovi obitelji, braća i sestre ili rođaci ne borave zakonito u državi članici COM(2014)382.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora je na 35., 38. i 41. sjednici Odbora, održanima u dane 23. listopada 2014., 26. veljače 2015., te 22. travnja 2015. godine raspravio Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 30. travnja  2014. godine.

Odbor je predmetno Izvješće raspravio u skladu s čl. 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. U skladu s člankom 214. stavkom 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske.

U uvodnom izlaganju podnositelj Izvješća obrazložio je pojedine stavke s posebnim osvrtom na pojedinosti programskih aktivnosti kao i financijskog dijela Izvješća. Od postavljenih ciljeva svi projekti su realizirani, ostvaren je visoki postotak redovnih programskih aktivnosti, realiziran je Projekt ZOI Soči, započeo je Projekt OI Rio 2016., realizirano je pet višesportskih priredbi na kojima je nastupilo 100 hrvatskih sportaša, te su osvojili 27 medalja. Uspostavljena je dobra suradnja HOO i MORH-a uključivanjem i zapošljavanjem sportaša kao djelatnih vojnih osoba do 27. godine starosti u sustav Ministarstva obrane.

Govoreći o financijskom dijelu naglasio je da je 84,64% raspoloživih sredstava utrošeno u potrebe sporta, dok se 6,5% odnosi na materijalne troškove. Tijekom 2013. i 2014. godine izvršeno je 8 različitih revizija i inspekcija nadležnog tijela kojima je obuhvaćeno poslovanje od 2010. do 2013. godine, a niti jedan nadzor nije utvrdio nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju.

U raspravi koja je uslijedila ukazano je na Mišljenje Vlade Republike Hrvatske kojim se predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Programsko i financijsko izvješće jer je  ustanovljeno nenamjensko trošenje sredstava protivno Zakonu o sportu i Statutu HOO. Upozoreno je na nedostatak jasnih kriterija za vrednovanje sportskih programa nacionalnih sportskih saveza, odnosno ocjeni programa po zastarjelom aktu iz 2002. godine koji ne prati dinamiku promjena u sportu i ne valorizira uspjehe pojedinih sportskih saveza. Također, nije donesen program javnih potreba u sportu kao i konzekventno tome, nemogućnost Hrvatskoga sabora da raspravlja o Izvješću HOO o izvršenju programa javnih potreba u sportu i utrošku financijskih sredstava koji HOO temeljem članka 75. stavka 4. Zakona o sportu podnosi Hrvatskom saboru.

U nastavku rasprave na 35. sjednici dio članova Odbora kao spornu činjenicu naveo je upitno financiranje Sportske televizije čiji je HOO 100 % osnivač i vlasnik. Ukazano je da je od osnivanja 2010. godine SPTV proizvela ukupno gubitke u iznosu od približno 104 milijuna kuna od čega se oko 56 milijuna kuna odnosi na nepodmirene obveze na ime glavnice i kamata za dugoročne kredite i neplaćene obveze te 42,6milijuna kuna za ukupni gubitak iz poslovanja. Kao dodatna nepovoljna okolnost spomenuta je vrlo mala gledanost programa SPTV, slaba zastupljenost hrvatskog sporta i emitiranje repriza sportskih događaja na SPTV.

Za raspravu o predmetnom izvješću provedenoj na 38. sjednici Odbor je raspolagao Izvješćem o izvršenom nadzoru nad poslovanjem Hrvatskog olimpijskog odbora, društva HOO TV d.o.o. i Hrvatske olimpijske akademije koje je Ministarstvo financija dostavilo Odboru radi što objektivnijeg informiranja o Programskom i financijskom izvješću.

Uvidom u Izvješće Ministarstva financija dio članova Odbora konstatirao je da je ustanovljeno nenamjensko trošenje sredstava za financiranje trgovačkog društva HOO TV d.o.o. te da davanje pozajmica, izdavanje kreditnih jamstava, a niti dokapitalizacija društva ne predstavljaju namjensko trošenje sredstava ostvarenih temeljem zakona, niti unapređuju djelatnosti HOO i njegovih članova.

Također je ponovljeno kako se prihodi koje HOO ostvaruje iz državnog proračuna RH moraju trošiti namjenski, a sama namjena propisana je člankom 75. Zakona o sportu, odnosno Programom javnih potreba u sportu, koji donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, te se ne mogu koristiti za druge namjene. Nadalje, sredstvima HOO temeljni kapital društva HOO TV d.o.o. povećan je s početnog iznosa od 20.000,00 kn na iznos od  7.782.800,00 kn, a tijekom nadzora nisu potkrijepljene tvrdnje da za ulaganje u temeljeni kapital društva HOO TV d.o.o. nisu korištena proračunska sredstva. Pored toga, člankom 86. Statuta Hrvatskog olimpijskog odbora navedeno je da su proračunska i ostala sredstva ostvarena u skladu sa zakonom namjenska i samo tako se mogu koristiti. Sredstva koja se ostvare i vlastitom djelatnošću Hrvatski olimpijski odbor treba koristiti za unapređenje vlastite djelatnosti i njegovih članova

Hrvatski olimpijski odbor dostavio je Hrvatskome saboru Očitovanje na Mišljenje Vlade Republike Hrvatske u kojem se ističe da je HOO donio odluku da sudjeluje u osiguranju dijela sredstava za poslovanje i promociju hrvatskog sporta na Sportskoj tv koja je u skladu s djelovanjem HOO-a propisanim u prvoj alineji članka 51. Zakona o sportu gdje se navodi da je zadaća HOO poticanje i promicanje sporta u RH – a što je i osnovna zadaća Sportske TV. Uz to članak 85. Statuta HOO-a navodi da sredstvima koja HOO ostvari vlastitom djelatnošću sam raspolaže i koristi ih za unapređenje djelatnosti HOO-a i njegovih članova, primjenom važećih akata i odluka Skupštine i Vijeća. Isto tako je naglašeno da je financiranje Sportske TV kao dio Programa javnih potreba sporta na državnoj razini planirano u Državnom proračunu RH za 2014. godinu.

Nadalje, navodi se neslaganje s Mišljenjem Vlade RH da ne postoje kriteriji za vrednovanje programa nacionalnih sportskih saveza budući je HOO po nalogu Sportske inspekcije izmijenio Pravilnik o kriterijima i mjerilima programiranja i financiranja javnih potreba sporta državne razine koji se primjenjuje u raspodjeli financijskih sredstava pri donošenju programa javnih potreba sporta na državnoj razini. Glede nepravovremenog ispunjavanja obveza HOO prema nositeljima sportskih programa ističe se da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta tek po isteku poslovne 2013. godine izvršilo isplatu razlike sredstava za 2013. na račun HOO.

U nastavku rasprave, iznesene su primjedbe kako je projekt SPTV preskup, kako HOO ima velik kredit, ali i velik manjak na godišnjoj razini zbog njega, te kako se inzistira na njegovoj provedbi na štetu vrhunskih sportaša, stoga je sugerirano da se odustane od provedbe SPTV-a, a financijska sredstva da se preusmjere financiranju vrhunskih sportaša.

Odgovarajući na ove primjedbe, predstavnik HOO-a opetovano je izjavio kako se proračunska sredstva nisu koristila nenamjenski, a kako nije moguće, pa niti dobro odustati od ovog projekta nakon svega četiri godine rada SPTV, osobito jer je u prve dvije godine od promidžbe prihod bio oko 7 milijuna kuna godišnje, no tijekom posljednje dvije godine taj iznos je "pao" na svega 600 tisuća kuna godišnje, što objašnjava negativnim događanjima oko SPTV, što utječe i na oglašivače. Istaknuo je kako i Međunarodni olimpijski odbor pokreće svoju televiziju, pri čemu u prvih sedam godina ne računaju na isplativost projekta, premda, za razliku od SPTV-a, uz potpuno pozitivan pristup projektu.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (3 glasa „za“ Izvješće, 8  glasova "protiv" i 1 "suzdržanim" glasom) odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje sljedećeg zaključka:

NE PRIHVAĆA SE PROGRAMSKO I FINANCIJSKO IZVJEŠĆE HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA ZA 2013. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Darka Milinovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darko Milinović, dr.med., v.r.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora je na 35., 38. i 41. sjednici Odbora, održanima u dane 23. listopada 2014., 26. veljače 2015., te 22. travnja 2015. godine raspravio Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 30. travnja  2014. godine.

Odbor je predmetno Izvješće raspravio u skladu s čl. 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. U skladu s člankom 214. stavkom 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske.

U uvodnom izlaganju podnositelj Izvješća obrazložio je pojedine stavke s posebnim osvrtom na pojedinosti programskih aktivnosti kao i financijskog dijela Izvješća. Od postavljenih ciljeva svi projekti su realizirani, ostvaren je visoki postotak redovnih programskih aktivnosti, realiziran je Projekt ZOI Soči, započeo je Projekt OI Rio 2016., realizirano je pet višesportskih priredbi na kojima je nastupilo 100 hrvatskih sportaša, te su osvojili 27 medalja. Uspostavljena je dobra suradnja HOO i MORH-a uključivanjem i zapošljavanjem sportaša kao djelatnih vojnih osoba do 27. godine starosti u sustav Ministarstva obrane.

Govoreći o financijskom dijelu naglasio je da je 84,64% raspoloživih sredstava utrošeno u potrebe sporta, dok se 6,5% odnosi na materijalne troškove. Tijekom 2013. i 2014. godine izvršeno je 8 različitih revizija i inspekcija nadležnog tijela kojima je obuhvaćeno poslovanje od 2010. do 2013. godine, a niti jedan nadzor nije utvrdio nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju.

U raspravi koja je uslijedila ukazano je na Mišljenje Vlade Republike Hrvatske kojim se predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Programsko i financijsko izvješće jer je  ustanovljeno nenamjensko trošenje sredstava protivno Zakonu o sportu i Statutu HOO. Upozoreno je na nedostatak jasnih kriterija za vrednovanje sportskih programa nacionalnih sportskih saveza, odnosno ocjeni programa po zastarjelom aktu iz 2002. godine koji ne prati dinamiku promjena u sportu i ne valorizira uspjehe pojedinih sportskih saveza. Također, nije donesen program javnih potreba u sportu kao i konzekventno tome, nemogućnost Hrvatskoga sabora da raspravlja o Izvješću HOO o izvršenju programa javnih potreba u sportu i utrošku financijskih sredstava koji HOO temeljem članka 75. stavka 4. Zakona o sportu podnosi Hrvatskom saboru.
U nastavku rasprave na 35. sjednici dio članova Odbora kao spornu činjenicu naveo je upitno financiranje Sportske televizije čiji je HOO 100 % osnivač i vlasnik. Ukazano je da je od osnivanja 2010. godine SPTV proizvela ukupno gubitke u iznosu od približno 104 milijuna kuna od čega se oko 56 milijuna kuna odnosi na nepodmirene obveze na ime glavnice i kamata za dugoročne kredite i neplaćene obveze te 42,6milijuna kuna za ukupni gubitak iz poslovanja. Kao dodatna nepovoljna okolnost spomenuta je vrlo mala gledanost programa SPTV, slaba zastupljenost hrvatskog sporta i emitiranje repriza sportskih događaja na SPTV.

Za raspravu o predmetnom izvješću provedenoj na 38. sjednici Odbor je raspolagao Izvješćem o izvršenom nadzoru nad poslovanjem Hrvatskog olimpijskog odbora, društva HOO TV d.o.o. i Hrvatske olimpijske akademije koje je Ministarstvo financija dostavilo Odboru radi što objektivnijeg informiranja o Programskom i financijskom izvješću.
Uvidom u Izvješće Ministarstva financija dio članova Odbora konstatirao je da je ustanovljeno nenamjensko trošenje sredstava za financiranje trgovačkog društva HOO TV d.o.o. te da davanje pozajmica, izdavanje kreditnih jamstava, a niti dokapitalizacija društva ne predstavljaju namjensko trošenje sredstava ostvarenih temeljem zakona, niti unapređuju djelatnosti HOO i njegovih članova.

Također je ponovljeno kako se prihodi koje HOO ostvaruje iz državnog proračuna RH moraju trošiti namjenski, a sama namjena propisana je člankom 75. Zakona o sportu, odnosno Programom javnih potreba u sportu, koji donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, te se ne mogu koristiti za druge namjene. Nadalje, sredstvima HOO temeljni kapital društva HOO TV d.o.o. povećan je s početnog iznosa od 20.000,00 kn na iznos od  7.782.800,00 kn, a tijekom nadzora nisu potkrijepljene tvrdnje da za ulaganje u temeljeni kapital društva HOO TV d.o.o. nisu korištena proračunska sredstva. Pored toga, člankom 86. Statuta Hrvatskog olimpijskog odbora navedeno je da su proračunska i ostala sredstva ostvarena u skladu sa zakonom namjenska i samo tako se mogu koristiti. Sredstva koja se ostvare i vlastitom djelatnošću Hrvatski olimpijski odbor treba koristiti za unapređenje vlastite djelatnosti i njegovih članova.

Hrvatski olimpijski odbor dostavio je Hrvatskome saboru Očitovanje na Mišljenje Vlade Republike Hrvatske u kojem se ističe da je HOO donio odluku da sudjeluje u osiguranju dijela sredstava za poslovanje i promociju hrvatskog sporta na Sportskoj tv koja je u skladu s djelovanjem HOO-a propisanim u prvoj alineji članka 51. Zakona o sportu gdje se navodi da je zadaća HOO poticanje i promicanje sporta u RH – a što je i osnovna zadaća Sportske TV. Uz to članak 85. Statuta HOO-a navodi da sredstvima koja HOO ostvari vlastitom djelatnošću sam raspolaže i koristi ih za unapređenje djelatnosti HOO-a i njegovih članova, primjenom važećih akata i odluka Skupštine i Vijeća. Isto tako je naglašeno da je financiranje Sportske TV kao dio Programa javnih potreba sporta na državnoj razini planirano u Državnom proračunu RH za 2014. godinu.

Nadalje, navodi se neslaganje s Mišljenjem Vlade RH da ne postoje kriteriji za vrednovanje programa nacionalnih sportskih saveza budući je HOO po nalogu Sportske inspekcije izmijenio Pravilnik o kriterijima i mjerilima programiranja i financiranja javnih potreba sporta državne razine koji se primjenjuje u raspodjeli financijskih sredstava pri donošenju programa javnih potreba sporta na državnoj razini. Glede nepravovremenog ispunjavanja obveza HOO prema nositeljima sportskih programa ističe se da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta tek po isteku poslovne 2013. godine izvršilo isplatu razlike sredstava za 2013. na račun HOO.

U nastavku rasprave, iznesene su primjedbe kako je projekt SPTV preskup, kako HOO ima velik kredit, ali i velik manjak na godišnjoj razini zbog njega, te kako se inzistira na njegovoj provedbi na štetu vrhunskih sportaša, stoga je sugerirano da se odustane od provedbe SPTV-a, a financijska sredstva da se preusmjere financiranju vrhunskih sportaša.

Odgovarajući na ove primjedbe, predstavnik HOO-a opetovano je izjavio kako se proračunska sredstva nisu koristila nenamjenski, a kako nije moguće, pa niti dobro odustati od ovog projekta nakon svega četiri godine rada SPTV, osobito jer je u prve dvije godine od promidžbe prihod bio oko 7 milijuna kuna godišnje, no tijekom posljednje dvije godine taj iznos je "pao" na svega 600 tisuća kuna godišnje, što objašnjava negativnim događanjima oko SPTV, što utječe i na oglašivače. Istaknuo je kako i Međunarodni olimpijski odbor pokreće svoju televiziju, pri čemu u prvih sedam godina ne računaju na isplativost projekta, premda, za razliku od SPTV-a, uz potpuno pozitivan pristup projektu.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (3 glasa „za“ Izvješće, 8  glasova "protiv" i 1 "suzdržanim" glasom) odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje sljedećeg zaključka:

NE PRIHVAĆA SE PROGRAMSKO I FINANCIJSKO IZVJEŠĆE HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA ZA 2013. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Darka Milinovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darko Milinović, dr.med., v.r.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora je na 37. sjednici Odbora, održanoj 26. studenoga.2014. godine, raspravio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2014. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog državnog proračuna raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva financija obrazložio je da je Državni proračun pripremljen u teškim makroekonomskim i fiskalnim okolnostima sa šestom uzastopnom godinom gospodarskog pada. Temelji se na makroekonomskoj projekciji koja pretpostavlja izlazak iz dugotrajne recesije uz blage stope rasta u narednom trogodišnjem razdoblju te da će fiskalnu politiku u narednom srednjoročnom razdoblju obilježiti napori s ciljem osiguranja stabilnosti javnih financija. U Prijedlogu državnog proračuna za 2015. godinu planirani su ukupni prihodi u iznosu od 106,4 milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 118,9 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna za 2015. iznosi 12,5 milijardi kuna odnosno 3,8% bruto domaćeg proizvoda. Značajnije smanjenje deficita planira se u 2016. godini kada se očekuje da će dug opće države biti na razini 82% BDP. Jedna od specifičnosti ovog Državnog proračuna je izdvajanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz proračuna budući da od 1. siječnja 2015. godine prihodi kojima se financira obavezno zdravstvo osiguranje pripadaju HZZO kao izvanproračunskom korisniku. Također, u proračunu za 2015. godinu planiraju su prihodi iz fondova Europske unije u iznosu od 7,1 milijardi kuna.

Predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta naveo je da su na razdjelu Ministarstva planirane nove aktivnosti „Nacionalni informacijski sustav u sportu“, „Organizacija Eurobasket 2015.“ i „Poticanje sportsko-rekreativnih aktivnosti“. Istaknuo je da bi se donošenjem javnih potreba u sportu postigla bolja transparentnost trošenja proračunskih sredstava. Predstavnica Ministarstva socijalne politike i mladih istaknula je da se Prijedlogom proračuna ne planira smanjenje sredstava za socijalnu politiku te da su sredstva za dječji doplatak prebačena na razdjel Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

U raspravi koja je uslijedila pozitivno je ocijenjeno što u planiranim sredstvima za Ministarstvo socijalne politike i mladih nije došlo do smanjenja za socijalna davanja te da je na razdjelu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta otvorena nova aktivnost Nacionalni informacijski sustav koji će omogućiti transparentnije raspoređivanje i bolji uvid u trošenje državnog  novca. U kontekstu povlačenja novca iz europskih fondova, izneseno je mišljenje da bi jedinice lokalne i regionalne samouprave trebale dodatno educirati kadrove kako bi se pripremili kvalitetni programi za povlačenje sredstava.

Nadalje, izneseno je mišljenje da se Prijedlogom državnog proračuna za 2015. godinu želi postići uravnoteženost no da zbog izraženog deficita od preko 12 milijardi kuna taj cilj nije postignut. Isto tako izražena je bojazan izdržljivosti samog proračuna budući se više od 7 milijardi kuna planira povući iz fondova Europske unije, a Hrvatska do sada u samom povlačenju sredstava do sada nije bila naročito uspješna.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje:

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2016. I 2017. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Darka Milinovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora je na 36. sjednici Odbora, održanoj 19. studenoga.2014. godine, raspravio Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. studenog 2014. godine uz prijedlog da se, sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor je predmetni Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja izložila je da će se donošenjem ovog zakona omogućiti usklađenje odredbi koje se odnose na postupanje nadležnog tijela za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore sa Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja, koji je stupio na snagu u srpnju ove godine, a prema kojem poslove vještačenja obavlja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Jedinstveni centar vještačenja djelovati će na više lokacija na području Republike Hrvatske.
 
Osim navedenoga predmetnim izmjenama predviđa se usklađenje s propisima Europske unije u dijelu u kojem se izjednačavaju prava posvojitelja blizanaca i posvojitelja koji istovremeno posvajaju više djece s pravima zaposlenih i samozaposlenih roditelja koji se odnosi na pravo na roditeljski dopust.
U raspravi koja je uslijedila pozdravljeno je izjednačavanje prava zaposlenih i samozaposlenih posvojitelja sa pravima zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Skrenuta je pozornost na potrebu usklađenja pravnog nazivlja s novim Obiteljskim zakonom.
Na iznesenu primjedbu da se Zakonom ne predviđaju mjere za poticanje nataliteta u Hrvatskoj, rečeno je da je manji broj rođene djece višegodišnji hrvatski problem, ali i da u okviru Ministarstva socijalne politike i mladih u kompletnom sustavu naknada postoji pronatalitetni dodatak za obitelji s više novorođene djece koji, sukladno statističkim podacima, ne daje željene rezultate. U tom kontekstu najavljeno je donošenje nove Nacionalne obiteljske politike koja u skladu s europskim trendovima uvodi nove učinkovite i proaktivne mjere za dugoročno poticanje pozitivnih demografskih kretanja. 
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje:

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Darka Milinovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora je na 36. sjednici Odbora, održanoj 19. studenoga.2014. godine, raspravio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2014. godine.

Odbor je predmetne Izmjene i dopune raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razloge predlaganja izmjena i dopuna Državnog proračuna kojima se usklađuju proračunski planovi s ostvarenim kretanjima tijekom godine. Ostvarena makroekonomska kretanja znatno su slabija od očekivanih zbog čega će biti manji proračunski prihodi i smanjeni bruto domaći proizvod za 0,7%. Očekuje se da će najznačajnije smanjenje prihoda biti kod poreza na dodanu vrijednost (1,3 milijarde kn), poreza na dobit (259 milijuna kn) i doprinosa (238 milijuna kn), dok bi proračunski prihodi trebali iznositi 114,5 milijardi kuna što je za 2,6 milijardi kuna manje od prethodno očekivanih. Predviđa se povećanje prihoda od posebnih poreza i trošarina od 755,9 milijuna kuna što je rezultat dodatnih mjera koje je Europska komisija zatražila u provođenju procedure prekomjernog deficita. Izmjenama i dopunama Državnog proračuna ukupni rashodi za 2014.  godinu smanjuju se za 544 milijuna kuna i iznose 130,1 milijardu kuna. Rezultat navedenog smanjenja prihoda i povećanja rashoda je povećanje manjka državnog proračuna za 2 milijarde kuna pa će ukupni manjak opće države iznositi 16,4 milijardi kuna ili 5% BDP.
Unatoč smanjenju prihoda zbog višegodišnje gospodarske krize na poziciji Ministarstva socijalne politike i mladih povećana su sredstva za 60 milijuna kn, a dio sredstava je namijenjen za stambeno zbrinjavanje osoba stradalih u poplavama.

U raspravi koja je uslijedila pozdravljena je politika zadržavanja iste razine prava za socijalno ugrožene i mlade.
 
Nadalje, primijećeno je da se radi o drugom rebalansu u 2014. godini te da smanjeni prihodi iz poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 1,3 milijarde kn pokazuju da se Hrvatska nalazi u ozbiljnoj krizi. Pri donošenju Državnog proračuna za 2014. godinu upozoreno je da se proračun planira na nerealnim gospodarskim pretpostavkama. Također, Hrvatska se nalazi u proceduri prekomjernog deficita u okviru kojega je dobila smjernice za poduzimanje određenih mjera koje nisu u cijelosti ispunjene. 

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 1 "suzdržanim" glasom) odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje:

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Darka Milinovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora je na svojoj 35. sjednici Odbora, održanoj 23. listopada 2014. godine, raspravio Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. rujna 2014. godine.

Odbor je predmetno Izvješće raspravio u skladu s čl. 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju podnositelj Izvješća ukratko je upoznao članove Odbora s osnovnim značajkama Izvješća i istaknuo da isto sadržava objedinjene podatke za 2013. godinu.  Sveobuhvatno i detaljno prikazano je stanje zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj, a politika suzbijanja zlouporabe droga u RH temelji se na strateškim ciljevima usmjerenim na smanjenje ponude i potražnje droga pri čemu se koriste multidisciplinarni pristupi i programi. Značajni koraci poduzeti su u cilju smanjenja pojavnosti zlouporabe droga i ovisnosti o drogama kroz integrativni pristup uz paralelno razvijanje novih koncepata prevencije ovisnosti i dostupnosti programa tretmana bolesti ovisnosti. Na području županija provedeno je 133 programa usmjerena na suzbijanje zlouporabe droga. Također značajan dio aktivnosti usmjeren je na organiziranje različitih edukacija s ciljem podizanja razine znanja subjekta uključenih u provedbu programa o novim trendovima na području suzbijanja zlouporabe droga. Govoreći o aktualnom stanju predstavnik predlagatelja je naveo da je u 2013. godini u zdravstvenom sustavu RH bilo liječeno 7.858 osoba što je gotovo na razini 2012. godine, te da prevladavaju muški ovisnici o opijatima. Od 21 županije njih 7 ima zabilježen veći postotak ovisnika od hrvatskog prosjeka. Ukupni specifični javni rashodi u području suzbijanja zlouporabe droga u 2013. godini iznosili su 117.917.521,47 kune što u usporedbi s prethodnom godinom predstavlja smanjenje od 5,2 % odnosno povećanje od 14,2% u odnosu na 2011. godinu.

U raspravi koja je uslijedila Izvješće je ocijenjeno kao sveobuhvatno, sadržajno, jasno i dobro strukturirano. Pozdravljen je multidisciplinarni i strateški pristup problemu suzbijanja zlouporabe droga te provođenje ciljanih edukacija s jasno određenim financijskim troškovima. Također istaknuta je pozitivna uloga donesenih smjernica za psihosocijalni tretman kao i izrađeni Projekt resocijalizacije ovisnika o drogama koji su završili neki od programa rehabilitacije i odvikavanja od ovisnosti s ciljem njihovog kvalitetnijeg integriranja u društvo. Pored navedenog, u raspravi je primijećeno da je populacija ovisnika sve starija te da se pokazuje potreba osmišljavanja i izrade preventivnog programa za tu dobnu skupinu ovisnika. U kontekstu novih oblika ovisnosti u Hrvatskoj ukazano je na problem alkoholiziranja maloljetničke populacije i pojave ovisnosti o kocki. S tim u svezi istaknuta je potreba da se poboljša razvojni sustav suzbijanja tih vrsta ovisnosti kao i nužnost aktivnijeg uključivanja jedinica lokalne (regionalne) samouprave u postupak prevencije i suzbijanja ovisnosti. 

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PROVEDBI NACIONALNE
STRATEGIJE I AKCIJSKOG PLANA SUZBIJANJA ZLOUPORABE DROGA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2013. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Darka Milinovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora je na 35., 38. i 41. sjednici Odbora, održanima u dane 23. listopada 2014., 26. veljače 2015., te 22. travnja 2015. godine raspravio Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 30. travnja  2014. godine.

Odbor je predmetno Izvješće raspravio u skladu s čl. 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. U skladu s člankom 214. stavkom 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske.

U uvodnom izlaganju podnositelj Izvješća obrazložio je pojedine stavke s posebnim osvrtom na pojedinosti programskih aktivnosti kao i financijskog dijela Izvješća. Od postavljenih ciljeva svi projekti su realizirani, ostvaren je visoki postotak redovnih programskih aktivnosti, realiziran je Projekt ZOI Soči, započeo je Projekt OI Rio 2016., realizirano je pet višesportskih priredbi na kojima je nastupilo 100 hrvatskih sportaša, te su osvojili 27 medalja. Uspostavljena je dobra suradnja HOO i MORH-a uključivanjem i zapošljavanjem sportaša kao djelatnih vojnih osoba do 27. godine starosti u sustav Ministarstva obrane.

Govoreći o financijskom dijelu naglasio je da je 84,64% raspoloživih sredstava utrošeno u potrebe sporta, dok se 6,5% odnosi na materijalne troškove. Tijekom 2013. i 2014. godine izvršeno je 8 različitih revizija i inspekcija nadležnog tijela kojima je obuhvaćeno poslovanje od 2010. do 2013. godine, a niti jedan nadzor nije utvrdio nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju.

U raspravi koja je uslijedila ukazano je na Mišljenje Vlade Republike Hrvatske kojim se predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Programsko i financijsko izvješće jer je  ustanovljeno nenamjensko trošenje sredstava protivno Zakonu o sportu i Statutu HOO. Upozoreno je na nedostatak jasnih kriterija za vrednovanje sportskih programa nacionalnih sportskih saveza, odnosno ocjeni programa po zastarjelom aktu iz 2002. godine koji ne prati dinamiku promjena u sportu i ne valorizira uspjehe pojedinih sportskih saveza. Također, nije donesen program javnih potreba u sportu kao i konzekventno tome, nemogućnost Hrvatskoga sabora da raspravlja o Izvješću HOO o izvršenju programa javnih potreba u sportu i utrošku financijskih sredstava koji HOO temeljem članka 75. stavka 4. Zakona o sportu podnosi Hrvatskom saboru.
U nastavku rasprave na 35. sjednici dio članova Odbora kao spornu činjenicu naveo je upitno financiranje Sportske televizije čiji je HOO 100 % osnivač i vlasnik. Ukazano je da je od osnivanja 2010. godine SPTV proizvela ukupno gubitke u iznosu od približno 104 milijuna kuna od čega se oko 56 milijuna kuna odnosi na nepodmirene obveze na ime glavnice i kamata za dugoročne kredite i neplaćene obveze te 42,6milijuna kuna za ukupni gubitak iz poslovanja. Kao dodatna nepovoljna okolnost spomenuta je vrlo mala gledanost programa SPTV, slaba zastupljenost hrvatskog sporta i emitiranje repriza sportskih događaja na SPTV.

Za raspravu o predmetnom izvješću provedenoj na 38. sjednici Odbor je raspolagao Izvješćem o izvršenom nadzoru nad poslovanjem Hrvatskog olimpijskog odbora, društva HOO TV d.o.o. i Hrvatske olimpijske akademije koje je Ministarstvo financija dostavilo Odboru radi što objektivnijeg informiranja o Programskom i financijskom izvješću.
Uvidom u Izvješće Ministarstva financija dio članova Odbora konstatirao je da je ustanovljeno nenamjensko trošenje sredstava za financiranje trgovačkog društva HOO TV d.o.o. te da davanje pozajmica, izdavanje kreditnih jamstava, a niti dokapitalizacija društva ne predstavljaju namjensko trošenje sredstava ostvarenih temeljem zakona, niti unapređuju djelatnosti HOO i njegovih članova.

Također je ponovljeno kako se prihodi koje HOO ostvaruje iz državnog proračuna RH moraju trošiti namjenski, a sama namjena propisana je člankom 75. Zakona o sportu, odnosno Programom javnih potreba u sportu, koji donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, te se ne mogu koristiti za druge namjene. Nadalje, sredstvima HOO temeljni kapital društva HOO TV d.o.o. povećan je s početnog iznosa od 20.000,00 kn na iznos od  7.782.800,00 kn, a tijekom nadzora nisu potkrijepljene tvrdnje da za ulaganje u temeljeni kapital društva HOO TV d.o.o. nisu korištena proračunska sredstva. Pored toga, člankom 86. Statuta Hrvatskog olimpijskog odbora navedeno je da su proračunska i ostala sredstva ostvarena u skladu sa zakonom namjenska i samo tako se mogu koristiti. Sredstva koja se ostvare i vlastitom djelatnošću Hrvatski olimpijski odbor treba koristiti za unapređenje vlastite djelatnosti i njegovih članova.

Hrvatski olimpijski odbor dostavio je Hrvatskome saboru Očitovanje na Mišljenje Vlade Republike Hrvatske u kojem se ističe da je HOO donio odluku da sudjeluje u osiguranju dijela sredstava za poslovanje i promociju hrvatskog sporta na Sportskoj tv koja je u skladu s djelovanjem HOO-a propisanim u prvoj alineji članka 51. Zakona o sportu gdje se navodi da je zadaća HOO poticanje i promicanje sporta u RH – a što je i osnovna zadaća Sportske TV. Uz to članak 85. Statuta HOO-a navodi da sredstvima koja HOO ostvari vlastitom djelatnošću sam raspolaže i koristi ih za unapređenje djelatnosti HOO-a i njegovih članova, primjenom važećih akata i odluka Skupštine i Vijeća. Isto tako je naglašeno da je financiranje Sportske TV kao dio Programa javnih potreba sporta na državnoj razini planirano u Državnom proračunu RH za 2014. godinu.

Nadalje, navodi se neslaganje s Mišljenjem Vlade RH da ne postoje kriteriji za vrednovanje programa nacionalnih sportskih saveza budući je HOO po nalogu Sportske inspekcije izmijenio Pravilnik o kriterijima i mjerilima programiranja i financiranja javnih potreba sporta državne razine koji se primjenjuje u raspodjeli financijskih sredstava pri donošenju programa javnih potreba sporta na državnoj razini. Glede nepravovremenog ispunjavanja obveza HOO prema nositeljima sportskih programa ističe se da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta tek po isteku poslovne 2013. godine izvršilo isplatu razlike sredstava za 2013. na račun HOO.

U nastavku rasprave, iznesene su primjedbe kako je projekt SPTV preskup, kako HOO ima velik kredit, ali i velik manjak na godišnjoj razini zbog njega, te kako se inzistira na njegovoj provedbi na štetu vrhunskih sportaša, stoga je sugerirano da se odustane od provedbe SPTV-a, a financijska sredstva da se preusmjere financiranju vrhunskih sportaša.

Odgovarajući na ove primjedbe, predstavnik HOO-a opetovano je izjavio kako se proračunska sredstva nisu koristila nenamjenski, a kako nije moguće, pa niti dobro odustati od ovog projekta nakon svega četiri godine rada SPTV, osobito jer je u prve dvije godine od promidžbe prihod bio oko 7 milijuna kuna godišnje, no tijekom posljednje dvije godine taj iznos je "pao" na svega 600 tisuća kuna godišnje, što objašnjava negativnim događanjima oko SPTV, što utječe i na oglašivače. Istaknuo je kako i Međunarodni olimpijski odbor pokreće svoju televiziju, pri čemu u prvih sedam godina ne računaju na isplativost projekta, premda, za razliku od SPTV-a, uz potpuno pozitivan pristup projektu.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (3 glasa „za“ Izvješće, 8  glasova "protiv" i 1 "suzdržanim" glasom) odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje sljedećeg zaključka:

NE PRIHVAĆA SE PROGRAMSKO I FINANCIJSKO IZVJEŠĆE HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA ZA 2013. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Darka Milinovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darko Milinović, dr.med., v.r.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 33. sjednici Odbora, održanoj 02. srpnja 2014. godine, raspravio je  a) Prijedlog Odluke o razrješenju predsjednice i dijela članova Nacionalnog vijeća za sport;  i  b) Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i dijela članova Nacionalnog vijeća za sport; koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. lipnja 2014. godine.

Odbor je Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je razloge predlaganja Odluka o razrješenju i imenovanju predsjednice i dijela članova Nacionalnog vijeća za sport. Naime, zbog isteka mandata predlaže se razrješenje, te je Vlada RH temeljem provedenog javnog natječaja utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i dijela članova Nacionalnog vijeća za sport u dijelu članstva koji predlaže Vlada, te je u Prijedlog uvrstila i imenovanje člana predloženog od ovlaštenog predlagatelja (Hrvatski olimpijski odbor).

U raspravi koja je uslijedila nakon uvodnog izlaganja, rečeno je kako nije poštivan kriterij regionalne zastupljenosti, te kako svi predloženi kandidati dolaze iz iste regije. U svezi ove primjedbe rečeno je kako se imenuje pola sastava članova Nacionalnog vijeća, te kako su članovi Nacionalnog vijeća kojima mandat traje još dvije godine iz drugih regija Hrvatske, te kako će ovim imenovanjem ukupan sastav Nacionalnog vijeća zadovoljavati zakonski kriterij regionalne zastupljenosti.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (9 glasova ZA i 3 SUZDRŽANA glasa) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ODLUKE O RAZRJEŠENJU PREDSJEDNICE I DIJELA ČLANOVA NACIONALNOG VIJEĆA ZA SPORT
i
ODLUKE O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I DIJELA ČLANOVA NACIONALNOG VIJEĆA ZA SPORT

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Darka Milinovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

mr. Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 33. sjednici Odbora, održanoj 02. srpnja 2014. godine, raspravio je  Prijedlog odluke o imenovanju zamjenice pravobraniteljice za djecu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 11. lipnja 2014. godine.

Odbor je Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju pravobraniteljica za djecu obrazložila je svoj prijedlog da se za zamjenicu pravobraniteljice opetovano imenuje mr.sc. Marija Gabelica Šupljika. Naime, predloženoj ističe osmogodišnji mandat na mjestu zamjenice pravobraniteljice za djecu. Kako je prije tri mjeseca imenovana nova pravobraniteljica za djecu, to smatra kako je važno zadržati osobu koja ima „memoriju institucije“, a osobito jer uz zadovoljavanje svih zakonskih kriterija ima i osobne kvalitete važne za timski rad koje pravobraniteljica procjenjuje važnim za rad Ureda.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (9 glasova ZA i 3 SUZDRŽANA glasa) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ODLUKE O IMENOVANJU ZAMJENICE PRAVOBRANITELJICE ZA DJECU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Darka Milinovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

mr. Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 32. sjednici Odbora, održanoj 04. lipnja 2014. godine, raspravio je  Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 31. ožujka 2014. godine.
Odbor je Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju pravobraniteljica za djecu iznijela je podatke o radu Ureda pravobraniteljice za djecu (koji je u 2013. godini obilježio desetu godišnjicu postojanja), te o stanju prava djece.

Ured je u 2013. godini zaprimio 2659 novih prijava mogućih povreda prava djece, što je 208 prijava više no u 2012. godini, čime je nastavljena tendencija rasta broja prijava na godišnjoj razini. Nije razvidno je li razlog tome povećan broj povreda dječjih prava, ili pak povećanje svijesti o potrebi zaštite prava djece. Osim pisanih predmeta, za naglasiti je kako su djelatnici Ureda obavili i gotovo dvije tisuće telefonskih razgovora sa strankama koje su prijavljivale možebitne povrede dječjih prava, ili se konzultirali o problemima. Pored navedenoga, djelatnici Ureda sudjelovali su u radu različitih radnih skupina, obilazili su ustanove koje skrbe za djecu ili u kojima borave djeca, davali stručne preporuke, mišljenja, te sudjelovali na raznim stručnim skupovima. Uz ovako obiman posao, a nastavi li se povećavati broj zaprimljenih prijava (što se očekuje), u narednom razdoblju bit će potrebno razmotriti povećanje broja stručnih zaposlenika u Uredu.

Vezano uz samo stanje prava djece, nažalost, kao i prethodne godine, najčešće prijave se odnose na povredu prava djeteta na život uz roditelje i roditeljsku skrb, te prava na zaštitu od nasilja i zanemarivanja, iz čega se zaključuje da oni koji su prvi pozvani zaštititi prava djeteta, dakle roditelji, sami postaju najčešći kršitelji prava svoga djeteta. Česte su i prijave mogućih povreda prava djeteta iz područja obrazovanja, a bilježi se i broj prijava iz područja ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, te problema djece uslijed siromaštva obitelji.

Kako je navedeno, očekuje se i nadalje porast broja prijava na godišnjoj razini, no ne velika razlika u strukturi prijava, što ukazuje na smjer u kojem državni sustavi trebaju planirati svoje djelovanje.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je kako sama prijava ne znači da se povreda prava djeteta zaista i dogodila, stoga je sugerirano Uredu da za iduća godišnja izvješća nastoji prikupiti podatke koliko je od zaprimljenih prijava doista bilo osnovanih, a koliko su one plodom subjektivnog mišljenja podnositelja prijave. Naime, vezano uz ostvarivanje obrazovnih prava, medijski je bilo praćeno nekoliko slučajeva u kojima su se roditelji bunili jer se zbog povratka djelatnice s porodiljnog dopusta mijenjala učiteljica u razredu, dakle zbog organizacijskih i kadrovskih rješenja u školama, pri čemu se ne radi o povredi prava djece.

Također, vezano uz roditelje kao najčešće kršitelje prava djeteta, ali i samu djecu, sugerirano je kako je potrebno raditi na edukaciji, kako bi se izbjegle situacije i česti slučajevi da se bore za prava, istovremeno izbjegavajući obveze koje se neminovno uz prava vežu. Koncept dječjih prava govori upravo o odgovornosti odraslih da ta prava ostvare.

U raspravi se dotaknulo u javnosti aktualne rasprave o obvezi cijepljenja protiv zaraznih bolesti. Istaknuto je da su zarazne bolesti protiv kojih se u RH obvezno cijepi reducirane, te kako je o ovoj temi važno slušati struku, pa je u tom smjeru potrebno educirati roditelje, a sve kako bi se izbjegla situacija da se gotovo iskorijenjene bolesti opet rašire. Također, vezano uz mogućnost liberalizacije ovog dijela zakonodavstva, rečeno je kako bi bilo izrazito opasno mijenjati postojeću zakonsku regulativu bez jasne dugoročne vizije, kako se ne bi dogodilo da uslijed liberalizacije iz nekih razloga (npr. financijskih) cijepljenje postane nedostupno onima koji se žele cijepiti.

Otvorena je i tema djece u sportu, odnosno koliko, na koji način i kojim se sportom baviti. Naime, djeca se bave raznim sportovima čak od 3. godine života, već sa 6 ili 7 godina igraju male lige, treniraju po pet puta tjedno, a onda vikendom imaju turnire…  u tom smislu sugerirano je provođenje rasprave u kojoj bi sudjelovali liječnici, kineziolozi, predstavnici Ureda pravobraniteljice za djecu, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, te ostalih zainteresiranih stručnih skupina, a kako bi se definirale smjernice koliko je fizičkih napora primjereno za određenu životnu dob, odnosno kojim se sportom dijete može i treba baviti s obzirom na svoj psihofizički razvoj, tjelesne mogućnosti i afinitete. Svi želimo, istaknuto je, da nam se djeca bave sportom, ali potrebno je voditi brigu o tome kako, u kojim uvjetima i koliko. Spomenuto je i kako dio trenera koji rade s djecom nemaju nikakvu edukaciju za rad s djecom, te je i o tome potrebno razmišljati i osposobiti ih za kvalitetan. Osim navedenog, ukazano je da problem dječjeg bavljenja sportom ima još puno otvorenih pitanja, kao što su npr. zdravstvena zaštita djece sportaša, licenciranje osoba koje rade s djecom, prostori u kojima se treninzi odvijaju i slično. Navedeni problemi iz različitih su segmenata, ali znakoviti dovoljno da ukazuju na potrebu jasnijeg definiranja ovog segmenta života djece.

Na kraju, istaknula je članica Odbora, u proceduri donošenja je novi Obiteljski zakon, te je izrazila mišljenje i stav kako će se kroz odredbe koje on donosi i stanje prava djece umnogome popraviti.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (11 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Darka Milinovića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

mr. Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 31. sjednici Odbora, održanoj 14. svibnja 2014. godine, raspravio je Konačni prijedlog obiteljskog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. travnja 2014. godine. Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukratko je obrazložio promjene koje su se dogodile u aktu u odnosu na prijedlog zakona, te se osvrnuo i na primjedbe koje su odbijene za uvrštenje u Konačni prijedlog zakona, uz obrazloženje odbijanja. Najviše promjena izvršeno je u prijelaznim i završnim odredbama zakona, obzirom da se nastojalo maksimalno olakšati i pojednostavniti prelazak s važećeg zakona na nove odredbe. Također se predviđa i odgoda primjene odredbi koje se odnose na obiteljsku medijaciju, a kako bi se osiguralo da se educira dovoljan broj medijatora prije stupanja na snagu tog dijela Zakona. Novina u odnosu na Prijedlog zakona je i konkretiziranje odredbi koje reguliraju Centar za posebno skrbništvo, pri čemu je definirano njegovo financiranje, djelatnost, ustroj rada i nadzor rada.

U raspravi koja je uslijedila iskazano je zadovoljstvo usvojenim primjedbama ovoga Odbora iz rasprave o Prijedlogu zakona u prvom čitanju. Međutim, i nadalje se ukazalo ne neke odredbe koje nisu izmijenjene, a prema članovima Odbora trebale su biti. Ponovljena je primjedba kako bi presumpcija majčinstva i očinstva trebala biti fleksibilnije definirana kako bi se izbjegle situacije da se ocem u matičnim knjigama upisuje bivši supružnik majke u slučajevima kada je dijete rođeno 300 dana nakon prestanka bračne zajednice, iako je ona već u životnoj zajednici s drugim muškarcem, biološkim ocem djeteta. Također je ukazano na odredbu članka 305. Konačnog prijedloga Obiteljskog zakona koji propisuje da je otac izvanbračnog djeteta dužan uzdržavati djetetovu majku godinu dana od rođenja djeteta ako ona skrbi o djetetu, a nema dovoljno sredstava za život. Po mišljenju članice Odbora, ova odredba diskriminira očeve koji sami skrbe o izvanbračnom djetetu koje je moguće majka ostavila, te postavlja pitanje zašto majka u takvim slučajevima ne bi imala istu obvezu spram oca koji skrbi o izvanbračnom djetetu, a nema dovoljno sredstava za život.

Opetovana je i primjedba nemogućnosti posvajanja djece od strane partnera koji žive u izvanbračnim zajednicama, što je pak obrazloženo zaštitom prava djeteta koje u slučajevima prestanka postojanja takve zajednice ostaje nezaštićeno, obzirom da država ne mora imati saznanja u prethodnom postojanju izvanbračne zajednice, brojem djece koja proizlaze iz nje, pa niti mogućim problemima uslijed prestanka postojanja iste, a koji neminovno utječu i na život tog djeteta. Istaknuto je kako pravo odrasle osobe nikako ne može biti iznad zaštite dobrobiti djeteta.

Nadalje, vanjska članica Odbora mišljenja je kako je prekratak rok za pripremu cijelog sustava za primjenu ovog Zakona, obzirom da će od njegova donošenja do stupanja na snagu proteći svega oko 1,5 mjesec, te predviđa da će to uzrokovati probleme u primjeni. Također, vezano uz Centar za posebno skrbništvo, osim što smatra kako ovim odredbama nije mjesto u Obiteljskom zakonu, nego bi trebao postojati poseban zakon, iznosi primjedbu kako svega 8 zaposlenika Centra koji se planiraju za cijelu Republiku Hrvatsku neće moći zadovoljiti potrebe sustava, što će dovesti do zagušenja i dodatnih problema, jer bi njih osmero trebalo sudjelovati u najmanje 2500 postupaka koji su već u tijeku.

Vezano uz postupke vraćanja poslovne sposobnosti, iznesena je primjedba kako zakonom predviđenih 46 milijuna kuna neće biti dovoljno, te je predloženo da se za vještačenje provede natječaj kako bi se postigla čim niža cijena vještačenja i omogućilo da se čim više osoba vrati poslovna sposobnost. Također je postavljeno pitanje redoslijeda vraćanja poslovne sposobnosti osobama kojima je ona oduzeta, i upozoreno je na moguću diskriminaciju pri tome, što je sa strane predlagatelja odgovoreno kako se o tome vodilo računa i redoslijed je već osmišljen, a osobe koje same zatraže vraćanje poslovne sposobnosti, prije predviđenog reda, morat će same i snositi trošak vještačenja. Pravobraniteljica za djecu iznijela je podatak kako se od 1436 prijava na godišnjoj razini, njih 701 (gotovo 50%) odnosi na povredu prava djeteta u smislu ostvarenja roditeljske skrbi, te je istaknula kako se nada da će ovim Zakonom barem dio tih žalbi dobiti svoj pozitivan ishod, odnosno da će Zakon uspjeti u velikoj mjeri riješiti ovaj problem.

U raspravi je opetovan i problem informiranog pristanka (ili odbijanja) djeteta na medicinske zahvate bez znanja roditelja, te u tom smislu ukazano na potrebu usuglašavanja tri zakonska propisa koji su u praksi u koliziji (Zakon o zaštiti prava pacijenata, Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, pa i Obiteljski zakon). Ukazano je i na problem u suprotnom smjeru, a to je kada roditelj odbija medicinski zahvat (npr. cijepljenje) na štetu djeteta, pri čemu osim novčane prekršajne kazne često centri dalje ne postupaju (npr. dodjeljivanjem skrbnika za posebne slučajeve).

Istaknuto je kako je bilo teško pripremiti ovako opširan zakon, i kako se on ne donosi u idealnim uvjetima, no iste je nemoguće dosegnuti. Bitno je kako se ovim zakonom ukazuje na smjer u kojem se planira zakonska zaštita obitelji, i u tom smislu je i podržano donošenje Zakona. Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glasom "protiv" i 2 "suzdržana" glasa) odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje

OBITELJSKOG ZAKONA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Darka Milinovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 31. sjednici Odbora, održanoj 14. svibnja 2014. godine, raspravio je Prijedlog zakona o privremenom uzdržavanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. travnja 2014. godine. Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razloge predlaganja ovoga Zakona, te izdvajanje normativnog uređenja privremenog uzdržavanja iz Obiteljskog zakona.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje zbog čega je postupak vraćanja isplaćenog iznosa privremenog uzdržavanja iz sudskog promijenjen u upravni postupak. Isto je obrazloženo od strane predlagatelja skraćivanjem postupka naplate potraživanja države od strane obveznika uzdržavanja, te smanjenjem pritiska na sud, obzirom da je izmjenom  Zakona postupak naplate države od strane obveznika uzdržavanja pojednostavljen. Iznos koji država godišnje potražuje od obveznika uzdržavanja kreće se oko 29 milijuna kuna, što se očekuje lakše (i brže) vratiti u državni proračun na ovakav način.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (9 glasova „za“ i 1 "suzdržanim" glasom) odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje sljedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O PRIVREMENOM UZDRŽAVANJU

Sva mišljenja, prijedlozi i primjedbe dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Darka Milinovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 29. sjednici Odbora, održanoj 18. ožujka 2014. godine, raspravio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. ožujka 2014. godine. Odbor je ovaj akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja iznio razloge predlaganja izmjena i dopuna Državnog proračuna,  kao i najvažnije stavke koje se mijenjanju. Naime, Vijeće Europske unije u siječnju je donijelo preporuke u svrhu rješavanja prekomjernog proračunskog manjka, a kojima se od RH traži brža fiskalna konsolidacija od one koja je predviđena prvim proračunom za ovo razdoblje. U 2014. godini mjere fiskalne konsolidacije moraju rezultirati uštedama od 7,7 milijardi kuna,  te dodatnih 3,5 milijardi kuna u svakoj od iduće dvije godine. Na strani prihoda, između ostaloga, predlaže se vraćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na bruto plaću s 13% na 15%, proširenje obuhvata oporezivanja dobitaka od igara na sreću, povećanje koncesijskih naknada, te veće povlačenje dobiti poduzeća u državnom vlasništvu. Što se tiče rashodovne strane, predlaže se smanjenje rashoda za 2,9 milijarde kuna. Ovim izmjenama i dopunama predlaže se sanirati zdravstveni sustav s ukupno 3,2 milijarde kuna, od toga 1,8 milijardi kuna za sanaciju županijskih bolnica, a s 1,4 milijarde kuna sanirat će se gubitci koji su u zdravstvu generirani tijekom 2013. godine.

U raspravi koja je uslijedila ukazano je na poteškoće s kojima će se susresti Ured pravobraniteljice za djecu, s obzirom da će smanjenje proračuna za gotovo 300.000 kuna prouzročiti smanjenje opsega i realizaciju svih predviđenih programa. Također, s obzirom da je u proceduri prijedlog za razrješenjem aktualne pravobraniteljice za djecu i imenovanje nove osobe na tu funkciju, potrebna su i dodatna financijska sredstva kako bi se mogle poštivati odredbe Zakona o pravima državnih dužnosnika.

Iznesene su i kritike kako se izmjene i dopune proračuna donose na isti način kao i sam proračun, odnosno bez jasne strategije i predviđenih učinaka predloženih mjera, istaknuto je kako se smanjuju sredstva za poticanje zapošljavanja mladih. Također je postavljeno pitanje još jednih izmjena i dopuna Državnog proračuna u prvoj polovici ove godine, i to zbog najavljenog izdvajanja HZZO-a iz državne riznice. Naglašeno je i kako se ovaj rebalans velikim dijelom predlaže zbog smanjenja doprinosa za zdravstvo prije dvije godine za 2 postotna boda, što je vidljivo i po iznosu kojim se sada sanira zdravstveni sustav, a koji je ekvivalentan iznosu koji je zdravstvo "izgubilo" smanjenjem doprinosa. Rečeno je i kako je gotovo 80% Državnog proračuna ostaje nepromijenjeno, a s obzirom na recesiju koja traje već šestu godinu nije moguće zadržati sva izdvajanja na razinama koje su neodržive i nužno ih je bilo mijenjati.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova „za“ i 2 glasa "protiv") odlučili predložiti Hrvatskom saboru

DONOŠENJE IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2015. I 2016. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Darka Milinovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 28. sjednici Odbora, održanoj 30. siječnja 2014. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o savjetima mladih, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. prosinca 2013. godine. Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja iznijela je novosti koje su uvrštene u Konačni prijedlog zakona s obzirom na Prijedlog zakona. U tom smislu prihvaćene su primjedbe Grada Zagreba, te je u članak 2. dodan stavak 4. koji omogućuje formiranje savjeta mladih kao savjetodavnih tijela vijeća gradskih četvrti Grada Zagreba. Usvojene su, također, i primjedbe članova Odbora za obitelj, mlade i sport iznesene u raspravi tijekom prvog čitanja, pa je tako uvrštena obveza podnošenja godišnjeg izvješća o provedbi Zakona o savjetima mladih saborskim odborima nadležnima za mlade i za lokalnu, odnosno područnu (regionalnu) samoupravu. Vezano uz troškove rada savjeta za mlade, propisuje se da članovi savjeta imaju pravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak na sjednice savjeta, kao i drugih putnih troškova neposredno vezanih uz rad savjeta, čime se želi izbjeći moguće zloporabe u isplatama naknada troškova članovima savjeta.

U raspravi koja je uslijedila, naglašeno je kako je konačni prijedlog zakona u odnosu na Prijedlog poboljšan, no iznesena je i primjedba kako u dijelu zakona koji regulira financiranje savjeta mladih ima prostora za daljnja poboljšanja. Tako je rečeno kako ne bi trebalo ograničavati one jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koja imaju financijskih mogućnosti da financiraju rad savjeta mladih i njihove aktivnosti. Nadalje, kako je predloženo zakonsko rješenje da neformalne skupine mladih istaknu svoje kandidate za savjet mladih uz određeni broj potpisa podrške, to je ukazano i na potrebu opreza zbog mogućnosti isticanja kandidatura neformalnih skupina čije djelovanje nije u skladu sa zakonom.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova „za“ i 3 "suzdržana" glasa) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

DONOŠENJE ZAKONA O SAVJETIMA MLADIH

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Darka Milinovića, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 28. sjednici Odbora, održanoj 6. veljače 2014. godine, raspravio je Prijedlog zakona o životnom partnerstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine. Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja iznio je osnovne razloge predlaganja ovoga Prijedloga zakona, te istaknuo kako je ovakav Prijedlog zakona plod dugotrajne javne rasprave. Naglasio je kako je cilj Prijedloga zakona postaviti pravni okvir kojim će se povećati opseg prava zajednica istospolnih partnera, pri čemu je naglašeno kako je postojanje ovih zajednica realnost, pa se ovim Prijedlogom prvenstveno uređuje već postojeće stanje.

Vezano uz pitanje djece, ovim Prijedlogom predlaže se reguliranje odnosa partnera/ice prema biološkoj ili posvojenoj djeci njegova/njezina istospolnog partnera. Predlagatelj se osvrnuo i na stav iznesen u raspravama na drugim odborima kako se ovim Prijedlogom zakona statusno izjednačava životna zajednica s brakom, čime se svjesno izigrava referendumska odluke 2/3 građana, te je naglasio da Republika Hrvatska mora poštivati presude Europskog suda za ljudska prava, ali i da je Ustavni sud rekao kako uvrštenje definicije braka kao zajednice žene i muškarca u Ustav RH ne smije ugroziti prava ostalih zajednica. Istaknuo je kako je ovaj Prijedlog zakona dobra podloga za raspravu u prvom čitanju, te kako će prije drugog čitanja ovog zakona biti donesen Obiteljski zakon, pa će moguće i kroz njegove odredbe neka od predloženih rješenja biti apsolvirana, i neće ih biti potrebno rješavati ovim zakonom.

U raspravi koja je uslijedila, istaknuto je kako se ovim Prijedlogom zakona RH dovodi u jedinstvenu situaciju u Europi, jer se pravno izjednačavaju neformalne zajednice s formalnima.  Iznesen je stav kako ovaj Prijedlog zakona ne otvara samo etička pitanja, nego i pravna, no pozdravljena je činjenica da se regulira status istospolnih zajednica. Međutim istaknuto je kako se čitav niz rješenja koja se predlažu ovim Prijedlogom zakona moglo učiniti izmjenama Zakona o nasljeđivanju, uvrštenjem u Obiteljski zakon (koji je upravo u procesu donošenja - priprema Konačnog prijedloga je u tijeku), ili intervencijom u druge zakone.

Vezano uz djecu koja žive u okruženju istospolne zajednice, postavljen je cijeli niz pitanja o pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi istospolnog partnera/ice njegovog biološkog roditelja (oca ili majke), pri čemu je naglašeno kako bi se odredbama Obiteljskog zakona koji uređuje odnose odraslih i djece ova problematika kvalitetnije riješila. Pritom je istaknuto kako ne bi trebalo zakonom propisati da istospolni partner/ica ima pravo prednosti posvojiti dijete svog preminulog partnera/ice, jer bi se pri odlučivanju o tome trebalo primarno voditi interesom djeteta, dakle, ne dajući odrasloj osobi prioritet nad najboljim interesom djeteta. U tom smislu kvaliteta skrbi ima prioritet nad statusom osobe koja tu skrb želi obavljati.
U svojoj raspravi vanjski član Odbora smatra kako se ovakvim prijedlogom derogira volja građana izjašnjena na referendumu, te kako se na "mala vrata" omogućava istospolnim parovima posvajanje djece, što je u suprotnosti s tradicionalnim stavovima društva u kojemu živimo.

Vezano uz posvajanje djece, pojašnjena je razlika između partnerske skrbi koja se predlaže i posvajanja. Naime, rečeno je, partnerska skrb pruža veću zaštitu djeteta no posvajanje, jer ukoliko osoba nakon smrti svoga istospolnog partnera ostvari partnersku skrb nad njegovom biološkom djecom, dijete zadržava istu razinu prava i veza s biološkom obitelji. S druge strane, ukoliko dijete bude posvojeno od strane istospolnog partnera/ice svog pokojnog roditelja, posvojitelj dobiva status roditelja, a posvojenik (dijete) gubi odnos prema biološkoj obitelji. U ovom kontekstu iznesena je primjedba na termin "partnerska skrb" jer implicira skrb nad odraslom osobom (u duhu pravnog jezika), te je predložen naziv "skrbnik djeteta životnog partnera".

Konkretan prigovor iznesen je na članak 2. koji definira životno partnerstvo kao zajednicu obiteljskog života, pri čemu je rečeno kako u Hrvatskoj postoji konsenzus što je obitelj, te kako većina građana ne smatra obiteljskom zajednicom istospolnu zajednicu, te je predloženo da umjesto "zajednica obiteljskog života" piše "zajednica života".

Vezano uz članak 67., primjedba je usmjerena k uvođenju svojevrsnog pravnog zastupanja punoljetne osobe, što se smatra nepotrebnim, te se odredba ovoga članka predlaže brisati, osobito jer se sve što joj je intencija regulirati već regulira predloženim člankom 68., koji je i kvalitetnije sročen. Predstavnica udruge koja se bavi pravima LGBT osoba izrekla je stav kako je ovaj Prijedlog diskriminirajući i segregirajući spram LGBT osoba, te kako smatra da se tematika zajednica dvaju partnera/ica istog spola trebala rješavati kroz Obiteljski zakon. U tom kontekstu izneseno je i mišljenje kako društvo trenutno nije dovoljno otvoreno da se povećaju prava istospolnih partnera na drugačiji način no što to Prijedlog zakona predviđa.

Osobito je ukazano na činjenicu kako su predložena zakonska rješenja u skladu s Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i pravnim poretkom Europske unije, ali i kako ima prostora za poboljšanje predloženih odredbi kroz raspravu u prvom čitanju, te kako se očekuje da će ovim rješenjima biti povećana prava istospolnih zajednica.
Zaključno, predstavnik predlagatelja istaknuo je da sve životne situacije nije moguće predvidjeti i ukalkulirati u odredbe zakona. Pitanje medicinske oplodnje lezbijskog para, ili ostvarivanje očinstva putem surogat majčinstva u Hrvatskoj je zabranjeno, no što učiniti kada hrvatski državljani izvan Hrvatske na taj način ostvare roditeljstvo? Hoće li im se oduzimati biološka djeca jer nisu rođena na način koji je legitiman u Hrvatskoj? ili ukoliko u Hrvatsku dosele stranci koji su u svojoj državi legitimno sklopili brak ili usvojili djecu - što će biti s njima, na koji će način država postupiti? Neke stvari, dakle, ne rješavaju se ovim Prijedlogom zakona, stav je da ih u ovome trenu nije moguće zakonski regulirati s obzirom na atmosferu u društvu, no prije dvadeset godina nije se moglo govoriti niti o ovolikom opsegu prava koliko ih se ovim Prijedlogom predviđa.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova "za“ i 5 "protiv") odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje sljedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O ŽIVOTNOM PARTNERSTVU

Sva mišljenja, prijedlozi i primjedbe dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Darka Milinovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Darko Milinović, dr.med., v.r.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 27. sjednici Odbora, održanoj 09. prosinca 2013. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. prosinca 2013. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je uvođenje zajamčene minimalne naknade kao početak objedinjavanja novčanih davanja na razini države, a sve u pravcu uvođenja jedinstvenog novčanog centra koji bi administrativno i upravno preuzeo kontrolu nad svim novčanim davanjima koja su trenutno u nadležnosti centara za socijalnu skrb, HZZO-a, HZMO-a, HZZ-a i uredâ državne uprave u županijama, u konačnici radi se o 81 pravu na naknadu. Utvrdila je kako se odredbama konačnog prijedloga zakona bolje uređuje zaštita najugroženijih skupina korisnika socijalne pomoći, a to su: samci (i to starije osobe) i jedno-roditeljske obitelji, kojima će zajamčena minimalna naknada biti isplaćivana u 100% iznosa osnovice koju utvrđuje Vlada RH. Istaknula je da predložene odredbe zakona na više načina potiču radnu aktivaciju nezaposlenih radno sposobnih korisnika socijalne pomoći. Iznijela je i podatak iz revizije korisnika socijalnih pomoći, naime, utvrđeno je kako je gotovo 7.000 osoba temeljem nepotpunih, neistinitih ili netočnih podataka ostvarilo socijalno primanje na koje nisu imale pravo, pri čemu je učinjena šteta proračunu u iznosu od 40 milijuna kuna. S obzirom na Prijedlog zakona, u Konačni prijedlog zakona uvrštena je obveza radno sposobnom ili djelomično radno sposobnom samcu ili članu kućanstva da se odaziva pozivu jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade.

U raspravi koja je uslijedila od strane članova odbora postavljeno je pitanje jesu li kuća u kojoj se živi i automobil u vlasništvu prepreka za dobivanje socijalne pomoći. Kako je obrazloženo, vlasništvo nad kućom u kojoj se živi nije prepreka za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć, međutim, osim u zakonom propisanim slučajevima, vlasništvo nad automobilom je prepreka za dobivanje socijalne pomoći od države, kao i vlasništvo nad drugim nekretninama. Naglašeno je kako se zakonom propisuje socijalna pomoć, kao pomoć socijalno ugroženim osobama.

Vezano uz reviziju primanja naknada, osobito na utvrđen iznos od 40 milijuna kuna sredstava koje su dobile osobe koje zapravo nemaju prava na ta sredstva, iznesena je pohvala na učinjenoj reviziji, pa je u tom smislu dana podrška i daljnjem uređivanju sustava. Tome u prilog skrenuta je pozornost i na dječji doplatak, primatelje kojega bi također trebalo revidirati i u tom smislu provesti kontrolu kako bi doista one osobe koje imaju pravo isto mogle i konzumirati.
Vezano uz pitanje uvođenja tzv. socijalne mirovine, za starije osobe koje nikada nisu bile zaposlene niti temeljem rada ostvarivale dohodak, rečeno je kako se priprema opsežna strategija za starije osobe, te će se o skrbi za starije osobe još raspravljati.

Nastavno na ukidanje minimalne zajamčene naknade osobama koje su se zaposlile, a bile su korisnici iste (prvi mjesec nakon zapošljavanja isplaćuje se u 100% iznosa, drugi mjesec u 50% iznosa, a treći mjesec 25% iznosa, nakon čega se u potpunosti prestaje isplaćivati), ukazano je na činjenicu kako se ne zapošljavaju svi pod istim uvjetima (više obrazovane osobe nađu bolje plaćen posao), te je predloženo da se razmotri da se onima koji su našli bolje plaćen posao naknada odmah i ukine. U tom smislu je rečeno kako je ipak najveći broj korisnika nižeg obrazovnog statusa, i ne bi se postigla gotovo nikakva ušteda uvođenjem ovakve odredbe.

Opetovano su ponovljene primjedbe izrečene pri raspravi u prvom čitanju, vezane uz ukidanje obiteljskih centara, na što je predlagatelj dodatno pojasnio kako će postojeći obiteljski centri (njih 19) postati ustrojstvenim dijelom centara za socijalnu skrb i nastavit će se svi projekti i poslovi kojima su se obiteljski centri bavili. U tom smislu izrečeno je i kako je važno da se ispunjavaju sve funkcije u primjerenim uvjetima, te da se i dalje pruža podrška obiteljima kojima ona treba.

Vezano uz pitanje procjene fiskalnog učinka, na upit člana odbora, rečeno je kako stupanje na snagu ovog zakona neće prouzročiti nove financijske terete niti državnom proračunu, niti proračunima jedinica lokalne samouprave. Rečeno je kako provedba ovog zakona ne iziskuje nova zapošljavanja, niti se daju novi zadaci jedinicama lokalne samouprave, a i limitirana je zajamčena minimalna naknada kao osnovno pravo. Upozoreno je kako proračun predviđa za ovu stavku u 2014. godini gotovo 20 milijuna kuna više, no ne zbog učinka ovoga zakona, nego zbog očekivanog povećanog broja korisnika koji će imati pravo na pomoć uslijed gospodarske situacije.

Nadalje, s aspekta Odbora za obitelj, mlade i sport, pozdravljana je činjenica da je predlagatelj prepoznao jednoroditeljske obitelji i obitelji s više djece kao posebno osjetljive i socijalno ugrožene skupine. Također, primijećeno je, dobro što je Hrvatska na vrijeme prepoznala problem i limitirala socijalne naknade, kako nam se ne bi događalo kao u nekim zemljama, da je "isplativije" primati socijalnu naknadu, nego pronaći posao i raditi. U tom smislu je pozdravljena i odredba po kojoj se radno sposoban ili djelomično radno sposoban samac ili član kućanstva mora odazvati pozivu jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade, jer na taj način ostvaruje socijalizaciju, a moguće ga kroz ovakav rad prepozna i neki poslodavac, pa se onda i zaposli.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 "suzdržana" glasa) odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje:

ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gđu Tatjanu Šimac Bonačić, potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

mr.sc. Tatjana Šimac Bonačić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 26. sjednici Odbora, održanoj 5. prosinca 2013. godine, raspravio je Prijedlog obiteljskog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2013. godine. Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja rekla je kako se ovim zakonskim prijedlogom pristupa reformi obiteljskog zakonodavstva s ciljem da se u najvećoj mogućoj mjeri sustavno unaprijedi obiteljsko-pravna zaštita djece i odraslih osoba s invaliditetom u materijalnom i u procesnom dijelu, pri čemu se predlagatelj vodio primarno dvama načelima, i to načelom razmjerne i najblaže intervencije države u obitelj, te načelom žurnosti u rješavanju obiteljsko-pravnih stvari, i to svih institucija koje interveniraju svojim djelovanjem u život obitelji.

Vezano uz institut braka, u posebnom dijelu zakona dodani su imovinski učinci sklapanja braka, izričito se uređuje odgovornost bračnih drugova za obveze trećim osobama, uvodi se pravo stanovanja u nekretnini koja predstavlja obiteljski dom, te se drugačije uređuje pristup razvodu braka u kojemu postoje maloljetna djeca. Ovim Prijedlogom predlagatelji definiraju pravne odnose roditelja i djece, te i nadalje određuju zajedničku roditeljsku skrb kao pravilo na kojemu se temelji djetetova dobrobit. Nadalje, Prijedlog zakona preciznije uređuje cjelokupni postupak posvojenja, mijenja institut skrbništva u odnosu na zaštitu odraslih osoba lišenih poslovne sposobnosti, te definira obveze uzdržavanja, pri čemu će se jednom godišnje radi više razine pravne sigurnosti izračunavati i objavljivati smjernice (tablice) o visini uzdržavanja djece s obzirom na dob djeteta, broj djece i stalne novčane prihode obveznika uzdržavanja. Pri razvodu braka, redefinira se postojeći postupak posredovanja u postupak obveznog savjetovanja bračnih drugova prije razvoda braka i postupak obiteljske medijacije, kako bi se u svakom pojedinom slučaju najprije sporazumno definirale i oblikovale individualne potrebe djece i roditelja (plan o roditeljskoj skrbi), koje bi potom u sudskom postupku dobile snagu ovršne isprave. U postupcima pred sudom, intencija treba biti poticanje specijalizacije iz obiteljskog sudskog i izvansudskog postupanja, te trajna edukacija i usavršavanje. Izrijekom je propisano da je dijete stranka u svim postupcima u kojima se odlučuje o njegovim pravima i interesima, te će se u vrlo kratkom roku osnovati ustanova za zastupanje djece i osoba s invaliditetom.

U raspravi koja je uslijedila pozdravljeno je napuštanje zastarjelog načina priznanja majčinstva i utvrđivanja majčinstva sudskom odlukom, te činjenica da je brak presumpcija očinstva. Rečeno je kako postoje slučajevi rođenja djeteta za trajanja brakorazvodne parnice, pri čemu otac djeteta nije majčin suprug. Postavljeno je pitanje mogućnosti posvajanja djece od strane para koji živi u izvanbračnoj zajednici, te je naglašeno kako ovaj zakon definira brak kao zakonom uređenu životnu zajednicu žene i muškarca.

Predstavnici ureda pravobraniteljice za djecu i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom iznijeli su primjedbe koje su u tijeku javne rasprave već iznijeli predlagateljima,  a koje nisu prihvaćene i nisu sastavnim dijelom Prijedloga zakona. S obzirom na izrečene primjedbe, predlagatelji su se obvezali u pripremi Konačnog prijedloga zakona održati dodatne konzultacije s predstavnicima pravobraniteljstava za djecu i osobe s invaliditetom, te uvrstiti dio ovih primjedbi u Konačni prijedlog.
Vezano uz postupak utvrđivanja porijekla djeteta, iznesena je primjedba kako se taj postupak trebao definirati kao postupak pred sudom, s obzirom na relativno mali broj takvih slučajeva, oni ne bi previše opteretili sud, a DNA analizom na teret suda bi se otklonile sve sumnje u porijeklo djeteta.
Pozdravljeno je uvođenje "plana o roditeljskoj skrbi", ali je problematizirana odredba načina lišavanja roditeljske skrbi. Naime, lišena roditeljske skrbi može biti osoba koja bude sudski pravomoćno osuđena zbog radnji na štetu obitelji, pa je postavljeno pitanje može li roditeljske skrbi na taj način biti lišena osoba koja ne plaća alimentaciju i zbog toga bude osuđena, što je predlagatelj otklonio, odnosno naglasio je kako će o tome odlučivati sud u sklopu svakog pojedinog razmatranja slučajeva. Također je pozdravljeno i predviđeno osnivanje ustanove za zastupanje djece, međutim, kako ih se za početak planira osnovati samo četiri (u velikim centrima) sa po dvoje zaposlenih, postavljeno je pitanje hoće li 8 osoba biti dovoljno za sve sudske postupke u kojima sudjeluju djeca i osobe s invaliditetom kao stranke. Također je postavljeno pitanje financijskih sredstava kojima će se poduprijeti rad zakonskih zastupnika za djecu i osobe s invaliditetom, kao i za medijatore.

Nadalje, predlagatelj je upozoren na odredbe Prijedloga zakona koje nedovoljno definiraju, pa tako postoje sintagme kao što su "vrjednija imovina", ili "odluka manjeg značenja", što je predloženo preciznije definirati jer ovako napisane ostavljaju prostora za proizvoljno postupanje, čime se ne ostvaruje najveća moguća dobrobit za dijete.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova „za“ i 4 "suzdržana" glasa) odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje sljedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG OBITELJSKOG ZAKONA

Sva mišljenja, prijedlozi i primjedbe dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Darka Milinovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Darko Milinović, dr.med., v.r.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 25. sjednici Odbora, održanoj 14. studenoga 2013. godine, razmotrio je Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 03. listopada 2013. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju podnositelj Izvješća ukratko je iznio osnovne značajke Izvješća, navodeći kako su ukupne aktivnosti na sprečavanju zloporabe droga bile dobro usmjerene, obzirom da se na godišnjoj razini smanjio broj novih korisnika droga. Naime, udio novih osoba u sustavu liječenja manji je od proteklih godina i iznosi 14,3%, odnosno 1128 osoba. Također je iznio i podatak kako na prvi tretman ovisnici dolaze sve stariji, te je trenutno prosječna dob prvog dolaska na izvanbolničko liječenje 24,9 godina, a na bolničko 32,6 godina. Nadalje, iznio je i statističke podatke MUP-a i DORH-a o kaznenim djelima povezanim sa zlouporabom i trgovinom opojnim drogama, te podatke o broju ovisnika u zatvorskom sustavu. Tako je rečeno da je tijekom 2012. godine 217 maloljetnika izdržavalo kaznu maloljetničkog zatvora  ili odgojnu mjeru upućivanja u odgojni zavod, pri čemu je 24,4% njih bilo ovisnika o drogama, a čak kod 90,6% ovih maloljetnika ovisnost o drogama ili drogom uzrokovane poremećaje utvrdio je stručni tim maloljetničkog zatvora ili odgojnog zavoda. U ukupnoj ovisničkoj populaciji tijekom 2012. godine maloljetnici su participirali s 2,3%.

U raspravi koja je uslijedila, istaknuto je zadovoljstvo izvješćem, pozitivnim pomacima u sprječavanju zlouporabe droga, podacima koji se u njemu iznose, ali i strukturom izvješća, što ukazuje na ozbiljnost pristupa problematici na koju se odnosi.

Kako je rečeno, problem zlouporabe droga vrlo je ozbiljno shvaćen u društvu, te se rezultati postignuti njegovim rješavanjem očiti i kroz segmente smanjenja broja oboljelih od bolesti povezanih s ovisnosti o drogama, a to su HIV, AIDS i tuberkuloza.
Postavljeno je i pitanje pojavnosti novih psiho-aktivnih tvari u Republici Hrvatskoj, točnije postavljeno je pitanje je li ikada zaplijenjen tzv. "krokodil", o kojemu su mediji pisali. Kako je rečeno, radi se o morfinu čija konzumacija može osim psiho-aktivnog djelovanja prouzročiti i fizička oštećenja, te ovisnici nisu skloni uzimati ga. On se pojavio izvan Hrvatske, u područjima u kojima je teško nabavljati drogu, pa ga čak i ovisnici nerado uzimaju. Govoreći o medijskom praćenju ove problematike, istaknuto je kako je senzacionalizam loš, često kontraproduktivan, te ga treba izbjegavati, jer su mladi često znatiželjni.

Također je skrenuta pozornost na pojavu novih supstanci, koje se distribuiraju među ovisnicima kao "ne zabranjene" (pa zaključuju: nisu zabranjene, dakle su dopuštene), a čije se nuspojave još nisu iskristalizirale.
Osim na problem ovisnosti o drogama, na sjednici Odbora problematizirane su i druge ovisnosti čija je prevalencija, čini se, u porastu. Primarno je istaknut alkoholizam, te činjenica da je velik broj maloljetnika probao alkohol, i to vrlo često u vlastitom obiteljskom domu (dakle, pretpostavka je - uz znanje roditelja).
U tom je smislu istaknuta potreba prevencije svih oblika ovisnosti, pri čemu ona mora biti usmjerena ka kvaliteti života i promociji zdravog načina življenja.
Predloženo je da ubuduće dijelom ovoga Izviješća budu i izviješća vijeća za prevenciju kriminaliteta (formirana od predstavnika policije i lokalne zajednice) kako bi i ti podaci bili dostupni, a i kako bi se vijećima dalo na važnosti.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (11 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje sljedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE PROVEDBI NACIONALNE STRATEGIJE I AKCIJSKOG PLANA SUZBIJANJA ZLOUPORABE DROGA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Darka Milinovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 25. sjednici Odbora, održanoj 14. studenoga 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 07. studenoga 2013. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je razloge podnošenja Prijedloga zakona o socijalnoj skrbi, te iznijela osnovne stvari koje se mijenjaju u odnosu na važeći zakon. Naglasila je kako su česte izmjene ovog akta rezultat nastojanja da se raspoloživim proračunskim sredstvima maksimalno zadovolje potrebe sve većeg broja korisnika. Istaknuto je uvođenje zajamčene minimalne naknade (objedinjavanje  četiri dosadašnje naknade) kao početak objedinjavanja novčanih davanja na razini države, a sve u pravcu uvođenja jedinstvenog novčanog centra koji bi administrativno i upravno preuzeo kontrolu nad svim novčanim davanjima koja su trenutno u nadležnosti centara za socijalnu skrb, HZZO-a, HZMO-a, HZZ-a i uredâ državne uprave u županijama. Najavljeno je izdvajanje potpore za školske udžbenike iz sustava socijalne skrbi, te stavljanje iste u ingerenciju ministarstva nadležnog za obrazovanje. Predstavnica predlagatelja utvrdila je kako se odredbama predloženoga zakona bolje uređuje zaštita samaca i samohranih roditelja kao korisnika zajamčene minimalne naknade obzirom da će za ove skupine ona biti isplaćivana u 100% iznosa osnovice koju utvrđuje Vlada RH. Istaknula je da predložene odredbe zakona na više načina potiču radnu aktivaciju nezaposlenih radno sposobnih korisnika socijalne pomoći. Utvrdila je i kako su jasnije definirane odredbe o povratu sredstava od korisnika koji je temeljem neistinitih i netočnih podataka ostvario socijalno primanje na koje nije imao pravo.

U raspravi koja je uslijedila iznesena je primjedba kako se u obrazloženju Prijedloga ne spominju obiteljski centri, premda se isti Prijedlogom zakona ukidaju. S tog aspekta prigovoreno je kako se odustaje od prevencije (što je bila zadaća obiteljskih centara), čime se dugoročno čini šteta sustavu, ali i društvu. Također, nekoliko zakonskih akata i strategija donesenih u posljednjih godinu dana stavljalo je aktivnosti u nadležnost obiteljskih centara, te se postavilo pitanje tko će obavljati te poslove.
Obrazloženo je kako se centri ukidaju samo kao pravne osobe, te da postaju ustrojstvene jedinice u postojećim centrima za socijalnu skrb, i nadalje im u ingerenciji ostaju poslovi savjetovanja, ali će preuzeti i medijaciju (što se planira urediti novim Obiteljskim zakonom). U tom smislu prigovoreno je kako su poslovi savjetovanja do prije pet, šest godina i bili u ingerenciji centara za socijalnu skrb, no od toga se odustalo, stoga je ovakva odredba Prijedloga zakona proglašena korakom unatrag, jer po naravi centri za socijalnu skrb djeluju kurativno, a ne preventivno.
Predstavnica predlagatelja rekla je kako će fizički u prostorima današnjih obiteljskih centara biti smješteni i zastupnici djece u sudskim postupcima.
Od strane zastupnika pozdravljeno je uvođenje zajamčene minimalne naknade, osobito kako bi se izbjegla mogućnost primanja socijalnih naknada s više razina po istoj osnovi. Problematiziran je rad centara za socijalnu skrb, i to zbog neprimjerenih uvjeta u kojima socijalni radnici primaju korisnike, a u kojima nije moguće zaštititi korisnike i njihovo dostojanstvo (po nekoliko socijalnih radnika radi u malom prostoru, međusobno ničim odvojeni, nema tajnosti podataka), te je od Ministarstva zatraženo da, pa i kroz ovaj zakon, poboljša uvjete rada socijalnih radnika i zaštiti dostojanstvo korisnika socijalnih usluga.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova „za“, 3 "suzdržana", te 1 glasom "protiv") odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje sljedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Sva mišljenja, prijedlozi i primjedbe dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Darka Milinovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 24. sjednici Odbora, održanoj 18. listopada 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 03. listopada 2013. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je razloge za predlaganje izmjena i dopuna Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Naglasila je kako se ovim prijedlogom Zakon usklađuje s odredbama Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, te najavila, ukoliko Prijedlog bude usvojen, nov, proaktivan rad Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Vezano uz usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama, Prijedlogom Zakona utvrđuje se da u osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade ne ulaze sve novčane potpore (jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete, novčana naknada, novčana pomoć i slično).

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje mogućnosti proaktivnog pristupa, jer koliko može biti proaktivan čovjek koji je ostao bez posla, u mjestu u kojemu je nekoliko tvrtki otišlo u stečaj i broj nezaposlenih je naglo povećan. Njegove mogućnosti proaktivnog traženja posla su ograničene. U tom smislu ukazano je na mogućnost korištenja mjera HZZ-a, spremnost na mobilnost radnika, te posebice na samozapošljavanje. Istaknuto je kako se mnogi hobiji (osobito oni kojima se bave žene u ruralnim sredinama) mogu iskoristiti za odlične poslovne projekte, te osim samozapošljavanja mogu otvarati cijeli poduzetnički pothvat i dodatno zapošljavati. Rečeno je kako "biti poduzetnik" u Hrvatskoj vrlo često nosi negativnu konotaciju osobe koja je za malo novaca kupila firmu, prodala je i obogatila se. Naprotiv, u svijetu "biti poslodavac" znači biti osoba koja je promatrajući i poznajući sebe osmislila projekt samozapošljavanja, a činjenicom da je taj projekt prerastao njega i otvorio još barem jedno radno mjesto, poslodavac se smatra uspješnim poslodavcem.
Također, rečeno je kako Prijedlog predviđa ukidanje instituta produženog prava, te je postavljeno pitanje kapaciteta sustava socijalne skrbi. S obzirom na to, rečeno je kako se doista radi o socijalnoj mjeri, te kako se HZZ neće više baviti socijalnom politikom, nego će se ubuduće baviti još aktivnijim mjerama za zapošljavanje.
Kako je naglašeno da u novom načinu rada više neće biti traženo od nezaposlenih osoba da se jednom mjesečno javljaju svom referentu u HZZ, te je postavljeno pitanje mogućnosti brisanja nezaposlenih iz evidencije u svrhu smanjenja broja nezaposlenih fiktivno. Ta je mogućnost otklonjena i istaknuto je kako se samo preciznije definiraju norme.
Problem strukturne nezaposlenosti, ukazano je, nije samo problem Hrvatske, nego je i svjetski problem, radi kojega postoji 70 milijuna nezaposlenih osoba. U tom smislu je sugerirano kako jedinice lokalne samouprave imaju mogućnost uključiti se u problem rješavanja nezaposlenosti na svom području na način da stipendiraju obrazovanje za deficitarna zanimanja.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su, većinom glasova (sedam glasova „ZA“ i jednim glasom "PROTIV") odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSREDOVANJU PRI ZAPOŠLJAVANJU I PRAVIMA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI

Sva mišljenja, prijedlozi i primjedbe dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gđu Tatjanu Šimac Bonačić, potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

mr.sc. Tatjana Šimac Bonačić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 24. sjednici Odbora, održanoj 18. listopada 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od. 03. listopada 2013. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je razloge predlaganja izmjena i dopuna ZKP-a, te se referirala na dio izmjena koji se odnosi na nadležnost Odbora za obitelj, mlade i sport, a primarno na sudjelovanje djece u bilo kojem svojstvu (svjedok, optuženik ili žrtva) u kaznenim postupcima, pri čemu je naglasila kako je pri izradi Prijedloga Zakona vođeno računa o pravima djece u tijeku postupka. Tako dijete - sudionik kaznenog postupka u bilo kojem svojstvu, može uz sebe tijekom postupka imati osobu od povjerenja, ima pravo na posebnog skrbnika (ako se interesi djeteta razlikuju ili su u sukobu s interesima njegovih roditelja), uvedena je zabrana suočavanja okrivljenika s djetetom koje sudjeluje u postupku, isključeno je prisilno dovođenje na sud i kažnjavanje zbog odbijanja davanja iskaza, a sve u cilju zaštite djeteta od trauma koje neminovno donosi sudjelovanje u kaznenim postupcima.
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je kako je ovim Prijedlogom zakona uvelike unaprijeđen položaj djece sudionika u kaznenim postupcima, no također je rečeno da odredbe Zakona, ma koliko dobro i dobronamjerno one bile napisane, same po sebi neće riješiti probleme te je istakuta potereba doeduciranosti odraslih osoba (sudaca, odvjetnika, djelatnika CZSS) koji se nađu u situaciji sudjelovati u kaznenom postupku u koje je uključeno dijete. Kako bi se pokušalo na to utjecati, između ostalog, upućen je prijedlog Ministarstvu pravosuđa za intenziviranjem suradnje s Hrvatskom odvjetničkom komorom kako bi se motiviralo odvjetnike na dodatnu  edukaciju, pa i kako bi se iznašla financijska sredstva za organizaciju takve edukacije. Međutim, naglašeno je kako osim financija, rad s djecom u kaznenim postupcima zahtjeva i puno dobre volje, stoga ni zatvaranje financijskog okvira neće samo po sebi donijeti rezultate.
Nadalje, članovi Odbora razmatrali su primjedbe na Nacrt prijedloga zakona koje je tijekom javne rasprave dala Pravobraniteljica za djecu, a koje nisu uvrštene u Prijedlog zakona (velik dio primjedbi već je uvršten). Nastavno na navedene primjedbe, predstavnica predlagatelja dodatno je obrazložila razloge zbog kojih navedene primjedbe nisu uvrštene u Prijedlog zakona, pri čemu je utvrđeno kako je veći dio primjedbi konzumiran kroz druge odredbe Prijedloga zakona, ili drugim zakonima, a očitovana je i benevolentnost predlagatelja da još jednom razmotri i dodatno uvrsti predložene nadopune Pravobraniteljice kako bi se dodatno zaštitila prava djece (npr. Pravobraniteljica je predlagala izmjene članka 44. ZKP-a (kroz članak 21. Prijedloga zakona), a što je već regulirano Zakonom o sudovima za mlade, te nije potrebno dodatno propisivati Zakonom o kaznenom postupku).
Vezano, pak, uz primjedbe koje nisu uvrštene u Prijedlog zakona, niti su regulirane drugim zakonima na način kako je to predlagala Pravobraniteljica, ističemo prijedlog vezan uz članke 55. i 56. ZKP-a (čl. 26. Prijedloga zakona) za koje se predlaže ekstenzija roka za nastavak progona s 8 na 30 dana ukoliko je oštećenik dijete, obzirom da smatra kako je rok od 8 dana prekratak za zakonske zastupnike djeteta. Predstavnica predlagatelja istaknula je kako je rok od 8 dana opći rok za sve, načelno se ne protive ekstenziji roka, međutim, zakonski zastupnici djece su ipak odrasle osobe, a poanta je što brže provesti postupak. Ovaj prijedlog još će se razmatrati pri izradi Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (8 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU

Sva mišljenja, prijedlozi i primjedbe dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gđu Tatjanu Šimac Bonačić, potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

mr.sc. Tatjana Šimac Bonačić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 23. sjednici Odbora, održanoj 2. listopada 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o savjetima mladih, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 01. kolovoza 2013. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja obrazložili su razloge za donošenje ovoga Zakona, ističući kako postojeći Zakon nije zaživio kao osnova za osiguranje zastupljenosti mladih u procesu donošenja odluka koje se odnose na mlade na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, sukladno odredbama važećeg zakona, osnovano je 19 (od 21) županijskih savjeta mladih, na gradskoj razini osnovano je 98 (od 127) savjeta mladih, dok ih je na razini općina osnovano svega 143 (od 429). Nadalje, predlagatelji ističu problem nedorečenosti u aktualnoj regulaciji izbora članova savjeta za mlade, što se ovim Prijedlogom zakona pokušalo riješiti. Kako je iz javne rasprave koja je provedena proizašao velik broj primjedbi i prijedloga za poboljšanje zakonske regulacije, to je odluka predlagatelja bila pripremiti potpuno novi Zakon o savjetima mladih, umjesto izmjena i dopuna važećeg Zakona.

U raspravi koja je uslijedila, izneseno je mišljenje kako je u jednom dijelu jedinica lokalne samouprave, sukladno zakonu, osnovan savjet mladih, međutim kako se često dogodi da savjet mladih postoji pro forme, ali da stvarnog sudjelovanja mladih u postupcima donošenja odluka i raspravama o problemima koji se na njih odnose zapravo nije bilo. Kako je rečeno, često se radi o inerciji mladih, o nedovoljno reguliranom odnosu između savjeta mladih i predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, što je moguće bilo demotivirajuće mladim osobama za njihovo jače angažiranje. Nadalje, naglašena je i neujednačenost jedinica lokalne samouprave. Naime, u nekim JLS savjeti za mlade su osnovani, dobro funkcioniraju, odlično surađuju s predstavničkim tijelima JLS, sudjeluju u raspravama, donošenju odluke, njihovi se prijedlozi razmatraju, dok u nekim drugim JLS nema interesa mladih za jačim angažmanom, stoga je zaključeno kako suradnja i angažman mladih najviše ovise i o predstavničkim tijelima JLS i njihovu stavu spram uključenosti mladih. Prijedlog zakona ne predviđa naknadu za rad u savjetima mladih, što nije izmjena u odnosu na važeći zakon, no izneseno je nekoliko prijedloga za vrednovanje rada članova savjeta mladih u razini i na način na koji se vrednuje rad članovima odbora predstavničkih tijela, kako bi im se dao veći legitimitet. Istovremeno, iznesena su mišljenja kako bi financiranje rada članova savjeta mladih, osim troškova kako ih zakon predviđa, bilo zadiranje u autonomiju JLS, koje bi ta sredstva trebala izdvojiti iz svoga proračuna, za što većina JLS u vrijeme krize nema predviđenih sredstava. Osim toga, ovaj zakon nema intenciju regulirati nešto što je regulirano Zakonom o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Iznesene su pohvale članova Odbora s obzirom na regulaciju odnosa savjeta mladih s predstavničkim i izvršnim tijelima JLS, jer je predstavničkom tijelu stavljena obveza dostave svih poziva i materijala za svoje sjednice, kao i zapisnike istih savjetu mladih. Također, s obzirom na konstituiranja savjeta mladih, pozdravljena je inicijativa prema kojoj nekoliko JLS može osnovati zajednički savjet za mlade, što će u početku zasigurno riješiti problem inercije mladih u pojedinim lokalnim zajednicama. Nekoliko primjedbi izneseno je u smislu nedovoljne kontrole provedbe zakona, kao i nedostatak sankcija za nepoštivanje odredbi istog. Naime, zakon ne predviđa nikakvu sankciju predstavničkom tijelu JLS ukoliko ne izvrši izbor i konstituiranje savjeta za mlade, a nije moguće isto unijeti u zakon jer se time zadire u ingerenciju Zakona o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tako Prijedlog zakona predviđa da će jednom godišnje ministarstvo nadležno za mlade zatražiti izviješće od JLS, i na taj način imati uvid u provedbu zakona, a eventualno utvrđeno nepoštivanje odredbi ovog zakona moći će biti sankcionirano putem inspekcije Ministarstva uprave (zbog nepoštivanja statuta JLS, u kojemu stoji obveza osnivanja savjeta mladih). U tom smislu predložena je dopuna Prijedloga zakona odredbom da se izviješće koje ministarstvo nadležno za mlade prikupi od JLS, pored objave na web stranici ministarstva, dostavi matičnom odboru Hrvatskoga sabora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, kao i matičnom odboru Hrvatskog sabora za mlade. Pored svega navedenog, izneseni su i stavovi kako odredbe Prijedloga zakona koje predviđaju kandidaturu za člana savjeta mladih koju može dati neformalna skupina mladih treba biti brisana, a umjesto toga, trebalo bi omogućiti pojedincima zainteresiranima za rad i željnima većeg angažmana u procesima donošenja odluka za mlade da izjave osobnu kandidaturu, ne prikupljajući pri tom potpise potpore.

Naposljetku, izražena želja da ambicije iskazane u Prijedlogu zakona doista i zažive, te da će savjeti mladih održavati sastanke i češće no što se to predviđa ovim Prijedlogom zakona.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (11 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

DONOŠENJE ZAKLJUČKA O PRIHVAĆANJU

PRIJEDLOGA ZAKONA O SAVJETIMA MLADIH

Sva mišljenja, prijedlozi i primjedbe dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gđu Tatjanu Šimac Bonačić, potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

Tatjana Šimac Bonačić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 22. sjednici Odbora, održanoj 24. rujna 2013. godine, raspravio je Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 01. kolovoza 2013. godine.

Odbor je Izviješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju podnositelj Izvješća obrazložio je pojedine stavke Izvješća, s naglaskom na rezultate provođenih razvojnih sportskih programa, kao i na utrošena financijska sredstva, a potom je uslijedila rasprava.

Uz financijski dio Izvješća iznesene su primjedbe članova Odbora vezano uz planirane i realizirane rashode po programskim skupinama i programima, s obzirom da je velik dio sredstava utrošen na djelatnost tijela i službi, odnosno previše se sredstava troši na administraciju. Također, Hrvatskom olimpijskom odboru je predloženo da se smanji financiranje „velikih“ sportova, te se umjesto toga više no do sada financiraju sportovi koji imaju manji komercijalni kapacitet. Postavljeno je i pitanje financiranja aktivnog bavljenja sportom djevojčica i žena, obzirom da su prijašnja Izvješća sadržavala podatak o tome kako se manje novaca troši na žensku populaciju.

Nadalje, s obzirom na pojavu da „male“ sredine same financiraju vrhunske sportaše za koje javnost sazna tek kada osvoje medalje na velikim natjecanjima, postavljeno je i pitanje pomoći jedinicama lokalne i područne samouprave pri kapitalnim ulaganjima u sportu. U tom smislu postoji koordinator za EU fondove pri Hrvatskom olimpijskom odboru, koji stoji na raspolaganju svojim resursima za pomoć jedinicama lokalne i područne samouprave. Vezano uz općine i gradove, postavljeno je i pitanje stipendiranja sportaša, pri čemu je kao problem naglašena različita mogućnost stipendiranja sportaša od mjesta do mjesta, i često ovisi o afinitetu (grado)načelnika za sport, što bi trebalo sustavno riješiti.

Vazno uz suradnju HOO-a s tijelima državne uprave, a s obzirom na letalitet mladih sportaša, naglašeno je kako suradnja s Ministarstvom zdravlja treba zauzimati posebno mjesto, te kako je potrebno uvesti cjelovite zdravstvene preglede sportaša. U tom smislu rečeno je kako HOO već financira zdravstvene preglede sportaša, ali jačanje suradnje s medicinskom strukom nije nikako naodmet.

Nadalje, članovi odbora osvrnuli su se na program Sportske televizije, ističući kako bi trebala u svom programu imati više emisija za promidžbu sporta, osobito onih namijenjenih djeci. Kako Programsko i financijsko izvješće HOO-a u sebi ne sadrži financijsko izvješće Sportske televizije, u kojoj je ove godine provedena i revizija, predstavnik HOO-a obvezao se članovima Odbora dostaviti programsko i financijsko izvješće Sportske televizije.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (11 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:

PRIHVAĆA SE PROGRAMSKO I FINANCIJSKO IZVJEŠĆE HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA ZA 2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Darka Milinovića, dr.med.,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Darko Milinović, dr.med.

dbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 22. sjednici Odbora, održanoj 24. rujna 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. srpnja 2013. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je obrazložio razloge za donošenje ovoga Zakona.
U raspravi koja je uslijedila, naglašeno je kako je potrebno pri prijevodu dokumenata, pravnih akata koji postaju sastavnicom hrvatske legislative, obratiti pozornost na jezik i prijevode u duhu i izričaju hrvatskog pravnog jezika, kako bi se izbjegle nejasnoće i dvojbe u njihovu tumačenju.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (10 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EZ) BR. 2201/2003 OD 27. STUDENOGA 2003. O NADLEŽNOSTI, PRIZNANJU I IZVRŠENJU SUDSKIH ODLUKA U BRAČNIM SPOROVIMA I U STVARIMA POVEZANIM S RODITELJSKOM ODGOVORNOŠĆU, KOJOM SE STAVLJA IZVAN SNAGE UREDBA (EZ) BR. 1347/2000

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Darka Milinovića, dr.med.,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 22. sjednici Odbora, održanoj 24. rujna 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009 od 18. prosinca 2008. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju i izvršenju odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obveze uzdržavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. srpnja 2013. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je obrazložio razloge za donošenje ovoga Zakona.

U raspravi koja je uslijedila, naglašeno je kako je potrebno pri prijevodu dokumenata, pravnih akata koji postaju sastavnicom hrvatske legislative, obratiti pozornost na jezik i prijevode u duhu i izričaju hrvatskog pravnog jezika, kako bi se izbjegle nejasnoće i dvojbe u njihovu tumačenju.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (11 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EZ) BR. 4/2009 OD 18. PROSINCA 2008. O NADLEŽNOSTI, MJERODAVNOM PRAVU, PRIZNANJU I IZVRŠENJU ODLUKA TE SURADNJI U STVARIMA KOJE SE ODNOSE NA OBVEZE UZDRŽAVANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Darka Milinovića, dr.med.,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 21. sjednici Odbora, održanoj 20.lipnja 2013. godine, raspravio je Konačni prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. lipnja 2013. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se  Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu propisuje postupak utvrđivanja trajnih novčanih naknada hrvatskim sportašima koji su na olimpijskim, paraolimpijskim i olimpijskim igrama gluhih osvojili medalju. Mijenja se dobna granice hrvatskih sportaša za ostvarivanje prava trajne novčane naknade te sada iznosi 45 godina života. Također se ukida imovinski cenzus. Trajne novčane naknade se utvrđuju zbog izvrsnosti sportaša. Naglašeno je da su primjedbe saborskih odbora usvojeni.
U raspravi je istaknuto da se prava na mirovinu ne nasljeđuju. Član Odbora je upozorio na činjenicu da se dodatnim smanjivanjem dobne granice za sportaše diskriminiraju ostali umirovljenici.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (9 „za“, 1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

donošenje

KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPORTU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Tatjanu Šimac-Bonačić, potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

                                                                                                 mr.sc.Tatjana Šimac-Bonačić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 20. sjednici Odbora, održanoj 6. lipnja 2013. godine, raspravio je  Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za sport za 2012.godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. travnja 2013. godine.

Odbor je Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja upoznala je članove Odbora s Izvješćem o radu Nacionalnog vijeća za sport za 2012.godinu. Nacionalno vijeće za sport je stručno i savjetodavno tijelo koje se brine za razvoj i kvalitetu sporta u Republici Hrvatskoj. Nacionalno vijeće za sport je usvojio financijski plan za 2012.g. u iznosu od 2.195.118 kuna, 1.800.000 kuna su predviđena za izradu projektnih studija. Nacionalno vijeće je usvojilo zaključak u kojem podržava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u nastojanju brzog rješenja problema na području sporta u Republici Hrvatskoj. Vijeće smatra da je važna izrada strateških podloga i projektnih studija kao temelj Strategije razvoja sporta i Nacionalnog programa sporta. Nacionalno vijeće daje smjernice za izradu strategije npr. za studiju „Financiranje sporta u Republici Hrvatskoj“. Stvaranje uvjeta za samofinanciranje sportskih klubova je neophodno. Vijeće potiče projekt obrazovne karijere za vrhunske sportaše. Izrada mreže sportskih objekata je bitna.

U raspravi je naglašeno kako je izrada sportske infrastrukture, u kojem jedinice lokalne i područne samouprave  moraju sudjelovati, jako važna. Potrebna je zakonska osnova za izradu baze podataka i registar sportskih građevina svake jedinice lokalne i područne samouprave. Predloženo je da Nacionalno vijeće sudjeluje u izradi studija ne samo putem mišljenja i time smanjuju troškove studija. Istaknuto je nužnost studija kao temelj za izradu strategija. Strateški dokument za sport se priprema i time doprinosi izradi Nacionalnog programu za sport. Time se projekti sporta mogu natjecati za fondove Europske unije.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (11 „za“ i 1 „sudržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za sport za 2012. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Darka Milinovića,dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                        Darko Milinović, dr.med.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 19. sjednici Odbora, održanoj 21.svibnja 2013. godine, raspravio je Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom 2012.godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2.travnja 2013. godine.

Odbor je Izvješće raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja upoznala je članove Odbora s Izvješćem o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2012.godinu. U Republici Hrvatskoj živi 520 437 osoba s invaliditetom. Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom je postupao u 1625 predmeta, inicijativa i savjetovanja u svrhu zaštite osoba s invaliditetom. Postoje slučajevi diskriminacije djece s invaliditetom. Uključivanjem djece s teškoćama u redovno obrazovanje se onemogućuje uskraćivanjem prilagodbe na njihov invaliditet.

Naglašeno je osobe s invaliditetom trebaju biti izjednačene u pravima s osobama bez invaliditeta. Uklanjanje arhitektonskih i komunikacijski barijera se odvija usporeno. Izlike za nepostupanje u skladu sa zakonom su među ostalome nedostatak sredstva. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom se zalaže da socijalne naknade za osobe s invaliditetom budu prilagođene vrsti i težini invaliditeta.

U raspravi je naglašeno važnost rada Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Također je istaknuta potreba prilagođavanja škola, institucija i ustanova osobama s invaliditetom počevši od vrtića.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2012. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Tatjanu Šimac-Bonačić, potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

mr.sc.Tatjana Šimac-Bonačić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 19. sjednici Odbora, održanoj 21.svibnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem, s Konačnim prijedlogom zakona , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25.travnja 2013. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se Republika Hrvatska ratificiranjem Konvencije pridružuje svim ostalim državama članica Europske unije. Konvencija osigurava brži način postupanja i jednoobraznost postupanja u slučajevima međudržavnog posvojenja. Također se država stranka obvezuje na poštovanje određenih načela radi zaštite interesa djeteta.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru

d o n o š e n j e

KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O ZAŠTITI DJECE I SURADNJI U VEZI S MEĐUDRŽAVNIM POSVOJENJEM

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Tatjanu Šimac-Bonačić, potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

mr.sc.Tatjana Šimac-Bonačić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 19. sjednici Odbora, održanoj 21.svibnja 2013. godine, raspravio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2012.godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12.travnja 2013. godine.

Odbor je Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja upoznala je članove Odbora s Izvješćem o radu pravobraniteljice za djecu za 2012.godinu.

Ured pravobraniteljice za djecu je u 2012.godini razmatrao 1933 pojedinačne povrede prava djece, a postupao je po ukupno 1185 prijava povreda osobnih prava djece. Najveći broj prijava se odnosi na povredu prava djeteta na život uz roditelje i roditeljsku skrb te prava na zaštitu od nasilja i zanemarivanja. Naglašeno da je pravovremena i učinkovita zaštita djece od nasilja nedostatna. Djeca su izložena nasilju na mnogim mjestima, među ostalome u obitelji, u školi, domovima za djecu i na ulici.

Među ostalome se upozorilo na činjenicu da razina učinkovitosti pravosuđa u postupcima u kojima se rješavaju o pravima djece nije zadovoljavajuća. Probleme uzrokuju dugotrajnost sudskih odluka i neučinkovitost u provođenju sudskih odluka. Gospodarska kriza uzrokuje siromaštvo, što se također odražava na život djece. Radi zaštite djece je potrebno povećati socijalnu osjetljivost države u osiguranju mjera socijalno ugroženima.

U raspravi je naglašeno da je suradnja s lokalnom samoupravom kod zaštite djece neophodna. Zaštita djece od nasilje je nedostatna uključujući nasilje nad djecom i među djecom.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za 2012. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Tatjanu Šimac-Bonačić, potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

mr.sc.Tatjana Šimac-Bonačić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 18. sjednici Odbora, održanoj 11. travnja 2013. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29.ožujka 2013. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske Unije. Među ostalome se usklađuje trajanje roditeljskog dopusta zaposlenog i samozaposlenog roditelja. Produžava se minimalno trajanje roditeljskog dopusta s tri na četiri mjeseca za svakog od zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Također se izjednačava trajanje posvojiteljskog i roditeljskog dopusta za posvojitelje bez obzira na dob posvojenog djeteta.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru

donošenje  

KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Tatjanu Šimac-Bonačić,  potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

Tatjana Šimac-Bonačić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 17. sjednici Odbora, održanoj 20.ožujka 2013. godine, raspravio je Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o sportu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. ožujka 2013. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se  Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o sportu propisuje postupak utvrđivanja trajnih novčanih naknada hrvatskim sportašima koji su na olimpijskim, paraolimpijskim i olimpijskim igrama gluhih osvojili medalju. Mijenja se dobna granice hrvatskih sportaša za ostvarivanje prava trajne novčane naknade te sada iznosi 45 godina života. Također se ukida imovinski cenzus. Među ostalome moraju osobe koje primaju naknade biti prijavljeni u Republici Hrvatskoj i ne smiju biti pravomoćno osuđeni za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina.
U raspravi je istaknuto da su ove novčane naknade nagrade za izvrsnost. Međutim upozoreno je na činjenicu da pravomoćna presuda do pet godina zatvora uključuje teška kaznena djela. Također je napomenuto da je potreban imovinski cenzus.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (9 „za“, 1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o sportu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur.,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 16. sjednici Odbora, održanoj 19. veljače 2013. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o dadiljama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14.veljače 2013. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se Konačnim prijedlogom zakona o dadiljama stvara pravno sigurni i transparentni sustav za područje izvaninstitucijske skrbi o djeci u hrvatskom zakonodavstvu. Uveden je red kod obavljanja djelatnosti dadilje. Time je postignuta veća zaštita djece i smanjivanje „sive ekonomije“. Ustanovljuju se javne evidencije o osobama koje obavljaju djelatnost dadilje te o dadiljama i pomoćnim dadiljama. Djelatnost dadilje se obavlja isključivo kroz registraciju obrta. Propisuje se maksimalni broj djece koju se čuva u stambenom ili poslovnom prostoru u okviru obavljanja djelatnosti dadilje. Također se stvara mogućnost izravnog sufinanciranja osoba koje obavljaju djelatnost dadilje od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e

KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O DADILJAMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 15. sjednici Odbora, održanoj 24. siječnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17.siječnja 2013. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se Prijedlogom zakona usklađuje hrvatsko zakonodavstvo s odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Redefinira se pojam dugotrajnog volontiranja i uvode pojmovi kratkotrajnog volontiranja i volontiranja u kriznim situacijama. Time će se smanjiti administrativno opterećenje organizatora kratkotrajnih oblika volontiranja. Propisuju se odredbe koje obvezuju organizatora volontiranja da osiguraju jednake uvjete volontiranja, posebno za pripadnike socijalno isključenih skupina stanovništva.

U raspravi je istaknuto da se ovim Zakonom osigurava promociju i vrednovanje volonterstava. Među ostalome je naglašeno da dobrobit i zaštita djece uvijek mora biti iznad dobrobiti volontera. Također je naglašeno da nema razloga za hitni postupak ovoga Zakona.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 „za“, 3 „sudržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e

KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VOLONTERSTVU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur., predsjednicu Odbora

PREDSJEDNICA ODBORA

Jadranka Kosor, dipl.iur

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 14. sjednici Odbora, održanoj 21. siječnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske Unije. Među ostalome se usklađuje trajanje roditeljskog dopusta zaposlenog i samozaposlenog roditelja. Produžava se minimalno trajanje roditeljskog dopusta s tri na četiri mjeseca za svakog od zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Također se izjednačava trajanje posvojiteljskog i roditeljskog dopusta za posvojitelje bez obzira na dob posvojenog djeteta.

U raspravi se podržalo izjednačavanje trajanja roditeljskog i posvojiteljskog dopusta. Također je napomenuto da se ovim Zakonom daje poticaj očevima za korištenje roditeljskog dopusta zbog nemogućnosti prijenosa dva od četiri mjeseca roditeljskog dopusta na drugog roditelja.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 13. sjednici Odbora, održanoj 13. prosinca 2012. godine, raspravio je Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Nacionalnog vijeća za sport, Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za sport , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2012. godine.

Odbor je o predmetima raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da su se stekli zakonski uvjeti za razrješenje dijela članova Nacionalnog vijeća za sport i uvjeti za imenovanje dijela članova Nacionalnog vijeća za sport. Prema odredbama članka 4. stavka 1. Zakona o sportu („Narodne novine“, br. 71/06.,124/10.,124/11 i 86/12 ) utvrđeno je da Nacionalno vijeće za sport ima predsjednika i dvanaest članova koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor, i to predsjednika i šest članova na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, tri člana na prijedlog Hrvatskog olimpijskog odbora, jednog člana na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora, jednog člana na prijedlog Hrvatskog športskog saveza gluhih i jednog člana na prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na temelju članka 4. stavka 2. navedenog Zakona, Hrvatski sabor svake dvije godine imenuje po šest članova Nacionalnog vijeća za šport, a predsjednika imenuje svake četiri godine.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru

 d o n o š e n j e

Odluke o razrješenju dijela članova Nacionalnog vijeća za sport

Odluke o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za sport

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 12. sjednici Odbora, održanoj 10. prosinca 2012. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se  Konačnim prijedlogom zakona dopunjava postojeći zakon. Pojedine skupine hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji nisu bile prepoznate u smislu priznavanja pojedinih prava. Nisu bile prepoznate udovice HRVI iz Domovinskog rata koje su ostale bez prihoda za život kada su ostale udovice zato jeli nisu imale navršenih pedeset godina života. Također se jačaju prava na prednosti pri zapošljavanju branitelja i uvođenje novih prekršajnih sankcija za nepoštivanje ovoga prava. Među ostalome se priznaje pravo na stambeno zbrinjavanje hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su duže sudjelovali u Domovinskom ratu.

U raspravi je istaknuto da proširenje prava branitelja iziskuje i dodatna novčana sredstva. Također je napomenuto da postoji problematika nezakonito u gradske stanove useljenih branitelja. Među ostalome je ukazano na različit odnos prema stradalnicima Domovinskog rata, gdje neke osobe imaju status branitelja, a druge nemaju.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 „za“, 1 „sudržan“, 1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur.,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Jadranka Kosor, dipl.iur

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 12. sjednici Odbora, održanoj 10. prosinca 2012. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6.prosinca 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se  Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona usklađuje s  brojnim međunarodnim dokumentima. Regulira se posjedovanje droge za vlastite potrebe. Također se predlaže nova regulacija materije nezakonitih igara na sreću. Među ostalome je novina definicija brodskog prometa, koja će omogućiti kažnjavanje „divljanja“ gliserima.
U raspravi je istaknuto da se kažnjavanje posjedovanje droge za vlastite potrebe prepušta prekršajnom zakonodavstvu  i time dekriminalizira posjedovanje droge za osobne potrebe.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 „za“, 1 „sudržan“, 1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje      

KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA KAZNENOG ZAKONA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur.,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 12. sjednici Odbora, održanoj 10. prosinca 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o primjeni ljudskih tkiva i stanica, s Konačnim prijedlogom zakona , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se Prijedlogom zakona usklađuje hrvatsko zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske Unije. U svrhu zaštite zdravlja primatelja i darivatelja tkiva i stanica potrebno je osigurati sljedivost svih podataka i mogućnost pronalaženja identiteta darivatelja i svih primatelja.
U raspravi je istaknuto da se također pohranjuje krv iz pupkovine u bankama ljudskih tkiva i stanica.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje     

KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O PRIMJENI LJUDSKIH TKIVA I STANICA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur.,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Jadranka Kosor, dipl.iur

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 12. sjednici Odbora, održanoj 10. prosinca 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o dadiljama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. studenoga 2012. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se  Prijedlogom zakona o dadiljama stvara pravno sigurni sustav za područje izvaninstitucijske skrbi o djeci  u hrvatskom zakonodavstvu. Uređenje područja izvaninstitucijske skrbi o djeci predstavlja mjeru Nacionalne obiteljske politike. Stvaranjem zakonodavnog okvira za obavljanje djelatnosti dadilje u Republici Hrvatskoj stvorit će se temelj za sigurno i standardizirano obavljanje djelatnosti dadilje. Izostankom regulative djeca i roditelji su bili nezaštićeni, kontrolni mehanizmi su nedostajali. Također su dadilje ostvarivali profit u zoni „sive ekonomije“, ali izbjegavali plaćati naknade državi. Ovim zakonom se među ostalome omogućava samozapošljavanje žena iznad pedeset godina
U raspravi je istaknuto da je ovaj Zakon pravni temelj. Također je napomenuto da se ovim Zakonom pomaže obiteljima koji ne mogu ili ne žele koristit vrtiće lokalnih jedinica ili privatne vrtiće.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 „za“, 1 „sudržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o dadiljama

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur.,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 12. sjednici Odbora, održanoj 10. prosinca 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja, s Konačnim prijedlogom zakona , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se Prijedlogom zakona o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja  usklađuje hrvatsko zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske Unije. Ovim zakonom se definira sustav za prikupljanje, testiranje i presađivanje organa. Također se definiraju načini sudjelovanja zdravstvenih ustanova i preciziraju potrebni uvjeti za dobivanje odobrenja za provedbu navedenih djelatnosti.
U raspravi je istaknuto kako je Republika Hrvatska napredna u transplantacijskoj medicini i ima pet centra za transplantaciju.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O PRESAĐIVANJU LJUDSKIH ORGANA U SVRHU LIJEČENJA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur.,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Jadranka Kosor, dipl.iur

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora, na 11. sjednici održanoj 26. studenoga 2012., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. studenoga 2012.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja. Zakonom o izvršavanju državnoga proračuna se uređuje struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa sedam glasova „za“ i dva glasa „suzdržan“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospođu Jadranku Kosor, dipl.iur., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

              Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora, na 11. sjednici održanoj 26. studenoga  2012., razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu s prijedlogom  projekcija za  2014. i 2015. godinu s pripadajućim privicima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. studenoga 2012.

Odbor je, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu Državnog proračuna, s pripadajućim privicima, raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izvijestio je članove Odbora o osnovnim makroekonomskim okvirima i procjenama, prihodima i rashodima te procjenom ukupnog manjka Državnog proračuna za 2013. godinu.
Planirani rashodi državnoga proračuna iznose 124,5 milijarde kuna ili 4,2 milijarde kuna više u odnosu na predloženi rebalans za 2012. godinu. Porast rashoda se među ostalome sastoji od porasta troškova kamata za 1,7 milijardu kuna i sudjelovanja u proračunu EU koji će u 2013. godini iznositi 1,7 milijarde kuna. Međutim očekuje se smanjenje mase plaća u iznosu od 1,7 milijardu kuna.
Proračunski prihodi se planiraju u iznosu od 113,6 milijarde kuna ili 3,3 milijarde kuna više nego u predloženom rebalansu. Porast prihoda se očekuje na osnovi gospodarskog porasta i promjene poreznog sustava zbog ulaska u EU. Ukida se nulta stopa PDV-a i uvodi porez na nekretnine.
Manjak državnoga proračuna u odnosu na prijedlog rebalansa će se povećati na 10,9 milijardi kuna ili 3,1% BDP-a. Na razini opće države se očekuje manjak od 3,8% BDP-a.

Ukupno planirani iznos predviđen za stavku Ministarstvo socijalne politike i mladih za 2013. godinu je nešto manji nego sredstva odvojena za 2012. godinu i iznosi 5,99 milijardi kuna.
Nakon uvodnog izlaganja,  naglašeno je da postoje sve veće potrebe za socijalnom skrbi. Naglašeno je da su se rashodi za zaposlene u Ministarstvu socijalne politike i mladih smanjile, ali su se socijalna davanja povećala za 70 milijuna kuna. Postoje razni oblici socijalne skrbi. Dva ministarstva su se spojila u Ministarstvo socijalne politike i mladih, ali nastavlja se provedba njihovih programa socijalnih davanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa sedam glasova „za“, jedan glas „protiv“ i jedan glas „suzdržan“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU S PROJEKCIJAMA ZA 2014. I 2015. GODINU

te sljedećih odluka:

- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2014. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Agencije za upravljanje državnom imovinom  za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospođu Jadranka Kosor, dipl.iur., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 10. sjednici Odbora, održanoj
17. listopada 2012. godine, raspravio je Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja droga u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 04. listopada 2012. godine.

Odbor je Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja upoznala je članove Odbora s Izvješćem o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja droga u Republici Hrvatskoj za 2011.godinu. Struktura izvješća izrađena je sukladno smjernicama Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama.

Nastavljena je provedba Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga za 2009.-2012. U 2011. godini je donesen novi Kazneni zakon i time je promijenjeno kazneno djelo zlouporabe droge. Također je istaknuto da je evaluacija Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droge od 2006. do 2012. podloga za nove strateške dokumente na području droga. Tijekom 2011. godine je na liječenju bilo 7.665 osoba, od koji je 1.151 bila prvi put na liječenju (15%). Naglašeno je da je ukupan broj liječenih ovisnika za 2011. godinu povećan za 1,5 posto. U porastu je broj maloljetnika za kazneno djelo zlouporabe droge. Od ukupnog broja osoba kažnjenih za zlouporabu droge se čak 40 posto vraćaju u zatvor. Potrošena financijska sredstva za provedbu Nacionalne strategije i Akcijskog plana u 2011. godini iznose 80,6 milijuna kuna, što je 1,9 milijuna više nego za 2010. godinu.

U raspravi je naglašeno da se ukupni broj osoba koji se predoziraju stalno povećava. Među ostalome se i upozorilo na činjenicu da se zamjenska droga Metadon u prevelikim količinama prepisuje. Istaknuto je da se borba protiv zlouporabe droga ne sastoji samo od jedne akcije, nego da je to kontinuirani proces. Također je spomenuto da je porast kriminaliteta maloljetnika na području droge zabrinjavajući. Naglašeno je da među ostalome roditelji ne izvršavaju svoje obveze u pogledu na maloljetnike. Istaknuto je da u problematici zlouporabe droge nedostaje doprinos Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstva unutarnjih poslova. Potrebni su zajednički programi za zdravstveni odgoj maloljetnika. Obrazovanje maloljetnika na području sprječavanje korištenje droge je bitno. Naglašeno je da nedostaje analiza u Nacionalnoj strategiji koji će također obuhvaćati smjernice za maloljetnike kako se oduprijeti drogi.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o provedbi nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja droga u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 10. sjednici Odbora, održanoj 17. listopada 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 04. listopada 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež usklađuje s Kaznenim zakonom (NN125/2011). Propisuju se primjene sigurnosnih mjera prema maloljetnicima i katalog kaznenih djela na štetu djece. Također se preciziraju odredbe Zakona npr. odredba o materijalnopravnoj svrhovitosti. Propisano je da se punoljetnoj osobi za kazneno djelo što ga je počinila kao stariji maloljetnik se može izreći odgojna mjera upućivanje u disciplinski centar, ako u vrijeme suđenja nije navršila dvadeset i jednu godinu. Tako se omogućava bolja individualizacija sankcija.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 10. sjednici Odbora, održanoj 17. listopada 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 04. listopada 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da Prijedlog zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira među ostalome obuhvaća usklađenje s Prekršajnim zakonom (NN 107/2007). Istaknuto je da je značenje prekršaja iz područja javnog reda i mira vidljivo iz podatka da su u razdoblju od 2002. do 2011. godine počinjeni 319.476 prekršaja.

U raspravi koja je slijedila je naglašeno da se Prijedlog zakona podržava zbog nastojanja osiguranja mirnog života sugrađana i modernizacije Zakona. Zadnja intervencija u tekst važećeg Zakon učinjena je 1994. godine. Prijedlog zakona je učinkovito sredstvo za održavanje javnog reda i mira. Pozdravljeno je da se na području prostitucije ubuduće na kažnjava samo davatelj, nego i primatelj usluga. Istaknuto je da kod legalizacije prostitucije u nekim državama čak uslijedio značajan porast prostitucije. Naglašeno je da Prijedlog zakona ima nelogičnosti i potrebna je dorada tih odredaba. Time je obuhvaćen članak 22., stavak 1., gdje nedostaje definicija pojma uznemiravanje. Istaknut je i problem video nadzora javnih površina i postojanje mnogobrojnih rješenja, koje su u obvezi jedinica lokalnih uprava i samouprava. Upućeno je i pitanje razgolićenih osoba kod umjetničkih performansa i buduće rješenje u Zakonu. Istaknuto je da se pitanje iscrtavanje grafitija po zgradama u drugim državama drastično kažnjava i time rješava problem. Također se razmatra problem beskućnika nad kojima će se samo provesti zaštitna mjera ili kazniti.

Članovi Odbora podržavaju prijedloge pravobraniteljice za djecu, koja definira dijete kao osobu koja nije navršila osamnaest godina (uz članak 2. Prijedloga zakona). Naglašen je problem prosjačenja odraslih osoba s djecom, gdje se roditelj i/ili osoba koja iskorištava dijete za prosjačenje trebaju kazniti novčano ili kaznom zatvora (izmjena članka 15., stavka 2. Prijedloga zakona). Djeca su neprimjereno odjevena pri iznimno visokim ili iznimno niskim temperaturama i koriste se za izazivanje samilosti i time se ugrožavaju prava djeteta.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 „za“, 1 „sudržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mladež i šport Hrvatskoga sabora na 7. sjednici Odbora, održanoj 9. srpnja 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o športu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 133, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. srpnja 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je obrazložio razloge za donošenje izmjena i dopuna Zakona.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova „za“, te 1 „suzdržan“ glas) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA   I   DOPUNAMA    ZAKONA   O   ŠPORTU

Na tekst Konačnog prijedloga zakona Odbor nema primjedbi
 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur.,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 9. sjednici Odbora, održanoj 19. rujna 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju diskriminacije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. srpnja 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je obrazložio razloge za donošenje izmjene i dopune Zakona.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (10 glasova „za“, te 1  „suzdržanim“ glasom) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE

Na tekst Konačnog prijedloga zakona Odbor nema primjedbi.
 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur.,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 9. sjednici Odbora, održanoj 19. rujna 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o doplatku za djecu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 02. kolovoza 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je razloge za donošenje izmjene i dopune Zakona.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU

Na tekst Konačnog prijedloga zakona Odbor nema primjedbi.
 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur.,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 9. sjednici Odbora, održanoj 19. rujna 2012. godine, raspravio je Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 28. lipnja 2012. godine.

Odbor je Izviješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju podnositelj Izvješća obrazložio je pojedine stavke Izvješća, s naglaskom na rezultate provođenih razvojnih sportskih programa, kao i na utrošena financijska sredstva.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2011. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur.,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 9. sjednici Odbora, održanoj 19. rujna 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. srpnja 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je obrazložio razloge za donošenje ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (10 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru prihvaćanje

ZAKONA O PRAVNIM POSLJEDICAMA OSUDE,
KAZNENOJ EVIDENCIJI I REHABILITACIJI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur.,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mladež i šport Hrvatskoga sabora na 8. sjednici Odbora, održanoj 10. srpnja 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. srpnja 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je obrazložio razloge za donošenje izmjena i dopuna Zakona.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova „za“, te 3 „suzdržana“ glasa) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

Na tekst Konačnog prijedloga zakona Odbor nema primjedbi.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mladež i šport Hrvatskoga sabora na 8. sjednici Odbora, održanoj 10. srpnja 2012. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. srpnja 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je obrazložio razloge za donošenje izmjena i dopuna Zakona.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova „za“, 3 glasa „protiv“, te 1 „suzdržanim“ glasom) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O MEDICINSKI POMOGNUTOJ OPLODNJI

Na tekst Konačnog prijedloga zakona Odbor nema primjedbi.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mladež i šport Hrvatskoga sabora na 7. sjednici Odbora, održanoj 9. srpnja 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o sportskoj inspekciji, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 132, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. srpnja 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je obrazložio razloge za donošenje Zakona.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (8 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O SPORTSKOJ INSPEKCIJI

Na tekst Konačnog prijedloga zakona Odbor nema primjedbi
 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur.,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mladež i šport Hrvatskoga sabora na 6. sjednici Odbora, održanoj 4. srpnja 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je obrazložio razloge za donošenje Zakona, navodeći kao cilj ovih izmjena razvoj izvaninstitucionalnih usluga i unaprjeđenje udomiteljstva, no i usklađivanje odredbi Zakona o udomiteljstvu s važećim Zakonom o socijalnoj skrbi (Narodne novine br. 33/2012).

Tijekom rasprave, članovi Odbora pozitivnim su ocijenili pojednostavljivanje i ubrzavanje postupka za udomljavanje djeteta kod srodničkog udomitelja, kao i izmjene dobne razlike između udomitelja i udomljenog djeteta u nesrodničkom udomiteljstvu. Pozitivnim je ocijenjeno i predloženo rješenje kojim se produžuje smještaj u udomiteljskoj obitelji mlađim punoljetnim osobama koje se nakon završenog školovanja ne mogu zaposliti, premda samo za godinu dana.

Skrenuta je pozornost na potrebu popularizacije udomiteljstva, posebice kroz provođenje edukacije udomitelja, na lokalnoj i regionalnoj razini.

Nadalje, rješenja predložena izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu, a koja se odnose na smanjenje potrebne stručne spreme udomitelja ocijenjena su lošima. Od strane predlagatelja naglašeno je kako se smanjivanjem kriterija zapravo privremeno, kroz „prijelazni“ zakon rješava problem na terenu, a taj je da postojeći udomitelji ne zadovoljavaju kriterije i stoga se ne mogu nastaviti baviti udomiteljstvom, čime je ugrožena mogućnost pružanja ove vrste skrbi onolikom broju korisnika kolikomu je ta skrb potrebna.

Također, odredbe aktualnog Zakona o udomiteljstvu koje se odnose na profesionalno udomiteljstvo izmjenama i dopunama Zakona se brišu, uz obrazloženje da profesionalizacija zahtijeva cjelovito uređenje za što nedostaju postupovni akti i financijska sredstva. Naglašeno je kako se udruga udomitelja obratila Odboru s jasno izrečenim stajalištem kako postoji potreba za profesionalnim udomiteljstvom, a takav je i stav struke.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova „za“, te 4 „suzdržana“ glasa) odlučili su predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UDOMITELJSTVU

Na tekst Konačnog prijedloga zakona Odbor podnosi sljedeći

AMANDMAN

na članak 12, koji se mijenja i glasi:

U članku 19. stavku 1. podstavak 3. mijenja se i glasi:

„- u kojoj je udomitelj ili drugi član obitelji osoba društveno neprihvatljivog ponašanja (ovisna o alkoholu, ovisna o drogi, sklona promiskuitetnom ponašanju, koja je u zadnje 3 godine prije podnošenja zahtjeva za obavljanje udomiteljstva pravomoćno osuđena za kazneno djelo protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv časti i ugleda, protiv spolne slobode, kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom i za kaznena djela protiv Republike Hrvatske, prema kojoj je izrečena prekršajnopravna sankcija za nasilje u obitelji, te protiv koje se vodi kazneni ili prekršajni postupak za ova djela),".

OBRAZLOŽENJE

S obzirom da je primarna intencija Zakona kvalitetna skrb o korisniku udomiteljske skrbi, smatramo nužnim u Zakonu naglasiti potrebu zaštite korisnika, primarno udomljene djece, od mogućnosti da bude udomljeno u obitelji u kojoj može postati žrtvom zlostavljanja od strane osoba ovisnih o alkoholu, drogama ili osoba sklonih promiskuitetnom ponašanju.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Jadranka Kosor, dipl.iur.

Odbor za obitelj, mladež i šport na 6. sjednici Odbora, održanoj 4. srpnja 2012. godine, raspravio je Prijedlog nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2017. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. svibnja 2012. godine.

Odbor je predloženu Nacionalnu strategiju raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako Nacionalna strategija predstavlja strateški dokument na području suzbijanja zlouporabe droga i ujednmo je okvir za djelovanje svih državnih institucija i organizacija civilnog društva na suzbijanju zlouporabe droga, te sadrži jasnu viziju, misiju, ciljeve, prioritete i mjere za provedbu sveukupne nacionalne politike borbe protiv droga. Istaknuto je kako će po usvajanju nacionalne strategije uslijediti donošenje Akcijskog plana s mjerama i rokovima izvršenja istih.

U raspravi koja je uslijedila, članovi O,dbora istaknuli su da sustavna edukacija, dobar Nacionalni informacijski sustav i praćenje stanja problematike droga, zahtjeva stalan razvoj i kvalitetnu suradnju svih čimbenika. Naglašena je potreba kontinuirane koordinacije na svim razinama. Također, istaknuta je važnost pravodobnog prepoznavanja problema i poduzimanja mjera, kako bi se zaštitile rizične skupine, posebice djeca i mladi, te njihove obitelji. U tom kontekstu, potrebna je pojačana edukacija, prvenstveno kroz odgojno-obrazovne ustanove i vezano uz zdravstveni odgoj i preventivne programe, ali je prepoznata i uloga civilnog društva i terapijskih zajednica kao važnih nositelja socijalno-zaštitnih mjera i programa.

Unaprjeđenje kvalitete tretmana ovisnika i njihovih obitelji, te stvaranje kvalitetnije mreže terapijskih zajednica u cijeloj zemlji, ocijenjeni su prioritetnima, te je istaknuta potreba većeg napora i sustavnog multidisciplinarnog pristupa rješavanju problema zloporabe droga.

Članovi Odbora su jednoglasno (s 11 glasova “za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga u
Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2017. godine

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Jadranku Kosor, dipl.iur., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Jadranka Kosor, dipl. iur.

Odbor za obitelj, mladež i šport Hrvatskoga sabora na temelju članka 50. Poslovnika Hrvatskoga sabora i na temelju Odluke o osnivanju Pododbora Hrvatska izviđačka parlamentarna unija, na svojoj 5. sjednici održanoj 31. svibnja 2012. godine donosi sljedeće

ZAKLJUČKE

I.

Za predsjednika pododbora Hrvatska izviđačka parlamentarna unija imenuje se Dan Špicer, zastupnik u Hrvatskom saboru, član Odbora za obitelj, mladež i šport.

II.

Za potpredsjednika pododbora Hrvatska izviđačka parlamentarna unija imenuje se univ. spec. oec. Ante Babić, zastupnik u Hrvatskom saboru i član Odbora za obitelj, mladež i šport.

III.

Za tajnicu pododbora Hrvatska izviđačka parlamentarna unija imenuje se prof.dr.sc. Marija Vukobratović, zastupnica u Hrvatskom saboru, članica Pododbora.

IV.

Za obavljanje administrativnih poslova vezanih uz rad Pododbora zadužuje se stručna služba Odbora za obitelj, mladež i šport Hrvatskoga sabora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA ZA
OBITELJ, MLADEŽ I ŠPORT

mr.sc. TATJANA ŠIMAC BONAČIĆ

Odbor za obitelj, mladež i šport Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 23. svibnja 2012. godine razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 16. travnja 2012. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom predstavila je izvješće, te naglasila kako je rad Ureda bio u 2011. godini usmjeren u tri pravca djelovanja: rad na pojedinačnim slučajevima, promotivne aktivnosti podizanja razine svijesti u društvu, te utjecaj na zakonodavstvo. U Republici Hrvatskoj živi 518.081 osoba s invaliditetom, te je Ured postupao u ukupno 1446 predmeta, inicijativa i savjetovanja u svrhu zaštite njihovih prava. Najčešće zaprimljene pritužbe odnosile su se na ostvarivanje prava u području socijalne skrbi, pristupačnosti, obrazovanja, zapošljavanja, mirovinskog osiguranja i zdravstva. Ured je dao brojne preporuke i prijedloge, te ukazao na obvezu uključivanja osoba s invaliditetom u konzultacije tijekom donošenja zakona u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom koja je u Republici Hrvatskoj stupila na snagu 3. svibnja 2008. godine. U skladu s Konvencijom, novi pristup invaliditetu ostvaruje se kroz fokusiranje na preostale funkcionalne sposobnosti, te se oslanja na procjenu sustava potpore koju društvo treba osigurati u svrhu izjednačavanja mogućnosti.

Osobito je naglasila problem u provođenju inkluzije u srednjškolskom obrazovanju koje samo po sebi smatraju izuzetno važnom karikom u daljnjoj integraciji osoba s invaliditetom za samostalan život u zajednici, s obzirom da usmjereno srednješkolsko obrazovanje pruža veću mogućnost zapošljavanja. Isti problem postoji i u visokoobrazovnim ustanovama, za što je potrebno dodatno senzibilizirati društvo.

Također se osvrnula i na naknade iz sustava socijalne skrbi, čija namjena ne bi trebala biti rješavanje egzistencijalnih problema, nego izjednačavanje mogućnosti, dakle „nadoknada invaliditeta“.

Od problema koje je osobito naglasila, pružanje je podrške obiteljima koje imaju dijete s posebnim potrebama. Naime, unatrag 30 godina razvija se poktret deinstitucionalizacije i transformacije postojećih ustanova, a taj proces je u Hrvatskoj započeo unatrag dvije godine donošenjem Plana deinstitucionalizacije i trebao bi biti gotov do 2016., odnosno 2018. godine. Međutim, proogram ide sporo, istovremeno se smanjuje broj korisnika u ustanovama i razvijaju paralelni oblici skrbi, što je skuplji način, ali bit će u konačnici učinkovitiji.

Od usluga koje se pružaju osobama s invaliditetom, određen broj pritužbi odnosio se na osobnog asistenta, na kojega pravo imaju samo najteži oblici tjelesnog invaliditeta, ali ne i oni s teškim mentalnim oštećenjima, te ih to dovodi u neravnopravan položaj.

Također, postavljeno je i pitanje skrbništva osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost, o čemu na prijedlog centara za socijalnu skrb odlučuje sud, te je utvrđeno kako bi trebalo poboljšati postojeću praksu i to cjelovitom reformom obiteljskog zakonodavstva.

Na kraju izlaganja, osvrnula se i na Nacrt prijedloga zakona o sportu, konkretno na odredbe koje se odnose na trajno naknadu sportašima koji su postigli vrhunske rezultate. U tom smislu, apelira na uvrštenje osoba koje su uspjehe postigli na paraolimpijskim igrama i za gluhe osobe (koje su postojećim zakonom posebno navedene, a u Nacrtu su izostavljene).

Nakon uvodnog izlaganja u raspravi koja je provedena, zatražen je niz odgovora od podnositelja Izviješća, s obzirom na iznesene informacije o problemu provođenja inkluzije u osnovnom srednješkolskom obrazovanju. Skrenuta je pozornost kako škole ne koriste svu raspoloživu pomoć koja im je dostupna za inkluziju djece. Također, predloženo je razmotriti ideju da se s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nezaposlene osobe iz struke upute kao asistenti na rad u škole, no uz dodatnu edukaciju, s obzirom da je rad s djecom s posebnim potrebama zahtjevan i ne smije se prepustiti snalaženju.

Vezano uz pristupačnost, predloženo je da se u suradnji s udrugama dodatno ulože napori u podizanje svijesti, primarno investitora i graditelja, u potrebu osiguranja pristupačnosti prostora. U tom smislu utvrđeno je kako je nužno da inspekcije pojačaju svoj rad i više obrate pozornost na ovaj problem, ali je predloženo i Uredu pravobraniteljice da uputi preporuke Komori arhitekata i stručnim udrugama građevinara.
S obzirom na broj predmeta, rečeno je kako oko 10% predstavki nije opravdano niti osnovano. Velik dio predstavki odnosi se na ostvarivanje doplatka za tuđu pomoć i njegu, koji se odobrava s obzirom na zdravstveni status i vezan je uz prihodovni cenzus.

Nastavno na najvljeno smanjenje sredstava za funkcioniranje udruga, Ured pravobraniteljice intervenirao je prema Ministarstvu socijalne politike i mladih, s obzirom da će nedostajati sredstava za rad udruga osoba s invaliditetom, koje u većoj mjeri sredstva koriste za pružanje konkretne pomoći osobama s invaliditetom. Povratna je informacija da će trogodišnji programi koji su odobreni biti i dalje financirani, i opravdana je odluka Ministarstva da kontrolira sredstva.

Članovi Odbora su jednoglasno (8 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2011. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Tatjana Šimac Bonačić, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

Tatjana Šimac Bonačić

Odbor za obitelj, mladež i šport Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 23. svibnja 2012. godine razmotrio je Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2011. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavio Pučki pravobranitelj, aktom od 4. travnja 2012. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju Pučki pravobranitelj naglasio je kako je Izvješće koncipirano po istoj metodologiji kao i ranijih godina, te je ukratko iznio prikaz stanja i dao pregled podataka o poštivanju ustavnih i zakonskih prava građana.

Istaknuo je kako sadržajno Izviješće sadrži primjedbe koje doznaje iz predstavki koje su mu podnesene tijekom godine, kao i one koje doznaje kroz suradnju s udrugama civilnog društva.

S obzirom na iste, prema tijelima državne uprave oglašavao se preporukama, čije usvajanje ovisi o nizu stvari, pa i financijskih mogućnosti. Preporuke su se odnosile na normativu, problem beskućnika, potpore za stanovanje, potpore osobama koje nemaju mirovinu, deinstitucionalizaciju osoba s mentalnim smetnjama, te na oduzimanje poslovne sposobnosti.

Vezano uz predstavke na sustav besplatne pravne pomoći, istaknuo je kako je taj sustav neučinkovit, a procedura komplicirana, te zbog toga često osobe slabijeg financijskog statusa ostaju bez ostvarivanja prava na ovu vrstu zaštite. Naglašeno je da sustav besplatne pravne pomoći traži izmjene, te bi se uvela primarna pravna pomoć.

U raspravi koja je provedena nakon uvodnog izlaganja, postavljeno je pitanje deinstitucionalizacije, konkretno na primjeru koji je i medijski praćen, te je rečeno kako se velik broj sličnih predstavki rješava u suradnji s udrugama civilnog društva. Nažalost, nedostatak financijskih sredstava ograničava mogućnosti, te na taj način dobri zakonodavni okviri pretvoreni su u sklop dobrih želja, nažalost neostvarivih iz financijskih razloga, no rješenja se nude kroz suradnju s udrugama.

Postavljeno je i pitanje ostvarivanja prava na karitativne posjete osobama lišenima slobode, kao i pitanje ostvarivanja prava na kontakt s roditeljem djeteta čiji roditelj izdržava kaznu zatvora, što je u dijelu Izviješća navedeno kao problematika koja se učestalo pojavljuje u predstavkama. O navedenim problemima Pučki je pravobranitelj pisao preporuke Zatvorskom sustavu.

Članovi Odbora su glasovanjem (7 glasova ZA, te 2 SUZDRŽANA glasa) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2011. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Tatjana Šimac Bonačić, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

Tatjana Šimac Bonačić

Odbor za obitelj, mladež i šport Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 26. travnja 2012. godine razmotrio je Prijedlog zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, P.Z.E. br. 71, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. travnja 2012. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju, Ministar zdravlja obrazložio je razloge za donošenje Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji. Naglasio je kako je prijedlog zasnovan na 6 načela, a to su: optimalno liječenje, načelo izbora, načelo zdravlja žene djeteta, pravednosti, dostupnosti, te načelo participacije nevladinih udruga.

Nakon uvodnog izlaganja predlagatelja, članovi Odbora iznijeli su različite stavove.

Tako je istaknuto da je ovakav Prijedlog zakona rješava etičko pitanje zamrzavanja zametaka ili spolnih stanica, i to činjenicom da dopušta izbor, čime se pruža prilika i mogućnost onima koji žele postati roditelji da to doista i postanu, jer želja za djetetom jedna je od primarnih želja.
S druge strane, izesen je niz primjedbi, među ostalima i ta kako, za razliku od aktualnog zakona, ovaj prijedlog ne sadrži odredbu o drugom mišljenju, čime se otvara mogućnost liječničke pristranosti. Postavljeno je i pitanje koje nije definirano u predloženim odredbama, a to je što biva sa zamrznutim zametcima nakon isteka 5 godina ukoliko par koji ih je pohranio ne odluči plaćati daljnju pohranu, odnosno nakon 10 godina koliko je maksimalno moguće prema Prijedlogu zakona pohraniti zamrznute zametke. Također, izrečeno je i mišljenje kako se po ovom prijedlogu ograničava pravo na medicinski pomognutu oplodnju ženama starije dobi.

Nadalje, vezano uz pravo djeteta rođenog iz postupka medicinski pomognute oplodnje da zna tko su mu roditelji, što je definirano u članku 15. Prijedloga zakona, postavljeno je i pitanje prava djeteta da zna za potencijalnu braću i sestre koji su eventualnim doniranjem spolnih stanica bioloških roditelja rođeni u više obitelji.

Postavljeno je pitanje potrebe izmjene Zakona koji je sadržajno medicinskog karaktera, ali u sebi sadrži niz etičkih, filozofskih, teoloških i inih pitanja, osobito s obzirom da je važeći zakon rezultirao već u prvoj godini primjene s 24% većim brojem rođene djece iz postupaka medicinske oplodnje.

Nakon provedene rasprave, Ministar zdravlja osvrnuo se na iznesene primjedbe. Naglasio je kako ovakav Prijedlog zakona ostavlja prostor struci da provede optimalno liječenje, te kako se pri izradi samog prijedloga vodilo računa o poštivanju ljudskih prava svih potencijalno involviranih u postupke medicinski pomognute oplodnje.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova za, 2 glasa protiv, te 1 suzdržan) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

prihvaćanje
Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora određena je mr. sc. Tatjana Šimac Bonačić, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

mr.sc. Tatjana Šimac Bonačić

Odbor za obitelj, mladež i šport Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 26. travnja 2012. godine razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2011. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. travnja 2012. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 138. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon uvodnog izlaganja Pravobraniteljice za djecu, u provedenoj raspravi istaknuto je kako je Izvješće iscrpno, te ukazuje na segmente društvenog života u kojima je potrebno obratiti veću pozornost na zaštitu prava djece. Osobito su istaknuti slučajevi kršenja prava djece putem Interneta i mobilnih mreža, te je stav svih kako je potrebno u tom smjeru povećati edukaciju, kako djece u cilju samoočuvanja, tako i odraslih koji moraju učiniti maksimalne napore da djecu zaštite.

Posebno je pohvaljen program rada Ureda pravobraniteljice prema kojemu su vrata Ureda otvorena za djecu, koja i sama dolaze u Ured i informiraju se o svojim pravima, te iznose prijedloge.

Osobitu zabrinutost svih članova Odbora izazvao je dio Izvješća u kojemu je iznesen statistički podatak o najčešćim povredama dječjih prava, i to u segmentima povrede prava na roditelje, te nasilja i zanemarivanja u obitelji. Nažalost, u navedenim slučajevima, obitelj je umjesto nukleusa koji štiti dijete postala osnovni teret i problem u njegovu životu, te je potrebno povećati suradnju svih ustanova koji mogu edukacijom, ali i drugim vrstama pomoći utjecati na smanjenje ovih pojava.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (10 glasova za) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg Zaključka:

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2011. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora određena je mr. sc. Tatjana Šimac Bonačić, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

mr.sc. Tatjana Šimac Bonačić

Odbor za obitelj, mladež i šport Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 15. ožujka 2012. godine, raspravio je Izvješće Nacionalnog vijeća za šport u razdoblju od 18. lipnja 2010. godine do 31. prosinca 2011. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Nacionalno vijeće za šport aktom od 7. veljače 2012. godine.
 
Odbor za obitelj, mladež i šport Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično radno tijelo.  Sjednici Odbora je prisustvovao i predstavnik Vlade Republike Hrvatske.

Uvodno je predstavnica predlagatelja izvijestila o radu Nacionalnog vijeća za šport koje djeluje od 2010. godine. Istaknule je da su obveze Nacionalnog vijeća propisane Zakonom o športu te je ono definirano kao najviše stručno tijelo koje se brine za razvoj i kvalitetu športa u Republici Hrvatskoj. Naglasila je da je Nacionalno vijeće osnovalo Radno tijelo za izradu dokumenta „Temeljna načela i smjernice razvoja športa u Republici Hrvatskoj“, te usvojilo
Program izrade projektnih studija koje će dati cjelokupni prikaz stanja i problema u športu. Usvojena je studija pod naslovom „Treneri i stručni poslovi u hrvatskom športu“, a u tijeku je izrada studije „Financiranje športa u Republici Hrvatskoj“. Posebno je istaknula nedostatak egzaktnih podataka vezanih za športa od broja klubova, broja športaša, načina financiranja, broja i stanja športskih objekata i dr. Svi ti elementi utječu na kvalitetu smjernica i programa za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.

Članovi odbora su u raspravi podržali donošenje studija o stanju u športu, ali su istaknuli  kako je, u tim studijama, važnije dati odgovore na pitanja kako poboljšati stanje u športu.
Potpredsjednica Odbora posebno je istaknula bitnim napraviti bazu podataka o svim sastavnicama u području športa, od športaša, klubova, športskih objekata i drugo, te postavila pitanje rješavanja neusklađenosti rada i djelovanja svih subjekata i institucija u športu. Članovi Odbora postavili su pitanje zašto se Nacionalno vijeće nije imenovalo još 2006. kako je propisano Zakonom o športu, jer bi njegov rad kroz sve te godine zasigurno pridonio postojanju puno boljeg stanja u športu. Sve je to utjecalo na činjenicu da još uvijek danas nemamo Nacionalnu strategiju razvoja športa. Istaknuli su uvjerenje da će nove izmjene i dopune Zakona o športu, do kojih doći, zasigurno riješiti veliki broj nastalih problema u športu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće Nacionalnog vijeća za šport  u razdoblju od 18. lipnja 2010. godine do 31. prosinca 2011. godine
 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Tatjana Šimac Bonačić, potpredsjednica Odbora.
       

POTPREDSJEDNICA ODBORA
        
Tatjana Šimac Bonačić

Odbor za obitelj, mladež i šport Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 16. veljače 2012. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, P.Z. br. 38, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2012. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja nadovezao se na netom završenu raspravu i izlaganje o Prijedlogu Državnog proračuna za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu, te je istaknuo kako je bit u planiranoj racionalizaciji. Teži dio posla smatra izvršenjem Proračuna, što će biti test i pokazatelj uspjeha.

Članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova za, 5 glasova protiv, te niti jedan suzdržan) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

donošenje

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godin

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je Darko Milinović, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

mr. Darko Milinović, dr.med.