Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 43. sjednici Odbora, održanoj 03. lipnja 2015. godine, raspravio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 31. ožujka 2015. godine.
Odbor je Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju pravobraniteljica za djecu iznijela je podatke o radu Ureda pravobraniteljice za djecu, te o stanju prava djece u Republici Hrvatskoj.
Ured je u 2014. godini zaprimio 10% više prijava mogućih povreda prava djeteta no godinu ranije. Česte su prijave mogućih povreda prava djeteta iz područja pravosuđa, obrazovanja, a bilježi se i znatan broj prijava iz područja ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, te problema djece uslijed siromaštva obitelji, što je kontinuirani problem. Nije razvidno je li razlog tome povećan broj povreda dječjih prava, ili pak povećanje svijesti o potrebi zaštite prava djece, no za pretpostaviti je da su oba razloga zastupljena u konačnici. Osim pisanih predmeta, za naglasiti je kako su djelatnici Ureda obavili i gotovo dvije tisuće telefonskih razgovora sa strankama koje su prijavljivale možebitne povrede dječjih prava, ili se konzultirali o problemima. Pored navedenoga, djelatnici Ureda sudjelovali su u radu različitih radnih skupina, obilazili su ustanove koje skrbe za djecu ili u kojima borave djeca, davali stručne preporuke, mišljenja, te sudjelovali na raznim stručnim skupovima. S obzirom na količinu poslova i broj osoblja, kapacitet Ureda je do maksimuma opterećen.
Djelatnici Ureda i sama Pravobraniteljica sudjelovali su u projektima u poplavljenim područjima (Gunja, Rajevo Selo, Račinovci), te je istaknula kako je poplava, osim što je prouzročila nove probleme, ukazala na neke od ranije postojeće, a koji se nisu rješavali. Na primjer, na tom području nikada nije postojao vrtić za djecu, a što smatra velikim problemom koji se sada rješava otvaranjem igraonice za djecu. Govoreći o zbrinjavanju u vrtiće, Pravobraniteljica je istaknula kako je Republika Hrvatska na samom začelju Europe po broju djece uključene u predškolski program, što je problem jer se ne radi o klasičnom programu čuvanja djece, nego o pripremi za školu.
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je kako sama prijava ne znači da se povreda prava djeteta zaista i dogodila, stoga je sugerirano Uredu da za iduća godišnja izvješća nastoji prikupiti podatke koliko je od zaprimljenih prijava doista bilo osnovanih, a koliko su one plodom subjektivnog mišljenja podnositelja prijave. Kako je ova primjedba bila iznesena i u raspravi o Izvješću za godinu ranije, to je pravobraniteljica pojasnila da nažalost nije moguće izvesti takvu analizu obzirom da ona nema povratnih informacija kako su riješeni predmeti koji su bilo proslijeđeni u druge institucije na rješavanje. Međutim, njeno osobno mišljenje je da se u jednoj većoj mjeri prijava ne radi o kršenju prava djeteta.
U raspravi se dotaknulo u javnosti aktualne rasprave o obvezi cijepljenja protiv zaraznih bolesti. Istaknuto je da su zarazne bolesti protiv kojih se u RH obvezno cijepi reducirane, no i kako je jedno istraživanje pokazalo da čak 60% roditelja ne bi cijepilo djecu svim obveznim cjepivima, a gotovo 20% roditelja ne bi cijepilo djecu uopće. Kako je o ovoj temi važno slušati struku, pa je u tom smjeru potrebno educirati i roditelje, a sve kako bi se izbjegla situacija da se gotovo iskorijenjene bolesti opet rašire. U tom smislu stav je pravobraniteljice da je važno zadržati visoku procijepljenosti dodatno educirati roditelje.
Postavljeno je i pitanje prepoznatljivosti Ureda u javnosti, te funkcioniranja područnih ureda u Splitu, Osijeku i Rijeci, o čijem je funkcioniranju pravobraniteljica iznijela samo pohvale i zadovoljstvo njihovim postojanjem.
Nastavno na pitanja suradnje s institucijama, Pravobraniteljica je dala podatak da se prihvati oko 30% preporuka koje Ured dâ, međutim da ima podataka kako ih je svega 4 realizirano, pri čemu ostavlja mogućnost kako za realizaciju nekih preporuka treba više vremena jer se odnose na probleme koji se sustavno trebaju rješavati.
Na koncu rasprave, Pravobraniteljica se osvrnula i na lošu demografsku sliku Hrvatske, naglašavajući kako imamo manje od 20% djece, kako postoje mjesta u kojima je više umirovljenika no zaposlenih, te kako se na ekonomsku migraciju (iseljavanje) odlučuju mahom mlade obitelji, te kako na tom problemu doista ima posla i treba ga rješavati.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg
ZAKLJUČKA
Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za 2014. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio mr. Tatjanu Šimac Bonačić, potpredsjednicu Odbora.
POTPREDSJEDNICA ODBORA
mr.Tatjana Šimac Bonačić