Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 23. sjednici Odbora, održanoj 2. listopada 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o savjetima mladih, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 01. kolovoza 2013. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja obrazložili su razloge za donošenje ovoga Zakona, ističući kako postojeći Zakon nije zaživio kao osnova za osiguranje zastupljenosti mladih u procesu donošenja odluka koje se odnose na mlade na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, sukladno odredbama važećeg zakona, osnovano je 19 (od 21) županijskih savjeta mladih, na gradskoj razini osnovano je 98 (od 127) savjeta mladih, dok ih je na razini općina osnovano svega 143 (od 429). Nadalje, predlagatelji ističu problem nedorečenosti u aktualnoj regulaciji izbora članova savjeta za mlade, što se ovim Prijedlogom zakona pokušalo riješiti. Kako je iz javne rasprave koja je provedena proizašao velik broj primjedbi i prijedloga za poboljšanje zakonske regulacije, to je odluka predlagatelja bila pripremiti potpuno novi Zakon o savjetima mladih, umjesto izmjena i dopuna važećeg Zakona.
U raspravi koja je uslijedila, izneseno je mišljenje kako je u jednom dijelu jedinica lokalne samouprave, sukladno zakonu, osnovan savjet mladih, međutim kako se često dogodi da savjet mladih postoji pro forme, ali da stvarnog sudjelovanja mladih u postupcima donošenja odluka i raspravama o problemima koji se na njih odnose zapravo nije bilo. Kako je rečeno, često se radi o inerciji mladih, o nedovoljno reguliranom odnosu između savjeta mladih i predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, što je moguće bilo demotivirajuće mladim osobama za njihovo jače angažiranje. Nadalje, naglašena je i neujednačenost jedinica lokalne samouprave. Naime, u nekim JLS savjeti za mlade su osnovani, dobro funkcioniraju, odlično surađuju s predstavničkim tijelima JLS, sudjeluju u raspravama, donošenju odluke, njihovi se prijedlozi razmatraju, dok u nekim drugim JLS nema interesa mladih za jačim angažmanom, stoga je zaključeno kako suradnja i angažman mladih najviše ovise i o predstavničkim tijelima JLS i njihovu stavu spram uključenosti mladih. Prijedlog zakona ne predviđa naknadu za rad u savjetima mladih, što nije izmjena u odnosu na važeći zakon, no izneseno je nekoliko prijedloga za vrednovanje rada članova savjeta mladih u razini i na način na koji se vrednuje rad članovima odbora predstavničkih tijela, kako bi im se dao veći legitimitet. Istovremeno, iznesena su mišljenja kako bi financiranje rada članova savjeta mladih, osim troškova kako ih zakon predviđa, bilo zadiranje u autonomiju JLS, koje bi ta sredstva trebala izdvojiti iz svoga proračuna, za što većina JLS u vrijeme krize nema predviđenih sredstava. Osim toga, ovaj zakon nema intenciju regulirati nešto što je regulirano Zakonom o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Iznesene su pohvale članova Odbora s obzirom na regulaciju odnosa savjeta mladih s predstavničkim i izvršnim tijelima JLS, jer je predstavničkom tijelu stavljena obveza dostave svih poziva i materijala za svoje sjednice, kao i zapisnike istih savjetu mladih. Također, s obzirom na konstituiranja savjeta mladih, pozdravljena je inicijativa prema kojoj nekoliko JLS može osnovati zajednički savjet za mlade, što će u početku zasigurno riješiti problem inercije mladih u pojedinim lokalnim zajednicama. Nekoliko primjedbi izneseno je u smislu nedovoljne kontrole provedbe zakona, kao i nedostatak sankcija za nepoštivanje odredbi istog. Naime, zakon ne predviđa nikakvu sankciju predstavničkom tijelu JLS ukoliko ne izvrši izbor i konstituiranje savjeta za mlade, a nije moguće isto unijeti u zakon jer se time zadire u ingerenciju Zakona o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tako Prijedlog zakona predviđa da će jednom godišnje ministarstvo nadležno za mlade zatražiti izviješće od JLS, i na taj način imati uvid u provedbu zakona, a eventualno utvrđeno nepoštivanje odredbi ovog zakona moći će biti sankcionirano putem inspekcije Ministarstva uprave (zbog nepoštivanja statuta JLS, u kojemu stoji obveza osnivanja savjeta mladih). U tom smislu predložena je dopuna Prijedloga zakona odredbom da se izviješće koje ministarstvo nadležno za mlade prikupi od JLS, pored objave na web stranici ministarstva, dostavi matičnom odboru Hrvatskoga sabora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, kao i matičnom odboru Hrvatskog sabora za mlade. Pored svega navedenog, izneseni su i stavovi kako odredbe Prijedloga zakona koje predviđaju kandidaturu za člana savjeta mladih koju može dati neformalna skupina mladih treba biti brisana, a umjesto toga, trebalo bi omogućiti pojedincima zainteresiranima za rad i željnima većeg angažmana u procesima donošenja odluka za mlade da izjave osobnu kandidaturu, ne prikupljajući pri tom potpise potpore.
Naposljetku, izražena želja da ambicije iskazane u Prijedlogu zakona doista i zažive, te da će savjeti mladih održavati sastanke i češće no što se to predviđa ovim Prijedlogom zakona.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (11 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru
DONOŠENJE ZAKLJUČKA O PRIHVAĆANJU
PRIJEDLOGA ZAKONA O SAVJETIMA MLADIH
Sva mišljenja, prijedlozi i primjedbe dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gđu Tatjanu Šimac Bonačić, potpredsjednicu Odbora.
POTPREDSJEDNICA ODBORA
Tatjana Šimac Bonačić