Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 27. sjednici Odbora, održanoj 09. prosinca 2013. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. prosinca 2013. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je uvođenje zajamčene minimalne naknade kao početak objedinjavanja novčanih davanja na razini države, a sve u pravcu uvođenja jedinstvenog novčanog centra koji bi administrativno i upravno preuzeo kontrolu nad svim novčanim davanjima koja su trenutno u nadležnosti centara za socijalnu skrb, HZZO-a, HZMO-a, HZZ-a i uredâ državne uprave u županijama, u konačnici radi se o 81 pravu na naknadu. Utvrdila je kako se odredbama konačnog prijedloga zakona bolje uređuje zaštita najugroženijih skupina korisnika socijalne pomoći, a to su: samci (i to starije osobe) i jedno-roditeljske obitelji, kojima će zajamčena minimalna naknada biti isplaćivana u 100% iznosa osnovice koju utvrđuje Vlada RH. Istaknula je da predložene odredbe zakona na više načina potiču radnu aktivaciju nezaposlenih radno sposobnih korisnika socijalne pomoći. Iznijela je i podatak iz revizije korisnika socijalnih pomoći, naime, utvrđeno je kako je gotovo 7.000 osoba temeljem nepotpunih, neistinitih ili netočnih podataka ostvarilo socijalno primanje na koje nisu imale pravo, pri čemu je učinjena šteta proračunu u iznosu od 40 milijuna kuna. S obzirom na Prijedlog zakona, u Konačni prijedlog zakona uvrštena je obveza radno sposobnom ili djelomično radno sposobnom samcu ili članu kućanstva da se odaziva pozivu jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade.
U raspravi koja je uslijedila od strane članova odbora postavljeno je pitanje jesu li kuća u kojoj se živi i automobil u vlasništvu prepreka za dobivanje socijalne pomoći. Kako je obrazloženo, vlasništvo nad kućom u kojoj se živi nije prepreka za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć, međutim, osim u zakonom propisanim slučajevima, vlasništvo nad automobilom je prepreka za dobivanje socijalne pomoći od države, kao i vlasništvo nad drugim nekretninama. Naglašeno je kako se zakonom propisuje socijalna pomoć, kao pomoć socijalno ugroženim osobama.
Vezano uz reviziju primanja naknada, osobito na utvrđen iznos od 40 milijuna kuna sredstava koje su dobile osobe koje zapravo nemaju prava na ta sredstva, iznesena je pohvala na učinjenoj reviziji, pa je u tom smislu dana podrška i daljnjem uređivanju sustava. Tome u prilog skrenuta je pozornost i na dječji doplatak, primatelje kojega bi također trebalo revidirati i u tom smislu provesti kontrolu kako bi doista one osobe koje imaju pravo isto mogle i konzumirati.
Vezano uz pitanje uvođenja tzv. socijalne mirovine, za starije osobe koje nikada nisu bile zaposlene niti temeljem rada ostvarivale dohodak, rečeno je kako se priprema opsežna strategija za starije osobe, te će se o skrbi za starije osobe još raspravljati.
Nastavno na ukidanje minimalne zajamčene naknade osobama koje su se zaposlile, a bile su korisnici iste (prvi mjesec nakon zapošljavanja isplaćuje se u 100% iznosa, drugi mjesec u 50% iznosa, a treći mjesec 25% iznosa, nakon čega se u potpunosti prestaje isplaćivati), ukazano je na činjenicu kako se ne zapošljavaju svi pod istim uvjetima (više obrazovane osobe nađu bolje plaćen posao), te je predloženo da se razmotri da se onima koji su našli bolje plaćen posao naknada odmah i ukine. U tom smislu je rečeno kako je ipak najveći broj korisnika nižeg obrazovnog statusa, i ne bi se postigla gotovo nikakva ušteda uvođenjem ovakve odredbe.
Opetovano su ponovljene primjedbe izrečene pri raspravi u prvom čitanju, vezane uz ukidanje obiteljskih centara, na što je predlagatelj dodatno pojasnio kako će postojeći obiteljski centri (njih 19) postati ustrojstvenim dijelom centara za socijalnu skrb i nastavit će se svi projekti i poslovi kojima su se obiteljski centri bavili. U tom smislu izrečeno je i kako je važno da se ispunjavaju sve funkcije u primjerenim uvjetima, te da se i dalje pruža podrška obiteljima kojima ona treba.
Vezano uz pitanje procjene fiskalnog učinka, na upit člana odbora, rečeno je kako stupanje na snagu ovog zakona neće prouzročiti nove financijske terete niti državnom proračunu, niti proračunima jedinica lokalne samouprave. Rečeno je kako provedba ovog zakona ne iziskuje nova zapošljavanja, niti se daju novi zadaci jedinicama lokalne samouprave, a i limitirana je zajamčena minimalna naknada kao osnovno pravo. Upozoreno je kako proračun predviđa za ovu stavku u 2014. godini gotovo 20 milijuna kuna više, no ne zbog učinka ovoga zakona, nego zbog očekivanog povećanog broja korisnika koji će imati pravo na pomoć uslijed gospodarske situacije.
Nadalje, s aspekta Odbora za obitelj, mlade i sport, pozdravljana je činjenica da je predlagatelj prepoznao jednoroditeljske obitelji i obitelji s više djece kao posebno osjetljive i socijalno ugrožene skupine. Također, primijećeno je, dobro što je Hrvatska na vrijeme prepoznala problem i limitirala socijalne naknade, kako nam se ne bi događalo kao u nekim zemljama, da je "isplativije" primati socijalnu naknadu, nego pronaći posao i raditi. U tom smislu je pozdravljena i odredba po kojoj se radno sposoban ili djelomično radno sposoban samac ili član kućanstva mora odazvati pozivu jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade, jer na taj način ostvaruje socijalizaciju, a moguće ga kroz ovakav rad prepozna i neki poslodavac, pa se onda i zaposli.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 "suzdržana" glasa) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje:
ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gđu Tatjanu Šimac Bonačić, potpredsjednicu Odbora.
POTPREDSJEDNICA ODBORA
mr.sc. Tatjana Šimac Bonačić