Odbor za obitelj, mladež i šport Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 23. svibnja 2012. godine razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 16. travnja 2012. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom predstavila je izvješće, te naglasila kako je rad Ureda bio u 2011. godini usmjeren u tri pravca djelovanja: rad na pojedinačnim slučajevima, promotivne aktivnosti podizanja razine svijesti u društvu, te utjecaj na zakonodavstvo. U Republici Hrvatskoj živi 518.081 osoba s invaliditetom, te je Ured postupao u ukupno 1446 predmeta, inicijativa i savjetovanja u svrhu zaštite njihovih prava. Najčešće zaprimljene pritužbe odnosile su se na ostvarivanje prava u području socijalne skrbi, pristupačnosti, obrazovanja, zapošljavanja, mirovinskog osiguranja i zdravstva. Ured je dao brojne preporuke i prijedloge, te ukazao na obvezu uključivanja osoba s invaliditetom u konzultacije tijekom donošenja zakona u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom koja je u Republici Hrvatskoj stupila na snagu 3. svibnja 2008. godine. U skladu s Konvencijom, novi pristup invaliditetu ostvaruje se kroz fokusiranje na preostale funkcionalne sposobnosti, te se oslanja na procjenu sustava potpore koju društvo treba osigurati u svrhu izjednačavanja mogućnosti.
Osobito je naglasila problem u provođenju inkluzije u srednjškolskom obrazovanju koje samo po sebi smatraju izuzetno važnom karikom u daljnjoj integraciji osoba s invaliditetom za samostalan život u zajednici, s obzirom da usmjereno srednješkolsko obrazovanje pruža veću mogućnost zapošljavanja. Isti problem postoji i u visokoobrazovnim ustanovama, za što je potrebno dodatno senzibilizirati društvo.
Također se osvrnula i na naknade iz sustava socijalne skrbi, čija namjena ne bi trebala biti rješavanje egzistencijalnih problema, nego izjednačavanje mogućnosti, dakle „nadoknada invaliditeta“.
Od problema koje je osobito naglasila, pružanje je podrške obiteljima koje imaju dijete s posebnim potrebama. Naime, unatrag 30 godina razvija se poktret deinstitucionalizacije i transformacije postojećih ustanova, a taj proces je u Hrvatskoj započeo unatrag dvije godine donošenjem Plana deinstitucionalizacije i trebao bi biti gotov do 2016., odnosno 2018. godine. Međutim, proogram ide sporo, istovremeno se smanjuje broj korisnika u ustanovama i razvijaju paralelni oblici skrbi, što je skuplji način, ali bit će u konačnici učinkovitiji.
Od usluga koje se pružaju osobama s invaliditetom, određen broj pritužbi odnosio se na osobnog asistenta, na kojega pravo imaju samo najteži oblici tjelesnog invaliditeta, ali ne i oni s teškim mentalnim oštećenjima, te ih to dovodi u neravnopravan položaj.
Također, postavljeno je i pitanje skrbništva osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost, o čemu na prijedlog centara za socijalnu skrb odlučuje sud, te je utvrđeno kako bi trebalo poboljšati postojeću praksu i to cjelovitom reformom obiteljskog zakonodavstva.
Na kraju izlaganja, osvrnula se i na Nacrt prijedloga zakona o sportu, konkretno na odredbe koje se odnose na trajno naknadu sportašima koji su postigli vrhunske rezultate. U tom smislu, apelira na uvrštenje osoba koje su uspjehe postigli na paraolimpijskim igrama i za gluhe osobe (koje su postojećim zakonom posebno navedene, a u Nacrtu su izostavljene).
Nakon uvodnog izlaganja u raspravi koja je provedena, zatražen je niz odgovora od podnositelja Izviješća, s obzirom na iznesene informacije o problemu provođenja inkluzije u osnovnom srednješkolskom obrazovanju. Skrenuta je pozornost kako škole ne koriste svu raspoloživu pomoć koja im je dostupna za inkluziju djece. Također, predloženo je razmotriti ideju da se s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nezaposlene osobe iz struke upute kao asistenti na rad u škole, no uz dodatnu edukaciju, s obzirom da je rad s djecom s posebnim potrebama zahtjevan i ne smije se prepustiti snalaženju.
Vezano uz pristupačnost, predloženo je da se u suradnji s udrugama dodatno ulože napori u podizanje svijesti, primarno investitora i graditelja, u potrebu osiguranja pristupačnosti prostora. U tom smislu utvrđeno je kako je nužno da inspekcije pojačaju svoj rad i više obrate pozornost na ovaj problem, ali je predloženo i Uredu pravobraniteljice da uputi preporuke Komori arhitekata i stručnim udrugama građevinara.
S obzirom na broj predmeta, rečeno je kako oko 10% predstavki nije opravdano niti osnovano. Velik dio predstavki odnosi se na ostvarivanje doplatka za tuđu pomoć i njegu, koji se odobrava s obzirom na zdravstveni status i vezan je uz prihodovni cenzus.
Nastavno na najvljeno smanjenje sredstava za funkcioniranje udruga, Ured pravobraniteljice intervenirao je prema Ministarstvu socijalne politike i mladih, s obzirom da će nedostajati sredstava za rad udruga osoba s invaliditetom, koje u većoj mjeri sredstva koriste za pružanje konkretne pomoći osobama s invaliditetom. Povratna je informacija da će trogodišnji programi koji su odobreni biti i dalje financirani, i opravdana je odluka Ministarstva da kontrolira sredstva.
Članovi Odbora su jednoglasno (8 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2011. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Tatjana Šimac Bonačić, potpredsjednica Odbora.
POTPREDSJEDNICA ODBORA
Tatjana Šimac Bonačić