Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 26. sjednici Odbora, održanoj 5. prosinca 2013. godine, raspravio je Prijedlog obiteljskog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2013. godine. Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja rekla je kako se ovim zakonskim prijedlogom pristupa reformi obiteljskog zakonodavstva s ciljem da se u najvećoj mogućoj mjeri sustavno unaprijedi obiteljsko-pravna zaštita djece i odraslih osoba s invaliditetom u materijalnom i u procesnom dijelu, pri čemu se predlagatelj vodio primarno dvama načelima, i to načelom razmjerne i najblaže intervencije države u obitelj, te načelom žurnosti u rješavanju obiteljsko-pravnih stvari, i to svih institucija koje interveniraju svojim djelovanjem u život obitelji.
Vezano uz institut braka, u posebnom dijelu zakona dodani su imovinski učinci sklapanja braka, izričito se uređuje odgovornost bračnih drugova za obveze trećim osobama, uvodi se pravo stanovanja u nekretnini koja predstavlja obiteljski dom, te se drugačije uređuje pristup razvodu braka u kojemu postoje maloljetna djeca. Ovim Prijedlogom predlagatelji definiraju pravne odnose roditelja i djece, te i nadalje određuju zajedničku roditeljsku skrb kao pravilo na kojemu se temelji djetetova dobrobit. Nadalje, Prijedlog zakona preciznije uređuje cjelokupni postupak posvojenja, mijenja institut skrbništva u odnosu na zaštitu odraslih osoba lišenih poslovne sposobnosti, te definira obveze uzdržavanja, pri čemu će se jednom godišnje radi više razine pravne sigurnosti izračunavati i objavljivati smjernice (tablice) o visini uzdržavanja djece s obzirom na dob djeteta, broj djece i stalne novčane prihode obveznika uzdržavanja. Pri razvodu braka, redefinira se postojeći postupak posredovanja u postupak obveznog savjetovanja bračnih drugova prije razvoda braka i postupak obiteljske medijacije, kako bi se u svakom pojedinom slučaju najprije sporazumno definirale i oblikovale individualne potrebe djece i roditelja (plan o roditeljskoj skrbi), koje bi potom u sudskom postupku dobile snagu ovršne isprave. U postupcima pred sudom, intencija treba biti poticanje specijalizacije iz obiteljskog sudskog i izvansudskog postupanja, te trajna edukacija i usavršavanje. Izrijekom je propisano da je dijete stranka u svim postupcima u kojima se odlučuje o njegovim pravima i interesima, te će se u vrlo kratkom roku osnovati ustanova za zastupanje djece i osoba s invaliditetom.
U raspravi koja je uslijedila pozdravljeno je napuštanje zastarjelog načina priznanja majčinstva i utvrđivanja majčinstva sudskom odlukom, te činjenica da je brak presumpcija očinstva. Rečeno je kako postoje slučajevi rođenja djeteta za trajanja brakorazvodne parnice, pri čemu otac djeteta nije majčin suprug. Postavljeno je pitanje mogućnosti posvajanja djece od strane para koji živi u izvanbračnoj zajednici, te je naglašeno kako ovaj zakon definira brak kao zakonom uređenu životnu zajednicu žene i muškarca.
Predstavnici ureda pravobraniteljice za djecu i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom iznijeli su primjedbe koje su u tijeku javne rasprave već iznijeli predlagateljima, a koje nisu prihvaćene i nisu sastavnim dijelom Prijedloga zakona. S obzirom na izrečene primjedbe, predlagatelji su se obvezali u pripremi Konačnog prijedloga zakona održati dodatne konzultacije s predstavnicima pravobraniteljstava za djecu i osobe s invaliditetom, te uvrstiti dio ovih primjedbi u Konačni prijedlog.
Vezano uz postupak utvrđivanja porijekla djeteta, iznesena je primjedba kako se taj postupak trebao definirati kao postupak pred sudom, s obzirom na relativno mali broj takvih slučajeva, oni ne bi previše opteretili sud, a DNA analizom na teret suda bi se otklonile sve sumnje u porijeklo djeteta.
Pozdravljeno je uvođenje "plana o roditeljskoj skrbi", ali je problematizirana odredba načina lišavanja roditeljske skrbi. Naime, lišena roditeljske skrbi može biti osoba koja bude sudski pravomoćno osuđena zbog radnji na štetu obitelji, pa je postavljeno pitanje može li roditeljske skrbi na taj način biti lišena osoba koja ne plaća alimentaciju i zbog toga bude osuđena, što je predlagatelj otklonio, odnosno naglasio je kako će o tome odlučivati sud u sklopu svakog pojedinog razmatranja slučajeva. Također je pozdravljeno i predviđeno osnivanje ustanove za zastupanje djece, međutim, kako ih se za početak planira osnovati samo četiri (u velikim centrima) sa po dvoje zaposlenih, postavljeno je pitanje hoće li 8 osoba biti dovoljno za sve sudske postupke u kojima sudjeluju djeca i osobe s invaliditetom kao stranke. Također je postavljeno pitanje financijskih sredstava kojima će se poduprijeti rad zakonskih zastupnika za djecu i osobe s invaliditetom, kao i za medijatore.
Nadalje, predlagatelj je upozoren na odredbe Prijedloga zakona koje nedovoljno definiraju, pa tako postoje sintagme kao što su "vrjednija imovina", ili "odluka manjeg značenja", što je predloženo preciznije definirati jer ovako napisane ostavljaju prostora za proizvoljno postupanje, čime se ne ostvaruje najveća moguća dobrobit za dijete.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova „za“ i 4 "suzdržana" glasa) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG OBITELJSKOG ZAKONA
Sva mišljenja, prijedlozi i primjedbe dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Darka Milinovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Darko Milinović, dr.med., v.r.