10th term of the Croatian Parliament (22 July 2020 - 16 May 2024)

Odbor za pravosuđe je na 80. sjednici održanoj 11. ožujka 2024. godine sa devet  (9) glasova „za“ donio sljedeći 

ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 637 i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, P.Z. br. 593

Obrazloženje 

Budući su prijedlozi navedenih zakona uzajamno povezani uzročno posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, te radi uspostave jedinstvenog pravnog poretka predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o tim zakonskim prijedlozima. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora za pravosuđe. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 80. sjednici održanoj 11. ožujka  2024. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 637, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2024.     

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Odbor je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima proveo objedinjenu raspravu. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženim izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika dodatno poboljšava materijalni položaj pravosudnih dužnosnika. Predlaže se povećanje osnovice za izračun plaće pravosudnih dužnosnika za dodatnih 11.5%. Osim toga, predlaže se izvršiti korekciju koeficijenata za izračun plaće pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima županijske razine zbog činjenice da je razlika u koeficijentima između dužnosnika općinske i županijske razine značajno umanjena prethodnim povećanjem koeficijenta za dužnosnike u prvostupanjskim tijelima. Koeficijent županijskih sudaca i zamjenika županijskih državnih odvjetnika predlaže se povećati s postojećih 4,55 na 5,00, a polazni koeficijent čelnika pravosudnih tijela županijske razine s 5,00 na 5,43 te nakon toga izvršiti i razmjernu doradu koeficijenata čelnika onih tijela s većim brojem dužnosnika. Također, vrši se i pripadajuća korekcija koeficijenata čelnika prvostupanjskih pravosudnih tijela s polaznih 4,55 na 5,00 te dalje razmjerno broju pravosudnih dužnosnika. Ovim se Zakonom predlaže pravosudnim dužnosnicima priznati i određena prava koja ostvaruju službenici zaposleni u pravosudnim tijelima, i to pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, godišnju nagradu za uskršnje i božićne blagdane, dar za dijete do navršenih 15 godina života, regres za korištenje godišnjeg odmora te pravo na sistematski pregled. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika  Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 80. sjednici održanoj 11. ožujka 2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, drugo čitanje, P.Z. br. 593, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 8. ožujka 2024.

Odbor je Konačni prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, drugo čitanje, P.Z. br. 593 i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 637 proveo objedinjenu raspravu.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima propisuje objava svih sudskih odluka kojima se postupak dovršava, na posebnoj mrežnoj stranici uz prethodnu anonimizaciju. Sukladno primjedbama Europskog suda za ljudska prava reformira se postupak zaštite prava na suđenje u razumnom roku na način da će se u slučaju osnovanosti zahtjeva, odrediti rok u pravilu od najdulje šest mjeseci, u kojem sudac mora riješiti predmet te će se odmah odrediti i primjerena naknada koja pripada stranci. Nadalje, propisuju se posebni uvjeti za suce koji rade na predmetima nasilja u obitelji. Radi veće učinkovitosti u radu sudova i osiguranja većeg stupnja nepristranosti, sucima se izričito zabranjuje sudjelovanje u radu sudova časti i sudjelovanje u stegovnim postupcima pri strukovnim komorama i udrugama. Dopunjuju se uvjeti za obavljanje poslova pravosudnih inspektora završenim studijem ekonomije. Nadalje, uvode se uvjeti za posebna radna mjesta zemljišnoknjižnih sudskih savjetnika, viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika – specijalista. Sukladno zahtjevima sudaca porotnika propisuje se njihovo pravo na nošenje službene iskaznice, a također se u odnosu na prava i dužnosti te prestanak dužnosti sudaca porotnika upućuje na odredbe Zakona o sudovima i Zakona o Državnom sudbenom vijeću. Mijenjaju se i dopunjuju odredbe Zakona o sudovima o stalnim sudskim tumačima i stalnim sudskim vještacima, s obzirom na imenovanja, osnova privremene zabrane obavljanja poslova i razrješenja te mogućnost davanja ovlaštenja za obavljanje poslova vještačenja pravnim osobama te državnim tijelima i specijaliziranim ustanovama.

U odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju, u Konačnom prijedlogu zakona  preciziran je način dodjele sudskih predmeta u rad sucima, dopunjeno je postojeće uređenje zabranjenih izvansudskih aktivnosti sudaca, uvedena su posebna radna mjesta i uvjeti za zemljišnoknjižne sudske savjetnike, više sudske savjetnike i više sudske savjetnike – specijaliste koji se mogu zaposliti u općinskim sudovima nadležnim za postupanje u zemljišnoknjižnim predmetima, te su dopunjena statusna pitanja sudaca porotnika. Osim toga, preciziraju se uvjeti vladanja stranim jezikom visoke razine u postupku imenovanja stalnih sudskih tumača te se posebno propisuje ovlast ministra da posebnim pravilnikom propiše program i način provedbe stručne obuke kandidata za stalne sudske tumače. Precizirana je iznimka od propisane zapreke za imenovanje i obavljanje poslova stalnih sudskih tumača i stalnih sudskih vještaka u odnosu na počinjenje kaznenih djela za koja se goni po službenoj dužnosti iz nehaja, te ova iznimka obuhvaća samo kazneno djelo koje se odnosi na sigurnost prometa i pod uvjetom da osoba nije osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora. 
 

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe je na 79. sjednici održanoj 6. ožujka 2024. godine sa sedam (7) glasova „za“ donio sljedeći

ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, P.Z.E. br. 615., Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, P.Z.E. br. 616 i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, P.Z. br. 617

Obrazloženje 

Budući su prijedlozi navedenih zakona uzajamno povezani uzročno posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, te radi uspostave jedinstvenog pravnog poretka predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o tim zakonskim prijedlozima. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora za pravosuđe.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 79. sjednici održanoj 6. ožujka 2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje, P.Z.E. br. 615, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2024. godine. 

Odbor je Konačni prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje, P.Z.E. br. 615, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z.E. br. 616 i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo  čitanje, P.Z. br. 617 proveo objedinjenu raspravu. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo najvažnije izmjene koje se uvode predmetnim Zakonom. Ukazao je na novo kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe i definiciju rodno utemeljenog nasilja nad ženama. Nadalje, redefinira se kazneno djelo teškog ubojstva, čime će se omogućiti nezastarijevanje kaznenog progona i izvršenja kazne zatvora za kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe i  teških kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Unaprijediti će se i zaštita žrtava nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, a izmjenom posebnog minimuma kazne zatvora za kazneno djelo silovanja za navedeno kazneno djelo neće se više moći izreći rad za opće dobro. Posljedice koje je pretrpjela žrtva uvode se kao okolnost pri odmjeravanju kazne. Udaljenost od 100 metara propisuje se kao minimalna udaljenost koju sud može odrediti prilikom izricanja sigurnosne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja, ispod koje se osuđenik ne smije približiti žrtvi ili drugim osobama, odnosno mjestu određenom sigurnosnom mjerom. Sigurnosna mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora kod kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece doći će u primjenu bez obzira na visinu izrečene zatvorske kazne. Uvodi se novo kazneno djelo „Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ u koje je dodan stavak kojim se propisuje isključenje protupravnosti ako je djelo počinjeno radi zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežito javnom interesu. Pooštravaju se kazne za kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja, a uvodi se i novo kazneno djelo „Napuštanje životinja“ te nova sigurnosna mjera zabrane držanja i nabavljanja životinja. 

U raspravi je istaknuto da je dobro da su u Konačnom prijedlogu zakona prihvaćeni prijedlozi istaknuti tijekom rasprave u prvom čitanju, posebno s aspekta žrtve, prijavitelja nepravilnosti i isključenja protupravnosti vezano za novo kazneno djelo „Neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje“. Ostaje upitno temeljem kojih će se točno kriterija procjenjivati javni interes, a ukazano je i na moguće neusklađenosti Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i razlike u standardima, te moguće posljedice u pogledu pravne nesigurnosti i odvraćajućeg učinka na prijavitelje. Osim toga istaknuto je da se novim kaznenim djelom tajnost proširuje i na istragu, a u pojedinim slučajevima ne poštuje se Zakon o kaznenom postupku u pogledu tajnosti izvidnih radnji.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i dva (2) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 79. sjednici održanoj 6. ožujka  2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z.E. br. 616, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2024. godine.    

Odbor je Konačni prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje, P.Z.E. br. 615, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z.E. br. 616 i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo  čitanje, P.Z. br. 617 proveo objedinjenu raspravu.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je glavni cilj ovog Zakona unaprjeđenje zakonodavnog okvira zaštite od nasilja u obitelji i  nasilja nad ženama na području kaznenog postupovnog prava. Slijedom navedenog, osigurat će se bolji  položaj žrtava kaznenih djela nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, preciziranjem i širenjem prava žrtava kaznenih djela. Osim toga, uvodi se obveza suda i državnog odvjetnika da prije donošenja rješenja o određivanju, produljenju i ukidanju mjera opreza saslušaju žrtvu o okolnostima postojanja opasnosti za njenu osobnu sigurnost ili sigurnost članova njezine obitelji i bliskih osoba. Propisuje se novi pravni temelj za uhićenje, dok će se obveznom anonimizacijom osobnih podataka žrtve i podataka na temelju kojih se može zaključiti o njezinom identitetu prilikom objave akata na oglasnoj ploči suda omogućiti zaštita privatnosti. Zaštita sigurnosti žrtve unaprijedit će se i  propisivanjem da će se podatak o njezinom boravištu prilikom ispitivanja u svojstvu svjedoka utvrditi na povjerljiv i siguran način, a podatak se zatvara u poseban omot.  Pozivanje svjedoka smještenog u sklonište obavljat će se putem nadležnog tijela socijalne skrbi ili odjela za podršku žrtvama i svjedocima. Osim toga, uskladit će se odredbe zakona koje se tiču prethodnog kaznenog postupka i prava uvida u spis, istraživanja, istragu i optužno vijeće, na način da će se sudionici prethodnog postupka upozoravati o neovlaštenom otkrivanju sadržaja izvidnih i dokaznih radnji provedenih tijekom nejavnog prethodnog postupka sukladno novom kaznenom djelu „Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ u članku 307.a.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasova odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 79. sjednici održanoj 6. ožujka 2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo čitanje, P.Z. br. 617, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. veljače 2024. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Odbor je o Konačnom Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, proveo objedinjenu raspravu.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona nastavljaju zakonodavne aktivnosti na suzbijanju nasilja u obitelji i jačanju zaštite žrtava nasilja u obitelji. Ovim Zakonom predlaže se iz definicije nasilja u obitelji iz članka 10. ZZNO/17, ukloniti spolno uznemiravanje. Na taj način otklanja se mogućnost prekršajne odgovornosti za slučaj spolnog uznemiravanja između osoba na koje se primjenjuje ZZNO/17, a koje ulaze u krug bliskih osoba, u skladu s odredbama KZ/11, a osigurat će se kaznena odgovornost za sve slučajeve spolnog uznemiravanja prema bliskoj osobi. Osim toga, predlaže se pooštravanje zakonske prekršajnopravne politike kažnjavanja postupanja opisanih u člancima 22., 23. i 24. ZZNO/17. Predlažu se izmjene kataloga prava žrtve iz članka 6. stavak 1. ZZNO/17, na način da se pojedina zajamčena prava preciziraju, proširuju ili se uvode nova dodatna prava. Predlaže se propisati minimalnu udaljenost koju sud može odrediti prilikom izricanja zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve, ispod koje se počinitelj ne smije približiti žrtvi nasilja u obitelji, na razdaljinu od najmanje 100 metara. Također, predlaže se sastav Povjerenstva za praćenje i unapređenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka ojačati povećanjem broja članova, proširenjem kruga institucija iz kojih se članovi biraju.

Razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona sadržane su u članku 1. kojim se  predlaže proširiti pravo žrtve na obavijest  o puštanju uhićenika na slobodu, u članku 4. koji se usklađuje s terminologijom Zakona o socijalnoj skrbi, u članku 6. kojim se u rad Povjerenstva uključuje predstavnik Pučke pravobraniteljice, Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljice za djecu i Pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom.  

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 79. sjednici održanoj 6. ožujka 2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o dostavi sudskih pismena, drugo čitanje, P.Z. br. 603, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. veljače 2024. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da je dostava sudskih pismena uređena postupovnim propisima, pravila o dostavi su složena i neujednačena, otežavaju provedbu dostave i čine je neučinkovitom. Radi toga pristupilo se cjelovitom uređenju instituta dostave kroz donošenje Zakona koji će standardizirati, pojednostaviti i ujednačiti pravila o dostavi u svim sudskim postupcima, uz zadržavanje posebnih uređenja u postupovnim postupcima u mjeri koja je potrebna. Nakon donošenja ovoga Zakona provest će se revidiranje pravila o dostavi u procesnim propisima, ovaj Zakon će se primjenjivati u svim sudskim postupcima, osim ako posebnim zakonima nije drugačije propisano. Poseban naglasak stavlja se na elektroničku dostavu. Za fizičku dostavu pismena, koja se obavlja putem pošte ili sudskog dostavljača, uvodi se pojam uručenje. Posebno se propisuju obveznici elektroničke dostave, elektronička dostava fizičkim osobama i tijek postupka elektroničke dostave, kao i mjesto uručenja kod fizičke osobe, način uručenja kod osobne i posredne dostave, mogućnost uručenja pismena drugim osobama za primatelja, odbijanje primitka pismena te sam tijek postupka uručenja. Propisuje se i dostava zastupnicima primatelja pismena te dostava u posebnim slučajevima. Propisuje se i mogućnost da dostavnica, kao potvrda o uredno izvršenoj dostavi, bude izrađena u elektroničkom obliku na posebnom tehničkom uređaju dostavljača. Ovaj zakon primjenjivat će se i na dostavu pismena državnog odvjetništva u prethodnom kaznenom postupku i kaznenom postupku.

Razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona odnose se na dostavu u inozemstvo, obavještavanje primatelja o dostavi pismena u primateljev elektronički pretinac i postupak preuzimanja pismena, na postupanje dostavljača, te na nomotehničke dorade.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o dostavi sudskih pismena

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 79. sjednici održanoj 6. ožujka  2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o upravnim sporovima, drugo čitanje, P.Z.br. 623, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2024.     

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je osnova novog Zakona  osuvremeniti upravni spor, ukinuti supsidijarnu primjenu Zakona o parničnom postupku, bolje zaštititi prava stranaka, zatim spriječiti bespotrebno opterećenje Visokog upravnog suda i Upravnog suda u Zagrebu, te potaknuti proaktivnije rješavanje predmeta i skraćivanje trajanja upravnog spora.

Novim Zakonom izričito se propisuje da u upravnom sporu sud odlučuje i na temelju pravne stečevine Europske unije. Nadalje, ograničava se mogućnost da se posebnim zakonima bez valjanog opravdanja propisuje hitnost nekih upravnih sporova ili kratki rokovi za donošenje odluke u upravnom sporu. Dopunjuje se članak 12. ZUS-a na način da je u slučajevima kada se posebnim zakonom propisuje nadležnost Visokog upravnog suda RH, predlagatelj dužan dati posebno obrazloženje. Kako bi se spriječilo nepotrebno opterećenje Upravnog suda u Zagrebu u odnosu na druge upravne sudove, dopunjuje se članak 13. na način da propisivanje mjesne nadležnosti određenog upravnog suda posebnim zakonom nije dopušteno. Nadalje, zbog složenosti pojedinih upravnih sporova, u članku 14. propisuje se mogućnost da u posebnim slučajevima pod određenim uvjetima odlučuje vijeće. Institut oglednog spora primjenjuje se ako je u pet ili više prvostupanjskih upravnih sporova predmet tužbe iste pravne i činjenične prirode. Razrađuju se odredbe u odnosu na poslovnu sposobnost fizičke osobe i valjanost zastupanja, kao i u odnosu na dokaze i izvođenje dokaza, pribavljanje dokaza i održavanje reda. Uklanja se podnormiranost u odnosu na raspravu i razrađuju odredbe od zakazivanja do zaključivanja rasprave kako bi se skratilo trajanje upravnog spora. Propisuje se proširenje tužbenog zahtjeva u sporu pokrenutom zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke, spajanje upravnih sporova i donošenje dopunske presude, a u žalbenom postupku propisuje se bolja zaštita prava stranaka. Uvodi se mogućnost obnove spora okončanog rješenjem. Kao novi razlozi za obnovu, dodaju se slučajevi kada je postupak pred Europskim sudom za ljudska prava okončan prijateljskim rješenjem spora u skladu s člankom 39. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odnosno jednostranim priznanjem povrede u skladu s člankom 62.A Poslovnika Europskog suda za ljudska prava i kada je odluka u oglednom sporu na temelju koje su riješeni ogledni sporovi stavljena izvan snage. Obrazloženo je da se strankama omogućuje izravan pristup Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne odluke može podnijeti protivna stranka ako je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske bilo stranka u upravnom sporu ili je zastupalo tuženika, te stranka, ako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske utvrdi da ne postoje uvjeti za podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti, a o tome ne obavijesti stranku najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja prijedloga. Nadalje, dopunjuju se odredbe o troškovima upravnog spora, izvršenju sudskih odluka i ocjeni zakonitosti općih akata. Uvode se novčane kazne za čelnika nadležnog javnopravnog tijela.  Ukida se pojedinačna odluka javnopravnog tijela kao preduvjet za pokretanje postupka za ocjenu zakonitosti općeg akta, a Visoki upravni sud pokreće postupak na zahtjev fizičke ili pravne osobe ili skupine osoba povezanih zajedničkim interesom. Postupak ocjene zakonitosti općih akata također se detaljno propisuje. 
Razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona vezane su za jezične i nomotehničke ispravke. 

U raspravi je predloženo da se dodatno razmotri uređenje članka 21. u pogledu proširenja osoba koje mogu poduzimati radnje za javnopravna tijela. 

Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon u upravnim sporovima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 79. sjednici održanoj 6. ožujka 2024.  razmotrio je Izvješće o radu probacijske službe za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. siječnja 2024. godine.    

Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se probacijski poslovi obavljaju s ciljem zaštite društvene zajednice od počinitelja kaznenog dijela, njegove resocijalizacije i reintegracije u zajednicu. Probacijsku službu čine Središnji ured za probaciju i 14 probacijskih ureda. Tijekom izvještajnog razdoblja probacijska služba radila je na izvršavanju 6.303 predmeta, od čega je zaprimljeno 2.934 novih predmeta, a završeno je 2.932 predmeta. Na kraju izvještajnog razdoblja u radu je preostalo 3.463 predmeta. Od ukupnog broja predmeta 42,8 % odnosi se na rad za opće dobro, 24,2% na uvjetnu osudu,  12,5% na izradu izvješća na zahtjev suca izvršenja i 8,1 % na uvjetni otpust. Najveći broj predmeta imao je Probacijski ured Zagreb I (21,3 %), zatim Probacijski ured Zagreb II (11,1%) i Probacijski ured Varaždin (9,4 %). Od ukupnog broja završenih predmeta njih 88,8% završeno je uspješno, a u 6,1 % predmeta probacijska sankcija je zamijenjena zatvorom. 

Vezano za izvršavanje probacijskih poslova u 2022. godini, probacijski uredi zaprimili su 802 predmeta rada za opće dobro, izvršavalo se 2.700 predmeta, a završeno je 906 predmeta rada za opće dobro. Nadalje, zaprimljeno je 585 novih predmeta uvjetne/djelomično uvjetne osude, dok je u radu bilo ukupno 1.526 predmeta uvjetne i 284 predmete djelomične uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom i/ili sigurnosnom mjerom i/ili posebnom obvezom. Također, zaprimljeno je 408 novih sudskih presuda s izrečenih 446 sigurnosnih mjera, pri čemu je tijekom godine izvršeno 1.156 presuda kojima je izrečena neka od sigurnosnih mjera čije izvršavanje je u nadležnosti probacijske službe. Zaprimljeno je i 775 zahtjeva suca izvršenja za izradom izvješća, najčešće u vezi postupka odobravanja uvjetnog otpusta, te 255 zahtjeva za izradom izvješća od kaznionica i zatvora, uglavnom vezana uz donošenje odluke o odobravanju pogodnosti zatvorenika. Osim toga zaprimljeno je ukupno 328 predmeta koji se odnose na nadzor uvjetnog otpusta, a tijekom godine bilo je 512 uvjetno otpuštenih osuđenika pod nadzorom probacijske službe. Također, zaprimljeno je 78 rješenja državnog odvjetnika kojima je određeno izvršavanje jedne ili više obveza u postupku odlučivanja o kaznenom progonu.

U raspravi je istaknuto da bi bilo dobro voditi računa o plaćama zaposlenika u probacijskim uredima i korekciji koeficijenata.

Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je jednoglasno s osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o radu probacijske službe za 2022. godinu 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 78. sjednici održanoj 21. veljače 2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, P.Z. br. 580, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. prosinca 2023. godine.    
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da su predložene izmjene i dopune Stečajnog zakona vezane za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Ovim izmjenama i dopunama provodi se usklađivanje normativnog okvira radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, na način da se mijenja valuta i usklađuju iznosi predujma troškova predstečajnoga postupka, naknade za prijavu tražbine, najniži iznos temeljnog kapitala društva stečajnih upravitelja s ograničenom odgovornošću, predujma za namirenje troškova stečajnoga postupka, naknade za neovlašteno korištenje odnosno uporabu predmeta stečajne mase, početne cijene nekretnine na četvrtoj dražbi, te novčanih kazni, te će sve utvrđene vrijednosti i vrijednosni pragovi stupanjem na snagu ovim Zakonom biti iskazani u eurima. 
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona istovjetan je Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona. 
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

              Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona

                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                             PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                         Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 76. sjednici održanoj 7. veljače  2024. razmotrio je Prijedlog zakona o upravnim sporovima, prvo čitanje, P.Z.br. 623, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. siječnja 2024.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se zbog uočenih nedostataka u  primjeni važećeg Zakona o upravnim sporovima pristupilo izradi novog Zakona kojim će se unaprijediti zakonitost i sudska zaštita prava fizičkih i pravnih osoba, osuvremeniti upravni spor, ukinuti supsidijarna primjena Zakona o parničnom postupku i podnormiranost, zatim spriječiti bespotrebno opterećenje Visokog upravnog suda i Upravnog suda u Zagrebu, te potaknuti proaktivnije rješavanje predmeta i skraćivanje trajanja upravnog spora.

U nastavku izlaganja istaknuto je da se novim Zakonom izričito propisuje da u upravnom sporu sud odlučuje i na temelju pravne stečevine Europske unije. Nadalje, ako je posebnim zakonom propisan rok za rješavanje upravnog spora, predlagatelj će biti dužan obrazložiti razloge za takvo propisivanje roka, kao i u slučaju kada se  posebnim zakonom propisuje prvostupanjska nadležnost Visokog upravnog suda, predlagatelj je dužan navesti razloge za takvo rješavanje upravnog spora. Kako bi se spriječilo nepotrebno opterećenje Upravnog suda u Zagrebu u odnosu na druge upravne sudove, dopunjuje se članak 13. na način da propisivanje mjesne nadležnosti određenog upravnog suda posebnim zakonom nije dopušteno.

Nadalje, zbog složenosti pojedinih upravnih sporova, u članku 14. propisuje se mogućnost da u posebnim slučajevima pod određenim uvjetima odlučuje vijeće. Institut oglednog spora primjenjuje se ako je u pet ili više prvostupanjskih upravnih sporova predmet tužbe iste pravne i činjenične prirode. Uređuju se odredbe u odnosu na poslovnu sposobnost fizičke osobe i valjanost zastupanja, kao i u odnosu na dokaze i izvođenje dokaza, pribavljanje dokaza i održavanje reda.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se uklanja podnormiranost u odnosu na raspravu i razrađuju odredbe od zakazivanja do zaključivanja rasprave kako bi se skratilo trajanje upravnog spora. Propisuje se proširenje tužbenog zahtjeva u sporu pokrenutom zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke, spajanje upravnih sporova i donošenje dopunske presude, a u žalbenom postupku propisuje se bolja zaštita prava stranaka, na način da se razlikuju bitne odredbe upravnog spora koje su utjecale ili su mogle biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke i bitnih povreda koje zbog svoje težine uvijek utječu na donošenje zakonite odluke i taksativno su navedene. Uvodi se mogućnost obnove spora okončanog rješenjem. Kao novi razlozi za obnovu, dodaju se slučajevi kada je postupak pred Europskim sudom za ljudska prava okončan prijateljskim rješenjem spora u skladu s člankom 39. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odnosno jednostranim priznanjem povrede u skladu s člankom 62.A Poslovnika Europskog suda za ljudska prava i kada je odluka u oglednom sporu na temelju koje su riješeni ogledni sporovi stavljena izvan snage.

U nastavku je također dodatno obrazloženo da se strankama omogućuje izravan pristup Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne odluke može podnijeti protivna stranka ako je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske bilo stranka u upravnom sporu ili je zastupalo tuženika, te stranka, ako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske utvrdi da ne postoje uvjeti za podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti, a o tome ne obavijesti stranku najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja prijedloga.

Nadalje, dopunjuju se odredbe o troškovima upravnog spora, izvršenju sudskih odluka i ocjeni zakonitosti općih akata. Uvode se novčane kazne za čelnika nadležnog javnopravnog tijela ako tuženik odnosno tijelo nadležno za izvršenje, bez opravdanih razloga ne donese novu odluku u roku koji je određen presudom, ako u roku od 15 dana ne dostavi sudu odgovor na zahtjev za izvršenje i ako u izvršenju presude donese novu odluku koja je protivna izreci presude, pravnom shvaćanju ili primjedbama suda. Sud će izricati daljnje novčane kazne sve dok tuženik odnosno tijelo nadležno za izvršenje ne donese novu odluku o izvršenju presude. 
Ukida se pojedinačna odluka javnopravnog tijela kao preduvjet za pokretanje postupka za ocjenu zakonitosti općeg akta, a Visoki upravni sud pokreće postupak na zahtjev fizičke ili pravne osobe ili skupine osoba povezanih zajedničkim interesom. Postupak ocjene zakonitosti općih akata također se detaljno propisuje. 
U raspravi je istaknuto da je dobro što se materija upravnog spora objedinjuje zakonskim prijedlogom. Osim toga, postavljeno je pitanje da li će se ovakvim zakonskim prijedlogom dodatno opteretiti Upravni sud u Zagrebu i da li se planiraju nova zapošljavanja. Odgovoreno je da se prati opterećenje sudova, a namjera ovog Zakona je upravo rasterećenje Upravnog suda u Zagrebu.

Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i tri (3)      „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o upravnim sporovima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika  Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 74. sjednici održanoj 26. siječnja 2024. razmotrio je Prijedlog zakona o dostavi sudskih pismena, prvo čitanje, P.Z. br. 603, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. studenoga 2023. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da je dostava sudskih pismena uređena postupovnim propisima, pravila o dostavi su složena i neujednačena, otežavaju provedbu dostave i čine je neučinkovitom. Radi navedenih razloga pristupilo se cjelovitom uređenju instituta dostave kroz donošenje Zakona o dostavi koji će standardizirati, pojednostaviti i ujednačiti pravila o dostavi u svim sudskim postupcima, uz zadržavanje posebnih uređenja u postupovnim postupcima u mjeri koja je potrebna. Revidiranje pravila o dostavi sadržanim u procesnim propisima provest će se nakon donošenja ovoga Zakona, tako da će se ovaj Zakon primjenjivati u svim sudskim postupcima, osim ako posebnim zakonima nije drugačije propisano. Prijedlogom se poseban naglasak stavlja na elektroničku dostavu. Za fizičku dostavu pismena, koja se obavlja putem pošte ili sudskog dostavljača, uvodi se pojam uručenje. Posebno se propisuju obveznici elektroničke dostave, elektronička dostava fizičkim osobama i tijek postupka elektroničke dostave, kao i mjesto uručenja kod fizičke osobe, način uručenja kod osobne i posredne dostave, mogućnost uručenja pismena drugim osobama za primatelja, odbijanje primitka pismena te sam tijek postupka uručenja. Posebno se propisuje i dostava zastupnicima primatelja pismena te dostava u posebnim slučajevima. Propisuje se i mogućnost da dostavnica, kao potvrda o uredno izvršenoj dostavi, bude izrađena u elektroničkom obliku na posebnom tehničkom uređaju dostavljača. Predloženi zakon primjenjivat će se i na dostavu pismena državnog odvjetništva u prethodnom kaznenom postupku i kaznenom postupku.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o dostavi sudskih pismena.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Krunoslav Katičić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 73. sjednici održanoj 17. siječnja 2024. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, prvo čitanje, P.Z.E. br. 615, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2024. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, prvo čitanje, P.Z.E. br. 615, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 616 i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prvo čitanje, P.Z. br. 617 proveo objedinjenu raspravu. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da su ovo devete izmjene i dopune Kaznenog zakona, koje predstavljaju rezultat široke rasprave i nastavak zakonodavnih aktivnosti u smjeru suzbijanja nasilja u obitelji i nad ženama, odnosno jačanja zaštite žrtava predmetnih kaznenih djela. Slijedom navedenog, uvodi se definicija rodno utemeljenog nasilja nad ženama, kao nasilja koje je usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene. Propisuje se novo kazneno djelo „Teško ubojstvo ženske osobe“ i predlaže se redefinirati kvalifikatornu okolnost iz članka 111. točke 3. Kaznenog zakona, koja teško ubojstvo, s obzirom na objekt radnje, propisuje kao ubojstvo bliske osobe koju je počinitelj već ranije zlostavljao, te dostatno postaje da je kazneno djelo ubojstva počinjeno prema bliskoj osobi ili prema bilo kojoj drugoj osobi koju je počinitelj već ranije zlostavljao. 
Nadalje, uvodi se novo kazneno djelo „neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ kojim se želi zaštititi njihov sadržaj od neovlaštenog otkrivanja tijekom nejavnog prethodnog kaznenog postupka do faze potvrđivanja optužnice i sankcionirati ponašanje osobe koja na temelju svoga položaja, zaposlenja, funkcije i svojstva u kaznenom postupku ima pristup spisu predmeta i materijalima nejavnog kaznenog postupka. Počinitelj ovoga kaznenog djela može biti pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač i mora postupati s namjerom. Izričito se propisuje da onaj tko obavlja novinarski posao ne može biti počinitelj niti sudionik (poticatelj ili pomagatelj) u počinjenju ovog kaznenog djela. Istaknuto je da će se ovakvim zakonskim uređenjem zaštititi pretpostavka okrivljenikove nedužnosti, pravo privatnosti okrivljenika i drugih sudionika, te osigurati objektivno utvrđivanje činjenica i pravično suđenje. 

Nadalje, predlažu se izmjene kaznenog djela spolnog uznemiravanja radi uklanjanja pretpostavke ponovljenog postupanja kao uvjeta za utvrđivanje kaznene odgovornosti kao i izmjena zakonskog opisa kaznenog djela nametljivog ponašanja kako bi se obuhvatio veći broj slučajeva neželjenog nametljivog ponašanja uklanjanjem zahtjeva da se nametljivo ponašanje mora vršiti ustrajno i kroz dulje vrijeme. 
Pooštrava se kažnjavanje za teško kazneno djelo protiv spolne slobode, za  temeljni oblik kaznenog djela silovanja te za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. 
 Odredba o odmjeravanju kazne dopunjuje se na način da kao jednu od okolnosti koju sud uzima u obzir budu i posljedice koje je pretrpjela žrtva. Predlaže se propisati minimalna udaljenost od 100 metara koju sud može odrediti osuđeniku prilikom izricanja sigurnosne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja, a ispod koje se osuđenik ne smije približiti žrtvi, drugoj osobi ili grupi osoba odnosno mjestu određenom sigurnosnom mjerom.
Nadalje, predlaže se osnažiti sigurnosnu mjeru zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora proširenjem kataloga kaznenih djela za koja će se ova sigurnosna mjera izreći počinitelju, i to kaznenim djelima protiv braka, obitelji i djece. Proširuje se i katalog kaznenih djela za koja kazneni progon ne zastarijeva kaznenim djelom teškog ubojstva ženske osobe iz članka 111.a Kaznenog zakona i teškim kaznenim djelom spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166. Kaznenog zakona. 

Osim toga, jača kaznenopravna zaštita životinja pooštravanjem kažnjavanja za kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja te uvođenjem novog kaznenog djela „Napuštanje životinja“.
U raspravi je istaknuto da Hrvatsko novinarsko društvo uvođenje novog kaznenog djela „neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ smatra  udarom na medije, slijedom čega je postavljeno pitanje da li će se na novinare primjenjivati mjere prikupljanja dokaza, primjerice prisluškivanje ili pregled mobitela, a kako bi se došlo do počinitelja curenja informacija ukoliko u novinama izađu informacije o istrazi,  te u kakvom je to odnosu sa Zakonom o medijima koji navodi da mediji nisu dužni odati izvor informacija. Istaknuto je da postojeća zakonska rješenja već predviđaju sankcioniranje neovlaštenog odavanja informacija bez ograničenja javnog intersa, udara na medije i kažnjavanja za curenje inforamcija. Zatvaranje javnosti za kazneni postupak do potvrđivanja optužnice je nedopustivo jer onemogućuje eventualno obavješćivanje o mogućim nepravilnostima u postupku. Osim toga, pohvaljeno je uvođenje femicida kao zasebnog kaznenog djela, te je postavljeno pitanje tko je inicirao sve te izmjene i tko je sudjelovao u radu na zakonskim izmjenama. Vezano za novo kazneno djelo „neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ postavljeno je pitanje o tome kako je taj problem uređen u drugim  europskim državama. Istaknuto je i mišljenje da se navedenim kaznenim djelom ne mjenja istraga iz nejavne u tajnu, već se uvodi nevlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje. Također je istaknuto da bi trebalo više raditi na prevenciji, kazne za kaznena djela nasilja nad ženama su preniske. 

U odgovoru je istaknuto da su uvođenjem novog kaznenog djela kojim se sankcionira neovlašteno odavanje informacija u istrazi novinari u najvećoj mjeri zaštićeni, jer ne mogu biti počinitelji niti sudionici u počinjenju ovog kaznenog djela, čime je jasno određeno u kaznenom postupku tko je počinitelj, a na policijskim je istražiteljima da procjene ima li uopće potrebe razgovarati sa novinarima, znajući da ne mogu biti počinitelji ili sudionici niti otkriti izvor. Također je odgovoreno da je paket izmjena predmetnih zakona rezultat kontinurianog rada Vlade odnosno Ministarstva pravosuđa i uprave u području borbe protiv nasilja nad ženama i obitelji i jačanja položaja i zaštite žrtve, u razgovoru sa predstavnicama civilnog društva, pri čemu se kroz radnu skupinu došlo do predmetnih zakonskih izmjena koje su velik iskorak i Republiku Hrvatsku pozicioniraju u sam vrh europskih država po pitanju kaznenog zakonodavstva, s ciljem ostvarenja specijalne i generalne prevencije, uz naglasak da treba poraditi i na edukaciji svih dionika sustava, od policije do sudaca i državnih odvjetnika.
Pučka pravobraniteljica dostavila je Odboru za pravosuđe mišljenje o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, prvo čitanje, P.Z.E. br. 615 od 16. siječnja 2024. U raspravi je ocijenila uvođenje novih kaznenih djela, definiciju   rodno utemeljenog nasilja i novog kaznenog djela teškog ubojstva ženske osobe važnim iskorakom, s naglaskom na važnost implementacije međunarodnih preporuka, kao i edukacije stručnjaka, s obzirom da je i javna rasprava pokazala nerazumijevanje dijela struke značenja rodno utemeljenog nasilja. Također, istaknula je važnost prevencije i važnost obrazovnog sustava. Vezano za novo kazneno djelo „neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ istaknuto je da je republika Hrvatska u specifičnom položaju s obzirom na percepciju korupcije, pitanja povjerenja u pravosuđe, dugotrajnost postupka i nedostatne komunikacije s javnošću, no sukladno je s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava, 23 država članica Vijeća Europe ima sličnu odredbu. Istaknuto je da zakonska odredba nije u potpunosti jasna u pogledu potencijalnih počinitelja,  postavlja se pitanje žrtve koja se može pojaviti kao svjedok, a nešto iznese javnosti u trenutku kada je već u svojstvu svjedoka. Također je ukazano da je trebalo dodatno razjasniti javni interes, s obzirom da je važno kako novinari dolaze do informacija. Pohvalno je što je dodan stavak 2. u kojem je propisano da novinar ne može biti počinitelj niti sudionik kaznenog djela. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 73. sjednici održanoj 17. siječnja 2024. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 616, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2024. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, prvo čitanje, P.Z.E. br. 615, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 616 i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prvo čitanje, P.Z. br. 617 proveo objedinjenu raspravu. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da će se predloženim izmjenama i dopunama Zakona unaprijediti položaj žrtava kaznenih djela nasilja u obitelji i nasilja nad ženama u kaznenom postupku, jasnijim i širim propisivanjem zajamčenih prava žrtava, osim toga dopunjuju se zakonske odredbe o pravu na uvid u spis, istraživanju, istrazi i optužnom vijeću, kako bi svi sudionici prethodnog kaznenog postupka bili upozoreni da je neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidnih i dokaznih radnji tijekom nejavnog prethodnog postupka kazneno djelo. 
Slijedom navedenog, propisuje se da žrtva ima pravo odmah nakon počinjenja kaznenog djela pravo na dostupan, povjerljiv i besplatan pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela. Izričito se propisuje da žrtva pravo na pratnju osobe od povjerenja, po vlastitom izboru, ima od prijave kaznenog djela do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka. Propisuje se novo pravo žrtve na tajnost podataka čijim bi se otkrivanjem mogla ugroziti njezina ili sigurnost njoj bliskih osoba. 

Prava žrtve na obavijesti iz dosadašnjih točaka 10. i 11. članka 43. Zakona koja je žrtva ostvarivala na zahtjev, sada se propisuju na način da žrtva želi primiti propisane obavijesti, osim u slučaju odricanja od navedenog prava. Za žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode, trgovanja ljudima i kod kojih su utvrđene potrebe zaštite, uvodi se pravo da budu ispitane putem audio-video uređaja, osim ako sama žrtva želi dati iskaz u sudnici.  
Radi osiguranja sigurnosti, fizičke i psihičke zaštite žrtve nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama, predlaže se propisati obvezno uzimanje u obzir rizičnih čimbenika za ponavljanje nasilja te rezultate prethodne procjene potreba žrtve prilikom pojedinačne procjene žrtava. Prilikom odlučivanja o primjeni mjere opreza sud i državni odvjetnik obvezni su uzeti u obzir rezultate pojedinačne procjene žrtve, a ako su počinjena kaznena djela nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama, sud i državni odvjetnik prije donošenja odluke o primjeni mjere opreza saslušat će žrtvu na okolnost postojanja opasnosti za nju, članove obitelji i bliskih osoba.
 Nadalje, određuje se nadležno tijelo za odlučivanje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom u slučaju nepridržavanja izrečene mjere. Osim stranaka, ovlaštenici na podnošenje žalbe protiv rješenja o mjeri opreza postaju i žrtva kaznenog djela nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama. Predlaže se propisati minimalnu udaljenost ispod koje se okrivljenik ne smije približiti određenoj osobi, a koju sud može odrediti prilikom određivanja mjere opreza zabrane približavanja određenoj osobi.

U slučaju kršenja mjere opreza propisuje se novi pravni temelj za uhićenje  okrivljenika za kojeg postoje osnove sumnje da je postupio protivno određenoj mjeri opreza. Propisuje se rok od 24 sata u kojem sud mora odlučiti o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom. Precizira se obavještavanje žrtve o ukidanju pritvora i istražnog zatvora, a u cilju zaštite žrtve na privatnost i zaštitu osobnih podataka predlaže se propisati obvezu anonimizacije podataka žrtve prilikom objave akata na oglasnoj ploči suda. Jasnije se propisuje značenje izraza savjetnik i dopunjuju odredbe o uvidu u spis, istraživanju, istrazi, optužnom vijeću, na način da se propišu upozorenja svim sudionicima postupka o neovlaštenom otkrivanju sadržaja izvidnih i dokaznih radnji provedenih tijekom nejavnog prethodnog postupka sukladno novom kaznenom djelu „Neovlašteno otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ u članku 307. a Kaznenog zakona, kako bi se zaštitio sadržaj izvidne ili dokazne radnje od neovlaštenog otkrivanja sve do potvrđivanja optužnice, kada kazneni postupak postaje javan. Osim toga, štiti se pravo privatnosti okrivljenika i drugih sudionika, pretpostavka okrivljenikove nedužnosti, objektivno utvrđivanje činjenica te neovisnost i nepristranost suda. 
Vezano za privilegirane svjedoke, propisuje se obveza provođenja dokaznog ročišta radi ispitivanja osoba s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbračnoj zajednici, srodnika okrivljenika u ravnoj lozi, rođaka u pobočnoj lozi do trećega stupnja zaključno te srodnika po tazbini do drugoga stupnja zaključno, posvojenika i posvojitelja okrivljenika, u odnosu na koje postoji bojazan da na raspravni neće iskazivati, otklanja se uvjet prema kojem se dokazno ročište provodilo samo ako postoji bojazan da privilegirani svjedok na raspravi neće iskazivati, kako bi se osiguralo pribavljanje iskaza privilegiranog svjedoka koji je propisno upozoren, otklonio blagodat i iskazivao, koji se iskaz, ako je konfrontiran, može koristiti u daljnjem tijeku postupka. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 73. sjednici održanoj 17. siječnja 2024. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prvo čitanje, P.Z. br. 617, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. siječnja 2024. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Odbor je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, proveo objedinjenu raspravu.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se ovim Zakonom nastavljaju zakonodavne aktivnosti na suzbijanju nasilja u obitelji i jačanju zaštite žrtava nasilja u obitelji. U Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji predlaže se iz definicije nasilja u obitelji iz članka 10. ZZNO/17, ukloniti spolno uznemiravanje. Na taj način otklanja se mogućnost prekršajne odgovornosti za slučaj spolnog uznemiravanja između osoba na koje se primjenjuje ZZNO/17, a koje ulaze u krug bliskih osoba, u skladu s odredbama KZ/11, a osigurat će se kaznena odgovornost za sve slučajeve spolnog uznemiravanja prema bliskoj osobi, a time i podizanje stupnja društvene zaštite na višu razinu. Osim toga, predlaže se pooštravanje zakonske prekršajnopravne politike kažnjavanja postupanja u člancima 22., 23. i 24. ZZNO/17. Predlažu se izmjene kataloga prava žrtve iz članka 6. stavak 1. ZZNO/17, na način da se pojedina zajamčena prava preciziraju, proširuju ili se uvode nova dodatna prava. Predlaže se propisati minimalnu udaljenost koju sud može odrediti prilikom izricanja zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve, ispod koje se počinitelj ne smije približiti žrtvi nasilja u obitelji, na razdaljinu od najmanje 100 metara. Također, predlaže se sastav Povjerenstva za praćenje i unapređenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka ojačati povećanjem broja članova, proširenjem kruga institucija iz kojih se članovi biraju.
U raspravi su podržane predložene izmjene i dopune Zakona usmjerene na učinkovito suzbijanja nasilja u obitelji i učinkovitu zaštitu žrtava nasilja u obitelji. Uz predložene zakonske izmjene posebnu požnju potrebno je usmjeriti na edukaciju svih sudionika u primjeni zakonskih normi, isto tako, potrebno je utjecati na uzroke nasilja i raditi na prevenciji.

U raspravi je pučka pravobraniteljica ukratko obrazložila prijedloge Ureda iz mišljenja dostavljenog Odboru, mišljenje Ureda dio je rasprave o Prijedlogu zakona, dostavlja se predlagatelju na razmatranje do drugog čitanja zakona. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe je na 73. sjednici održanoj 17. siječnja 2024. godine sa devet (9) glasova „za“ i dva (2) glasa „protiv“  donio sljedeći 

                    ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, P.Z.E. br. 615., Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, P.Z.E. br. 616 i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, P.Z. br. 617

Obrazloženje 

Budući su prijedlozi navedenih zakona uzajamno povezani uzročno posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, te radi uspostave jedinstvenog pravnog poretka predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o tim zakonskim prijedlozima. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora za pravosuđe. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 72. sjednici održanoj 12. prosinca 2023. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, P.Z. br. 583, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2023. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, P.Z. br. 583 i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, P.Z. br. 584 proveo objedinjenu raspravu. 

Predstavnik predlagatelja ukratko je obrazložio razloge zbog kojih se zakon donosi i pitanja koja se njime uređuju. Istaknuo je da su razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona sadržane u članku 16. na prijedlog Ministarstva financija određen je rok u kojem osiguratelj mora dostaviti odgovor u pisanom obliku ugovaratelju osiguranja radi pravne sigurnosti i usklađenja s izmjenom iz članka 938. Zakona o obveznim odnosima, a kojom je propisano slanje pisane obavijesti osiguratelju u slučaju povećanja rizika. Također, izmijenjeni su članci 14. i 21. na prijedlog Ministarstva vanjskih i europskih poslova na način da se uz upućivanje na primjenu Uredbe (EU) br. 910/2014. Europskog parlamenta i Vijeća os 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ, upućuje i na zakon kojim se osigurava provedba Uredbe. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Krunoslav Katičić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 72. sjednici održanoj 12. prosinca 2023. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, drugo čitanje, P.Z. br. 584, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. prosinca 2023. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku P.Z. br. 584 i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, P.Z. br. 583 proveo objedinjenu raspravu.

Predstavnik predlagatelja ukratko je obrazložio razloge zbog kojih se zakon donosi i pitanja koja se njime uređuju. Predloženim izmjenama i dopunama u Zakon o parničnom postupku propisuje se da su postupci radi raskida, izmjene, utvrđenja ništetnim i poništenja ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju hitni postupci, dodatno se osnažuju pojedini procesni instituti u svrhu postizanja efikasnosti i ubrzanja postupka, pružanja odgovarajuće pravne zaštite korisnika uzdržavanja, koji su starije osobe, koje ostaju bez svoje imovine, a i bez uzdržavanja potrebnog za život. 

U odnosu na Prijedlog zakona Konačnim se prijedlogom nomotehnički dorađuje članak 1. Prijedlog da se izrijekom propiše vremenski rok u kojem postupak mora biti završen nije prihvaćen.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Krunoslav Katičić

Odbor za pravosuđe je na 72. sjednici održanoj 12. prosinca 2023. godine sa osam (8) glasova „za“ donio sljedeći

ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, P.Z. br. 583 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, P.Z. br. 584

Obrazloženje

Budući su konačni prijedlozi navedenih zakona uzajamno povezani uzročno posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, te radi uspostave jedinstvenog pravnog poretka predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o tim zakonskim prijedlozima. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio potpredsjednika Odbora za pravosuđe.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Krunoslav Katičić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 72. sjednici održanoj 12. prosinca 2023. razmotrio je Prijedlog zakona o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine, P.Z. br. 549, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela zastupnica Katarina Peović, aktom od 19. rujna 2023. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske KLASA:022-03/23-12/66, URBROJ: 50301-21/32-23-6 od 7. prosinca 2023. na predloženi zakon.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je potrebno zakonom propisati uvjete, načine i postupke ispitivanja porijekla imovine obzirom da prema mnogim pokazateljima Hrvatska ima problem s korupcijom koja je dugotrajno ukorijenjena u društvu, a predstavlja jedan od najozbiljnijih uzroka privredne zaostalosti, te koči društveni razvoj. Prema provedenom Istraživanju o stanju borbe protiv korupcije u Hrvatskoj iz 2019. godine čak 83% građana podržalo bi zakon koji bi omogućio utvrđivanje načina stjecanja imovine bez roka zastare od 1990. do danas. Isto tako podržali bi i oduzimanje sve imovine za koju se ne bi moglo utvrditi porijeklo u korist Državnog proračuna. Napominje da je Zakon o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanja nezakonito stečene imovine ukinut 1990. godine, prije promjene vlasti čime je otvorena mogućnost nezakonite privatizacije. Iznosi da privatizacija ne samo da nije bila legitimna, nego u većini slučajeva nije bila legalna.

Dalje, iznosi da je svrha predloženog zakona definirati postupak ispitivanja porijekla imovina, omogućiti oduzimanje nezakonito stečene imovine u državno vlasništvo, utvrditi postojanje nerazmjera između imovine i prihoda ispitanika, omogućiti da nadležno porezno tijelo donese zaključak o pokretanju postupka u kojem bi ispitanik u propisanom roku mogao dostaviti izjavu o cjelokupnoj imovini i izvorima sredstava, nabavnoj vrijednosti imovine, troškovima domaćinstva i druge potrebne podatke. Smatra da treba poništiti sve privatizacije u kojima je bilo nepravilnosti i pogodovanja, te oduzeti svu imovinu za koju njezini vlasnici ne mogu dokazati jesu li je stekli legalno. 

Predlagateljica se očitovala i na mišljenje Vlade Republike Hrvatske. 

U raspravi je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je Vlada na navedeni prijedlog zakona dala mišljenje. Vlada RH je stava da nema društvenog opravdanja za navedeni prijedlog, a sa ustavnopravnog aspekta da nema potrebe za donošenjem zakona, budući su pitanja koja se predlažu uređena poreznim i kaznenim zakonodavstvom. 

Nakon rasprave Odbor za pravosuđe sa sedam glasova (7) „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom nije prihvatio Prijedlog zakona o ispitivanju imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Krunoslav Katičić

Odbor za pravosuđe je na 71. sjednici održanoj 29. studenoga 2023. godine sa sedam (7) glasova „za“  donio sljedeći 

ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, P.Z. br. 583 i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, P.Z. br. 584

Obrazloženje 

Budući su prijedlozi navedenih zakona uzajamno povezani uzročno posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, te radi uspostave jedinstvenog pravnog poretka predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o tim zakonskim prijedlozima. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Krunoslava Katičića, potpredsjednika Odbora za pravosuđe. 

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Krunoslav Katičić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 71. sjednici održanoj 29. studenoga 2023. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, P.Z. br. 583, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenog 2023. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, P.Z. br. 583 i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, P.Z. br. 584 proveo objedinjenu raspravu.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se ovim izmjenama i dopunama Zakona uvode neke izmjene oko ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. S obzirom da ove ugovore najčešće sklapaju osobe starije životne dobi uvode se neki instrumenti zaštite primatelja uzdržavanja. Mijenja se naziv ugovora o doživotnom uzdržavanju na način da se uz dosadašnji naziv u zagradi dodaje podatak o trenutku prijenosa imovine (uz prijenos imovine nakon smrti) sa primatelja na davatelja uzdržavanja s osnove ugovora, a sve radi lakšeg razumijevanja pravnih posljedica koje proizlaze iz ugovornog odnosa. Također se propisuje nužni sadržaj koji se ugovorom o doživotnom uzdržavanju mora ugovoriti. Ograničava se broj ugovora koje može sklopiti davatelj uzdržavanja na najviše tri primatelja uzdržavanja, kako bi se spriječila  profesionalizacija sklapanja navedenih ugovora. U svrhu provođenja nadzora nad brojem sklopljenih ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju propisano je da će ovlaštena osoba prije ovjere ili sastavljanja ugovora provjeriti broj primatelja uzdržavanja s kojima davatelj uzdržavanja ima sklopljene ugovore. Šire se i preciznije definira sadržaj pouke ugovarateljima koju prije ovjere ili sastavljanja ugovora ugovornim stranama daje sud ili javni bilježnik. Osniva se Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.

Radi pravne sigurnosti propisuje se obaveza upisa zabilježbe ugovora o doživotnom uzdržavanju u zemljišnu knjigu u korist davatelja uzdržavanja, ako je predmet ugovora nekretnina, odnosno u drugi javni upisnik, ako je predmet ugovora pokretnina ili neko pravo za koje se vodi kakav javni upisnik. Nadalje, mijenja se naziv ugovora o dosmrtnom uzdržavanju na način da se uz dosadašnji naziv u zagradi dodaje podatak o trenutku prijenosa imovine (istovremeni prijenos imovine) sa primatelja uzdržavanja na davatelja uzdržavanja. Dodatno se štiti pravni položaj primatelja dosmrtnog uzdržavanja na način da se propisuje obaveza osnivanja služnosti stanovanja u korist primatelja dosmrtnog uzdržavanja, osim u slučaju ako se primatelj uzdržavanja tome izričito protivi. 
Prijedlogom zakona također se odredbe ugovora o osiguranju prilagođavaju  novim tehnologijama komunikacije, kako bi se pojednostavilo i ubrzalo pružanje usluga osiguranja.

Osim toga, provodi se usklađenje sa Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi u koji je prenesena Direktiva 2011/7/EU o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama radi pojednostavljenja i pojašnjenja odredbe o načinu određivanja visine stope zateznih kamata, slijedom čega se propisuje da se stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

U raspravi je istaknuto da su vezano za ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju u fokusu starije osobe, često su u pitanju i prividni ugovori, čiji je stvarni cilj isključenje nužnih nasljednika, stoga predmetni ugovori u praksi sa sobom povlače brojne izazove. Ukazano je na prijedlog pučke pravobraniteljice da se prilikom sklapanja ovih ugovora uzme u obzir zabrana sklapanja ugovora o uzdržavanju kako to propisuje članak 170. Zakona o socijalnoj skrbi. Također je istaknuto da svaka osoba mora imati pravo slobodno disponirati svojom imovinom. Pučka pravobraniteljica dodatno je obrazložila prijedlog koji je dostavila Odboru, da se uz članak 3. Prijedloga Zakona doda novi stavak 6. kojim bi se propisalo da ovlaštena osoba provjeri u dostupnim evidencijama prije ovjere ili sastavljanja ugovora je li ugovarateljima sklapanje ugovora o uzdržavanju zabranjeno prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Krunoslav Katičić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 71. sjednici održanoj 29. studenoga   2023. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, prvo čitanje, P.Z. br. 584, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. studenoga 2023. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da su odredbama Zakona o obveznim odnosima regulirani ugovori o doživotnom i ugovori o dosmrtnom uzdržavanju. Primarna je svrha navedenih ugovora pružanje uzdržavanja slabijima, bolesnima i nemoćnima, u praksi se često događa zlouporaba na način da starije osobe ostaju bez imovine i bez uzdržavanja, u tom slučaju zaštitu svojih prava mogu ostvariti u sudskom postupku. Predloženim izmjenama i dopunama u Zakon o parničnom postupku propisat će se da su postupci radi raskida, izmjene, utvrđenja ništetnim i poništenja ugovora hitni postupci. Da sudski postupci traju dugo i da je potrebna hitnost postupka sugerira i pučka pravobraniteljica u svom Izvješću za 2021. godinu. Prijedlogom se dodatno osnažuju pojedini procesni instituti u svrhu postizanja efikasnosti i ubrzanja postupka, pružanja odgovarajuće pravne zaštite korisnika uzdržavanja, koji su starije osobe, koje ostaju bez svoje imovine, a i bez uzdržavanja potrebnog za život. Prijedlog se nomotehnički dorađuje u svrhu prilagodbe odredbi uvođenja tehnoloških i digitalnih novina u provođenju parničnog postupka, nadalje, nomotehnički se dorađuje i u odnosu na doneseni Zakon o mirnom rješavanju sporova.

U raspravi je pučka pravobraniteljica istaknula da je Ured pučke pravobraniteljice sudjelovao u javnoj raspravi s konkretnim preporukama. Ured podržava hitnost postupka radi raskida, utvrđenja ništetnim i radi poništenja predmetnih ugovora. Naglašava da je  za hitno postupanje važno istaknuti koji su razlozi hitnosti, u pravilu se radi o osobama starije životne dobi, ako su osobe bez odgovarajuće skrbi postupke suda čekaju u iznimno teškim uvjetima.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam  (7 )  glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Krunoslav Katičić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 69. sjednici održanoj 21. studenoga 2023. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.  
Odbor za pravosuđe, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo. 
Na sjednici je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026 i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 581 provedena objedinjena rasprava.
 Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se u skladu s člankom 18. Zakona o proračunu, uz državni proračun, svake godine donosi zakon o izvršavanju državnog proračuna, kojim se uređuju prihodi i primici te rashodi i izdatci, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske i lokalnih jedinica, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade RH, predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna, kako bi se omogućilo redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2024. godini.
Dodatno je istaknuto da je povećan postotak zaduživanja općina i gradova sa 3% na 5% ukupnih prihoda, definirana su nova financijska jamstva te produžen krajnji rok beskamatnih zajmova. Zaduživanje na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala propisano je do iznosa od 7.839.553.420,00 eura. Financijska i činidbena jamstva koja Vlada može davati u ime Republike Hrvatske na prijedlog nadležnog ministarstva propisana su u godišnjoj vrijednosti u iznosu od 900.000.000.00 eura, od čega se iznos od 725.000.000,00 eura odnosi na izvanproračunske korisnike.
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“, jednim (1) glasom „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske
za 2024. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                                         Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 69. sjednici održanoj 21. studenoga   2023. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.   
Odbor je na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo. 
Na sjednici je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026 i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 581. provedena objedinjena rasprava.
Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila Prijedlog proračuna za 2024. godinu, kojim se predviđaju prihodi od 28,5 milijardi eura i rashodi od 32,6 milijardi eura, uz planirani manjak od 4,1 milijardu ili 5% BDP-a. Obrazlažući makroekonomske okvire, navedeno je da se u ovoj godini očekuje realan rast BDP-a u iznosu od 2,8 %, kao rezultat povoljnijih općih gospodarskih kretanja, a stopa inflacije iznosit će 8,0%, te bi u 2024. godini trebala usporiti na 3,1 %. Kretanje prihoda određeno je projiciranim kretanjem gospodarske aktivnosti, mjerama Vlade u svrhu zaštite kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, kao i učinka porezne reforme u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje, koja će stupiti na snagu 1. siječnja 2024. Planirani rashodi od 32,6 milijardi eura veći su za 11,2% u odnosu na tekuću godinu, te prate politiku Vlade usmjerenu na daljnji rast kvalitete socijalne skrbi, održivost mirovinskog sustava i potporu najugroženijima, reformu obrazovanja i zdravstva, obnovu od potresa, nastavak demografskih mjera te jačanje obrambene sigurnosti i javnih investicija. Unatoč oporavku gospodarske aktivnosti, visoka razina javnog duga i dalje je prisutna i negativno utječe na gospodarstvo, kao i nepovoljni demografski trendovi i nepodmirene obveze u zdravstvenom sustavu.
U nastavku izlaganja dodatno je obrazložen plan razdjela Ministarstva  pravosuđa i uprave u ukupnom iznosu od 684.822.725 eura, što je za 93.853.914 eura ili 15% više u odnosu na plan za 2023. godinu. U odnosu na plan za tekuću godinu, Ministarstvu pravosuđa i uprave planirana sredstva za 2024. godinu veća su za 34.122.610 eura i iznose 219.878.739 eura, a Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske za 822.322 eura i iznose 9.441.746 eura. 
  Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“, jednim (1) glasom „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

    Državni proračun Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                                                    PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 69. sjednici održanoj 21. studenoga 2023. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, P.Z. br. 580, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2023. godine.    
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da su ove izmjene i dopune Stečajnog zakona vezane za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Slijedom navedenog, ovim izmjena i dopuna provodi se usklađivanje normativnog okvira radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, na način da se mijenja valuta i usklađuju iznosi predujma troškova predstečajnoga postupka, naknade za prijavu tražbine, najniži iznos temeljnog kapitala društva stečajnih upravitelja s ograničenom odgovornošću, predujma za namirenje troškova stečajnoga postupka, naknade za neovlašteno korištenje odnosno uporabu predmeta stečajne mase, početne cijene nekretnine na četvrtoj dražbi, te novčanih kazni, te će sve utvrđene vrijednosti i vrijednosni pragovi stupanjem na snagu ovim Zakonom biti iskazani u eurima.  
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                             PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                         Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 69. sjednici održanoj 21. studenoga 2023. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, prvo čitanje, P.Z. br. 593, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2023. godine.    
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se ovim Prijedlogom zakona propisuje da se sudske odluke kojima se postupak dovršava javno objavljuju na posebnoj mrežnoj stranici, uz prethodnu anonimizaciju i poštivanje pravila o zaštiti osobnih podataka, kako bi se ostvarila javnost i transparentnosti rada sudova, omogućio kontinuirani pristup informacijama o radu sudova i jačanje povjerenja javnosti u sudbenu vlast. Način anonimizacije, objave i pretraživanja pravilnikom će  propisati ministar pravosuđa uz prethodno mišljenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Nadalje, propisuje se da će se godišnjim rasporedom poslova odrediti suci i državni službenici za rad na predmetima nasilja u obitelji, pri čemu predsjednik suda mora voditi računa da navedeni suci imaju izražen osjećaj sklonost za rad na predmetima ove vrste i dužni su redovito pohađati stručno usavršavanje iz ovog područja.
Također se propisuje da temeljna sigurnosna provjera ostaje za suce  raspoređene na rad u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. 
Reformira se institut zaštite prava na suđenje u razumnom roku na način da se zahtjev podnosi predsjedniku neposredno višeg suda odnosno, ako se zahtjev odnosi na postupak pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, vijeću od tri suca toga suda. Ako se utvrdi da je zahtjev osnovan, propisuje se rok u pravilu od najdulje šest mjeseci, osim ako okolnosti slučaja ne nalažu određivanje duljeg roka, u kojem sudac mora riješiti predmet, te se odmah određuje i primjerena naknada koja pripada stranci. Protiv rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu, odnosno ako o zahtjevu nije odlučeno u roku od 60 dana, stranka ima pravo žalbe, o kojoj odlučuje vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske od tri suca, a ako se zahtjev odnosi na postupak pred Vrhovnim sudom, o žalbi odlučuje vijeće od pet sudaca tog suda. Ukupno određena primjerena naknada u jednom predmetu ne može iznositi više od 4.650,00 eura.
 Nadalje, dopunjuju se uvjeti za status pravosudnih inspektora na način da se propisuje završeni studij ekonomije kao uvjeta za raspored, s obzirom da se u sklopu nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave nadzire i financijsko-materijalno poslovanje sudova.
Također, propisuju se iznosi u eurima za vrijednosti predmeta sporova u kojima su sudski savjetnici ovlašteni na provođenje postupaka i predlaganje nacrta odluka. 
Završno, Prijedlogom zakona mijenjaju se i dopunjuju odredbe važećeg Zakona o stalnim sudskim vještacima i tumačima. Slijedom navedenog, propisuju se najniži iznosi svote osiguranja od odgovornosti, kao zapreka za imenovanje vraća se počinjenje kaznenih djela za koja se goni po službenoj dužnosti iz nehaja, a propust davanja mišljenja nadležnog predsjednika županjskog suda o kandidatima za imenovanje  smatrat će se pozitivnim mišljenjem, kako bi se u praksi ubrzali postupci imenovanja. Osim toga, propisuje se mogućnost obavljanja poslova sudskog vještačenja pravnim osobama te državnim tijelima i specijaliziranim ustanovama. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i dva (2)  „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. 
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                         Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 26. listopada 2023. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, drugo čitanje, P.Z. br. 568, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. listopada 2023. godine. 

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.  

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Republika Hrvatska 9. listopada 2017. iskazala interes za članstvo u Radnoj skupini za pristup Konvenciji o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika upućivanjem pisma namjere glavnom tajniku OECD-a, kao i pismom ministra pravosuđa od 18. listopada 2022. Analizom zakonodavnog i institucionalnog okvira RH u odnosu na odredbe Konvencije, u okviru provedenog projekta, pripremljeno je Izvješće OECD-a za Republiku Hrvatsku. U Izvješću se daje ocjena kako hrvatski zakonodavni i institucionalni okvir za borbu protiv transnacionalnog podmićivanja ispunjava mnoge elemente koje zahtijevaju Konvencija i drugi instrumenti OECD-a za borbu protiv podmićivanja. Republika Hrvatska je u svom domaćem zakonodavstvu inkriminirala sve oblike koruptivnog ponašanja te u svoje zakonodavstvo preuzela najznačajnije međunarodnopravne instrumente na tom području. Predloženim Zakonom potvrđuje se Konvencija kako bi njezine odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

Nadalje, istaknuo je da je svrha Konvencije obvezati države stranke da u svojim nacionalnim zakonodavstvima kriminaliziraju podmićivanje stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama kojeg počine fizičke osobe. Konvencija zahtjeva da svaka stranka poduzme mjere, u skladu s njezinim pravnim načelima, radi utvrđivanja odgovornosti pravnih osoba za kazneno djelo podmićivanja stranih javnih službenika. Fizičke i pravne osobe kod kojih se utvrdi krivnja moraju biti podvrgnute djelotvornim, razmjernim i odvraćajućim sankcijama. Istraga i kazneni progon podmićivanja stranih javnih službenika podliježu primjenjivim pravilima i načelima svake stranke. Na njih ne smiju utjecati razlozi nacionalnog gospodarskog interesa, mogući učinak na odnose s drugom državom ili identitet uključenih fizičkih i pravnih osoba. Stranke moraju pružiti uzajamnu pravnu pomoć i izručenje u slučajevima stranog podmićivanja, stranke surađuju u provedbi programa sustavnog praćenja radi nadzora i promicanju pune provedbe Konvencije. RH će odrediti Državno odvjetništvo RH kao nadležno tijelo za potrebe savjetovanja, te Ministarstvo pravosuđa i uprave kao nadležno tijelo za uzajamnu pravnu pomoć i izručenja. Države koje pristupe Konvenciji dužne su pridržavati se Preporuka iz 2021. kojima se utvrđuju mjere za sprječavanje, otkrivanje i prijavu stranog podmićivanja, te su dužne potpuno provesti Preporuke Vijeća iz 2009. o poreznim mjerama za borbu protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnim poslovima. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o potvrđivanju Konvencije o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 26. listopada 2023. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, drugo čitanje, P.Z.E. br. 502, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. kolovoza 2023. godine. 

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela. 
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja podsjetio je kako se slijedom pisma službene obavijesti Europske komisije u vezi prenošenja Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2022. godine o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica u nacionalno zakonodavstvo, pristupilo izmjenama i dopunama Zakona. Naime, Europska komisija je utvrdila kako Republika Hrvatska nije donijela zakonodavstvo kojim se prenosi članak 18. stavak 1. točka (b) i članak 18. stavci 2. i 3. Okvirne odluke (privremeni transfer) ili nije o tim odredbama izvijestila Komisiju te stoga nije ispunila svoje obveze na temelju članka 34. Okvirne odluke, te nije pravilno prenijela u nacionalno pravo: članak 4. stavke 1., 2., 3., 4. i 5. Okvirne odluke (razlozi za moguće neizvršenje europskog uhidbenog naloga), članak 15. stavak 1. Okvirne odluke i članak 17. stavak 3. Okvirne odluke (rok za donošenje odluke ako osoba ne pristaje), članak 20. Okvirne odluke (povlastice ili imunitet) i članak 24. stavak 2. Okvirne odluke (uvjetovana predaja). Osim toga, ovim Zakonom transponirana je Direktiva (EU) 2022/211 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2022. o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2022/465/PUP u pogledu njezina usklađivanja s pravilima Unije o zaštiti osobnih podataka i Direktiva (EU) 2022/228 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2022. o izmjeni Direktive 2014/41/EU u pogledu njezina usklađivanja s pravilima Unije o zaštitit osobnih podataka. Unesene su i odredbe koje reguliraju odobrenje za prekogranično provođenje posebnih dokaznih radnji te prekogranično provođenje posebnih dokaznih radnji.
U pogledu razlika između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona istaknuo je da su prihvaćene nomotehničke primjedbe Odbora za zakonodavstvo, te prijedlozi Državnog odvjetništva RH na način da su u članak 5. unesene odredbe koje uređuju odobrenje za prekogranično provođenje posebnih dokaznih radnji te prekogranično provođenje posebnih dokaznih radnji.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova  „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 66. sjednici održanoj 17. listopada 2023. razmotrio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijeli Klub zastupnika SDP-a i Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka, aktom od 29. ožujka 2023.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/23-12/15, URBROJ: 50301-21/32-23-5 od 15. lipnja 2023. kojim Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je intencija predloženog zakona pomoći potrošačima kako bi se promijenio način namirenja duga. S tim u vezi predlaže se izmjena odredbe članka 172. ZOO-a na način da se u potrošačkim odnosima osigura iznimka i promijeni način uračunavanja duga tako što će se od plaćenog iznosa, ako nije dovoljan za namirenje čitavog duga, jednom polovinom plaćenog namiriti iznos dospjele glavnice, dok će se od preostale jedne polovine namirivanje vršiti kao i do sada da se prvo namiruju troškovi, zatim kamate i napokon glavnica. Predloženim se štiti dužnika-potrošača, s obzirom da će se svakom uplatom smanjivati glavnica duga, ujedno se jamči i zaštita vjerovnika, jer zatezne kamate nastavljaju teći na neisplaćeni dio glavnice čime se postiže ravnomjernost između interesa vjerovnika da mu dug bude u cijelosti namiren i dužnika da ne bude doveden u situaciju da se vraćanje duga pretvori u vraćanje kamata na dug. Također, predlaže se skraćenje roka zastare za tražbine vjerovnika-trgovca, koje proizlaze iz potrošačkih ugovora, a koje su utvrđene pred sudom ili drugim nadležnim tijelom na pet godina, a kod kojih iznos glavnice ne prelazi iznos dvije prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj te se, na način istovjetan Ovršnom zakonu, definira iznos prosječne netoplaće u RH. Predlaže se primjena odredbi ovoga Zakona i na obvezne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu ovoga Zakona u odnosu na ispunjenja koja će se vršiti nakon njegovog stupanja na snagu. 
U raspravi je istaknuto da se o problemu potrošačkog kreditiranja puno raspravljalo, te da su u primjeni određene izmjene u načinu obračuna zateznih kamata.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe sa dva (2) glasa „za“ i sedam (7) glasova „protiv“  nije podržao Prijedlog zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 66. sjednici održanoj 17. listopada 2023. godine razmotrio je Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2022. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. listopada 2023. godine. 

Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik Ministarstva pravosuđa i uprave uvodno je naglasio da institut besplatne pravne pomoći uređuje Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, čija je svrha ostvariti jednakost svih pred zakonom, pristup sudu i javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima te djelotvornu pravnu zaštitu socijalno i ekonomski najpotrebitije grupe građana.

Ukratko je obrazložena struktura Izvješća, koje u uvodnom dijelu pojašnjava institut besplatne pravne pomoći i način na koji je sustav uređen. U drugom i trećem dijelu pregled je zakonodavnog i  institucionalnog okvira, kojeg čine upravna tijela županija i Gradski ured za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Grada Zagreba, te Ministarstvo pravosuđa i uprave kao žalbeno tijelo. U četvrtom dijelu navode se statistički podaci i pregled primarne i sekundarne pravne pomoći po pojedinim pružateljima i oblicima, te broju podnesenih i odobrenih zahtjeva na razini države i županija, odnosno podatke o vrstama postupaka i korisnicima. U petom dijelu daje se pregled ukupno isplaćenih proračunskih sredstava, dok su u šestom dijelu opisane aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave. 

Slijedom navedenog, u izvještajnom razdoblju primarna pravna pomoć pružena je  u 31.170 slučajeva, najviše u obliku opće pravne informacije (u 16.153 slučaja), pravnog savjeta (u 11.939 slučajeva), sastavljanja podnesaka pred javnopravnim tijelima, ESLJP i međunarodnim organizacijama (u 2.127 slučajeva), u obliku zastupanja u postupcima pred javnopravnim tijelima (u 557 slučajeva) te u izvansudskom mirnom rješenju spora (u 394 slučaja). U usporedbi s 2021., kada je primarna pravna pomoć pružena u ukupno 24.950 slučajeva, u 2022. je došlo do povećanja za 24,93 %. Nadalje, u upravnim tijelima županija i Gradskom uredu Grada Zagreba podneseno je ukupno 3.543 zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći, od čega je odobreno 2.459, odbijeno 355, odbačeno 80, obustavljeno 130, a proslijeđeno je 12 zahtjeva. 507 zahtjeva nalazilo se u postupku odlučivanja na dan 31. prosinca 2022., te je na kraju izvještajnog razdoblja u postupku bilo 4.280 zahtjeva. Tijekom 2022. zabilježen je pad broja zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći za 11,67 %.
Sredstva za organiziranje sustava i pružanje besplatne pravne pomoći osiguravaju se u Državnom proračunu Republike Hrvatske, za 2022. godinu planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 4.090.000,00 kuna/542.836,29 eura, a isplaćen je iznos od 3.985.591,30 kuna / 528.978,87 eura, od čega za primarnu pravnu pomoći 51,85 % i za sekundarnu pravnu pomoć 48,15 %. 

Tijekom 2022. Ministarstvo pravosuđa i uprave je u financijskom planu za 2023. predložilo povećanje financijskih sredstava, slijedom čega su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu sredstva planirana u iznosu od 830.181,00 eura, što je za 287.344,71 eura više u odnosu na izvještajno razdoblje. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučilo predložiti Hrvatskom saboru da prihvati   

Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2022. godini
                         
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 65. sjednici održanoj 27. rujna 2023. razmotrio je Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2022. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2023. godine.

Odbor je Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

Glavna državna odvjetnica uvodno je naglasila da se u Izvješću navode pokazatelji učinkovitosti i kvalitete rada državnog odvjetništva za kazneni i građansko-upravni odjel, na razini cijelog sustava te posebno na razini DORH-a, županijskih, općinskih i posebnih državnih odvjetništava, kao i za svako pojedino državno odvjetništvo. Rad i kvaliteta rada državnih odvjetništava prikazuje se kroz indikatore učinkovitosti i kvalitete koje primjenjuje i Komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe. Vezano za ustrojstvo državnog odvjetništva, na dan 31. prosinca 2022. bila su ustanovljena 42 državna odvjetništva, a od 1. ožujka 2022. ustanovljena su 43 državna odvjetništva radi razdvajanja Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu na Općinsko kazneno i Općinsko građansko državno odvjetništvo, slijedom čega imamo 26 općinskih i 15 županijskih državnih odvjetništava, USKOK i DORH. Ukupan broj zaposlenih iznosio je 1.871, što je 17 zaposlenika više nego 2021. Dužnost je obnašalo 640 državnih odvjetnika i zamjenika, 6 više nego prethodne godine, no nije zaposlen niti jedan novi vježbenik. Prema spolnoj strukturi 69,84% državnoodvjetničkih dužnosnika čine žene, kao i 80,71% ukupnog broja zaposlenika.  U pogledu kretanja predmeta, tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljeno je 211.161 predmeta, što je 7% manje u odnosu na 2021. godinu. Broj riješenih predmeta iznosio je 206.661, što je 21.089 ili 9,3% predmeta manje nego prethodne godine, iz razloga što je stvarni broj rješavatelja bio 81% ukupnog broja zaposlenih, iako se broj zastupanja pred sudovima povećao za 5,57% i provedeno je 12% više dokaznih radnji. Općinska državna odvjetništva zaprimila su 167.600 i riješila 163.193 predmeta, županijska imaju 34.220 zaprimljenih i 34.457 riješenih predmeta, USKOK je imao 3.493  zaprimljenih i 3.306 riješenih predmeta, a DORH 5.848 zaprimljenih i 5.705 riješenih predmeta, dakle, na svim razinama zadržana je visoka učinkovitost uz prosječnu stopu ažurnosti (CR) 97,75%. Ukupni broj zaprimljenih kaznenih predmeta iznosio je 136.084,  što je porast za 1%. Broj zaprimljenih građansko-upravnih predmeta iznosio je 75.077 što je pad za 18,1%. Vezano za kaznene predmete, općinska državna odvjetništva zaprimila su 105.526 i riješila 100.633 predmeta, županijska državna odvjetništva zaprimila su 22.509 i riješila 22.651 predmet, USKOK  je zaprimio 3.493 i riješio 3.306 predmeta, DORH je zaprimio 4.556 i riješio 4.463 predmeta. Nadalje, općinska državna odvjetništva zaprimila su 62.074 građansko-upravnih predmeta i riješila 62.560, županijska su zaprimila 11.711, a riješila 11.806, dok je u DORH-u zaprimljeno 1.202 i riješeno 1.186 predmeta. Broj neriješenih predmeta na svim razinama je smanjen, kao i broj primljenih predmeta u općinskim državnim odvjetništvima, i to za 8,1% u odnosu na prethodnu godinu.

U nastavku izlaganja ukratko su izneseni podaci o rezultatima rada, tijekom izvještajnog razdoblja ukupno je zaprimljeno 41.613 kaznenih prijava, što je za 513 više nego 2021. godine, od čega 40.175 protiv fizičkih te 1.438 protiv pravnih osoba, najzastupljenija su kaznena djela prijetnje, krađe, prijevare, teške krađe i oštećenja tuđe stvari. Protiv punoljetnih počinitelja zaprimljeno je 39.648, a riješeno 37.494 prijava. Za 73,1 % predmeta podignuta je optužnica, rješenje o provođenju istrage doneseno je za 4.139 osoba, a ukupno je dovršeno 4.280 istraga i podignuto 3.788 optužnica ili 44 više nego prethodne godine. Sudovi su izrekli sankcije prema 15.522 osobe ili za 4,16% manje nego prethodne godine, od čega je kazna zatvora zastupljena sa 25,98%, dugotrajna kazna zatvora sa 0,22%, rad za opće dobro sa 20,15%, novčana kazna sa 1,44%, najzastupljenija sankcija je uvjetna osuda na zatvorske kazne s udjelom od 71,99%. Sigurnosne mjere izrečene su u odnosu na 1.430 počinitelja. Ukupno je oduzeta imovinska korist u iznosu od 28.944.463,82 EUR. U odnosu na 17.634 presude, podneseno je 3.282 žalbi, od čega su sudovi usvojili 1.072 žalbi. U građanskim i upravnim predmetima zaprimljeno je ukupno 75.604 predmeta, 21% manje nego prethodne godine, od čega 55.296 sudskih, 3.273 upravnih i 17.035 državnoodvjetničkih predmeta. U odnosu na vrstu zastupanja, 99,60% upravnih i sudskih predmeta odnosi se na zastupanje na temelju zakona, te 0,40%  na temelju punomoći. U strukturi predmeta najzastupljenije su ovrhe (37%), parnice (10%), stečaj i predstečaj potrošača (14%), te ostali sudski predmeti (38%), zaprimljena su 7.564 nova zahtjeva za mirno rješenje spora. 

Ukazano je i na rad USKOK-a, koji je tijekom izvještajnog razdoblja zaprimio kaznene prijave protiv 1.924 osoba, najveći broj prijava podneseno je zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti (54%), zatim davanja mita (14,39%), zločinačkog udruženja (13,40%) te neovlaštene proizvodnje i prometa drogama (3,11%). Ukupno je doneseno 1.924 odluka, od čega se 1.286 odnosilo na odbačaj kaznene prijave, neposredna optužnica podignuta je protiv 3 osobe, protiv 621 osobe doneseno je rješenje o provođenju istrage, protiv 460 osoba podignuta je optužnica, a u odnosu na 29 osoba doneseno je rješenje o obustavi istrage. Optuženo je 467 osoba (49,7% više nego prethodne godine). Optužna vijeća odlučivala su o 335 optužnica i potvrdila 315, također, sudovi su donijeli 469 odluka, od čega 407 osuđujućih presuda, na kaznu zatvora osuđeno je 211 osoba, od čega je 57 zamijenjeno radom za opće dobro na slobodi. Imovinska korist oduzeta je od 155 osoba u iznosu od 8.469.354,24 EUR. Podnijeta je 121 žalba protiv sudskih odluka.

Vezano za rad na pojedinim vrstama predmeta, ukratko je obrazloženo postupanje po 49 novih kaznenih prijava za kaznena djela ratnih zločina počinjenih za vrijeme Domovinskog rata, optužene su 22 osobe, a županijski sudovi donijeli su ukupno 31 presudu, od čega 26 osuđujućih. Iz nadležnosti građansko-upravnih odjela, ukazano je na zastupanje Republike Hrvatske u imovinskim sporovima pred inozemnim sudovima i tijelima,  pri čemu je tijekom 2022. godine pred ICSID-om protiv Republike Hrvatske vođeno 6 arbitražnih postupaka, a DORH je zastupao RH u četiri postupka pred stranim sudovima i tijelima. 

U pogledu materijalnih i financijskih uvjeta, unatoč nabave nove računalne opreme tijekom 2022. godine, opremljenost državnih odvjetništava nužnom informatičkom opremom još nije zadovoljavajuća, a zbog niskih plaća izraženi su problemi sa popunjavanjem radnih mjesta na svim razinama, osobito u USKOK-u. Kako bi se osiguralo pravodobno obavljanje zakonom propisanih poslova i radnji nužno je u što kraćem roku povećati koeficijente za obračun plaća. Tijekom izvještajnog razdoblja Ministarstvo pravosuđa i uprave radilo je na problemu rješavanja prostornih kapaciteta, ŽDO u Rijeci s USKOK-om preseljeni su u novu zgradu, a započela je i strukturna obnova zgrade DORH-a u Gajevoj ulici u Zagrebu. Za smještaj USKOK-a, koji trenutno koristi prostor temeljem zakupa, potrebno je pronaći dugotrajnije rješenje, dok je i dalje prisutan problem neadekvatnog prostora u kojem rade ŽDO u Bjelovaru i Dubrovniku, kao i ODO u Sisku, Vukovaru, Zadru, Čakovcu, Gospiću i Splitu. Ukazano je i na dugogodišnji problem nedostatnih službenih vozila, zastarjelu opremu za snimanje dokaznih radnji ispitivanja okrivljenika i zastarjelu računalnu infrastrukturu i namještaj. U odnosu na prethodnu godinu za rad državnih odvjetništava ukupno su odobrena sredstva u iznosu od  421.757.109,00 kuna, odnosno za 0,6% više nego prethodne godine. 

Zaključno je istaknuto da su u izvještajnom razdoblju državna odvjetništva na svim razinama i u svim vrstama predmeta, unatoč potkapacitiranosti, zadržala visok stupanj ažurnosti i kvalitete iznadprosječnim zalaganjem svih zaposlenika, ali da će isti biti teško održati zbog loših materijalnih uvjeta, nezadovoljstva zaposlenika i gubitka kadrova, zbog čega je apsolutni prioritet povisiti plaće i povećati broj vježbenika. 

Nakon uvodnog izlaganja Glavne državne odvjetnice uslijedile su replike. U replici je Glavnoj državnoj odvjetnici postavljen upit radi li svoj posao po nalozima i da li je bilo utjecaja na njen rad, budući se učestalo DORH naziva aparatom u rukama vladajućih. U odgovoru je naglasila da nije bilo utjecaja na njen rad niti se itko od zamjenika državnog odvjetnika žalio na utjecaj. Dalje, na konstataciju da je zaključni dio Izvješća godinama identičan, da se stanje ne mijenja, odgovorila je da problema ima puno, i da na njih kroz izvješće apelira. Na pitanje što je kao čelna osoba DORH-a poduzela da se stanje u pogledu uvjeta rada, opreme, plaća i zapošljavanja u DORH-u počne mijenjati, odgovorila je da po svim tim pitanjima komunicira ministra pravosuđa kroz redovite sastanke. Postavljeno je pitanje što dalje činiti nakon što se na natječaj za ravnatelja USKOK-a nitko nije javio, kakav stav ima u vezi zakonodavnih aktivnosti radi pucanja mjera iz istrage i koliko je ukupna vrijednost naplaćene protupravne dobiti. U odgovoru je istaknula da funkcioniranje USKOK-a nije dovedeno u pitanje činjenicom da se nitko nije javio na natječaj, da je dužnost ravnatelja USKOK-a odgovorna, da su uvjeti za izbor identični uvjetima za zamjenika ravnatelja. Na pitanje o pucanju mjera iz istrage odgovorila je da još uvijek nema očitovanje policije. Na pokazatelj da je u 2022. ukupna vrijednost izgubljenog iznosila 29.277.855,20 EUR, što čini samo 15% ukupne vrijednosti spora, naglasila je da se uspjeh državnog odvjetništva mjeri kroz vrijednosti dobivenih sporova. Nadalje, postavljeno je pitanje zbog čega je zadržan naziv Izvješće Glavnog državnog odvjetnika RH, te koji su razlozi da trajanje istrage za maloljetnike u 212 predmeta traje dulje od 18 mjeseci. U odgovoru ističe da je lektura Izvješća povjerena Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a na upit o istragama da se najveći broj istraga rješava u zadanim rokovima, te da postoji nadzor nad istragama kako bi se utvrdili razlozi zašto neke istrage traju dulje. U replici je pohvaljen rad državnog odvjetništva u području otkrivanja i procesuiranja ratnih zločina čime je broj predmeta u 2022. godini porastao na 49. Na pitanje postoji li specijalizacija državnih odvjetnika u području obiteljskog prava za rad na kaznenim djelima obiteljskog nasilja i provodi li se potrebna edukacija odvjetnika, odgovorila je da se imenuju državni odvjetnici za mladež, da specijalizacija nije moguća jer nema toliko ljudi, ali da se provode edukacije.

U pojedinačnoj raspravi je predloženo da se Izvješće primi na znanje, sukladno Mišljenju Vlade Republike Hrvatske od 25. rujna 2023. godine, s obzirom da bi državno odvjetništvo trebalo više komunicirati o poduzetim radnjama u predmetima od velikog interesa javnosti u okviru zakonskih ovlaštenja, unatoč određenom pomaku, to još uvijek nije dostatno, uz naglasak na predmete velike vrijednosti spora, u kojima se zastupaju imovinski interesi Republike Hrvatske, a koji mogu imati konzekvence i na državni proračun. Pohvalan je vidljiv napredak u pravosudnom sustavu, nakon 20 godina započelo se sa realizacijom projekta „Trg pravde“.

Nadalje je istaknuto da bi prioritetno pitanje današnje rasprave trebalo biti zašto nije bilo zainteresiranih kandidata za mjesto ravnatelja USKOK-a, kritike bi trebalo uputiti raznim institucijama, jer je pravosuđe disfunkcionalno, a država nije osigurala adekvatne uvjete za rad. Problem je i odlazak zaposlenika iz sustava, kao i propust zakonodavne vlasti da zakonskim rješenjima u Kaznenom zakonu i Zakonu o kaznenom postupku poboljša postojeće nedostatke. Postavljeno je pitanje što se konkretno tražilo od resornog ministra da se riješe problemi na koje se već godinama ukazuje. 

Nadalje, istaknuto je da je povod sakupljanja potpisa oporbe da se predmetno Izvješće stavi na dnevni red bio razlog što nije bilo kandidata za mjesto ravnatelja USKOK-a. Zbog nedostatnih financijskih sredstava institucije ne mogu djelovati, a osobe koje otvoreno ukazuju na probleme nisu ponovno izabrane. Problemi koji su postojali su još gori, primjerice odlazak kadrova iz državnog odvjetništva i neadekvatni prostorni uvjeti, zbog čega postaje upitno zakonsko funkcioniranje, osobito u USKOK-u. S obzirom da najveći dio proračunskih sredstava odlazi na plaće i arbitraže, preostala sredstva nisu dostatna za održavanje sustava. Ne možemo reći da ne postoji odgovornost za kontinuirano neulaganje u sustav koje utječe na samo funkcioniranje institucije, dakle postoji sustavni problem, kao i poruka da osobu koja bi postala ravnateljem USKOK-a sustav neće moći zaštititi. Predstavnica Vlade naglasila je da ne postoji nikakva politika Vlade da se ne financira državno odvjetništvo, plaće u sustavu su povećane, dato je 416 suglasnosti za nova zapošljavanja, a nastavljaju se i dogovori o iskazanim potrebama, kao i zakonski paket kojim bi se riješio problem plaća. Za mjesto ravnatelja USKOK-a objavljen je javni poziv, slijedom čega se ne može prozivati Vladu zbog nepopunjavanja navedene pozicije, zaposleni u USKOK-u i dalje obavljaju svoje zadatke, a na čelu je v.d. ravnatelj. U replici je istaknuto da državno odvjetništvo preko 10 godina nema adekvatna financijska sredstva što utječe na funkcioniranje sustava. Nadalje, imati ravnatelja USKOK-a ili v.d. ravnatelja je političko pitanje. 

U nastavku rasprave istaknuto je kao pozitivno što se raspravlja o Izvješću i ostalim pitanjima, međutim s obzirom da se radi o Izvješću za 2022. godinu, s prevelikim vremenskim odmakom, kao i u slučaju Izvješća VSRH, Pučke pravobraniteljice ili Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, što ukazuje na raskorak politike prema Europskim institucijama i unutarnjim, neovisnim institucijama. Također je izraženo neslaganje sa razlozima nejavljanja za mjesto ravnatelja USKOK-a kao što ih je navela Glavna državna odvjetnica, a u svakom slučaju to nije dobar znak ili poruka predsjedniku Vlade. Samo Izvješće se gleda u kontekstu velikih afera, poput „Agrokora“ ili curenja informacija u postupcima i na percepciju o radu državnog odvjetništva utjecalo bi da smo dobili odgovore o aferama koje su od interesa javnosti. Utjecaj politike na institucije, te uvjeti rada u pravosuđu i zastarjela infrastruktura demotivirajući su za mlade ljude i ulazak u sustav, odgovornost je Vlade da se sustav unaprijedi.

Nadalje je istaknuto da se unatoč lekturi treba primjenjivati rodno osjetljivo zakonodavstvo, osobito u nazivu Izvješća, osim toga nedostaju objašnjenja nekih skraćenica u tekstu koja su nužna za potpuno razumijevanje, skraćenica EPPO u ostalim govornim područjima prevodi se kao europsko tužiteljstvo. S obzirom na zakonski rok za dovršetak istrage, trebalo bi navesti u kojim predmetima je istraga trajala duže od 12 mjeseci. Također, nema podataka o broju podnesenih zahtjeva za zaštitu zakonitosti, s obzirom da se radi o vrlo važnom pravnom lijeku. Postavljeno je i pitanje kako se odvija  suradnja sa europskim tužiteljstvom, koliko je uputa i naloga dano od strane Glavne državne odvjetnice i da li je bilo neslaganja s istima. 

Na kraju rasprave istaknuto je da treba rasvijetliti činjenicu zašto nije bilo kandidata za mjesto ravnatelja USKOK-a, da li osim potplaćenosti postoje i politički razlozi, s obzirom da se radi o tijelu neophodnom u borbi protiv gospodarskog kriminala.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prima se na znanje Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2022. godini 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 64. sjednici održanoj 26. rujna 2023. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, P.Z.E.  br. 504, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. srpnja 2023. godine. 

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukratko je obrazložio razloge donošenja zakona i pitanja koja se njime uređuju. Istaknuo je da se ovim izmjenama i dopunama u Zakon o sudskom registru uvode rješenja iz Direktive (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela, kako bi se poboljšalo funkcioniranje unutarnjeg tržišta Europske unije za trgovačka društva i za ostvarivanje slobode poslovnog nastana. Uređuju se podaci koji se upisuju u sudski registar za dioničko društvo povodom prekograničnog pripajanja i spajanja, kao i dužnost Porezne uprave da na zahtjev registarskog suda elektroničkim putem dostavi potvrdu o osobama koje imaju nepodmirenih dugovanja na osnovi javnih davanja. Uređuju se i pravila o podacima koji moraju biti dostupni putem sustava povezivanja registara, upisi zabilježbi te obveza upisa podataka u sudski registar i njegova javna dostupnost. Potom je obrazložio razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Razlike su rezultat jezičnih i nomotehničkih ispravaka, te prihvaćanja prijedloga i primjedbi iznesenih u raspravi na Prijedlog zakona. 
 
    
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru
  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 64. sjednici održanoj 26. rujna 2023. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, P.Z.E. br. 505, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. srpnja 2023. godine. 

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru. 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukratko je obrazložio razloge donošenja zakona i pitanja koja se njime uređuju. Istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama u Zakon o trgovačkim društvima uvode rješenja Direktive (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela radi poboljšanja funkcioniranja tržišta Europske unije za trgovačka društva i za ostvarivanje slobode poslovnog nastana. Sloboda poslovnog nastana za trgovačka društva obuhvaća, između ostalog, pravo osnivanja takvih društava i upravljanja njima sukladno uvjetima utvrđenim zakonodavstvom države članice i kojoj imaju nastan. Implementacijom predmetne Direktive ostvarit će se sloboda poslovnog nastana uz jamstvo zaštite prava radnika, vjerovnika i manjinskih članova društva, uređenje prekograničnih preoblikovanja i podjele trgovačkih društava uz zadržavanje pravne osobnosti tih društava upisom u sudski registar nakon prekograničnog postupka. Potom je obrazložio razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Razlike su rezultat jezičnih i nomotehničkih ispravaka, prihvaćanja prijedloga i primjedbi iznesenih u raspravi te usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije 
    
    
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa (8) glasova  „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima
  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe je na 64. sjednici održanoj 26. rujna 2023. godine sa osam (8) glasova „za“  donio sljedeći 

ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, drugo čitanje, P.Z.E. br. 504 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 505

Obrazloženje 

Budući su prijedlozi navedenih zakona uzajamno povezani uzročno posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, te radi uspostave jedinstvenog pravnog poretka predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o tim zakonskim prijedlozima. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mišela Jakšića, predsjednika Odbora za pravosuđe. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 64. sjednici održanoj 26. rujna 2023. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2023. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 542 i Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 543. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se Kazneni zakon ovom novelom  usklađuje sa zahtjevima Konvencije o suzbijanju podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, usvojenom od strane Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) od 21. studenog 1997., a radi pristupanja  Republike Hrvatske Radnoj skupini za suzbijanje korupcije OECD-a.  

Slijedom navedenog, precizira se izraz službene osobe u kaznenim djelima primanja mita (članak 293.) i davanja mita (članak 294.) na način da obuhvaća i stranog javnog službenika u smislu članka 1. stavka 4. Konvencije. Definicija stranog javnog službenika obuhvaća tzv. institucionalnu i funkcionalnu klasifikaciju te kriterij koji se odnosi na međunarodne javne organizacije. Za potrebe definicije stranog javnog službenika značenje izraza strane države definira se na način da obuhvaća sve razine vlasti te države ili organiziranog stranog područja. 

Nadalje, predlaže se proširiti krug počinitelja kaznenog djela podmićivanja zastupnika iz članka 339. stavka 1. KZ/11, na način da su kao počinitelji navedeni i zastupnici u zakonodavnom ili predstavničkom tijelu strane države ili međunarodne javne organizacije. Proširen je i krug zastupnika kojima se mito nudi, daje ili obećava u članku 339. stavku 2. KZ/11, na način da isti također obuhvaća zastupnike u zakonodavnom ili predstavničkom tijelu strane države ili međunarodne javne organizacije. Nastavno, djelo posredovanja u davanju mita propisano je kao samostalno kazneno djelo te će posrednik u podmićivanju zastupnika imati svojstvo počinitelja. 
Također, izmjenama odredbi o broju i visini dnevnih iznosa iz članka 42. stavaka 1. i 4. KZ/11 pooštrit će se novčana kaznenopravna politika kažnjavanja za sva kaznena djela iz Kaznenog zakona ili drugih propisa. Slijedom navedenoga, predloženo je povećanje broja dnevnih iznosa za kaznena djela počinjena iz koristoljublja s pet stotina na tisuću, kao i povećanje visine najmanjeg i najvećeg dnevnog iznosa, na način da se najmanji iznos u visini od 2,65 eura povisi na pet eura, a da se najviši dnevni iznos povisi sa 1327,23 eura na 2500 eura.

U raspravi je istaknuto da Kazneni zakon u članku 87.stavku 3. već sadrži definiciju službene osobe, slijedom čega je ukazano da bi trebalo uskladiti pojam službene osobe, sukladno Konvenciji, kako bi isti bio primjenjiv i na ostala kaznena djela, a ne na kaznena djela primanja i davanja mita. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                              
PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 64. sjednici održanoj 26. rujna 2023. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2023. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 542 i Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 543. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se ovom novelom predlaže usklađenje predmetnog Zakona sa zahtjevima Konvencije o suzbijanju podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, usvojenom od strane Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), od 21. studenog 1997. vezano za pristupanje Republike Hrvatske Radnoj skupini za suzbijanje korupcije OECD-a. 

Stoga se ovim Prijedlogom zakona predlaže proširiti temelj odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela i precizirati značenje izraza odgovorne osobe kao individualnog počinitelja, čije se kazneno djelo može uračunati pravnoj osobi kao njeno vlastito.

Slijedom navedenog, u članku 3. Zakona predlaže se kao temelj odgovornosti pravne osobe propisati stjecanje koristi ili očekivane koristi za pravnu osobu ili drugu osobu, a koji bi temelj odgovornosti, kao nova materijalna pretpostavka, doveo do odgovornosti pravne osobe i za kazneno djelo odgovorne osobe u opisanim situacijama. U novo predloženom stavku 2. predlaže se precizirati odgovornost pravnih osoba za kazneno djelo odgovorne osobe, kada je do počinjenja kaznenog djela odgovorne osobe kojoj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe došlo zbog propuštanja nadzora ili kontrole odgovorne osobe koja vodi poslove pravne osobe, a kojim propuštanjem je pravna osoba za sebe stekla korist. 

Nadalje, u članku 4. Zakona precizira se značenje izraza odgovorne osobe, kojim se prema predloženom normativnom rješenju izričito precizira kako je odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba na bilo kojoj razini kojoj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe.

Kao novina, u članku 10. Zakona pooštrava se zakonska kaznenopravna politika kažnjavanja pravnih osoba, uz zadržavanje dosadašnjeg modela gradiranja kazni kroz četiri razreda, ovisno o težini propisane kazne za pojedino kazneno djelo. Ako se svrha kažnjavanja ne može ostvariti niti kroz predloženu pooštrenu zakonsku kaznenopravnu politiku kažnjavanja pravnih osoba,  predlaže se mogućnost kažnjavanja pravnih osoba novčanom kaznom u iznosu do 10 % ukupnog godišnjeg prihoda pravne osobe ostvarenog u poslovnoj godini koja prethodi godini donošenja presude
Člankom 13. Zakona predlaže se povisiti formalnu pretpostavku izricanja uvjetne osude, na način da iznos izrečene kazne pravnoj osobi koja se može zamijeniti uvjetnom osudom predstavlja novčanu kaznu do 20.000,00 eura, umjesto dosadašnje novčane kazne u iznosu do 6636,14 eura.

U raspravi je istaknuto da ne postoji potreba dodavanja pojma odgovorne osobe na određenoj razini u predmetnom Zakonu.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                               
  
PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe je na 64. sjednici održanoj 26. rujna 2023. godine sa osam (8) glasova „za“  donio sljedeći 

ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 542 i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 543

Obrazloženje 

Budući su prijedlozi navedenih zakona uzajamno povezani uzročno posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, te radi uspostave jedinstvenog pravnog poretka predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o tim zakonskim prijedlozima. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mišela Jakšića, predsjednika Odbora za pravosuđe. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 63. sjednici održanoj 21. srpnja  2023. razmotrio je Prijedlog zaključka kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje odmah, a najduže u roku od 15 dana, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo funkcioniranje sudbene vlasti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio predsjednik Republike Hrvatske, aktom od 19. srpnja  2023. godine.   

Odbor je Prijedlog zaključka raspravio u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Predsjednik Republike Hrvatske aktom KLASA: 020-01/23-02/02, URBROJ: 71-01-23-1 od 19. srpnja 2023.podnio je zahtjev za izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora i predložio točku dnevnog reda Zaključak kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje u roku od 15 dana, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo uredno funkcioniranje sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj.

 U obrazloženju akta navodi se da predsjednik Republike Hrvatske ima ustavnu dužnost brinuti se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti, uključujući i djelovanje sudbene vlasti. Budući da štrajk službenika i namještenika u pravosuđu traje sedam tjedana, imajući u vidu činjenicu da je ovaj tjedan gotovo u cijelosti obustavljen rad sudova i državnih odvjetništava, drži da je ozbiljno ugroženo redovito djelovanje pravosudne vlasti a time se ugrožava stabilnost državne vlasti. Građanima nije osigurana zaštita njihovih prava od strane sudbene vlasti, čime je ugrožena ravnopravnost građana pred zakonom, njihova prava i slobode zajamčene Ustavom Republike Hrvatske. Zabrinjava i činjenica da se usporava ili čak obustavlja rad na kaznenim predmetima čime se pogoduje počiniteljima. Štrajk u pravosuđu ukazao je na loš financijski status, ali i probleme materijalne, tehničke i organizacijske naravi, koji traži hitnu reakciju nadležnih institucija. Vlada RH nije ponudila rješenja izvanredne situacije u pravosuđu. Zabrinjava i činjenica da predsjednik Vlade RH ne pokazuje spremnost za razgovor s predsjednikom Vrhovnog suda RH. Smatra opravdanim da Hrvatski sabor na izvanrednom zasjedanju raspravi nastalu situaciju te obveže Vladu Republike Hrvatske na poduzimanje mjera kako bi se izbjegla daljnja šteta. 

U raspravi je istaknuto da je današnja točka dnevnog reda prijedlog oporbe upućen predsjedniku Republike Hrvatske nakon nesazivanja izvanredne sjednice Hrvatskoga sabora o stanju u pravosuđu i višetjednog štrajka zbog kojeg nastaju štete gospodarstvu, građanima, a najviše trpe sami zaposlenici. Parlamentarna većina prihvatila je raspravu o predloženoj temi, postoji empatija prema plaćama zaposlenika te Vlada RH vodi pregovore o rastu plaća, jedini ovlašteni za pregovore o plaćama su Vlada i sindikati. Nadalje, u raspravi je ukazano na posebnu poziciju predsjednika Vrhovnog suda RH čiji je demokratski legitimitet da se brine o položaju sudaca i zaposlenika sudova, što proizlazi iz Ustava RH. Zabrinjavajuće je politiziranje uloge predsjednika VSRH od izvršne vlasti i samih sudaca unutar sustava. Pitanje visine plaća mora se gledati u odnosu na povećane životne troškove, pitanje neovisnosti sustava vezano je za neovisnost sudaca, ali i ostalih službenika u sustavu, a provođenje reforme odgovornost je Vlade RH. U pitanju je i rodna perspektiva s obzirom na položaj žena u društvu koje su potplaćene, izložene nasilju i degradirane. Sami građani su navikli na nefunkcioniranje sustava, pri čemu je u pitanju i kriza vladavine prava. 

Nadalje je istaknuto da se reforma pravosuđa provodi preko 30 godina, no perspektiva o pravosuđu je nezadovoljavajuća, čelnici pravosudnih institucija ukazuju na nedostatke u sustavu, posebno na deficit u zapošljavanju. Ukazano je da su suci dobili znatno povećanje plaća, iako u sustavu postoje i drugi zaposlenici čije su plaće vrlo niske, zbog čega se i osjećaju ogorčeno, prvenstveno što je izostao dijalog, pitanje štrajka postaje pitanje odgovornosti prema ljudima u sustavu, sadašnjim i budućim zaposlenicima, poduzetnicima i gospodarstvu u cjelini. Posljedice štrajka uzrokovat će štetu za građane i funkcioniranje pravne države, slijedom svega plaće se službenicima i namještenicima moraju povisiti i nužno je s njima održati sastanak. 

Nakon provede rasprave, Odbor za pravosuđe sa dva (2) glasa „za“ i sedam (7) glasova „protiv“ predlaže Hrvatskom saboru da ne donese 

Zaključak kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje odmah, a najduže u roku od 15 dana, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo uredno funkcioniranje sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                          PREDSJEDNIK ODBORA

                                                         Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 61. sjednici održanoj 29. lipnja 2023. razmotrio je Prijedlog odluke o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje odgovornosti za otkrivanje osobnih podataka građana od strane agencija za naplatu potraživanja i djelovanja agencija spram dužnika u odnosu na pitanje povreda dostojanstva i prava na privatnost građana, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo 18 zastupnika u Hrvatskom saboru,  aktom od 31. ožujka 2023. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/23-12/26, URBROJ: 50301-21/32-23-5 od 2. lipnja 2023.

Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila kako rade i djeluju agencija za naplatu potraživanja u Republici Hrvatskoj, na koji način se otkupljuju dugovanja, kako se dugovanja naplaćuju, kako dolazi do curenja podataka građana. Nadalje, istaknula je da Agencije godišnje uprihode milijunske iznose i ostvaruju profite u milijunima a da nitko ne nadzire njihov rad. Stoga bi osnivanjem Istražnog povjerenstva trebalo utvrditi što je pošlo krivo da imamo takvu situaciju, a u skladu s utvrđenim činjenicama Povjerenstvo bi predložilo zakonodavna rješenja. Pitanja na koja treba odgovoriti jesu: koje sustave sigurnosti osobnih podataka koriste agencije, kako je došlo do sigurnosnih propusta i otkrivanja podataka više stotina tisuća građana (i maloljetnika), prikupljali li agencije podatke o članovima obitelji, koriste li se agencije nedopuštenim praksama u naplati potraživanja, na koji način agencije upravljaju sa nekretninama koje dolaze u njihovo vlasništvo naplatom duga, zašto se potrošačko kreditiranje prodaje agencijama, a onda iste preprodaju dugovanja. Povjerenstvo bi u zaključku iznijelo jasne preporuke unaprjeđenja zakonodavnog okvira kupoprodaje plasmana i djelovanja agencija u odnosu na potrošačka prava dužnika. 

Osim toga, obrazložila je da se u Prijedlogu odluke dogodila tehnička omaška, te da će točka VIII. Prijedloga amandmanom biti brisana.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je Mišljenje kojim  Vlada predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati predloženu Odluku, jer će Vlada zbog važnosti ove teme predložiti zakonodavni okvir i urediti ovo područje, uvažavajući zakonodavstvo na razini Europske unije i implementacije direktiva. Tako će u III. kvartalu 2023. uputiti u proceduru Prijedlog zakona o subjektima koji se bave djelatnošću otkupa i naplate potraživanja (EU), a tijekom godine revidirat će se odredbe Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju i Zakona o potrošačkom kreditiranju.

U raspravi je istaknuto mišljenje kako je potrebno podržati osnivanje Povjerenstva, jer bi ono  svojim radom pomoglo radnoj skupini Vlade RH u izradi regulative.

Osim toga, izneseno je da je pitanje „curenja podataka“ zakonski uređeno da od 2003. djeluje Agencija za zaštitu podataka, koja je u konkretnom slučaju  provela postupak, utvrdila povrede i odredila novčanu kaznu. Djelovanje agencija za naplatu potraživanja na razini Europske unije je zajednička politika, te je Republika Hrvatska  do kraja 2023. dužna implementirati direktive.

U raspravi je istaknuto neslaganje s tezom da Vladu RH ne zanima položaj dužnika, s obzirom na snažan zakonodavni okvir i uređeni položaj dužnika.

Zaključno je istaknuto da sporna područja rada agencija i prava potrošača treba zakonom urediti. 

Nakon provedene rasprave, dva (2) glasa „za“ i sedam (7) glasova „protiv“, Odbor za pravosuđe ne predlaže Hrvatskom saboru donošenje 

Odluke o osnivaju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje odgovornosti za otkrivanje osobnih podataka građana od strane agencija za naplatu potraživanja i djelovanja agencija spram dužnika u odnosu na pitanje povreda dostojanstva i prava na privatnost građana 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 20. lipnja 2023. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. lipnja 2023. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor se ne protivi donošenju Zakona po hitnom postupku.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da su plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika u Republici Hrvatskoj uređena Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, koji je mijenjan i dopunjavan više puta.   Sukladno Odluci i Rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4039/2009, U-I-25427/2009 i U-I-195/2010 od 18. srpnja 2014. godine utvrđeno je da svi elementi plaće pravosudnih dužnosnika moraju biti određeni zakonom. 

Ovim prijedlogom Zakona mijenja se sam naziv zakona, s obzirom da se njime osim plaća uređuju i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika. Navodi se popis pravosudnih dužnosnika te se isti ažurira, s obzirom na početak rada Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske od 1. siječnja 2021. i prestanak postojanja prekršajnih sudova. 
Nadalje, propisuje se iznos osnovice za izračun plaće pravosudnih dužnosnika od 706,50 eura bruto, što u odnosu na trenutni iznos osnovice predstavlja povećanje od 13,004%. Propisuju se i koeficijenti za izračun plaće pravosudnih dužnosnika, u odnosu na trenutno propisane koeficijente predlaže se povećanje koeficijenta pravosudnih dužnosnika u prvostupanjskim pravosudnim tijelima s 3,54 na 4,21. Također, provedeno je terminološko usklađivanje sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave u odnosu na naziv ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Iznos naknade za odvojen život od obitelji te visina priznatih troškova putovanja usklađuju se s iznosima u eurima sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Osim toga, propisuje se da o plaćama pravosudnih dužnosnika rješenjima odlučuju čelnici pravosudnih tijela. Protiv navedenih rješenja moguće je izjaviti žalbu ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa u roku 15 dana od dana dostave rješenja i navedenim se otklanja postojeće rješenje prema kojem je za odlučivanje o plaćama pravosudnih dužnosnika u prvom i drugom stupnju nadležno isto tijelo.

Predloženim izmjenama Zakona uskladile bi se odredbe Zakona o sudovima, Zakona o državnom odvjetništvu te Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Procijenjeni trošak provedbe ovog Zakona za 5 mjeseci u 2023. u okviru razdjela 109 Ministarstvo pravosuđa i uprave, ukupno iznosi 9.693.302 eura i osigurat će se preraspodjelom sredstava u okviru limita ukupnih rashoda navedenog razdjela. 

Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku iz razloga brojnosti provedenih pravosudnih reformi koje su rezultirale povećanjem radnog opterećenja pravosudnih dužnosnika, kontinuiranim povećanjem učinkovitosti pravosudnog sustava te potrebe daljnjeg smanjenja broja neriješenih predmeta i kraćeg trajanja sudskih postupaka, a kako bi se žurnom intervencijom u plaće pravosudnih dužnosnika poboljšao njihov materijalni položaj.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Krunoslav Katičić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 14. lipnja 2023. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, P.Z.E. br. 504, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 2. lipnja 2023. godine.    
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 505.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se ovim izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru u hrvatski pravni sustav transponiraju odredbe Direktive (EU) 2019/2121 od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132, kojom se utvrđuju pravila o prekograničnim preoblikovanjima, spajanjima i podjelama, kako bi se poboljšalo  funkcioniranje unutarnjeg tržišta Europske unije za trgovačka društva i poduzeća i za njihovo ostvarivanje slobode poslovnog nastana. Nadalje, Prijedlogom zakona predviđa se brisanje stipulacije u vezi e-Tvrtka, s obzirom da je predviđeno gašenje ovog sustava i prelazak na napredniji informatički sustav osnivanja trgovačkih društava. Uređuju se podaci koji se upisuju u sudski registar za dionička društva povodom prekograničnog pripajanja i spajanja, kao i dužnost Porezne uprave da na zahtjev registarskog suda elektroničkim putem dostavi potvrdu o osobama koje imaju nepodmirenih dugovanja na osnovi javnih davanja. Također, propisuje se obveza Ministarstva financija, Porezne uprave da Ministarstvu pravosuđa i uprave kvartalno dostavlja podatke o ne isplatiteljima plaće. Dopunjuju se odredbe o ispitivanju pretpostavki za upis u dijelu koji se odnosi na ispitivanje prijave upisa ili promjene osoba imenovanih za člana uprave, izvršnog direktora, člana nadzornog odbora, člana upravnog odbora, prokurista i likvidatora trgovačkog društva, na način da se takav postupak obavlja i kod prijave upisa ili promjene ravnatelja ili druge osobe ovlaštene za zastupanje ustanove.  Ujedno, uređuje se postupak ispitivanja prijave za upis osnivanja trgovačkog društva u vezi nepodmirenih dugovanja osnivača sa osnove javnih davanja i plaća radnicima.

Osim što se uređuju upisi u sudski registar povodom prekograničnog pripajanja i spajanja, koji postupci se provode sukladno odredbama Zakonom o trgovačkim društvima o prekograničnom spajanju i pripajanju, uređuju se i pravila o podacima koji moraju biti nužno dostupni putem sustava povezivanja registara, obveza izdavanja potvrde o pripajanju, upisi zabilježbi te obveza upisa podataka u sudski registar i njihova javna dostupnost. Nadalje, uređuje se nadležnost registarskog suda na čijem području preuzimatelj ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj za upis namjere provođenja pripajanja, upis pripajanja i druge upise u postupku prekograničnog pripajanja. 

Izmjenama i dopunama zakona pozitivno će se utjecati na pravnu sigurnost ujednačenim pravnim okvirom za prekogranična preoblikovanja i podjele na razini Europske unije, odnosno ukidanjem prepreka za ostvarivanje slobode poslovnog nastana, uz jamstvo zaštite prava radnika, vjerovnika i manjinskih članova društva. Osim toga, rasteretit će se poduzetnici prilikom osnivanja trgovačkog društva, s obzirom da će podatke o nepostojanju nepodmirenih dugovanja na osnovi poreza i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te dugovanja za neto plaće radnicima sud automatski razmjenjivati sa Ministarstvom financija, Poreznom upravom.

Sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2025., na razdjelu 109 - Ministarstva pravosuđa i uprave, u okviru redovnog poslovanja pravosudnih tijela. 

Bez rasprave, Odbor je s sedam (7) glasova „za“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 14. lipnja  2023. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, P.Z.E. br. 505, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. lipnja 2023. godine.    
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je proveo objedinjenu raspravu s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da je s obzirom na česte izmjene zakonodavnog okvira na razini Europske unije, ovim izmjenama i dopunama potrebno u Zakon o trgovačkim društvima uvesti rješenja Direktive (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela (Tekst značajan za EGP) (SL L 321, 12.12.2019.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2019/2121). Direktivom (EU) utvrđuju se, pravila o prekograničnim preoblikovanjima, spajanjima i podjelama koja predstavljaju prekretnicu u poboljšanju funkcioniranja unutarnjeg tržišta Europske unije za trgovačka društva i poduzeća te za njihovo ostvarivanje slobode poslovnog nastana koje predstavlja jedno od temeljnih načela prava Unije.

Sloboda poslovnog nastana za trgovačka društva obuhvaća, između ostalog, pravo osnivanja takvih društava i upravljanja njima sukladno uvjetima utvrđenima zakonodavstvom države članice u kojoj imaju poslovni nastan. Implementacijom Direktive 2019/2121 ostvarit će se ciljevi: sloboda poslovnog nastana uz jamstvo zaštite prava radnika, vjerovnika i manjinskih članova društva, uređenje prekograničnih preoblikovanja i prekogranične podjele trgovačkih društava uz zadržavanje pravne osobnosti tih društava upisom u sudski registar nakon prekograničnog postupka. Ovim Zakonom implementiraju se materijalne odredbe iz Direktive 2019/2121 dok će se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru implementirati procesne odredbe Direktive 2019/2121.
Daljnji cilj predloženih izmjena i dopuna je osiguranje primjene Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1212 od 3. rujna 2018. o utvrđivanju minimalnih zahtjeva za provedbu odredbi Direktive 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu identiteta dioničara, prijenosa informacija i olakšavanja izvršavanja prava dioničara.

Također, zbog uvođenja eura odredbe o stopi zakonske zatezne kamate usklađuju se s definicijom zakonske zatezne kamate kako je određena u Zakonu o obveznim odnosima i Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Osim toga, prilikom osnivanja trgovačkog društva poduzetnici se oslobađaju obveze ishoditi izjavu o nepostojanju nepodmirenih dugovanja na osnovi poreza te doprinosa za mirovinsko, odnosno zdravstveno osiguranje kao ni dugovanja za neto plaće radnicima, navedene podatke sud će automatski razmjenjivati s Ministarstvom financija, Poreznom upravom.  Tako će se dužnost podnošenja ove izjave brisati predloženim izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, dok je u predloženim izmjenama i dopunama Zakonu o trgovačkim društvima potrebno dodati odredbu kojom se određuje da osnivači trgovačkih društava ne mogu biti osobe koje imaju dugovanje po osnovi poreza i doprinosa za neto plaće radnicima.  

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima pri čemu je istaknuto da bez dobrih zakonodavnih rješenja nema napretka u gospodarskim odnosima. Iznesen je prijedlog da se u dodanom članku 62 a briše stavak 3. Također je predloženo da se kod idućih izmjena Zakona o trgovačkim društvima izradi pročišćeni tekst zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                            
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić 

Odbor za pravosuđe na 59. sjednici održanoj 14. lipnja 2023. godine je sa sedam (7) glasova „za“  donio sljedeći 

ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, prvo čitanje, P.Z.E. br. 504 i prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 505

Obrazloženje 

Budući su prijedlozi navedenih zakona uzajamno povezani uzročno posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, te radi uspostave jedinstvenog pravnog poretka predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o tim zakonskim prijedlozima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mišela Jakšića, predsjednika Odbora za pravosuđe. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 1. lipnja  2023. godine razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o međunarodnom privatnom pravu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.  

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se Zakonom o međunarodnom privatnom pravu može urediti područje međudržavnog posvojenja djece iz trećih država s obzirom da između ostalog uređuje pitanje priznanja stranih sudskih odluka o posvojenju te je moguće propisati dodatne odredbe kojima se regulira taj postupak i osigurava postupanje sudova u skladu s preporukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Obiteljski zakon uređuje isključivo zasnivanje posvojenja djece u postupcima koji se provode u Republici Hrvatskoj. Zakon o potvrđivanju Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem dodatno je uredio područje međudržavnog posvojenja u Republici Hrvatskoj između država ugovornica Konvencije.

Nadalje, istaknuto je da jedino područje u kojem se treba intervenirati je priznanje strane sudske odluke o posvojenju kako bi se dodatno uredilo područje međudržavnog posvojenja djece iz tzv. trećih država koje nisu ugovornice Konvencije. Prijedlogom se želi osigurati da se sudovima u postupku priznanja stranih sudskih odluka dostavljaju strane sudske odluke o posvojenju legalizirane u skladu s postojećim propisima, da su podnositelji prijedloga za priznanje strane sudske odluke bili podobni i prikladni za posvojenje u skladu s propisima Republike Hrvatske prije zasnivanja posvojenja u drugoj državi, da se posvojiteljskoj obitelji osigura praćenje i podrška nakon dolaska djeteta u Republiku Hrvatsku te da se uvede obveza evidentiranja broja djece koja su posvojena u Republiku Hrvatsku iz trećih država. Time će se povećati pravna sigurnost kod međunarodnih posvojenja.

Također, prateći reakcije javnosti na predloženu dopunu Zakona, istaknuto je da je Ministarstvo pravosuđa i uprave otvoreno raspraviti i obvezu sudova za provjeru dokumentacije u postupcima posvojenja.   
Predlaže sa Zakon donijeti u hitnom postupku budući da to zahtijevaju osobito opravdani razlozi odnosno zaštita najboljeg interesa djeteta i povećanje pravne sigurnosti kod međunarodnog posvojenja. 
 
U raspravi je pozdravljena predložena dopuna Zakona i istaknuto kao treba pojačati ulogu države u postupcima nostrifikacije dokumenata vezanih za posvojenja. Isto tako, istaknuto je i pitanje moguće dugotrajnosti postupaka u slučaju da nema odgovora drugih država.
  
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o dopuni Zakona o međunarodnom privatnom pravu

Odbor za pravosuđe ne protivi se donošenju Zakona po hitnom postupku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                                                                                                                  
                                                                                             PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                       Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 1. lipnja 2023. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. svibnja 2023. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da područje pravosudne suradnje u kaznenim stvarima između država članica EU uređuje važeći Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. godine i do sada je mijenjan sedam puta. Zakon kao oblike pravosudne suradnje propisuje europski uhidbeni nalog i postupak predaje, europski istražni nalog, nalog za osiguranje imovine, priznanje i izvršenje naloga za oduzimanje imovine ili predmeta, priznanje i izvršenje odluka o novčanoj kazni, priznanje i izvršenje presuda kojima je izrečena kazna zatvora ili mjera koja uključuje oduzimanje slobode, priznanje i izvršenje presuda i odluka kojima su izrečene probacijske mjere i alternativne sankcije, priznanje i izvršenje odluka o mjerama opreza i europski nalog za zaštitu. 
Ovim Prijedlogom zakona predlažu se izmjene i dopune Zakona slijedom Pisma službene obavijesti Europske komisije u vezi prenošenja Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2022. godine o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica u nacionalno zakonodavstvo, s obzirom da Republika Hrvatska nije donijela zakonodavstvo kojim se prenosi članak 18. stavak 1. točka (b) i članak 18. stavci 2. i 3. Okvirne odluke (privremeni transfer) ili nije o tim odredbama izvijestila Komisiju, te nije ispunila svoje obveze na temelju članka 34. Okvirne odluke i  pravilno prenijela u svoje nacionalno pravo: članak 4. stavke 1., 2., 3., 4. i 5. Okvirne odluke (razlozi za moguće neizvršenje europskog uhidbenog naloga), članak 15. stavak 1. Okvirne odluke i članak17. stavak 3. Okvirne odluke (rok za donošenje odluke ako osoba ne pristaje), članak 20. Okvirne odluke (povlastice ili imuniteti) i članak 24. stavak 2. Okvirne odluke (uvjetovana predaja). 

Osim izmjena povodom navedenog Pisma službene obavijesti, Prijedlogom zakona  transponirana je i  „Direktiva(EU)2022/211 od 16. veljače 2022. godine o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2022/465/PUP u pogledu njezina usklađivanja s pravilima Unije o zaštiti osobnih podataka“, a što su države članice Europske unije obvezne učiniti do 11. ožujka 2023. i „Direktiva (EU) 2022/228 od 16. veljače 2022. o izmjeni Direktive 2014/41/EU u pogledu njezina usklađivanja s pravilima Unije o zaštiti osobnih podataka“, a što su države članice Europske unije obvezne učiniti do 14. ožujka 2023. Unesene su i neke manje izmjene i dopune radi jasnoće i otklanjanja poteškoća koje su se javile u praksi.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                         Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 1. lipnja 2023. razmotrio je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica aktom od 31. ožujka 2022. godine.   

Odbor je Izvješće raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.    

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/22-12/33, URBROJ: 50301-21/22-22-17 od 9. lipnja 2022. godine. 

U uvodnom izlaganju pučka pravobraniteljica naglasila je da Izvješće sadrži analizu i ocjenu stanja zaštite ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj i pojavnih oblika povreda prava pojedinaca ili pojedinih društvenih skupina, slijedom čega je dano 156 preporuka usmjerenih na otklanjanje uočenih nedostataka i nepravilnosti. 

Tijekom izvještajnog razdoblja postupalo se u 5.769 predmeta, što je povećanje od 18% u odnosu na prethodno razdoblje. U području pravosuđa zaprimljeno je 245 pritužbi,  od toga 107 se odnosilo na rad sudova, najčešće zbog navodne zlouporabe ovlasti, dugotrajnosti sudskih postupaka, načina vođenja sudskih postupaka i nezadovoljstva sudskim odlukama, tražila se i pravna pomoć radi nezadovoljstva odbijanjem zahtjeva za izuzeće suca, prijavljivanja neetičkog ponašanja suca, podnošenja zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka protiv suca i slično. 
Vezano za ovrhe i stečajeve, zaprimljeno je 79 pritužbi, u kojima ovršenici traže pravnu pomoć, iznose nezadovoljstvo sudskim odlukama, osobito u postupcima ovrhe na nekretninama, u slučajevima odbijanja prijedloga za odgodu ovrhe ili izuzeće suca te u slučajevima prisilnog iseljenja.

Iz zaprimljenih pritužbi proizlazi da se ovršenici teško snalaze u ovršnim postupcima, ponekad propuštaju pravovremeno koristiti pravne lijekove, a prvotni vjerovnici, najčešće banke, prenose tražbine na društva za otkup i naplatu potraživanja, koja prekomjerno i neprimjereno pozivaju na podmirenje duga.  

Vezano za besplatnu pravnu pomoć, pritužbe su se većinom odnosile na dugotrajnost rješavanja žalbi na rješenja o besplatnoj pravnoj pomoći. Analiza sudske prakse i službeni statistički podatci Ministarstva pravosuđa i uprave u građanskim postupcima vezanim uz diskriminaciju ukazuju na njihov podjednak broj kao i prethodne godine te na nizak broj pravomoćnih, a posebice usvajajućih presuda, u prekršajnim predmetima vezanim uz diskriminaciju nastavlja se trend ranijih godina glede vrste prekršaja i najčešćih diskriminacijskih osnova i izrečenih sankcija, kazneni predmeti vezani uz diskriminaciju su i dalje najmalobrojniji te se u pravilu odnose na kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju iz čl. 325 KZ-a. Prekršajni predmeti vezani uz diskriminaciju ukazuju da je najčešći motiv počinjenja prekršaja motiviranih diskriminacijom nacionalno podrijetlo, zbog rase ili etničke pripadnosti, vjerske pripadnosti, s osnove spola, spolne orijentacije, rodnog identiteta,  političkog ili drugog uvjerenja i invaliditeta, najčešće se radi o verbalnom vrijeđanju druge osobe. U kaznenim predmetima najčešće se radilo o kaznenim djelima javnog poticanja na nasilje i mržnju iz čl. 325 KZ-a.

Vezano za zločine iz mržnje, bilježi se manji porast, pokrenuto je 39 sudskih postupaka povodom kaznenih djela u vezi čl. 87. st .21. KZ-a, odnosno zločina iz mržnje te kaznenog djela poticanja na nasilje i mržnju iz čl. 325. KZ-a. Počinitelji ovih kaznenih djela i dalje su najčešće motivirani etnicitetom žrtve. 

Također, u izvještajnom razdoblju nije primjetan napredak u daljnjem razvoju sustava  podrške žrtvama i svjedocima, u praksi još nisu postignuti zadovoljavajući standardi podrške i zaštite.
Vezano za postupanje Europskog suda za ljudska prava, tijekom 2021. godine odlučivao je o 682 zahtjeva protiv RH, od kojih su 637 bila nedopuštena ili su izbrisana. U odnosu na 45 zahtjeva doneseno je 37 odluka te je u 34 utvrđena barem jedna povreda. Broj podnesenih zahtjeva približno je jednak kao i prethodne dvije godine, dok je više od 50% porastao broj predmeta o kojima je obaviještena Vlada RH.

Na području zatvorskog sustava, tijekom 2021. godine epidemija je u velikoj mjeri utjecala na prava osoba lišenih slobode, postupalo se u 210 predmeta, pokrenutih temeljem pritužbi ili na vlastitu inicijativu, dano je 20 upozorenja, preporuka i prijedloga. U 10 slučajeva, u kojima je za ocjenu osnovanosti pritužbe bilo nužno neposredno utvrđivanje činjenica, proveden je ispitni postupak na terenu, a u ciljanom pregledu Zatvora u Splitu provedena je anonimna anketa osoba lišenih slobode o uvjetima izdržavanja kazne zatvora tijekom epidemije bolesti COVID-19. Epidemija je također naglasila postojeće probleme u zatvorskom sustavu, poput neodgovarajuće zdravstvene zaštite. Iz epidemioloških razloga tijekom 2021. zaustavljene su brojne zajedničke (grupne) aktivnosti. Uvjeti smještaja, odnosno prenapučenost kaznenih tijela i uvjeti smještaja, koji ne odgovaraju zdravstvenim, higijenskim i prostornim zahtjevima te klimatskim prilikama, godinama su jedan od najčešćih razloga prituživanja. U pogledu pravne zaštite, zatvorenici i nadalje ukazuju na neodgovarajuće postupanje upravitelja kaznenih tijela i Središnjeg ureda za zatvorski sustav po podnijetim pritužbama, na dugotrajnost postupanja sudaca izvršenja i postupanje pravosudne policije.

Radi otklanjanja uočenih nedostataka i nepravilnosti na području pravosuđa, Ministarstvu pravosuđa i uprave upućene su preporuke da se unaprijedi komunikacija sudova i državnog odvjetništva s javnošću, zatim da se zakonskim izmjenama u potpunosti otkloni mogućnost provedbe ovrhe na primanjima i naknadama u dijelu u kojem su zakonom izuzeti od ovrhe, kao i da se  razmotri način izuzimanja od ovrhe potpora iz fondova solidarnosti namijenjene zdravstvenim potrebama. Također, preporučeno je da se izradi sveobuhvatna analiza ovršnog sustava, da se o žalbama na rješenja o besplatnoj pravnoj pomoći odlučuje u propisanom roku i da se na prikladne načine informira građane o mogućnostima ostvarivanja iste, uz imenovanje članova Povjerenstva za besplatnu pravnu pomoć. Upućena je i preporuka Vladi RH da osigura dodatna sredstva za pružatelje besplatne pravne pomoći na potresom pogođenim područjima, a Hrvatskoj odvjetničkoj komori, da ažurira liste odvjetnika za pružanje sekundarne besplatne pravne pomoći na otocima i ostalim izoliranim područjima. Hrvatskoj odvjetničkoj komori i Pravosudnoj akademiji preporučeno je provođenje edukacija o nacionalnom i europskom antidiskriminacijskom pravu, održavanje radionica posvećenih individualnoj procjeni žrtava i edukacija medija o praćenju i izvještavanju o radu pravosuđa. Ministarstvu pravosuđa i uprave upućeno je da prikuplja statističke podatke o upravnim sporovima vezanim uz diskriminaciju, diskriminacijskim osnovama, načinu okončanja sporova te njihovom trajanju, a na sudovima gdje se poslovi podrške žrtvama i svjedocima obavljaju u okviru zajedničkih službi za potrebe više pravosudnih tijela preporučeno je zapošljavanje dodatnih službenika i proširenje sustava podrške žrtvama i svjedocima.

Na području zatvorskog sustava, Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu pravosuđa i uprave upućena je preporuka da u suradnji s HZZO-om prilagode proceduru propisivanja i izdavanja lijekova na recept osobama lišenima slobode u zatvorskom sustavu i da osiguraju preduvjete za djelovanje zatvorske bolnice u Zagrebu kao zdravstvene ustanove.  Ministarstvu pravosuđa i uprave preporučeno je da žurno uskladi cijene telefoniranja osoba lišenih slobode u kaznenim tijelima s onima na tržištu telefonije, da povećaju kapacitete za ostvarivanje kontakta video pozivom osoba lišenih slobode u kaznenim tijelima, da uvjete smještaja u kaznenim tijelima prilagodi zakonskim i međunarodnim standardima te da izradi uputu o uvjetima i načinima primjene posebnih mjera održavanja reda i sigurnosti u odgojnim zavodima.

U raspravi je istaknuto da, iako se o Izvješću raspravlja s vremenskim odmakom, Izvješće je prikaz stvarnih problema građana i društva, pohvaljen je transparentan i sistematičan rad pučke pravobraniteljice.

Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa devet (9) glasova  „za“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru da usvoji slijedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 25. svibnja 2023. razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. svibnja 2023. godine.   

Odbor je u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio Prijedlog izmjena i dopuna u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. i projekcija za 2024. i 2025. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, P.Z. br. 497.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se u 2023. godini očekuje realni rast ekonomske aktivnosti od 2,2%, a rast BDP-a bit će u potpunosti određen kretanjem domaće potražnje. Prosječna stopa rasta indeksa potrošačkih cijena bila je u prošloj godini 10,8%, a u ovoj godini očekuje se usporavanje na 6,6%. Ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2023. ukupni prihodi povećavaju se za 1,7 milijardi eura, točnije s 24,9 milijardi eura na 26,6 milijardi eura. Povećanje proračunskih prihoda temelji se primarno na povećanju prihoda od poreza na dobit, PDV-a i doprinosa, za istaknuti je da je izražen rast prihoda od doprinosa kao rezultat rasta plaća i zaposlenosti. Predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2023. ukupni rashodi povećavaju se za 1,4 milijarde eura, s 26,7 milijardi eura na 28,1 milijardu eura. Rashodi se povećavaju uslijed indeksacije mirovina, rasta plaća i indeksa potrošačkih cijena, produženja roka i povećanja iznosa naknade za ugroženog kupca energenata, uslijed povećanja cijena socijalnih usluga, kao i usluge osobne asistencije. Novim planom osigurana su sredstva za isplatu po presudi u arbitražnom postupku između MOL-a i Republike Hrvatske. U skladu s kretanjima prihoda i rashoda, očekuje se da će manjak državnog proračuna iznositi 1,5 milijardu eura ili 2% BDP-a.    

Bez rasprave,  Odbor za pravosuđe je sa sedam (7)  glasova „za“ i  jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Izmjene i dopune Državnog proračun Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcije za 2024. i 2025.godinu. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Krunoslav Katičić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 25. svibnja 2023. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. svibnja 2023. godine.   

Odbor je u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio Konačni prijedlog zakona u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. i projekcija za 2024. i 2025. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, P.Z. br. 497.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona osigurava preraspodjela sredstva na pozicijama Ministarstva financija, tekućem projektu T7676069 Provedba projekata, na način da se koriste tijekom godine bez ograničenja za pokriće troškova čije je financiranje bilo predviđeno iz sredstava Europske unije i za pokriće troškova vezanih za nastavak obnove zgrada oštećenih u potresu na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. Osim toga, Konačnim prijedlogom se utvrđuje mogućnost dodjele pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su zbog pada broja stanovnika ostvarile manji iznos sredstava fiskalnog izravnavanja za 2023. godinu. Slijedom toga, mijenja se iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, visina zaduženja za izvanproračunske korisnike i iznos jamstvene pričuve.  

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7)  glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Krunoslav Katičić 
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 25. svibnja 2023. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o mirnom rješavanju sporova, drugo čitanje, P.Z.E. br.469, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023. godine.    

Odbor je Konačni prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da je mirenje kao način rješavanja sporova regulirano općim zakonskim okvirom koji obuhvaća Zakon o mirenju iz 2011. godine i Zakon o parničnom postupku, te posebnim zakonskim okvirom koji obuhvaća nekoliko zakona, no povjerenje građana u mogućnost rješavanja spora mirenjem nije dostatno, stoga se reforma instituta mirenja predviđa u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. i provedbe reformske mjere C2.5. R1 – povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava. Cilj predloženog Zakona je olakšati pristup mirenju, poticajnim mjerama jačati svijest o mirenju i osigurati uravnotežen odnos između mirenja i sudskog postupka. Mirenje može biti sudsko i mirenje izvan suda, koje će se provoditi pred institucijama za mirenje, odnosno centrima za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj odvjetničkoj komori, Hrvatskoj obrtničkoj komori, Hrvatskoj udruzi za medijaciju i dr. Zakon također definira izmiritelje kao osobe koje na temelju sporazuma stranaka provode postupak mirenja, omogućen im je dobrovoljan upis u Registar izmiritelja, a stjecanjem certifikata na temelju osnovne obuke i upisom u Registar u pravnom prometu postaju registrirani izmiritelji. Nadalje, propisuje se osnivanje Centra za mirno rješavanje sporova koji će dati suglasnost institucijama za mirno rješavanje sporova i na programe edukacije, te provoditi stručno osposobljavanje i usavršavanje medijatora, voditi Registar medijatora, objavljivati informacije o mirnom rješavanju sporova. Područje mirnog rješavanja sporova definira se kao svaki sudski ili izvansudski postupak kojim stranke nastoje sporazumno riješiti spor, uključujući medijaciju i strukturirane pregovore. Pokušaj mirnog rješenja spora postaje procesna dužnost stranaka prije pokretanja parničnog postupka radi naknade štete, izuzev postupka radi naknade štete iz radnog odnosa, a izričito se propisuje da troškovi medijacije koja nije dovršena sklapanjem nagodbe, ulaze u parnične troškove.

U odnosu na Prijedlogu zakona u prvom čitanju, u Konačnom prijedlogu zakona usvojene su jezične i nomotehničke izmjene, u članku 1. jasnije je definirano na koje postupke se primjenjuje Zakon. S obzirom na posebnu prirodu radnih sporova i hitnost postupka, izmijenjen je članak 9. stavak 1. na način da stranke nisu dužne prije pokretanja parničnog postupka radi naknade štete iz radnog odnosa pokušati spor riješiti mirnim putem. U članku 9. dodana je i odredba kojom je određeno da Centar pribavlja podatke o adresi stranke od Ministarstva unutarnjih poslova. U članku 10. stavku 3. propisana je obveza medijatora da obavijesti Centar i sud o načinu dovršetka medijacije.
Nisu prihvaćeni prijedlozi o informiranju javnosti gdje se mogu obratiti za provođenje postupka medijacije, o određivanju krajnjeg roka za dovršetak medijacije od 3 godine, kao niti o podnošenju statističkih izvješća. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o mirnom rješavanju sporova
  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Krunoslav Katičić 
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 17. svibnja 2023. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvanparničnom postupku, drugo čitanje, P.Z.br. 458, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. svibnja 2023. godine. 

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukazao je na potrebu da se važeće normativno uređenje izvanparničnog postupka osuvremeni, u Republici Hrvatskoj još uvijek se primjenjuju pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. Izvanparnično procesno pravo obuhvaća i niz zakona koji su primarno materijalnopravnog karaktera, ali sadržavaju i postupovne odredbe (poput Obiteljskog, Ovršnog, Stečajnog zakona, Zakona o nasljeđivanju, o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti, o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, izvlaštenju, mjenici, zemljišnim knjigama) zbog čega je  provođenje izvanparničnih postupaka obilježeno nizom problema i pravnom nesigurnošću. Reforma izvanparničnog postupka predviđena je i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026.  

Predloženi zakon postao bi opći i osnovni izvor izvanparničnog procesnog prava, sadrži opća pravila i odredbe za posebne postupke, opći dio razlikuje oficijelne i dispozicijske izvanparnične postupke. Radi bržeg i učinkovitog ostvarivanja prava te rasterećenja sudova, javnim bilježnicima kao povjerenicima suda povjereno je postupanje u izvanparničnim postupcima proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanja smrti, uređenja međa ukoliko su stranke podnijele sporazumni prijedlog za uređenje međe i razvrgnuće suvlasničke zajednice. 

U odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju, u Konačnom prijedlogu zakona prihvaćene su manje jezične i nomotehničke izmjene, sukladno primjedbama Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora, Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U članak 49. stavak 3. dodane su odredbe koje određuju da javni bilježnik radnje u izvanparničnim stvarima provodi u skladu sa odredbama zakona koji uređuje javno bilježništvo. Javni bilježnik donosi rješenja samo u postupku koji mu je povjeren od suda, stoga je radi pravne sigurnosti, u članku 50. i 51. izričito naglašeno da se navedenim člancima uređuje postupanje javnog bilježnika samo u povjerenim postupcima. U članku 52. brisana je odredba da se javnom bilježniku povjeravaju u rad postupci povodom prijedloga za sporazumni razvod braka bračnih drugova koji nemaju zajedničko maloljetno dijete i prijedloga za sporazumni raskid životnog partnerstva ako u životnoj zajednici ne živi maloljetno dijete. Dodana je odredba kojim se određuje da će ministar nadležan za poslove pravosuđa propisati pravilnikom visinu nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda. U članku 53. propisano je da se u izvanparničnim postupcima koje vode javni bilježnici, odnosno koji su povjereni u rad javnim bilježnicima ne plaćaju sudske pristojbe. U člancima 68., 75., 82., 85., 87., 88., 89., 91., 92., 93., 94., 96., 97., 99., 100. i 116. kao javnobilježnička isprava jasnije je navedeno da se radi o javnobilježničkom zapisniku, a u člancima 72., 87. i 89. brisane su odredbe o sudskim procjeniteljima. U članku 75. stavku 5. dodano je da je kupac dužan položiti kupovninu na poseban račun u postupku koji provodi javni bilježnik. U članku 85. dodano je da rješenje odnosno javnobilježnički zapisnik o osnivanju pologa treba sadržavati i upozorenje o pravnim posljedicama propuštanja roka iz članka 99, u člancima 87. i 89. pojašnjeno je da sudac, sudski savjetnik odnosno javni bilježnik može prisustvovati procjeni pologa, a mora prisustvovati predaji pologa. 

Nisu prihvaćeni prijedlozi da se predmetnim Zakonom detaljnije propišu pravila za postupanje javnih bilježnika, te da se javnim bilježnicima ne povjeri postupanje u pojedinim izvanparničnim predmetima, uz naglasak da je protiv odluke javnog bilježnika kao povjerenika suda u izvanparničnim postupcima osigurana pravna zaštita kroz pravo stranaka na pravni lijek o kojem odlučuje sud. Nadalje, vezano za  primjedbu o potrebi uređenja prakse u zemljišnim knjigama u odnosu na problematiku hipoteka i upisa starih preko pedeset godina navedeno je da problematiku uređuju  članci 162. i 163. Zakona o zemljišnim knjigama. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izvanparničnom postupku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 27. travnja   2023. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sudskim pristojbama, drugo čitanje, P.Z.br. 450, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. travnja 2022. godine. 
Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da se izmjenama Zakona o sudskim pristojbama pristupilo zbog nedovoljne preciznosti i različitog tumačenja pojedinih odredbi Zakona, posebno odredbi o nastanku pristojbene obveze, zatim o definiciji pristojbenog obveznika i posljedicama propuštanja plaćanja sudske pristojbe u propisanim rokovima u elektroničkoj komunikaciji, kao i radi terminološkog usklađivanja odredbe o oslobođenju od plaćanja sudskih pristojbi. Nadalje, uređuju se odredbe o zaštiti prava potrošača na vremenski ograničen pristup sudu oslobođenjem od plaćanja sudske pristojbe u slučajevima postojanja pravomoćne sudske odluke za zaštitu kolektivnih interesa.

U odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju, Konačni prijedlog zakona nema bitnijih izmjena, nastanak pristojbenih obveza za radnje izvan pojedinih vrsta sudskog postupka moći će se propisati i drugim propisima, pojam pristojbenog obveznika definira se šire od pojma stranke. Zadržava se umanjenje pristojbene obveze u iznosu od 50 % za elektroničku komunikaciju sa sudovima, umanjenje pristojbene obveze posebno se propisuje u zemljišnoknjižnom postupku. Izrijekom se propisuje da se zbog nepostupanja u rokovima propisanim člankom 7. Zakona, pristojbene obveze izjednačuju s onima izvan elektroničke komunikacije. Nadalje, propisuje se posebno oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi kod pokretanja postupaka u slučaju postojanja pravomoćne sudske odluke o zaštiti kolektivnog interesa. Status osoba s invaliditetom dokazuje se odgovarajućim ispravama nadležnih tijela. Radi zaštite prava potrošača propisuje se da u postupcima o utvrđivanju prethodnih pravnih pitanja u kojima se istodobno ne traži restitucija, naknada štete ili bilo kakva isplata, iznos vrijednosti spora ne može prijeći 1.327,22 eura.

Također, predlaže se usklađivanje novčanih iznosa iskazanih u kunama s uvođenjem eura, kao i terminološko usklađivanje pojedinih odredaba o oslobođenju od obveze plaćanja sudske pristojbe sa Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, izraz „poginulih“ zamjenjuje se izrazom „ smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata“. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese:   

Zakon o izmjenama Zakona o sudskim pristojbama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 12. travnja 2023. razmotrio je Prijedlog zakona o mirnom rješavanju sporova, prvo čitanje P.Z.E. br.469, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. ožujka 2023. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da je mirenje kao način rješavanja sporova regulirano općim zakonskim okvirom koji obuhvaća Zakon o mirenju iz 2011. godine i Zakon o parničnom postupku, međutim u praksi primjena instituta mirenja nije dostatna, povjerenje građana u mirenje kao način rješavanja sporova također nije dovoljno, sustav mirenja nije ujednačen, a institucije nisu nepovezane.

Slijedom navedenih razloga pristupilo se donošenju novog zakona u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kojim se osigurava provedba reformske mjere C2.5. R1 – povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana, u dijelu koji se odnosi na reformu instituta mirenja.

Prijedlogom zakona želi se olakšati pristup mirenju i sporazumnom rješavanju sporova, u svrhu izbjegavanja nepotrebnog pokretanja sudskih postupaka. U odnosu na sadašnju strukturu, mirenje može biti sudsko ili izvansudsko, kada se provodi pred institucijama za mirenje, kao što su centri za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj odvjetničkoj komori, Hrvatskoj obrtničkoj komori, Hrvatskoj udruzi za medijaciju i dr. Izmiritelje se određuje kao osobe koje na temelju sporazuma stranaka provode postupak mirenja, a Pravilnikom o registru izmiritelja i standardima za akreditiranje institucija za mirenje i izmiritelja omogućen je dobrovoljan upis u Registar izmiritelja, nakon osnovne obuke i dobivanja  certifikata od akreditirane institucije i upisa u Registar, u pravnom prometu predstavljali bi se kao registrirani izmiritelji. Nadalje, propisuje se osnivanje Centra za mirno rješavanje sporova koji će poticati mirno rješavanje sporova, davati suglasnost institucijama za mirno rješavanje sporova i suglasnost na programe edukacije, provoditi stručno osposobljavanje i usavršavanje medijatora, te voditi Registar medijatora i objavljivati informacije o mirnom rješavanju sporova, a moći će se uključiti i u poticanje drugih metoda autonomnog rješavanja sporova. Sam pojam mirnog rješavanja sporova definira se široko i obuhvaća medijaciju, zakonom uređene pregovore i druge alternativne načine rješavanja sporova. Pokušaj mirnog rješenja spora postaje procesna dužnost stranaka prije pokretanja parničnog postupka radi naknade štete i izričito se propisuje da troškovi medijacije koja nije dovršena sklapanjem nagodbe ulaze u parnične troškove, rok za rješenje spora je 60 dana. Sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske, očekivani početak rada Centra za mirno rješenje sporova kao javne ustanove i tri podružnice je lipanj 2023.

U raspravi je postavljeno pitanje o broju postupaka koji su uspješno završeni mirenjem, u slučaju kada je zakonom propisano obligatorno provođenje postupka mirenja prije pokretanja sudskih postupaka. Predstavnik predlagatelja naglasio je da podacima o broju postupaka koji su uspješno završili mirenjem raspolaže državno odvjetništvo, unatoč nepovjerenju građana koje postoji prema ovakvom načinu rješavanja sporova, posljednjih desetak godina zabilježen je porast broja postupaka koji su riješeni mirnim putem.

Nakon rasprave, Odbor je sa šest (6) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1.Prihvaća se Prijedlog zakona o mirnom rješavanju sporova.
2.Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 12. travnja 2023. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o prilagodbi pravila o izvanugovornoj građanskopravnoj odgovornosti s obzirom na umjetnu inteligenciju (Direktiva o odgovornosti za umjetnu inteligenciju) COM (2022) 496, koje je dostavio Odbor za europske poslove aktom od 15. ožujka 2023. 

Odbor je Prijedlog direktive razmotrio sukladno Radnom programu Odbora za europske poslove za 2023. godinu.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva pravosuđa i uprave.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženom Direktivom o prilagodbi pravila o izvanugovornoj građanskopravnoj odgovornosti s obzirom na umjetnu inteligenciju, utvrđuju zajednička pravila o otkrivanju dokaza o visokorizičnim sustavima umjetne inteligencije kako bi se tužitelju omogućilo da potkrijepi zahtjev za naknadu štete na temelju krivnje, i zajednička pravila o teretu dokazivanja u slučaju izvanugovornih građanskopravnih zahtjeva za naknadu štete na temelju krivnje koji se podnose nacionalnim sudovima za naknadu štete prouzročene sustavom umjetne inteligencije. Prijedlog direktive je dio paketa mjera za potporu uvođenju umjetne inteligencije u Europi poticanjem izvrsnosti i izgradnje povjerenja. Paket obuhvaća tri područja djelovanja zakonodavni prijedlog o utvrđivanju horizontalnih pravila o sustavima umjetne inteligencije kako bi se smanjili rizici za sigurnost i zaštitila temeljna prava, zatim reviziju sektorskih i horizontalnih pravila o sigurnosti proizvoda i pravila EU-a za rješavanje pitanja odgovornosti povezanih sa sustavima umjetne inteligencije. Komisija u području umjetne inteligencije primjenjuje holistički pristup odgovornosti tako što predlaže prilagodbe odgovornosti proizvođača za neispravne proizvode u skladu s Direktivom o odgovornosti za neispravne proizvode te ciljano usklađivanje u okviru Prijedloga direktive o umjetnoj inteligenciji. Ta dva prijedloga su povezana i čine paket jer se zahtjevi koji ulaze u njihovo područje primjene odnose na različite vrste odgovornosti. Direktiva o odgovornosti za neispravne proizvode odnosi se na proizvođačevu odgovornost bez krivnje (objektivna odgovornost) za neispravne proizvode, što dovodi do naknade za određene vrste šteta koje su pretrpjeli pojedinci. Direktiva za umjetnu inteligenciju odnosi se na odštetne zahtjeve podnijete na temelju nacionalnog prava koji se uglavnom temelje na odgovornosti na temelju krivnje (subjektivna odgovornost) za bilo koju vrstu štete i bilo kojeg oštećenika. Postojeća nacionalna pravila o odgovornosti, posebno na temelju krivnje, nisu prikladna za obradu odštetnih zahtjeva za štete prouzročene proizvodima i uslugama koji se temelje na umjetnoj inteligenciji. U skladu s tim pravilima oštećenici moraju dokazati protupravno postupanje ili propust osobe koja je prouzročila štetu, a zbog specifičnosti umjetne inteligencije oštećenicima može biti teško identificirati odgovornu osobu i dokazati osnovanost odštetnog zahtjeva. Zbog specifičnosti umjetne inteligencije, neizvjesno je kako bi nacionalni sudovi tumačili i primjenjivali postojeća nacionalna pravila o odgovornosti u predmetima povezanima s umjetnom inteligencijom. Navedeno uzrokuje pravnu nesigurnost za oštećenike koji bi podnijeli odštetni zahtjev i za poduzeća kojima je teško predvidjeti primjenu postojećih pravila o odgovornosti, učinak je još veći za poduzeća koja posluju prekogranično jer su izloženi pravnoj nesigurnosti u pravnim sustavima država s kojima posluju. Stoga je cilj Prijedloga promicati uvođenje pouzdane umjetne inteligencije osiguranjem jednake zaštite za žrtve štete prouzročene umjetnom inteligencijom kao i za žrtve štete prouzročene bilo kojom drugom vrstom proizvoda.

Nadalje, istaknuto je da Republika Hrvatska podržava svrhu koja se želi postići Prijedlogom direktive, RH prepoznaje potrebu izgradnje povjerenja u UI i povećanje njene primjene što će se postići harmonizacijom mjera na razini EU, sprječavanjem rascjepkanosti i povećanjem pravne sigurnosti umjesto da se pravila o odgovornosti prilagođavaju nacionalnoj razini. U interesu je ekonomije Republike Hrvatske, IT sektora i startupova usklađenje građanskopravne odgovornosti za UI s obzirom na procjenu Europske komisije kako bi harmonizacija na razini Europske unije imala pozitivan učinak na 5 do 7% proizvodne vrijednosti prekogranične trgovine. Harmonizacija bi smanjila troškove pravnog informiranja, interne troškove upravljanja rizicima, procjene rizika osiguranja. Radi poboljšanja pristupa djelotvornom pravosudnom sustavu i ostvarenju pravne sigurnosti, Republika Hrvatska podržava nastojanje da žrtve štete prouzročene umjetnom inteligencijom imaju jednaku razinu zaštite kao i žrtve štete koja nije povezana s UI. Republika Hrvatska želi istaknuti kako se inicijalna faza analize Prijedloga direktive u velikoj mjeri poziva na Akt o umjetnoj inteligenciji, iako se time nastoji osigurati dosljednost dva zakonodavna akta, postavlja se pitanje smislenosti rasprave o Prijedlogu direktive koji uvelike ovisi o tekstu koji još jedno vrijeme neće biti usuglašen među zakonodavcima. Također, ističe se da je u inicijalnoj fazi potrebno pojasniti naziv Prijedloga direktive s obzirom da ona ne sadrži materijalno pravna pravila o izvanugovornoj građanskopravnoj odgovornosti s obzirom na UI već sadrži procesna pravila koja uređuju otkrivanje dokaza i teret dokazivanja u vidu oborive pretpostavke.

U raspravi je istaknuto da je područje umjetne inteligencije novo područje za koje nismo spremni, stoga se, u inicijalnoj fazi razmatranja Prijedloga direktive predlaže nositelju izrade stajališta da provede edukaciju državnih dužnosnika i službenika o umjetnoj inteligenciji i normiranju pravila građanskopravne odgovornosti za umjetnu inteligenciju. U odnosu na stajalište Republike Hrvatske izneseno je da se u kontekstu utvrđivanja odgovornosti osobita pažnja treba posvetiti velikim tehnološkim kompanijama i njihovoj odgovornosti za programe i proizvode.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“, utvrdio mišljenje kojim je podržao stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prilagodbi pravila o izvanugovornoj građanskopravnoj odgovornosti s obzirom na umjetnu inteligenciju (Direktiva o odgovornosti za umjetnu inteligenciju) COM (2022) 496.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj dana 23. ožujka 2023. razmotrio je Prijedlog zakona o izvanparničnom postupku, prvo čitanje, P. Z. br. 458, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  2. ožujka  2023. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je postojeće uređenje izvanparničnog postupka, građanskog sudskog postupka s obilježjem nespornog postupka, potrebno osuvremeniti, te urediti pravila izvanparničnog postupka koji bi građanima i pravnim subjektima osigurao pravnu sigurnost i transparentnost postupka. Osim toga, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026.predviđena je reforma izvanparničnog postupka odgovarajućim normativnim izmjenama. Kako u RH nije donesen Zakon o izvanparničnom postupku, primjenjuju se pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. Osim toga, izvanparnično procesno pravo RH obuhvaća i niz zakona koji su primarno materijalnopravnog karaktera, ali sadržavaju i postupovne odredbe (Obiteljski zakon, Zakon o nasljeđivanju, Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o izvlaštenju, Zakon o mjenici, Ovršni zakon, Stečajni zakon, Zakon o zemljišnim knjigama). Važećom regulativom provođenje izvanparničnih postupaka obilježeno je nizom problema koji nisu uspješno riješeni donošenjem zakona kojima je niz posebnih izvanparničnih postupaka uređeno na nov način, kao i uređenjem izvanparničnih postupaka postupovnim odredbama zakona koji su primarno materijalnopravnog karaktera. Predloženi zakon ima za cilj zauzimanje pozicije općeg i osnovnog izvora izvanparničnog postupka. U izradi prijedloga osobita je pažnja posvećena općim pravilima i odredbama za posebne postupke. U odnosu na pravila parničnog postupka, ona su supsidijarni pravni izvor svim izvanparničnim stvarima, u slučaju da pravila izvanparničnog procesnog prava ne uređuju konkretno procesno pitanje. Pravila parničnog procesnog prava primjenjuju se na odgovarajući način, uzimajući u obzir pravnu prirodu izvanparničnog postupka.

Prijedlogom se javnim bilježnicima povjerava postupanje u izvanparničnim postupcima sporazumnog razvoda braka, proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanja smrti, uređenja međa ukoliko su stranke podnijele sporazumni prijedlog za uređenje međe i razvrgnuće suvlasničke zajednice. 

U raspravi je podržan predloženi zakon, te istaknuto da bi predlagatelj do drugog čitanja zakona trebao raspraviti pitanje prakse u zemljišnim knjigama u odnosu na problematiku hipoteka i upisa starih preko pedeset godina.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam ( 7) glasova „za“ i  jednim ( 1) „suzdržanim“ glasom  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izvanparničnom postupku.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                              
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 7. ožujka 2023.  razmotrio je Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022. godine.

Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Provedena je objedinjena rasprava Izvješća o radu probacijske službe za 2021. godinu i Izvješća o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2021. godinu.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da predmetno Izvješće sadrži osnovni ustrojstveni prikaz i funkcioniranje upravne organizacije za zatvorski sustav ministarstva nadležnog za pravosuđe, kao i osnovne pokazatelje o brojnom stanju i strukturi osoba lišenih slobode, poslovima vezanim za postupanje sa zatvorenicima, strukturi zaposlenika zatvorskog sustava i financijskom poslovanju. Tijekom izvještajnog razdoblja ukupni kapaciteti u kaznionicama i zatvorima iznosili su 2.912 mjesta u zatvorenim uvjetima, 608 mjesta u poluotvorenim uvjetima i 285 mjesta u otvorenim uvjetima, ukupno 3.805 mjesta. Broj novoprimljenih osoba lišenih slobode tijekom 2021. godine veći je za 3,4% više nego 2020. U zatvorskom sustavu  467 je osoba lišenih slobode stranih državljana, od čega 92 osobe iz država članica EU te 375 osoba iz drugih država, broj stranih državljana povećao se za 22,57% najviše iz BiH, Republike Srbije, Rumunjske i Italije, pri čemu je 58,05% stranih osoba počinilo kazneno djelo iz članka 356. Kaznenog zakona, protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH.

Izvješćem su prikazani podaci o čimbenicima sigurnosnih rizika,  a u svim kaznenim tijelima osigurani su stabilni sigurnosni uvjeti. Prikazani su podaci o zaposlenicima kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara uprave za zatvorski sustav i probaciju, od ukupno sistematiziranih 3559 radnih mjesta, u izvještajnom razdoblju popunjeno je bilo 2.572 ili 72,27%. Prikazani su rezultati poslovanja,  prikazane su aktivnosti i planirana poboljšanja u sljedećem razdoblju. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2021. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 7. ožujka 2023.  razmotrio je Izvješće o radu probacijske službe za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022. godine.     
Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Provedena je objedinjena rasprava Izvješća o radu probacijske službe za 2021. godinu i Izvješća o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2021. godinu.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se probacijski poslovi obavljaju s ciljem zaštite društvene zajednice od počinitelja kaznenog dijela, njegove resocijalizacije i reintegracije u zajednicu. Tijekom izvještajnog razdoblja probacijska služba je radila na izvršavanju 6.875 predmeta, zaprimljeno je ukupno 3.167 novih predmeta, završeno je 3.219 predmeta. Najveći broj predmeta imao je Probacijski ured Zagreb I (21,3 %), Probacijski ured Zagreb II (10,3 %) i Probacijski ured Varaždin (10,2 %). Osobe uključene u probaciju odradile su ukupno 546.673 sati rada za opće dobro, za koji je na raspolaganju  bilo 1.380 pravnih osoba. Istaknuto je da se unatoč pandemiji, radilo  na jačanju suradnje između zatvorskog i probacijskog sustava, započela je prilagodba Sustava procjene počinitelja za primjenu u zatvorskom sustavu, te se radilo na unapređenju funkcionalnosti novog Zatvorskog i probacijskog informacijskog sustava (ZPIS). Od projekata izdvojen je Norveški financijski mehanizam 2014 – 2021, kojem su glavni ciljevi unaprijeđenije materijalnih i tehničkih uvjeta za rad probacijskih službenika, zatvorskog sustava, probacijske prakse, te uvođenje elektroničkog nadzora u hrvatsku kaznenopravnu praksu. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o radu probacijske službe za 2021. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 7. ožujka 2023. razmotrio je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2020. godinu i Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktom od 30. travnja 2021. godine i aktom od 26. travnja 2022. godine.  
Odbor je raspravio Izvješća u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.  
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa:022-03/21-12/49, Urbroj: 50301-21/06-22-8 od 27. siječnja 2022. godine i Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/22-12/40, Urbroj: 50301-21/06-23-6 od 8. veljače 2023. godine.
Odbor je o predmetnim izvješćima proveo objedinjenu raspravu. 
U uvodnom izlaganju predsjednik Vrhovnog suda naglasio je da se u Izvješću navode pokazatelji učinkovitosti i kvalitete rada sudova po vrstama predmeta na razini cijelog sustava te posebno na razini Vrhovnog suda Republike Hrvatske, županijskih, općinskih i specijaliziranih sudova. Također je ukazao na odredbu članka 45. stavka 6. Zakona o sudovima koja propisuje da prilikom zauzimanja stajališta, Hrvatski sabor neće raspravljati niti zauzimati stajališta o stanju pojedinih sudskih predmeta ili o radu pojedinih sudaca niti će na drugi način dovoditi u pitanje samostalnost i neovisnost sudaca i sudbene vlasti. U nastavku izlaganja izvijestio je da je u izvještajnom razdoblju efikasnost rada sudova bila  manja što se može jednim dijelom može opravdati radom u uvjetima provođenja COVID mjera, budući da svi sudovi nisu mogli osigurati prostorne  i tehničke uvjete rada. Što se tiče kadrova u pravosuđu i dobne strukture istaknuo je da se broj sudaca svake godine smanjuje, da ni jedan sudac nije mlađi od 30 godina, zbog dugotrajnog studija, obavezne prakse, polaganja pravosudnog ispita i pohađanja  Državne škole za pravosudne dužnosnike. Da bi mlađe osobe mogle ući u sustav potrebno je preispitati vjerodostojnost Državne škole za pravosudne dužnosnike, jer je pravosudni ispit uvijek bio koncipiran tako da je bio čvrsti kriterij ulaska u pravosuđe i državno odvjetništvo. Što se tiče broja predmeta činjenica je da se svake godine na sudovima primi preko milijun predmeta, predmeti sistemske naravi kao što su krediti u švicarskim francima ili sporovi koji proizlaze iz temeljnih kolektivnih ugovora jesu predmeti koji opterećuju i bez takvih predmeta situacija bi bila znatno bolja. Što se tiče brzine rješavanja predmeta, na županijskim sudovima postignut je značajan napredak, to se može pripisati algoritmu automatske dodjele žalbenih predmeta u rad, takvom dodjelom predmeta pojačana je efikasnost županijskih sudova i rasterećenje onih sudova koji su imali najveći broj predmeta. Ista situacija dobre efikasnosti i smanjenja broja predmeta dogodila se i na Visokom trgovačkom sudu RH, taj sud će u narednom periodu poraditi na kvaliteti presuda. Situacija nije dobra na općinskim sudovima gdje je velik broj predmeta vezan za kredite i prava iz kolektivnih ugovora kao i na trgovačkim sudovima. U zemljišnoknjižnim predmetima velike su razlike, dok pojedine gruntovnice rješavaju probleme u nekoliko dana, problemi su na gruntovnicama Splita, Makarske, Zadra i drugih gradova na obali, dijelom je pitanje nebrige i povijesti upisa, a dijelom što gruntovnice nisu dobile odobrenja za zapošljavanje zemljišnoknjižnih referenata. Stanje u zagrebačkoj gruntovnici postepeno se sređuje. Upravni sudovi su u radu relativno dobri. Od osnivanja Visokog prekršajnog suda RH postoji sistemski problem u pripajanju prekršajnih sudova općinskim sudovima izuzev Zagreba i Splita. Dogodilo se da su predsjednici općinskih sudova smanjivali broj prekršajnih sudaca, posljedica toga je smanjena efikasnost u prekršajnim predmetima. To stanje se prati i poduzimaju potrebne mjere u suradnji predsjednika Visokog prekršajnog suda i predsjednika općinskih sudova. Što se tiče starih predmeta njihov broj se smanjuje. Županijskim sudovima naloženo je da dostave izvješća o onim predmetima koji su rezultat ukidnih odluka Europskog suda za ljudska prava. Smatra da bi se stanje dodatno popravilo kada bi se taj posao sucima više vrednovao, budući da postoje objektivni razlozi zašto ti predmeti nisu riješeni. Osim toga iznio je da u dogovoru s predsjednicima sudova za suce koji rade na starim predmetima, taj posao treba biti vrednovan kao opravdan razlog u slučaju neostvarenja norme. Svakako je pitanje starih predmeta primarno u rješavanju, budući da u vrednovanju Europske unije dosta zaostajemo. U radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske problem je u građanskom odjelu, od uvođenja revizije po dopuštenju stanje se bitno promijenilo, osim toga suci raspoređeni na dvije godine na Vrhovni sud, također pridonose smanjenju predmeta. Istaknuo je da je stanje na Kaznenom odjelu dobro, jer su žalbeni predmeti prebačeni na Visoki kazneni sud RH. Za suce kaznenog odjela  napomenuo je da je njihov broj smanjen odlaskom u mirovinu, te da će suci Kaznenog odjela postupati po izvanrednim pravnim lijekovima na odluke Visokog kaznenog suda. Što se tiče uvjeta rada loše je stanje zgrada, prostori su nefunkcionalni, pokazalo se to u radu sudova pri provođenju COVID mjera. Sudovi su ovisni o Ministarstvu pravosuđa, i tu bi trebalo mijenjati i slijediti praksu drugih europskih zemalja. Stanje u Gradu Zagrebu nije dobro počevši od Općinskog suda, Trgovačkog suda u Zagrebu, dodatno je pogoršano potresom. Istaknuo je i pitanje plaća sudaca, naglasivši da iako postoji Zakon o plaćama sudaca koji je više puta mijenjan, ne postoji koncepcija koja bi osigurala neovisnost i položaj sudaca. Mišljenja je da bi po uzoru na druge zemlje trebalo urediti pitanje mirovine sudaca i usklađivanje plaća s rastom troškova života. Napominje da su plaće službenika i namještenika sudova minimalne, da sudski savjetnici imaju status državnih službenika, iako po odredbama Zakona o parničnom postupku provode sudske poslove, te bi trebali biti sudski službenici. Poslovi koje obavljaju specifični su za poslove u pravosuđu, primjerice za posao sudskog zapisničara potrebne su dvije godine rada za uredno obavljanje, i kada osposobljeni ljudi odlaze za sudova to su ogromni gubici. 

Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Vrhovnog suda uslijedile su replike članova Odbora za pravosuđe i prisutnih zastupnika.

Predsjedniku Vrhovnog suda postavljeno je pitanje kakav je njegov stav u vezi najavljenih izmjena Zakona o kaznenom postupku u vezi curenja informacija u istragama, te kako je moguće da sudac u postupku priznavanja strane sudske odluke ne napravi ni minimum provjere dokumenata o posvajanju djeteta. Poznato je da R. Kongo zabranjuje međunarodna posvojenja od 2017., u vezi izjave da su suci u spornim predmetima preuzeli rizik, upitan je zašto suci nemaju razumijevanje za posvojenja naše djece. U odgovoru predsjednik suda naglasio je kako nije dobro da cure informacije iz istraga, niti je dobra najava izmjene propisa bez dobre provjere, to su temeljni zakoni, i nije ih dobro mijenjati radi jedne stvari. Potrebno je analizirati primjenu zakona, formirati skupinu, između ostaloga analizirati i da li je osnivanje Visokog kaznenog suda RH umanjilo ulogu Vrhovnog suda RH, nakon takve analize odlučiti o promjenama zakona. Na pitanje o posvojenju odgovorio je da su domaća posvojenja upravni postupci te da o njima odlučuju upravna tijela, dok odluke o međunarodnim posvojenjima podliježu sudskom postupku priznavanja, smatra da kod nas postoji pravna praznina, na temelju rješenja o priznanju trebalo bi provjeriti i ostale pretpostavke za posvojenje. 
Nadalje, postavljeno pitanje je snosi li kao predsjednik suda odgovornost za zastaru u predmetu Indeks i predmetu Vrtovi sunca, i koje je radnje poduzeo po pitanju zastare predmeta i odštete. U odgovoru predsjednik Vrhovnog suda naglasio je da nije u mogućnosti davati odgovore u konkretnim predmetima.
Također, Izvješće je pohvaljeno u dijelu analize stanja u pravosuđu i prijedloga mjera. Postavljen je upit vezan za veliki predmet koji opterećuje pravosuđe i prijeti mu zastara, a u kojem je sudska evidencija vratila predmet radi usuglašavanja stajališta, kada se može očekivati donošenje odluke. Predsjednik je u odgovoru istaknuo da se radi sve što je uobičajeno u ovakvim slučajevima, da je postupak u tijeku, te da nije neuobičajeno da postoje suprotstavljena mišljenja.
Osim toga, u odnosu na godišnji priljev predmeta od preko milijun i neriješene stare predmete, iskazana je bojazan da će se broj neriješenih predmeta povećavati. S obzirom da je u Izvješću izneseno koliko država i poduzeća u vlasništvu države produciraju sudskih postupaka i da je predloženo povlačenje određenog broja tužbi, postavljen je upit da li su se resorni ministar ili Vlada RH o tome očitovali. U odgovoru je predsjednik istaknuo da na sastanku s ministrom pravosuđa o tome nije bilo riječi, nego o plaćama svih zaposlenika na sudovima. Bilo je riječi i o imenovanjima vještaka i donošenju pravilnika, postupak imenovanja vještaka prenosi se na ministra pravosuđa i smatra da to nije dobro rješenje.  
Također, uz konstataciju pomaka u pravosuđu, postavljen je upit kakav je stav predsjednika suda po pitanju presumpcije nevinosti u kontekstu medijskih objava u istragama, u kojem bi se smjeru trebala razvijati sudska praksa. U odgovoru predsjednik je istaknuo da mediji trebaju biti profesionalniji, te da su određene stvari nedopustive u istrazi, mediji ne smiju prejudicirati krivnju i osuđivati ljude unaprijed. 
Nadalje, postavljeni su upiti vezani za problematiku ovrha, sudjelovanja javnih bilježnika i FINA-e u ovršnim postupcima, preporuka za regulaciju, pitanja apsolutne zastare te prodaje nekretnina putem FINA-e. U odgovoru predsjednik je istaknuo da je većina blokiranih u domeni potrošačkog prava, temelj blokada su ovršni naslovi, bez kontradiktornog postupka pred sudom. Iznio je da je suština EU prakse u tome da ovakav način izdavanja rješenja o ovrsi bez mogućnosti uvida u ugovor krši potrošačko pravo. Primjena europskog prava je obvezujuća i za to su nadležni sudovi, sud ima pravo otkloniti primjenu domaćeg zakona ako utvrdi da njezin konačan učinak onemogućuje punu primjenu direktive. U svim zakonima o potrošačkim kreditiranjima može se promijeniti opće pravilo uračunavanja.
Osim toga, u vezi plaća istaknuto je da su podignute 2019. godine, da je iskorak i digitalizacija, rad na daljinu, uvedena je revizija po dopuštenju, počeo je s radom Visoki kazneni sud, uložena su znatna sredstva u gruntovnice i zgrade sudova, u vezi iznesenog postavljen je upit smatra li predsjednik da postoji sustavna namjera blokiranja pravosuđa. U odgovoru predsjednik je istaknuo da je stanje rezultat 30-godišnjeg zanemarivanja, da se dosta radi i ulaže i sredstvima Svjetske banke, no unatoč tome to nije dovoljno. Nema sustavnih rješenja.
Također, u replici je izneseno da percepcija pravosuđa nije dobra, prisutan je nedostatak kadrova, unatoč povećanjima plaće nisu zadovoljavajuće, s tim u vezi postavljen je upit da li je napravljena analiza plaća u odnosu na druge zemlje i što može konkretno predložiti, smatra li da su samo plaće problem kako bi se mladi ljudi motivirali za rad u pravosuđu. U odgovoru predsjednik ističe da su plaće u odnosu na druge zemlje pri dnu, plaće treba podići da bi se ljude privuklo i zadržalo, često se na natječaje ne javi nitko, osobito na obali. Način rada odnosno povećanje norme sudaca dodatno je povećalo nezadovoljstvo sudaca. Smatra da je sustav platnih razreda dobar za sustavne promjene.
Nadalje, upitan je vlada li i dalje na Vrhovnom sudu prema njemu nepovjerenje ili se stanje popravilo. U odgovoru predsjednik je istaknuo da je nepovjerenje primarno bilo iz razloga što za predsjednika suda dolazi sudac prvostupanjskog suda, situacija je prilično normalna i kod većine sudaca postoji povjerenje.
Također, postavljen je upit u vezi stanja infrastrukture, velikog broja zgrada u najmu za koje nema iznosa zakupnina, što bi bilo potrebno napraviti, kakav dokument izraditi, s obzirom na sredstva koja postoje u omotnicama Europske unije. U odgovoru predsjednik smatra da treba utvrditi mogu li stare zgrade zadovoljiti, sud bi trebao biti dostupan u središtu,  potrebno je razdvojiti sudnice i kancele, odrediti lokacije. 
Osim toga, u replici je izneseno da nedolazak ministra na sjednicu na neki način govori o odnosu prema pravosuđu, s tim vezi postavljen je upit kako kao predsjednik suda surađuje s ministrom pravosuđa. U odgovoru predsjednik je iznio da je komunikacija s ministrom normalna ali prerijetka. Specifičnost sudova je ustavni položaj, neovisnog tijela, samostalnog organa vlasti, a ministarstvo bi trebalo biti opća služba u funkciji pravosuđa. Ministarstvo ne uvažava mišljenja Proširene sjednice Vrhovnog suda.
Nadalje, u replici je pohvaljeno izvješće i istaknuto da se ono razlikuje u odnosu na prethodne godine, budući da sadrži ocjenu stanja i prijedloge mjera. Postavljen je upit u vezi Državne škole za pravosudne dužnosnike smatra li osobno da se ide prema ukidanju Škole, kakav je njegov stav na predložene izmjene zakona kojima se uređuju da sudski savjetnici nemaju obvezu pohađanja Škole, radi li se diskriminaciji u odnosu na druge pristupnike. Vezano za presumpciju neovisnosti, bitno je na koji način mediji dolaze do informacija, ne smiju zadirati u privatni i obiteljski život. U vezi objava presuda postavljen je upit mogu li se uskoro očekivati objave svih presuda. Upitan je i kako je doživio zabrinutost  Europske komisije iz Izvješća o vladavini prava za 2020. godinu zbog poslanog upitnika sucima. U odgovoru predsjednik je istaknuo da je za sudske savjetnike ključno ocjenjivanje što nije dobro, smatra da je uvođenje Državne škole za pravosudne dužnosnike nepotrebno, ljudi se strahovito iscrpljuju na pravosudnom ispitu, osim toga pohađanjem Škole kasnije se ulazi u pravosudni sustav. U vezi objava presuda izvijestio je da se planiraju programi do 2024. godine, predložio je da presude dostupne na portalu SupraNova budu dostupne odvjetnicima. Postupno se odustaje od anonimizacije, osim u obiteljskim predmetima. U vezi upitnika kratko je odgovorio da se trebaju uspostaviti kriteriji kroz Zakon o sudovima.
Također, zatražen je stav predsjednika oko najave da se istrage sele iz tužiteljstva u policiju. U odgovoru je predsjednik istaknuo da je položaj Državnog odvjetništva definiran Ustavom RH, ali isto tako da treba slijediti pravnu tradiciju.  

U raspravi predstavnik Vlade istaknuo je da Vlada RH predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješća predsjednika Vrhovnog suda. Ministarstvo pravosuđa i uprave svjesno je svih poteškoća sudbene vlasti i pravosuđa u cjelini, rješavanju tih problema pristupa zakonodavno, predlaganjem odgovarajućih zakonodavnih rješenja, organizacijskih  predlaganjem i praćenjem akcijskih i razvojnih planova, ulaganjem u infrastrukturu, informatizaciju i ljudske resurse. U proteklih 7 godina uloženo je 61 milijun eura, u narednih 7 godina planira se investirati 330 milijuna eura. Za projekte pravosudnih tijela u iduće tri godine uložit će se 5,5 milijuna eura. Istaknuto je da se uvodi tonsko snimanje ročišta, u protekle dvije godine dane su suglasnosti na sve zahtjeve za zapošljavanjem, a od 2019. godine tri puta se mijenjala Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi kako bi se adresirale niske plaće, povećana je i osnovica. Vidljiv je trend povećanja učinkovitosti sudova, smanjenje broja neriješenih predmeta i smanjenje duljine trajanja postupka, a tijekom prošle godine hrvatski sudovi riješili su više od 52000 predmeta više nego što su ih zaprimili. Ministarstvo i Vlada RH ostat će i dalje predani radu na poboljšanju učinkovitosti pravosuđa, novi sustav plaća bit će značajan iskorak, nastavljaju se ulaganja kako predviđa Nacionalni plan razvoja pravosudnog sustava za razdoblje od 2022. do 2027. godine. 
Predsjednik VSRH upitan je dalje u raspravi za stav oko novog Zakona o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača koji je prošao prvo čitanje, odnosno kako bi trebalo urediti te tužbe, zatim slaže li se da su česte izmjene Zakona o kaznenom postupku štetne. Ukazano je da su javni bilježnici preuzeli dio sudske nadležnosti, prijedlogom novog izvanparničnog postupka prenijelo bi se još više sudske nadležnosti javnim bilježnicima. Vezano za slučaj „Franak“ važno je da VSRH do 11. mjeseca donese stav koji će biti pravičan i u korist hrvatskih potrošača, u aferi posvajanja djece iz Zambije trebalo bi doći do potpune istine i istražiti odluke domaćih sudova. Predsjednik VSRH odgovorio je da na Zakonu o predstavničkim tužbama radi Ministarstvo gospodarstva, on se očitovao o tom zakonu i dao je primjedbe koje Ministarstvo nije prihvatilo, u konkretnom slučaju treba prenijeti određene direktive, no pitanje je kako će se prihvatiti, sud može odbaciti kolektivnu tužbu ako zaključi da je ona neosnovana, što je ispušteno u ovom prijedlogu, ističe da sa kolektivnim tužbama treba biti na oprezu zbog mogućih manipulacija. Nadalje, smatra da je prenošenje nadležnosti na javne bilježnike problematično, preopterećenost sudova koristi se kao razlog smanjenja nadležnosti i prebacivanja iste na FINA-u i javne bilježnike. 
U nastavku je upućeno pitanje predsjedniku VSRH o ispunjavanju norme za vrijeme obnašanja sudačke dužnosti, te koje su mjere poduzete zbog zastare predmeta „Indeks“ i „Vrtovi sunca“. Odgovoreno je da je kao sudac u radu imao vrlo teške parnične predmete, ukazavši da metodologija ne valorizira težinu predmeta, uglavnom je ispunjavao punu normu osim jedne godine 70-80%. Vezano za zastare postupaka sazvana je sjednica kaznenog odjela VSRH, stegovni postupci nisu pokrenuti, ali uz upozorenja.
Nadalje u raspravi je pohvaljeno Izvješće, napredak je u objektivnosti prikaza podataka relevantnih zakonodavcu, ukazano je na loše materijalne i prostorne uvijete, zbog čega ne treba čuditi odlazak ljudi iz sustava, otkazivanje rasprava i rast broja  neriješenih predmeta, zakonodavni odgovor izostaje jer se o Izvješću raspravlja dvije godine kasnije, iako bi se zbog stanja u pravosuđu o njemu trebalo raspravljati na  polugodišnjoj razini, odmah intervenirati i prilagoditi državni proračun. Istaknuto je da je neophodna promjena politike plaća, ulaganje u materijalne uvijete, te promjena u načinu otplate dugova. Upućeno je pitanje o grupi predmeta vezano za RBA zadruge, s obzirom da se rasprave u tim predmetima kontinuirano odgađaju, predmeti se gomilaju, trebalo bi na VSRH potaknuti rješavanje tih složenih predmeta. Izneseno je i mišljenje da suci nisu dovoljno educirani oko primjene prava Europske unije, ako postoji diskrepancija domaćeg i europskog prava mora se primijeniti europsko pravo, pogotovo u potrošačkim ugovorima. Istaknuto je da je pravo europske unije i hrvatsko unutrašnje pravo, koje čak ima prednost, u određenim situacijama možemo čak plaćati penale, po uzoru na preporuku sucima vezano za izricanje preblagih kazni, trebalo bi ukazati i na primjenu prava EU. 
Također, vezano za postupke između tijela javne vlasti koji u jednom djelu također opterećuju rad sudova istaknuto je da bi predstavnici vlasti i jedinica lokalne i regionalne  samouprave trebali mirenjem riješiti te sporove, zbog visokih iznosa odvjetničkih troškova ti postupci mogu služiti i za netransparentno izvlačenje novaca, neprimjereno je da takva trgovačka društva u vlasništvu države i javnopravna tijela ne plaćaju sudske pristojbe.  
U replici na materijalne uvjete sudstva, istaknuto je da treba još poboljšati materijalne uvijete, ali i da je osnovica za službenike i namještenike povećana 30%,  povećane su božićnice i regresi, od 2019. tri puta se mijenjala uredba  radi povećanja plaća zapisničara, informatičara, dane su suglasnosti na sva zapošljavanja, u zadnjih 6 godina 60 milijuna eura uloženo je u infrastrukturu, a u planu su dodatna ulaganja 330 milijuna eura. 
U odgovoru je navedeno da se postupci RBA zadruga još uvijek vode na prvom stupnju i sucima se ne mogu davati upute, radi se o specifičnom problemu do kojeg je došlo ukidanjem „lex Škibola“, iz čega su domaći suci u većem dijelu smatrali da su time ugovori ispravni, iako to nije navedeno, na neki način je dana uputa da se ništavost može utvrđivati sudskim putem, VSRH donijeti će stav o tim postupcima. Broj sudaca u poznavanju europskog prava nije zadovoljavajući, a vezano za sporove između državnih tvrtki i oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi za javnopravna tijela koje se tumači vrlo široko, istaknuto je da je pravna regulativa neprecizna, a  iznimke dovode do  neravnopravnosti stranaka u postupku, nelogično je da javna poduzeća sa velikim primanjima ne plaćaju pristojbe. 
U raspravi je nadalje istaknuto kao pohvalno da uz statistiku imamo i analizu statistike, pravosudni sustav trebalo bi otvoriti prema javnosti i pravnoj struci, provesti teritorijalni preustroj, reorganizirati Državno sudbeno vijeće te unaprijediti efikasnosti i ujednačenje sudske prakse. Ukazano je na problem u tumačenju pravne norme u skladu sa hijerarhijski višim propisom i europskim pravom, norma se uglavnom tumači gramatički. Vezano za neovisnost sudaca, plaće bi trebalo regulirati samo zakonom, a ne uredbama,  a problematične su i periodičke sigurnosne provjere sudaca, istaknuto je da ne može postojati neovisnost unutar sustava bez odgovornosti. Ukazano je na neprimjenu mišljenja i odluka VSRH u prvostupanjskim postupcima i vraćanju na ponovno suđenje predmeta od strane Županijskog suda, umjesto da sami presuđuju ili preinačuju odluke. Odgovoreno je da treba još urediti primjenu normi, svim sucima poslan je tekst Europske Komisije sa  relevantnom praksom Suda u Luksemburgu o pravu potrošača i relevantne odluke Suda u Strasbourgu o primjeni članka 10. Europske konvencije. Stav opće sjednice VSRH protiv sigurnosnih provjera Ministarstvo pravosuđa i uprave nije prihvatilo, ukazano je da bi se trebalo ugledati na neke standarde, primjerice u Njemačkoj učinkovita provjera imovine od strane poreznih tijela. Zakonskim izmjenama ograničile su se ukidne odluke i ponavljanje postupaka, a prijedlog o ulasku ljudi izvan sustava u sudstvo je dobar prijedlog, osobito što se tiče specijaliziranih sudova. 
U raspravi je ukazano i  na velik priljev predmeta i zatrpanost općinskih sudova koji imaju široku nadležnost, a nakon spajanja općinskih i prekršajnih sudova, postavljeno je pitanje o koncentraciji nadležnosti, u kontekstu materijalnih i prostornih uvjeta, te koji predmeti najviše odugovlače rad sudaca i produžuju vrijeme rješavanja predmeta. Odgovoreno je da je postojao zahtjev iz EU da se smanji broj sudova, manjem broju sudova bi se trebalo prilagoditi unutrašnjom organizacijom, također, predsjednicima svih općinskih sudova dana je uputa da se prekršajni predmeti ne smiju zanemarivati.  Zagušenje stvaraju predmeti „kredita u CHF-u“ i radni sporovi iz kolektivnih ugovora, kojih zajedno ima od 100.000 do 150.000.
U raspravi je ukazano na često isticanje presumpcije nevinosti, međutim u političkoj raspravi legitimno je pravo kritizirati, time se ne izriču sudske presude niti bi to trebalo imati  utjecaja na suce. Istaknuto je da se u članku 6. Zakona o sudovima, koji propisuje zabranu utjecaja na suce, načela demokratskog društva mogu široko tumačiti, međutim ako sudovi utvrde isto činjenično stanje, a donesu različite odluke, na to treba ukazati, pogotovo ako postoje politički kriteriji za odluku, treba tražiti ravnotežu u tome što je objektivno zaštita neovisnosti u donošenju odluka i slobode izražavanja misli, te međusobne kontrole vlasti. Također je izražen stav da se sjednice Državnog sudbenog vijeća snimaju i objavljuju na Internetu, te da se sjednice održavaju u parlamentu, koji bi trebao osigurati javnost rada, a izvršna vlast logistiku, kako bi se povećalo povjerenje u izbor sudaca. Predsjednik VSRH odgovorio je da su upravo u kontekstu slobode svim sucima poslani materijali o praksi sudovanja suda u Luksemburgu i Strasbourgu o slobodi izražavanja i kriterijima kako suditi u određenim slučajevima javne kritike, uvrede ili klevete, navodeći da je u okviru javne rasprave kritika dozvoljena, u takvim slučajevima uvijek treba vrednovati dvije suprotstavljene vrijednosti, jedno je pravo na privatnost, zaštitu privatnog života, ugleda, a drugo je pravo na slobodu govora. Predsjedniku DSV-a predloženo je održavanje sjednica u VSRH. Vezano za kriterije ocjenjivanja prilikom imenovanja sudaca, temelj je bodovanje, iako Ministarstvo trenutno preispituje tu metodologiju, predlaže da se uvede postupak u kojem bi kandidati predočili svoje presude.  
Također je istaknuto da su u Izvješću dani svi relevantni podaci kako određene probleme riješiti, sudstvo ne može samo osigurati ostvarenje ciljeva, nego u suradnji sve tri vlasti, Ministarstvo ne shvaća ustavnu ulogu sudstva, jer bi trebalo služiti sudstvu. Posebno je postavljeno pitane kako bi se moglo poboljšati ujednačavanje sudske prakse, odnosno da institut oglednog postupka što više saživi, uz primjedbu da bi se kazne počiniteljima obiteljskog nasilja trebale postrožiti. Odgovoreno je da se kontinuirano radi na ujednačavanju sudske prakse, kroz zaključke koje provode županijski sudovi, institut revizije, te objavljivanje odluka sudova. Česte izmjene i velik broj novih propisa dovode do pravne nesigurnosti, odnosno pitanja kako primijeniti norme. Vezano za kažnjavanje obiteljskih nasilnika, Ministarstvo je prihvatilo inicijativu da se promjene uvjeti rehabilitacije u smislu dostupnosti podataka o ranijim počinjenjima kažnjivih dijela.
U raspravi je također navedeno da se uglavnom govori o instrumentima jamstva neovisnosti sudstva i državnih odvjetnika, a nikada se ne govori o mehanizmima ili instrumentima njihove demokratske odgovornosti, pri čemu su neovisnost i odgovornost u korelaciji i jednakovrijedni, a jedan od osnovnih mehanizama odgovornosti su godišnja izvješća i saslušanja pred parlamentarnim odborima i parlamentom. Ako sada raspravljamo o Izvješću iz 2020. godine ne postoji odgovornost prema građanima i  neprihvatljivo je da izvješća koja su napisana na vrijeme tek sada dolaze na raspravu. Izvješća jasno pokazuju da je pravosuđe zanemareno i potkapacitirano, upućena je primjedba da nije dovoljno 20 minuta predlagatelju za izlaganje 2 Izvješća na ovom odboru o tako važnoj temi. Upućeno je pitanje vezano za Pravosudnu akademiju i njezino otvaranje prema stručnoj javnosti, također vezano za ujednačavanje sudske prakse, ispravno je ukazati na zakonske izmjene, sudstvo mora biti organizirano na način koji VSRH omogućuje  ujednačavanje sudske prakse. Istaknuto je i da su izvršna i zakonodavna vlast  suodgovorne za funkcioniranje i organizaciju pravosuđa. U Izvješću su istaknute jasne  zadaće Ministarstvu pravosuđa i uprave, dakle izgradnja sudova, informatizacija, status sudskih službenika i namještenika, povećanje plaća, kao i zadaće državi, u smislu rješavanja sporova državnih tijela izvan sudova, uvođenja plaćanja pristojbi državnih i javnopravnih tijela. Odgovoreno je da se u Pravosudnu akademiju nastoji uključiti sveučilišne nastavnike, u upravnom i prekršajnom sudovanju ograničeno je VSRH da ujednačava sudsku praksu, ukazano je na vrlo široku nadležnost upravnog sudovanja i problem nedovoljnog broja specijaliziranih sudaca. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka  

Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2020. godinu

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2021. godinu 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe na 51. sjednici održanoj 7. ožujka 2023. godine jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“  donio sljedeći 

ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2020. godinu i Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2021. godinu. 

Obrazloženje 

Budući su navedena izvješća podnesena u skladu s odredbom članka 45. Zakona o sudovima, a u godišnjem izvješću navode se pokazatelji učinkovitosti i kvalitete rada sudova po vrstama predmeta na razini cijelog sustava te posebno na razini Vrhovnog suda Republike Hrvatske, županijskih sudova, općinskih sudova i specijaliziranih sudova, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o navedenim izvješćima. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mišela Jakšića, predsjednika Odbora za pravosuđe. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe na 51. sjednici održanoj 7. ožujka 2023. godine jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“  donio sljedeći 

ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2021. godinu i Izvješće o radu probacijske službe za 2021. godinu

Obrazloženje 

Budući su navedena izvješća uzajamno povezana ciljevima i svrhom poticanja osoba lišenih slobode na aktivno i odgovorno izvršavanje kazne, kao i pripremu za život na slobodi, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o navedenim izvješćima. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mišela Jakšića, predsjednika Odbora za pravosuđe. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 3. ožujka  2023. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sudskim pristojbama, P.Z. br. 450, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 2. veljače 2023. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se izmjenama Zakona pristupa prvenstveno radi pojašnjenja pojedinih odredbi koje su u praksi izazvale određene nedoumice. Tako je u članku 2. Zakona potrebno propisati da se nastanak pristojbenih obveza za radnje izvan pojedinih vrsta sudskog postupka može propisati i drugim propisima, prvenstveno Tarifom. Dok je u članku 3. Zakona pojam pristojbenog obveznika potrebno definirati šire od pojma stranke, kao svaku osobu koja zbog sudjelovanja u postupku odnosno zbog poduzimanja određenih sudskih radnji angažiraju rad suda te zbog toga plaćaju sudsku pristojbu. Prijedlogom se zadržava umanjenje pristojbene obveze u iznosu 50% za elektroničku komunikaciju sa sudovima, ali se zbog posebnosti nastanka pristojbenih obveza umanjenje pristojbene obveze posebno propisuje u zemljišnoknjižnom postupku. Izrijekom se predlaže propisati i da se protekom rokova iz članka 7. Zakona pristojbene obveze izjednačuju s onima izvan elektroničke komunikacije. Prijedlogom se u članku 11. Zakona propisuje i posebno oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi kod pokretanja postupaka na temelju pravomoćne sudske presude o zaštiti kolektivnih interesa kako bi se potrošačima omogućilo nesmetano ostvarenje njihovih prava, a kako bi se otklonilo ograničenje u ostvarenju priznatog prava na oslobođenje propisuje se da se status osoba s invaliditetom dokazuje odgovarajućim ispravama nadležnih tijela. Prijedlogom se u članku 21. Zakona propisuje da u postupcima o utvrđivanju prethodnih pravnih pitanja u kojima se ne traži restitucija, naknada štete ili bilo kakva isplata iznos ne može prijeći 1.327,23 eura. Prijedlogom zakona predlaže se i usklađivanje novčanih iznosa iskazanih u Zakonu u kunama s uvođenjem eura kao službene valute u RH.

Bez rasprave, Odbor je s osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1.Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sudskim pristojbama.
2.Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe na 49. sjednici održanoj 22. veljače 2023. godine jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ donio sljedeći

ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, drugo čitanje, P.Z. br. 288 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj akademiji, drugo čitanje, P.Z. br. 289.

Obrazloženje

Budući su prijedlozi navedenih zakona uzajamno povezani uzročno posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, te radi uspostave jedinstvenog pravnog poretka predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o tim zakonskim prijedlozima. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mišela Jakšića, predsjednika Odbora za pravosuđe.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 22. veljače 2023. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, drugo čitanje, P.Z.br. 288, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. studenog 2022. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika. 

Provedena je objedinjena rasprava sa Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, drugo čitanje, P.Z.br. 289.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da je Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima potrebno izmijeniti radi preciziranja uvjeta pod kojima vježbenici mogu pristupiti polaganju pravosudnog ispita, osiguranja učinkovitog i transparentnog rada Ispitnog povjerenstva te veće zaštite kandidata koji pristupaju ispitu. Konačnim prijedlogom zakona: preciziraju se uvjeti pod kojima vježbenici mogu pristupiti polaganju pravosudnog ispita, izrijekom se propisuju osnove za razrješenje dužnosti članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva i vrijeme na koje se imenuju, propisuje se podnošenje godišnjeg izvješća predsjednika Ispitnog povjerenstva ministru pravosuđa, pripisuje se obveza čuvanja tajnosti sadržaja ispitnih materijala te sankcije za povrede navedene obveze, ograničava se broj bodova koji se može postići na popravnom ispitu i preciziraju osnove za utvrđenje da pravosudni ispit nije položen.

U odnosu na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona navedena je dopuna članka 4. stavkom 2. kojim se izrijekom propisuje da se u vrijeme trajanja vježbeničke prakse u pravosudnim tijelima radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita ne uračunava eventualni prethodni rad na pravnim poslovima. U članku 5. Konačnog prijedloga ovlast odlučivanja o izjavljenom prigovoru na ocjenu pisane radnje povjerava se tročlanom povjerenstvu, čije članove određuje predsjednik Ispitnog povjerenstva.

U raspravi je istaknuto da će predloženim izmjenama i dopunama zakona sustav izbora sudaca i državnih odvjetnika ostati netransparentan, objektivni kriteriji za izbor su degradirani, kandidati se biraju i nakon ukidajućih odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske. Ukazano je i na razlike u izboru kandidata izvan i unutar sustava, s obzirom da savjetnici u pravosudnim tijelima ne pohađaju školu i ne  moraju polagati ispit u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, za razliku od primjerice javnobilježničkih i odvjetničkih pripravnika. Savjetnici na sudovima stavljaju se u poziciju koja je različita od ostalih kategorija, sustav bodovanja ovisi o mentoru koji kontinuirano prati rad vježbenika i mogućoj arbitrarnosti mentora. Iznesena je primjedba na obrazloženja Zakona uz članak 1. iz nomotehničkih razloga. Postavljen je upit o tome da li je provedeno e-savjetovanje o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima, budući da nije dostupno na stranici Ministarstva pravosuđa i uprave.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 22. veljače 2023. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, drugo čitanje, P.Z.br. 289, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. studenog 2022. godine. 

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

Provedena je objedinjena rasprava sa Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, drugo čitanje, P.Z.br. 288.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da se Zakon o Pravosudnoj akademiji mijenja prvenstveno zbog provedbe reforme sustava ulaska u pravosudne dužnosti, koja uključuje i izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću. Slijedom navedenog, savjetnici koji se opredijele za daljnju dužnosničku karijeru u pravosuđu neće trebati  polagati poseban završni ispit u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike. Također, za ulazak u pravosudne dužnosti kandidata koji su u trenutku prijave savjetnici u pravosudnim tijelima kao mjerodavni kriteriji uzima se učinkovitost njihovog rada u sudskim i državnoodvjetničkim predmetima i ocjene koje ostvare kao polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike, u navedenom smislu predlaže se reformirati program Državne škole za pravosudne dužnosnike, a navedeni kandidati bi umjesto polaganja završnog ispita ostvarivali završnu ocjenu u postupcima imenovanja pred Državnim sudbenim vijećem odnosno Državnoodvjetničkim vijećem po navedenim kriterijima, temeljem kontinuiranog praćenja i provjera tijekom stručnog usavršavanja i ocjena mentora, te s ocjenom rada u svojstvu sudskih odnosno državnoodvjetničkih savjetnika. U odnosu na kandidate koji konkuriraju za pravosudne dužnosti, a koji nisu savjetnici u pravosudnim tijelima zadržala bi se postojeća obveza pristupanja polaganju završnog ispita u Državnoj školi. Također, predlaže se propisati mogućnost da Akademija organizira i provodi stručno usavršavanje drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima te ovlastiti Programsko vijeće da za predavače može odrediti osobe koje se nisu javile na javni poziv ako je to u interesu stručnog usavršavanja ili drugih obveza.

U odnosu na Prijedloga zakona u prvom čitanju, u Konačnom prijedlogu zakona u članku 12. na prijedlog Državnoodvjetničkog vijeća dopunjen je stavak 5. kako bi se propisalo ograničenje mandata članova Povjerenstva za utvrđivanje završne ocjene i polaganje završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike te njihovih zamjenika, koji se mogu imenovati najviše dva puta na vrijeme od četiri godine.

Na prijedlog Pravosudne akademije člankom 16. dopunjen je članak kojim se omogućava da Programsko vijeće za predavače odredi osobe koje se nisu javile na javni poziv ako ispunjavaju utvrđene stručne kvalifikacije kako bi se osigurala odgovarajuća stručna razina predavača.

U članku 18. rokovi donošenja odnosno usklađenja podzakonskih akata te imenovanje članova i zamjenika članova Povjerenstva Državne škole, na  prijedlog Pravosudne akademije s prijašnjih 60 produljeni na 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ostale primjedbe, prijedlozi i mišljenja koji su se odnosili na potrebu osiguranja veće zastupljenosti praktičnih sadržaja programa stručnog usavršavanja u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, s obzirom da nisu predmet uređenja ovoga Zakona, već njegovih podzakonskih akata, nisu prihvaćene.

Provedena je objedinjena rasprava s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, koja je sastavni dio predmetnog Izvješća.

Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 7. veljače  2023. razmotrio je Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2021. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2022. godine.  

Odbor je Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

Glavna državna odvjetnica uvodno je naglasila da Izvješće daje detaljan prikaz rada državnih odvjetništava kroz indikatore učinkovitosti i kvalitete koje primjenjuje Komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe. Izvješće objedinjuje statističke podatke o radu državnog odvjetništva ukupno te po vrstama predmeta, na općinskoj, županijskoj i državnoj razini, brojno stanje zaposlenih dužnosnika, službenika i namještenika, podatke o kretanju broja primljenih i riješenih predmeta, te rezultate rada kroz prikaz donesenih odluka, kao i kvalitetu i uspješnost u postupanju kroz prikaz sudskih odluka i izvješće o radu po posebnim tematskim područjima. Izvješću je priloženo Izvješće o radu Državnoodvjetničkog vijeća u 2021. godini. Na dan 31.prosinca 2020. bila su ustanovljena 42 državna odvjetništva, od čega 25 općinskih, 15 županijskih, USKOK i DORH, ukupan broj zaposlenih iznosio je 1.854, što je 30 zaposlenika više nego 2020. Dužnost je obnašalo 634 državnih odvjetnika i zamjenika, 4 manje nego prethodne godine, zaposleno je i 14 novih vježbenika. Dobna struktura dužnosnika je takva da je čak 48% dužnosnika starije od 50 godina. Dužnosnici sudjeluju na edukacijama i savjetovanjima, na brojnim edukacijama koje organizira Europska pravosudna mreža, studijskim boravcima na Europskom sudu za ljudska prava i Europskom sudu. Tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljeno je 227.008 predmeta, što je 13.756 ili 6,5 % više u odnosu na 2020. godinu, broj riješenih predmeta iznosio je 14.031 ili 6,5 % više. Općinska državna odvjetništva zaprimila su 182.350 i riješila 182.943 predmeta, županijska imaju 34.806 zaprimljenih i 34.925 riješenih predmeta, USKOK je imao 3.454  zaprimljenih i 3.308 riješenih predmeta, a DORH 6.398 zaprimljenih i 6.547 riješenih predmeta, na svim razinama primljen je veći broj predmeta, održan je kontinuitet rješavanja. Ukupni broj zaprimljenih kaznenih predmeta iznosio je 135.389. primjerice, u kaznenim predmetima 448 rješavatelja je u 220 radnih dana provelo 45.729 dokaznih radnji, od čega 24.000 samo državno odvjetništvo dok je druge radnje povjerilo policijskim istražiteljima i vještacima. U građanskim i upravnim predmetima 257 izvršitelja zastupalo je na ukupno 23.448 rasprava, od toga je 6.700 rasprava održano izvan sjedišta državnog odvjetništva. U 2021. godini riješeno je 227.750 predmeta, zadržana je ažurnosti i nastavljen trend smanjenja broja neriješenih predmeta. Kako Ministarstvo pravosuđa intenzivira rad sudova, državno odvjetništvo će s postojećim kapacitetima to teško pratiti, stoga, predlaže da se odobri povećanje broja dužnosnika i savjetnika u državnom odvjetništvu. Indikatori uspješnosti temelje se na broju riješenih predmeta i rješavatelja, analiza indikatora uspješnosti pokazuje da su državna odvjetništva na svim razinama zadržala stopu ažurnosti. Prosječna stopa ažurnosti je 100%, s time da je kod kaznenih predmeta vrijeme rješavanja nešto duže i iznosi 109 dana, a u građanskim 16.5 dana. Ističe da novi informatički sustav CTS praćenja rada na predmetima nije u mogućnosti dati komparativni prikaz kroz pet godina. Što se tiče financijskih sredstava u 2021. odobreno je ukupno 419 milijuna, iznos je nedovoljan, općinska i županijska odvjetništva redovito ukazuju na nedostatak sredstava za intelektualne usluge, prevođenje, edukacije i dr. Odobrena sredstva za rad USKOK-a dostatna su za podmirenje nastalih obveza i troškova Odjela delegiranih europskih tužitelja. 

Tijekom 2021. godine zaprimljeno je 41.100 kaznenih prijava, od čega 39.817 protiv fizičkih te 1.283 protiv pravnih osoba. Najzastupljenija su kaznena djela prijetnje, krađe, prijevare, oštećenja tuđe stvari, zlouporaba položaja i ovlasti, povreda djetetovih prava, izazivanje prometne nesreće, protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u RH ili drugoj članici potpisnici Schengenskog sporazuma. Riješeno je ukupno 37.972 prijava, doneseno je 13.391 rješenja o odbačaju, 8.562 optužnica i 4.101 rješenja o provođenju istrage. Podignuto je 18.691 optužnica protiv fizičkih i pravnih osoba, na temelju kojih je doneseno 18.924 sudskih odluka, osuđeno je 16.236 osoba. Presude s kaznenim nalogom i po sporazumu stranaka čine četvrtinu sudskih odluka, nedovoljno se koristi institut sporazumijevanja. Imovinska korist oduzeta je od 866 osoba u vrijednosti 123.844.082,04 kuna. Podnijeto je 2.989 žalbi. Visok je postotak podignutih optužnica nakon provedene istrage, te je u 80% slučajeva potvrđena osnovana sumnja. U radu su ostale istrage protiv 2.380 osoba s obzirom da nije bilo moguće provesti dokazne radnje, zbog složenosti, opsežne dokumentacije, vještačenja, međunarodne pravne pomoći. USKOK je u izvještajnom razdoblju zaprimio 1.912 kaznenih prijava, najzastupljenija kaznena djela su zlouporaba položaja i ovlasti, zločinačko udruženje, prijevara, utaja poreza ili carine, nedopuštena trgovina, davanje mita. Vezano za kretanje i strukturu građansko-upravnih predmeta, općinska i županijska odvjetništva zaprimila su ukupno 92.229 novih zahtjeva, što je 15.620 ili 20,38% više nego prethodne godine, pri čemu je smanjen broj parnica, povećan je broj ovršnih, stečajnih i predstečajnih predmeta, te upravnih sporova. Također, povećan je broj zahtjeva za mirno rješenje sporova, sklopljeno je 8.400 nagodbi, ukupne vrijednosti 561 milijuna, podneseno je 14.437 zahtjeva fizičkih i pravnih osoba protiv RH, što je za 7.941 više nego prethodne godine. U parničnim predmetima doneseno je 8.448 državnoodvjetničkih odluka, izjavljeno je 2.028 žalbi i 656 revizija. Istaknut je i rad na pojedinim predmetima iz nadležnosti građansko-upravnih odjela, pred Međunarodnim centrom za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID-om) u 2020. godini protiv Republike Hrvatske vođeno je 11 arbitražnih postupaka, u 4 postupka DORH je također zastupao Republiku Hrvatsku pred stranim sudovima. Nadalje, tijekom izvještajnog razdoblja državna odvjetništva ostvarila su međunarodnu pravnu pomoć i suradnju u ukupno 1.618 predmeta, porastao je broj predmeta pravosudne suradnje (1038) kao i predmeta međunarodne pravne pomoći (480).  Što se tiče odobrenih financijskih sredstava, tijekom 2021. godine odobreno je ukupno 418.735658,92 kuna za rad državnog odvjetništva, što je 9,5 % sredstava manje nego 2020. godine, pri čemu 74% odobrenih sredstva čine rashodi za zaposlene.

U replikama na uvodno izlaganje Glavnoj državnoj odvjetnici postavljena su sljedeća pitanja. Prvo pitanje vezano je za odluke odvjetništva ili izostanak odluka o pokretanju kaznenog progona, protiv kojih često ne postoji pravni lijek izvan sustava državnog odvjetništva, zbog čega neki ljudi nisu saslušani,  poput onih iz zadnje afere s Hrvatskim šumama, kako su probijeni izvidi kaznenih djela, jesu li prije par mjeseci obaviješteni iz Vlade da su izvidi probijeni. Također, zatraženo je pojašnjenje zašto određene istrage i određene radnje staju, a predmeti završe u ladicama kada se u njima pojave inicijali A. i P.

Glavna državna odvjetnica odgovorila je da pitanje zbog čega netko nije ispitan ovisi o dinamici o kojoj odlučuje državno odvjetništvo, radi se o dokazima, a kojim će tempom provoditi izvide i dokazne radnje odlučuje državno odvjetništvo. Nadalje, istaknula je da se predmeti obrađuju dinamikom kako pristižu, izvidi i provođenje radnji ovise o brojnim objektivnim činjenicama kao i suradnji s policijskim istražiteljima. Ukoliko je pitanje postavljeno u vezi zadnjeg slučaja vezano za poruke objavljene u medijima, iznosi da u predmetu ima preko tri milijuna stranica digitalnih dokaza, koje treba analizirati, izvidi se provode i to može trajati mjesecima. 
Nadalje, Glavna državna odvjetnica upitana je smatra li da opozicija vrši pritisak na DORH kako to tvrdi premijer, ako da, može li pojasniti na koji način. Drugo, smatra li da predsjednik Vlade vrši pritisak na DORH izjavama u vezi SMS poruka, osjeća li na bilo koji način pritisak na svoj rad, s obzirom da su zahvaljujući postupanju Europskog javnog tužitelja procurile nove informacije i SMS poruke, te smatra li kritiku oporbe zbog neadekvatnog postupanja DORH-a u aferi „Žalac“ pritiskom.
U odgovoru Glavna državna odvjetnica poziva se na odredbu članka 6. Zakona o državnom odvjetništvu koja zabranjuje svaki oblik pritiska na rad državnog odvjetništva, smatra da se radi o pritisku na državno odvjetništvo, za što se koriste javni istupi i medijski istupi. Dalje, istaknuto je da rastu koruptivna kaznena djela, a da se iz Izvješća ne vidi koji je uzrok povećanja broja koruptivnih kaznenih djela u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje. Postavljen je upit zašto u zaključku nisu problematizirali koruptivna kaznena djela i vrste prevencije, te što će DORH i USKOK poduzeti po tom pitanju.
    U odgovoru Glavna državna odvjetnica iznosi da se državno odvjetništvo i pravosuđe bave posljedicama, te da vrlo malo mogu utjecati na prevenciju. Ako se teoretski govori o generalnoj prevenciji onda postoji niz presuđenih kaznenih postupaka protiv sveučilišnih profesora, liječnika, a koji nisu prihvaćeni kroz društvenu osudu.  
    Nadalje, zastupnik je najavio kako će i dalje vršiti pritisak na odvjetništvo, pri čemu je rekao da je nedavno podnio odvjetništvu kaznene prijave protiv dva ministra, jedne ministrice i glasnogovornika Vlade, te postavio pitanja hoće li AP i prijavljeni biti pozvani na obavijesni razgovor, te zašto DORH-u trebaju mjeseci i godine rada da spare određene stvari, a medijima dani.  
    Glavna državna odvjetnica ne slaže se s iznesenom ocjenom da su mediji sparili stvari, jer ono što mediji objavljuju rezultat je izvida i radnji koje je proveo USKOK i odvjetništvo. Na pitanje o izvidima ne može odgovoriti, to je stvar taktike i rada odvjetništva.
    Također, istaknuto je kako se u Republici Hrvatskoj još 1.832 osobe vode kao nestale, a trećina je s područja Vukovara ili okolice, iako je iz Izvješća vidljivo povećanje broja kaznenih prijava u odnosu na prethodnu godinu, s obzirom na činjenicu da za kaznena djela ratnih zločina nema zastare,  postavljen je upit što sve državno odvjetništvo poduzima po pitanju ratnih zločina.
    U odgovoru Glavna državna odvjetnica iznosi da se četiri specijalizirana tijela državnog odvjetništva bave isključivo ratnim zločinima, kao i policijski službenici, te se dolazi do kvalitetnijih rezultata, iako je sve teže doći do dokaza protekom vremena. 
    Nadalje, iznesen je osvrt po pitanju optužnica i njihove strukture. Naime, u javnosti se često govori o dugotrajnosti sudskih postupaka, znajući da je kazneni postupak složen, da ima nekoliko faza, da u njemu sudjeluju različita državna tijela, često se događa da sudovi vraćaju optužnice. Razmišlja li državno odvjetništvo da se te optužnice u samoj pripremi strukturiraju na bolji način, manje točaka ili možda manji obuhvat okrivljenika, kako bi postupak bio efikasniji.  
    Glavna državna odvjetnica potvrdno je odgovorila na pitanje, jer je odvjetništvu cilj što prije ishoditi po mogućnosti osuđujuću odluku. 
    Dalje, u osvrtu na predstavljeno Izvješće Glavne državne odvjetnice za 2021. godinu zastupnik je iznio da je Glavna državna odvjetnica u njemu zataškala činjenicu da su službene osobe DORH-a i sama Državna odvjetnica kršile obvezujući zakonodavni akt EU kako bi od Europskog ureda za borbu protiv prijevara prikrile dokaze o prijevarama u predmetu „Žalac“, što je utvrđeno nadzorom. U vezi iznesenoga Glavnoj državnoj odvjetnici postavio je pitanje da li svjesna da zbog toga može kazneno odgovarati.
    U  odgovoru Glavna državna odvjetnica opovrgava navode i tvrdnju da je spis držala u ladici i time zaustavila istražne radnje. Iznosi da je sporni natječaj za nabavu informatičkog programa proveden u 2018. godini, USKOK je izvide proveo u 2019. godini, a dovršio u siječnju 2020., zaključivši da nema osnove u počinjenje kaznenog djela, to je vremenski 4 mjeseca prije stupanja na dužnost Glavne državne odvjetnice. Potom je na upit EPPO-a, USKOK 28. 6. 2020. dostavio detaljno izvješće o provedenim izvidima i odluci. Po preuzimanju dužnosti zatražila je pismeno izvješće, USKOK je ponovio svoje izvješće od 12. veljače 2020., a 28. srpnja 2020. izdvojenu kompletnu dokumentaciju o nabavci opreme. 
    Nadalje, postavljen je upit je li bilo ometanja istrage u vezi istrage željezničke nesreće kod Novske u kojoj nakon pet mjeseci nema konkretnih rezultata, pri čemu je izneseno da je premijer u manje od dva sata bio na mjestu nesreće.
    Glavna državna odvjetnica u odgovoru ističe da državno odvjetništvo ne onemogućava istragu, nego dapače provodi ju i provodi izvide.
    Nadalje, zatražen je stav o tome kako će državno odvjetništvo postupati ubuduće po pitanju arbitraža koje imaju izuzetan značaj i reperkusije na Državni proračun. Iskazana je i pohvala u dijelu koji se odnosi na uključivanje financijskih stručnjaka u radu DORH-a i Ureda europskog tužitelja.
    Glavna državna odvjetnica iznosi da što se tiče investicijskih arbitraža tu se ne može puno učiniti, smatra kako je važno da se svi državni dužnosnici na najvišoj razini upoznaju sa stavovima i pogreškama koje su tribunali utvrdili da su počinjeni u arbitražama. Pri tome iznosi stajalište međunarodnog prava da je država sva tijela javnog prava od jedinica lokalne samouprave, područne samouprave, državnih tijela, sudova i odvjetništva. 
    Također, u pogledu stava da DORH nema ulogu u generalnoj prevenciji, istaknuto je da je Vlada RH stavila DORH  kao ključnu instituciju u borbi protiv korupcije. U odnosu na izloženu statistiku u radu odvjetništava zamjetno je da se nisu bavili problemom političke korupcije  vezane za najviše i aktivne državne dužnosnike, niti postoje pokazatelji o tome.
    Glavna državna odvjetnica u odgovoru pojašnjava oblike prevencije, generalnu i specijalnu prevenciju koja se odnosi na konkretnog počinitelja. Na počinitelja se utječe kaznom po dovršetku postupka, a generalna prevencija je poruka koja se šalje građanima, nužna je društvena osuda da bi prevencija uspjela. U odgovoru na drugo pitanje iznosi da te podatke nema, uz to postavlja pitanje u kojem je mandatu Glavnog državnog odvjetnika pokrenuto ovoliko postupaka i protiv najviših državnih dužnosnika, ističe da nema zataškavanja, nema nedodirljivih, a postupci ovise isključivo o činjenicama i dokazima. 
    Nadalje, s obzirom na činjenicu da je RH po percepciji korupcije sa 97% na prvom mjestu u EU postavljeno je pitanje o broju predmeta koje je Ured europskog tužitelja preuzeo od DORH-a i za koliko je predmeta DORH prethodno obustavio daljnje istrage, te zašto nije proširena istraga u slučaju „Rimac i Hrvatske šume“ na temelju SMS prepiske koja izlazi u javnost.
    Glavna državna odvjetnica odgovorila je da DORH ne raspolaže podacima vezanim za Ured europskog tužitelja, ali da se na njihovim stranicama vodi istraga u četiri predmeta protiv osam osoba, u dva predmeta protiv deset osoba i dvije pravne osobe i da su donesene presude u dva predmeta. 
    Također, u odnosu na statističke podatke i velik broj riješenih predmeta, istaknuto je da je broj djelatnika DORH-a premali. Problem koji je očit je politička korupcija, izraženo je nezadovoljstvo u vezi ispitanika u aferi Omega. Iznesen je stav da bi oporbeni zastupnici trebali raspravljati o strukturnim problemima o kojima se govori u Izvješću.
    Glavna državna odvjetnica komentirala je da je predmet Omega u nadležnosti Ureda europskog tužitelja i da se za sva pitanja treba obratiti Uredu.
    Dalje, postavljena su i pitanja: zašto se nije podigla  optužnica protiv MOL-a u trenutku  kada se podizala optužnica protiv Hernadija, da li predmet Bina Istra leži u ladici odvjetništva, te o poduzetim radnjama vezanim za navodne inkriminacije gospodina Ćorića.
    U odgovoru je Glavna državna odvjetnica istaknula da su pitanja izvan dosega ove rasprave, u predmetu INA-MOL s obzirom da nije sudjelovala, može zaključiti da nije bilo dokaza.
    Nadalje, istaknuto je da DORH radi težak posao, s obzirom da je korupcija normalna pojava, a očekivanja javnosti velika, izneseno je da bi jedan od zaključaka Odbora trebao biti povećanje sredstava za rad odvjetništava. Postavljeno je i pitanje kako se određuju prioriteti postupanja DORH-a, ima li zataškavanja i postoji li određeni oblik političkog pritiska. 
    U odgovoru Glavna državna odvjetnica ponavlja da nema zataškavanja,  niti pritiska.

Uslijedila je pojedinačna rasprava.

U pojedinačnoj raspravi izneseno je da je dokument sadržajan, izrađen prema pravilima, ukazano da je u određenim granama ostvaren znatan napredak, povećana je ažurnost u radu i postupanju svih državnih odvjetništava, da nema previše istraga koje traju duže od 18 mjeseci. Mišljenje je da u  predmetima od velikog interesa javnosti, u kojima postoji sumnja na korupciju ili organizirani kriminal, treba ukazati na potrebu aktivnijeg komuniciranja rada DORH-a, što je nužno za razumijevanje nadležnosti i ovlasti državnih tijela, jačanja povjerenja u institucije, a sve u granicama propisanih zakonodavnih okvira, kako se ne bi zadiralo u prava optuženika ili okrivljenika.  U tom dijelu treba veća ažurnost i stav institucije, čime će se javnosti pokazati da institucije funkcioniraju i da nema nedodirljivih. 
    Nadalje, ponovljeni su stavovi o slučaju „Žalac“ i dostavljanju predmeta Uredu europskog tužitelja. U odnosu na kapacitete odvjetništva i obradu brojnih podataka, istaknuto je da treba povećati broj ljudi i povećati plaće zaposlenika. 
Također, istaknuto je da predmetno Izvješće zaslužuje svaku pozornost, pokazuje da imamo sustav koji funkcionira, da je zadržana ažurnost u rješavanju predmeta, da od 10 podignutih optužnica, gotovo 9 završava osuđujućim presudama. U radu Građansko-upravnog odjela velika je uspješnost u predmetima od interesa RH. Izneseno je da određene iskorake treba napraviti u kaznenim predmetima koji obuhvaćaju velik broj osoba, analizirati mogućnosti obuhvata manjeg broja ljudi, kako bi se brže došlo do presuda. Isto tako, predlaže se napraviti komunikacijsku strategiju, ukratko iznijeti sve ono što se smije znati, što ne ugrožava interesa istrage i vođenja postupka. Ističe se važnost presumpcije nevinosti. Zalaže se za osiguranje potrebnog kadra i stručnjaka iz područja financija te se podržava prijedlog DORH-a za osnivanjem Visokog državnog odvjetništva, kako bi se pratio ustroj i organizacija pravosuđa. 
Nadalje, istaknuto je da sudionici rasprave nemaju legitimitet stavljati primjedbe državnom odvjetništvu i sudovima u segmentu dugotrajnosti postupaka kada se raspravlja o Izvješću za 2021. Zakašnjenje u raspravi pokazuje javnosti da se ne raspravlja o provjeri učinkovitosti i zakonitosti rada DORH-a , nego se radi o političkim obračunima, a odgovornost Hrvatskog sabora i politike je ogromna u odnosu na DORH i raspravu bi trebalo provesti u okviru tri mjeseca od podnošenja Izvješća. U Izvješću je izričito navedeno da je  jedinstveni informacijski sustav za rad nepotpun i nekonzistentan. Izneseno je da bi u sastavu budućeg Izvješća trebalo biti izvješće o radu Državnoodvjetničkog vijeća, radi potpune procjene rada državnog odvjetništva, s obzirom da se radi tijelu koje nije usporedivo s Državnim sudbenim vijećem i nije  potpuno neovisno, samostalno, niti provodi postupke koji bi odgovarali načelu pravičnosti, s obzirom da je državno odvjetništvo hijerarhijska organizacija, u kojoj postupak može ovisiti o mišljenju Glavne državne odvjetnice, te bi Sabor trebao voditi računa o izborima, razrješenjima i imenovanjima, koliko je bilo takvih postupaka. Nadalje, ono što nedostaje u Izvješću, a što bi trebalo biti, jesu upute i nalozi za postupanje, odvjetništvo mora voditi jedinstvenu politiku kaznenog progona. Izvješće treba sadržavati i podatke o preuzimanju predmeta od viših državnih odvjetnika i predmete povjeravanja drugim državnim odvjetnicima. Prema Ustavu RH, DORH je neovisno i samostalno tijelo, upute kako rješavati predmete daje Glavna državna odvjetnica, dok u institucionalnom smislu nije potpuno neovisno, o čemu govori postupak biranja Glavne državne odvjetnice.
Također, ponovno je istaknuto da se u veljači 2023. raspravlja o Izvješću DORH-a iz 2021. S tim u vezi izneseno je da bi Odbor na tematskoj sjednici trebao raspraviti kako ojačati DORH i USKOK kao neovisne institucije. Državno odvjetništvo rješava predmete u visokom postotku, iako su plaće zaposlenih preniske, nema sredstava za intelektualne usluge, vještačenja, seminare, literaturu, prostorni uvjeti su neadekvatni, u takvim uvjetima državno odvjetništvo ne može funkcionirati. Za koruptivna kaznena djela u izvještajnom razdoblju prijavljeno je 1.366 osoba, brojke ukazuju na višegodišnji trend porasta, 87,18% u strukturi navedenih kaznenih djela čini zloupotreba položaja i ovlasti iz članka 291. Kaznenog zakona. Izostala je generalna prevencija i društvena osuda korupcije, državno odvjetništvo nije dovoljno doprinijelo prevenciji, nedopustivo je da se iz medija saznaje o naznakama koruptivnih djela. 
Nadalje, ukazano je na društveni značaj kaznenih djela počinjenih iz mržnje i govora mržnje. U vezi sa neovisnošću rada i izjave Glavne državne odvjetnice da pozive radnih tijela Hrvatskog sabora doživljava kao pritisak na rad, ali da nema pritiska u slučajevima ili potencijalnim slučajevima vezanim uz visoke državne službenike, istaknuto je da je pozicija Glavne državne odvjetnice izuzetno važna, ako se ne postupa sa velikim osjećajem neovisnosti prema bilo kome u ovom društvu, onda rad državnog odvjetništva nema smisla, iako Izvješća o radu ukazuju na napredak.
U nastavku rasprave ukazano je da su indikatori uspješnosti i ažurnosti dobri, percepcija javnosti o općenito lošem stanju u pravosuđu vezana je za manji  postotak predmeta koji se rješavaju dugotrajno. Postavljeno je pitanje da li je dugotrajno rješavanje predmeta zbog kompliciranosti samih predmeta ili nedostatka ljudi i kako bi se taj postupak mogao skratiti. Istaknuto je da nije dostatna komunikacija državnog odvjetništva kao institucije prema javnosti, slijedom čega se možda u javnosti stvara pogrešna percepciju o radu, potrebna je kontinuirana komunikacija prema javnosti o informacijama koje se smiju iznositi. Također, nedostatno je rješavanje predmeta ratnih zločina, s obzirom na protek vremena njihovo rješavanje je sve teže, a ne smijemo dopustiti da se ti predmeti ne riješe. 
Istaknuto je i mišljenje da Državno odvjetništvo može svojim radom ubrzati parnični postupak, osobito u kontekstu članka 186a. Zakona o parničnom postupku u vezi zahtjeva za mirenje koji stranke u postupcima moraju podnijeti u slučaju da se odluče na pokretanje tužbi protiv Republike Hrvatske, postavljeno je pitanje kako pospješiti sklapanje nagodbi i komunikaciju sa državnim tijelima, iz Izvješća proizlazi da se broj tih predmeta povećava, kao i vrijednost tih predmeta, a podaci ukazuju na napredak, iz čega se ustvari može iščitati rad i kvaliteta rada Državnog odvjetništva. Na postavljeno pitanje Glavna državna odvjetnica odmah je odgovorila da kod zahtjeva za mirno rješenje spora nekoliko stvari utječe na sklapanje, nesređeno zemljišno-knjižno stanje, imovinski odnosi, stvarno-pravni sporovi i problem svjedočenja, na prijedlog Državnog odvjetništva predložena je zakonska mogućnost osiguranja dokaza, koje se premalo koristi u praksi. Pitanje rješenja vlasništva na nekretninama doprinosi  investicijama i gospodarskom razvoju. Županijska državna odvjetništva imaju oko 38% zahtjeva riješenih u mirnom postupku, dakle ti predmeti ne završavaju na sudu, istaknut je i primjer 8.000 predmeta proizašlih iz kolektivnih ugovora, pri čemu je Vrhovni sud kroz ogledni postupak potvrdio pravna stajališta državnog odvjetništva. Istaknuta je  potreba za stalnom edukacijom o radu na takvim predmetima, donekle je problem u predmetima naknade štete jer treba osigurati sredstva i vještake. 
Nadalje je ukazano da se o predmetnom Izvješću ne može raspravljati kao prije nekoliko godina, pohvalan je rad vezan za pojedina kaznena djela, ali predmeti u kojima se spominju najviši državni dužnosnici koji su pokrenuti u Uredu europskog javnog tužitelja stvaraju određenu percepciju o radu Državnog odvjetništva. Podržana je ideja o sazivanju tematske sjednice na kojoj bi se raspravljalo o materijalno-tehničkim uvjetima rada u državnom odvjetništvu, preopterećenosti zaposlenika i potrebi novih zapošljavanja. Također, potrebno je govoriti o tome kako na rad Državnog odvjetništva utječu mediji, a posebno kakva je pravna sigurnost u državi ako u medije dospijevaju podaci iz predmeta i spisa, a kazneni postupci nisu pokrenuti. Neprimjerenim se smatra da Vlada traži mišljenja pravnih fakulteta, primjerice o ništetnosti ugovora o slučaju INA-e, a ne može se dobiti očitovanje Glavne državne odvjetnice na sjednici saborskog tijela nadležnog za praćenje provedbe Strategije borbe protiv korupcije o podacima u građansko-pravnim predmetima koji se tiču upravljanja jedne od najvećih kompanija na području RH, pitanje pokretanja postupka nije otkrivanje tajnih podataka, neovisnost rada mora postojati, ali treba ukazati na nezadovoljstvo radom. Glavna državna odvjetnica istaknula je da je državno odvjetništvo dalo pravno mišljenje vezano za mogućnosti i posljedice poništenja ugovora sklopljenog između INA-e i MOL-a, međutim nije bilo pozvano o tome raspravljati. 
U raspravi je također istaknuto da se rad državnih odvjetništava ne smije promatrati kroz nekoliko pojedinačnih predmeta u medijima, ukazano je na podatak u Izvješću o broju optužnica koje su vraćene državnim odvjetništvima na doradu, što je 268 ili 2,16% od ukupnog broja podignutih optužnica, uz napomenu da se pri tome kritizira rad sudova da ne navode razloge vraćanja optužnice ili da nerijetko optužno vijeće ulazi u ocjenu vjerodostojnosti iskaza ispitanih svjedoka i utvrđivanja  krivnje okrivljenika. Iz kritike da optužna vijeća odlučuju izvan zakonom propisane nadležnosti upozoren je i zakonodavac da državna odvjetništva nemaju na raspolaganju pravni lijek kojim bi pobijala ovakve odluke sudskog optužnog vijeća. Istaknuto je da treba razumjeti javnost zbog zanimanja o izostanku pokretanja kaznenog progona u vezi afera iz medija, kako su probijeni izvidi kaznenih djela, koji su kriteriji odlučivanja. Ponovno je postavljeno pitanje Glavnoj državnoj odvjetnici da li smatra da postoji sa bilo koje strane pritisak na rad državnog odvjetništva, uz naglasak da su upravo oporbeni zastupnici prilikom donošenja Državnog proračuna tražili da se povećaju sredstva za rad, s obzirom da se i u zaključku Izvještaja navode nedostatna financijska sredstva za učinkovitije suprotstavljanje korupciji, organiziranom i gospodarskom kriminalu. 
U nastavku je ukazano na nepostupanja DORH-a vezano za slučajeve PPD-ovog poslovanja sa HEP-om i preuzimanja Petrokemije, Adventa u Zagrebu, afera oko INA-e,  izuzimanja USKOK-a u aferi Agrokor, te na aktualne afere iz područja energetike, kao i na aferu MOL, u kojoj je državna agencija HANFA upozorila na kršenje Zakona o trgovačkim društvima.
Nadalje, postavljeno je pitanje o proširenju istrage na osobe o kojima smo saznali iz SMS prepiski nekih državnih dužnosnika koje su dospjele u javnost, s obzirom na brojne koruptivne afere opravdano je da oporba postavlja pitanja Glavnoj državnoj odvjetnici, Izvješće ukazuje na rast prijava kaznenih djela korupcije, ali i na višegodišnji nedostatak kadrova, financijskih sredstava, loših uvjeta rada, zbog čega DORH ne može obavljati svoj posao u borbi protiv korupcije. 
Ukazano je i na problem efikasnosti istraga, primjerice kada je odgovorna  država, kao u slučaju postupanja policije i države prema migrantima i smrtnom slučaju djevojčice Madine Hussiny kao i stradavanja 4 migranta pritvorena u neadekvatnim uvjetima, u kojima institucije prema Europskom sudu za ljudska prava nisu zaštitile pravo na život. Postupci za koruptivna kaznena djela završavaju najčešće nagodbama i kaznama koje nisu zatvorske, primjerice za kazneno djelo mita od 15 osuđujućih presuda bila je samo jedna zatvorska kazna, šalje se poruka da to nisu ozbiljna kaznena djela. U Izvješću se također navodi da nema adekvatne zakonske osnove za efikasno procesuiranje kaznena djela privatizacije. Izuzetno je mali broj kaznenih djela protiv okoliša, unatoč brojnim predstavkama građana, dokazima i pokazateljima. Vezano za postupke arbitraža, značajan dio proračuna troši se na arbitražne postupke, predloženo je primjerice povlačenje Hrvatske iz energetske povelje koja generira jako velik broj arbitraža i troškova. Predloženo je sazivanje tematske sjednice o funkcioniranju institucija u suzbijanju političke korupcije.
U nastavku rasprave također je istaknuto mišljenje da Glavna državna odvjetnica ne bi trebala sama snositi odgovornost za rad državnog odvjetništva, unatoč višegodišnjem ukazivanju nisu uklonjeni zakonski nedostaci koji bi olakšali rad državnog odvjetništva, pa se postavlja pitanje tko je odgovoran za nefunkcioniranje sustava, lošu penalnu politiku i izostanak prevencije.
Osim toga, ponovno je naglašeno da oporba daje podršku Glavnoj državnoj odvjetnici u njezinom radu, te da treba riješiti problem nedovoljnog broja zaposlenika, međutim, zakon se mora na sve jednako primjenjivati, neovisno o funkciji koju tko obnaša. Glavna državna odvjetnica odgovorila je da se ne može postupati na temelju informacija iz medija, nego na temelju čvrstih dokaza i osnovane sumnje.     
Na kraju je istaknuto da Odbor i svi zastupnici daju podršku Glavnoj državnoj odvjetnici u svemu što je iznijela da treba mijenjati, poboljšati materijalne i kadrovske uvijete. Brojna uhićenja ukazuju na dobar rad policije i državnog odvjetništva, no mali je broj donesenih pravomoćnih presuda. Istaknuto je da današnje izlaganje pred Odborom ne treba smatrati pritiskom na rad DORH-a, podnošenje Izvješća uslijedilo je nakon potpisa oporbe, iako bi izlaganje Izvješća svih institucija trebalo biti pravovremeno pred saborskim zastupnicima. Izneseno je mišljenje da oporba ne radi pritisak na rad državnog odvjetništva, niti je mogla utjecati na podatke koji su dospjeli u javnost ili na postupanje Ureda europskog javnog tužitelja, već propituje i pokušava svojim prijedlozima sustav učiniti boljim, nije dobar narativ u javnosti o čemu bi se trebalo raspravljati, kao niti to da Vlada nije dala mišljenje o Izvješću. 

Glavna državna odvjetnica završno je zahvalila na prilici da iznese Izvješće i rezultate rada državnih odvjetništava u 2021. godini, pojašnjava da ne smatra pritiskom sazivanje ove sjednice, već sve ono što se događalo u medijima proteklih tjedana, te ponovno ukazuje na članak 6. Zakona o državnom odvjetništvu koji zabranjuje svaki oblik utjecaja i prisile prema državnim odvjetnicima, zlouporabom javnih ovlasti, osobnog utjecaja te korištenje medija i javnih istupanja, slijedom čega smatra istupe u medijima u  suprotnosti sa ovom odredbom Zakona. Istaknula je da postoji pravo na kritike DORH-a, ali nedopustivo je dovoditi u pitanje Ustavom propisanu samostalnost i neovisnost Državnog odvjetništva. Vezano za predmet Žalac, DORH je odmah priznao da je bilo propusta, ali nije bilo zataškavanja predmeta, oko afere SMS-ova ignorira se činjenica da je USKOK procesuirao bivšu ministricu, proveo dvije istrage i podigao dvije optužnice, dok je predmet oko afere Softver u nadležnosti Ureda europskog tužitelja. Teze da se netko štiti nisu točne, jer je USKOK prikupljao dokaze, otvorene su istrage, ispitano je 200 svjedoka, analizirana opsežna dokumentacija, provedeno je više vještačenja, a nakon toga su podignute 3 optužnice protiv 41 osobe, doneseno je do sada 12 osuđujućih presuda. Izvidi se kontinuirano provode, ali o predmetu izvida nije dozvoljeno govoriti, za sve prijave o zapošljavanjima na svim razinama prikupljaju se dokazi za sudske postupke, predmeti su tajni, o dinamici i poduzimanju radnji u cilju progona počinitelja kaznenih djela odlučuje samo DORH. Ukazala je i da objavljivanje nekih informacija u medijima ugrožava predkaznene i kaznene postupke u smislu uništenja dokaza. Ured Europskog javnog tužitelja optužnicu temelji na dokazima prikupljenima po nalogu USKOK-a, dakle policija i USKOK rade svoj posao. Naglasila je da ne postoji zakonska obaveza dostaviti izvješće Državnoodvjetničkog vijeća uz ovo izvješće, no isto je priloženo. Vezano za upute za donošenje odluke u pojedinačnom predmetu Glavna državna odvjetnica naglasila je da nije dala nit jednu uputu, također prihvatila je kao konstruktivnu kritiku i prijedloge u pogledu komunikacije sa javnosti. Vezano za indeks korupcije i rezultate Transparency Internationala rejting Hrvatske se nakon osam godina popravio za tri mjesta, prema anketi Eurobarometra građani općenito nemaju povjerenje u hrvatsko pravosuđe, ali ipak prepoznaju rad državnog odvjetništva, 67 % hrvatskih ispitanika, a što je više od prosjeka EU koji iznosi 47%,  smatra da bi osobe ili poslovne subjekte uključene u korupcijske prakse u Hrvatskoj uhvatila policija ili Državno odvjetništvo ili bi bili njima prijavljeni, 58% ispitanika smatra da bi oni bili optuženi, a 46% smatra da bi bili osuđeni.
            
Nakon provedene rasprave,  Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“, i tri (3) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2021.  godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
 Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora je na 47. sjednici održanoj 26. siječnja 2023. razmotrio Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja  2023. godine.    
Odbor je u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio Izvješće u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da Izvješće sadrži tri uredbe koje je Vlada RH donijela na temelju zakonske ovlasti o čemu izvješćuje Hrvatski sabor. Vlada je donijela: Uredbu o dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Uredbu o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanje visokih cijena električne energije i Uredbu o izmjeni Zakona o obveznim odnosima.
Napomenuo je da je Zakonom o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (NN. broj 114/22)  izmijenjena odredba stavka 2. članka 29. kojom je propisana referentna stopa za izračun visine stope zateznih kamata u odnosima iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava te ostalim odnosima. Kao referentna stopa propisana je kamatna stopa koju je Europska središnja banaka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja. Izmjena je uvjetovana usklađivanjem Zakona o obveznim odnosima s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. S obzirom na povećanje kamatne stope Europske središnje banke od donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ocijenjeno je da bi visina stope  zateznih kamata za ostale odnose negativno utjecala na ekonomski i socijalni položaj građana. Stoga je, radi zaštite interesa građana, smanjen broj postotnih poena koji se dodaju na referentnu stopu Europske središnje banke s pet postotnih poena na tri postotna poena.  
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                                    PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                             Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 26. siječnja  2023. razmotrio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. prosinca  2022. godine.   
Odbor je Prijedlog sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske Unije ima obvezu preuzimanja pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo sukladno članku 145. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske. Planom usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske predviđa se donošenje 35 zakona kojima se preuzima nova pravna stečevina Europske unije. U okviru nadležnosti Ministarstva pravosuđa i uprave Plan predviđa izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima, sudskom registru te pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije u I. kvartalu 2023. godine.  
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“  i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                      PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                        Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 19. siječnja 2023. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o javnobilježničkim pristojbama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. prosinca 2022. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se Zakon o javnobilježničkim pristojbama mijenja u skladu s preporukom Pravobranitelja za osobe s invaliditetom kako bi se izjednačile sve osobe s invaliditetom u pravu na oslobođenje od plaćanja javnobilježničkih pristojbi, neovisno o uzroku invaliditeta, pri čemu status dokazuju odgovarajućim ispravama nadležnih tijela. Nadalje, izmjenama se materija Tarife javnobilježničkih pristojbi izdvaja iz sadržaja Zakona i propisati će se Uredbom Vlade Republike Hrvatske, na način kako je to uređeno za upravne i sudske pristojbe. Pojedine odredbe Zakona usklađuju se s naknadno izmijenjenim mjerodavnim propisima koji uređuju postupke oslobođenja od plaćanja troškova postupka i sudskih pristojbi, kao i s važećim prekršajnim zakonodavstvom. Izmjenama se predlaže i usklađivanje novčanih iznosa iskazanih u kunama kao i oslobođenje od plaćanja javnobilježničkih pristojbi za radnje koje javni bilježnici poduzimaju u postupcima usklađivanja iznosa temeljnog kapitala i dijelova temeljnog kapitala dioničkih društava i društava s ograničenom odgovornošću radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Predlaže se izvršiti i terminološko usklađivanje sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 85/20.) kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave u odnosu na naziv ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o javnobilježničkim pristojbama 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 19. siječnja 2023. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2022. godine uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da su izmjene i dopune Zakona vezane uz Akcijski plan za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Naime, Vlada Republike Hrvatske je 12. svibnja 2022. donijela Zaključak o prihvaćanju Akcijskog plana koji sadrži mjere i aktivnosti čiji je cilj daljnje jačanje hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a kojima će se ujedno ispuniti i preporučene mjere MONEYVAL-a iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske usvojenog na 62. plenarnoj sjednici.

Kako bi se spriječila zlouporaba pravnih osoba u nezakonite svrhe, a ujedno osigurala transparentnost podataka o pravnim osobama potrebno je uvesti mehanizme koji će osigurati provjeru svih podataka u fazi osnivanja pravne osobe te spriječiti osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela pranja novca i financiranja terorizma da djeluju kao dioničari, udjeličari ili direktori, uvodeći zahtjev za provjeru kriminalne prošlosti tih osoba, uključujući provjeru ciljanih financijskih sankcija Ujedinjenih naroda. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 22. studenog 2022. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenog 2022. godine.    

Odbor je Konačni prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

O Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i Projekcija za 2024. i 2025. godinu i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, na sjednici Odbora provedena je objedinjena rasprava. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se u skladu s člankom 18. Zakona o proračunu, uz državni proračun, svake godine donosi zakon o izvršavanju državnog proračuna, kojim se uređuje upravljanje prihodima i primicima te rashodima i izdacima, trošenje proračunskih sredstava, upravljanje državnom imovinom, zaduživanje i tekuće otplate, državna jamstva, uplata dobiti trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima paket dionica ili udio, poticajne mjere u gospodarstvu te novčane kazne za povrede Zakona, kako bi se omogućilo redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna.
Dodatno je istaknuto da su planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 15.000.000,00 eura, predsjednik Vlade može raspolagati navedenim sredstvima do iznosa od 67.000,00 eura. Zaduživanje na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala propisano je do iznosa od 5.512.853.598,00 eura. Ukupna visina zaduženja iznosi 399.915.971,00 eura. Vezano za poticajne mjere u gospodarstvu, za temeljni kapital, udio u kreditima i jamstveni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak osigurava se 11.281.438,00 eura.   

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i četiri (4) glasa  „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 22. studenoga   2022. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2022. godine.   

Odbor je u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio Prijedlog državnog proračuna u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Na sjednici je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, P.Z. br. 413 provedena objedinjena rasprava.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio prijedlog proračuna za 2023., kojim se predviđaju prihodi od 24,9 milijardi eura i rashodi od 26,7 milijardi eura te deficit opće države po SAD metodologiji od 1,6 milijardi ili 2,3 posto BDP-a. Nakon rasta BDP-a za projiciranih 5,7 posto u ovoj godini, pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od 0,7 u 2023., zatim od 2,7 posto u 2024.,  te 2,6 posto u 2025. Očekuje se i usporavanje inflacije. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2023. planirani u iznosu od 24,9 milijardi eura, značili bi rast u od 9 posto u odnosu na ovogodišnji plan. Porezni prihodi iduće bi godine trebali iznositi 13,3 milijarde eura, što bi bio rast od 4,8 posto. Očekuje se daljnji rast i u 2024. na 14 milijardi eura, a u 2025. na 14,7 milijardi eura. Povećanje rashoda proračuna u 2023. za 2,1 milijardu eura odražava politike Vlade, prije svega rast kvalitete skrbi i potpore najugroženijima, održivosti mirovinskog sustava, nastavak obnove od potresa, investicijske i razvojne projekte, zelenu i energetsku tranziciju gospodarstva, jačanje sigurnosti te solidarnosti s građanima i poduzetnicima u vrijeme energetske krize. 

Bez rasprave,  Odbor za pravosuđe je sa  šest (6)  glasova „za“ i četiri  (4) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Državni proračun Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcije za 2024. i 2025. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 22. studenog 2022. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o javnobilježničkim  pristojbama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. srpnja 2022. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se izmjenama ovog Zakona pristupa u skladu s preporukom Pravobranitelja za osobe s invaliditetom od 27. kolovoza 2021. s obzirom da iz sadržaja odredbe članka 10. stavka 1. točke 3.  Zakona proizlazi neravnopravan odnos među osobama s invaliditetom s obzirom na uzrok nastanka invaliditeta, te potreba uspostave pravednog zakonodavnog okvira za sve osobe s invaliditetom. Slijedom navedenog, odredba se nadopunjuje i usklađuje s propisima koji uređuju provedbu jedinstvenih postupaka vještačenja u svrhu ostvarivanja prava u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, profesionalne rehabilitacije i ostvarivanja prava osoba s invaliditetom.
Također, materija Tarife javnobilježničkih pristojbi izdvaja se iz sadržaja  Zakona, kako bi se propisala Uredbom Vlade Republike Hrvatske, na način kako je to uređeno za upravne i sudske pristojbe.
Nadalje, radi izmjena propisa koji uređuju postupke oslobođenja od plaćanja troškova postupka odnosno sudskih pristojbi, te izmjena prekršajnog zakonodavstva, predlažu se potrebna usklađenja. Radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj novčani iznosi u kunama usklađuju se s iznosima u eurima. Predlaže se i terminološko usklađivanje sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave radi spajanja Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave u odnosu na naziv ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“, dva (2) glasa „protiv“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke: 

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o javnobilježničkim pristojbama 
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 14. listopada 2022. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 1. rujna 2022. godine.   

Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama uvodi elektroničko podnošenje prijedloga putem javnih bilježnika i odvjetnika, unutar ZIS-a. Novina je uvođenje javnih bilježnika kao povjerenika suda u postupke osnivanja i obnove zemljišnih knjiga temeljem nove katastarske izmjere. Dodatno se uređuje i postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku, uređuju naknade javnim bilježnicima. Predloženim izmjenama osigurat će se veća ažurnost zemljišnih knjiga, ubrzati postupci osnivanja i obnove zemljišnih knjiga, povećati kvaliteta podataka u zemljišnim knjigama koja će dovesti do veće pravne sigurnosti, lakšeg ostvarivanja investicija.

Predlagatelj je obrazložio i razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama u odnosu na Prijedlog zakona, u odnosu na jezične i nomotehničke izmjene. Osim toga, dodan je članak 3. kojim se izričito propisuje da privatne isprave koje su temelj za upis moraju biti sačinjene mehaničkim sredstvima pisanja. Istaknuo je da je dodavanjem članka 3. došlo do renumeracije od članka 3. do kraja odredbi Konačnog prijedloga zakona. Također, dopunjen je članak 33. kojim se daje mogućnost zemljišnoknjižnim referentima koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 125. ovoga Zakona, polaganja ispita za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta.  

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa  šest (6 ) glasova „za“ i dva ( 2) „suzdržana“ glasa odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 21. rujna 2022. raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da  su donošenjem Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH, uređena najvažnija pitanja vezana uz uvođenje eura, dok je za provedbu prilagodbe našeg zakonodavstva, potrebno izmijeniti niz zakona i podzakonskih akata koji sadržavaju odredbe povezane s kunom. Slijedom toga, u Zakonu o obveznim odnosima potrebno je izmijeniti odredbe u kojima se izrijekom navodi kuna, odredbe u kojima se vrijednost ugovorne obveze u valuti Republike Hrvatske izračunava na temelju tečaja valute RH u odnosu prema stranoj valuti te odredbe o prosječnoj kamatnoj stopi koju određuje Hrvatska narodna banka. Prosječna kamatna stopa je referentna stopa za određivanje visine stope zateznih kamata propisanih Zakonom o obveznim odnosima i usklađena sa Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi kojim je u hrvatsko zakonodavstvo prenesena Direktiva 2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2011). Osim toga, mijenja se i odredba u kojoj se izrijekom navodi kuna (članak 737. stavak 1.) na način da se propisuje iznos u eurima, mijenja se i odredba članka 1073. stavka 3. na način da se briše upućivanje na kunsku protuvrijednost te se zadržava samo iznos u eurima.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o obveznim odnosima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 21. rujna 2022. raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da  je predmet izmjena Zakona usklađivanje normativnog okvira radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Izmjene obuhvaćaju rješenja kojima se mijenja valuta temeljnog kapitala, dionica i poslovnih udjela, najniži nominalni iznos temeljnog kapitala, dionica i poslovnih udjela, prag temeljnog kapitala kojim se određuje najveći broj članova nadzornog odbora, opoziv članova nadzornog odbora, visina temeljnog kapitala za postavljanje zahtjeva za imenovanje posebnih zastupnika društva, visina temeljnog kapitala potrebna za postavljanje prijedloga sudu radi imenovanja i opoziva likvidatora i promjene imenovanog revizora, visina temeljnog kapitala za podnošenje tužbe za pobijanje odluke o upotrebi dobiti, visina nominalnog iznosa poslovnog udjela koji daje pravo glasa na skupštini društva i visina novčanih kazni. Prijelaznim i završnim odredbama uređen je postupak usklađivanja temeljnog kapitala, dionica i poslovnih udjela u društvima kapitala, pravila o preračunavanju visine uloga komanditora i postupak upisa u sudski registar.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 21. rujna 2022. raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o parničnom postupku, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da donošenjem Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, radi prilagodbe našeg zakonodavstva uvođenju eura potrebno je izmijeniti niz zakona i podzakonskih akata. Predmetnim izmjenama Zakona o parničnom postupku prilagođava se dio odredbi koje se odnose na pozivanje na kunu te se utvrđene vrijednosti i vrijednosni pragovi iskazuju u euru. Novčane kazne iskazuju se u euru, a preračunavaju se iz kune u euro u skladu s pravilima iz Zakona o uvođenju eura.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o parničnom postupku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 21. rujna 2022. raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se izmjenama Kaznenog zakona predlaže usklađenje sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Predlaže se izmjena odredbi koje sadržavaju pozivanja na kunu, a koje je potrebno izmijeniti prije uvođenja eura kao službene valute RH,  na način da se iznosi u kunama zamijene u eurima.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Kaznenog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 21. rujna 2022. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Prekršajnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se ovim Prijedlogom zakona Prekršajni zakon usklađuje sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, na način da se odredbe koje sadrže iznose u hrvatskim kunama zamijene iznosima u eurima. Preračunavanje novčanih iskaza izvršeno je u skladu s pravilima iz članka 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima za preračunavanje i zaokruživanje na dvije decimale, te u skladu s pravilima iz članka 69. stavka 3. o zaokruživanju dobivenog iznosa na nižu deseticu. Izmijenjene odredbe stupit će na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Prekršajnog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 21. rujna 2022. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su donošenjem Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj uređena najvažnija pitanja vezana uz uvođenje eura, dok je za provedbu prilagodbe našeg zakonodavstva potrebno izmijeniti niz zakona i podzakonskih akata koji sadržavaju odredbe povezane s kunom. Slijedom toga, ovim se Prijedlogom zakona u Ovršnom zakonu prilagođavaju pojedine odredbe u kojima su navedeni iznosi u hrvatskim kunama te se sve utvrđene vrijednosti i vrijednosni pragovi iskazuju u eurima.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Ovršnog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 21. rujna 2022. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim  Prijedlogom zakona u Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela odredbe u kojima su sadržani iznosi u hrvatskim kunama zamjenjuju iznosima u eurima. Prilikom preračunavanja granica novčanih kazni korišteno je pravilo iz članka 69. stavka 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj o zaokruživanju dobivenog iznosa na nižu deseticu, te će propisane granice novčane kazne nakon zaokruživanja biti neznatno ublažene. Također, prilikom preračunavanja novčanog iskaza vrijednosti korištena su pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz članka 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Izmijenjene odredbe stupit će na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 16. rujna 2022. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj akademiji, prvo čitanje, P.Z.br. 289, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. lipnja 2022. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika. Provedena je objedinjena rasprava sa Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, prvo čitanje, P.Z.br. 288  

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da se Zakon o Pravosudnoj akademiji mijenja prvenstveno zbog provedbe reforme sustava ulaska u pravosudne dužnosti. 

Prema novom konceptu ulaska u pravosudne dužnosti, rad savjetnika u pravosudnim tijelima koji se dobrovoljno opredijele za daljnju dužnosničku karijeru u pravosuđu posebno bi se vrednovao i ocjenjivao, za ove kandidate prestaje obveza polaganja posebnog završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike. Slijedom navedenog, za kandidate koji su u trenutku prijave savjetnici u pravosudnim tijelima kao mjerodavni kriteriji uzimali bi se učinkovitost njihovog rada u sudskim i državnoodvjetničkim predmetima i ocjene koje ostvare kao polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike, zbrojem bodova po navedenim kriterijima i temeljem kontinuiranog praćenja i provjera tijekom stručnog usavršavanja te ocjena mentora navedeni kandidati bi ostvarivali završnu ocjenu, te zajedno s ocjenom rada u svojstvu sudskih odnosno državnoodvjetničkih savjetnika sudjelovali bi u postupcima imenovanja pred Državnim sudbenim vijećem odnosno Državnoodvjetničkim vijećem. Za kandidate za pravosudne dužnosti koji nisu savjetnici u pravosudnim tijelima ostaje postojeća obveza pristupanja polaganju završnog ispita u Državnoj školi. Predlaže se reformirati i program Državne škole za pravosudne dužnosnike koja ostaje ustrojstvena jedinica Akademije  nadležna za stručno usavršavanje. Sadržaj programa, način pohađanja i ocjenjivanje tijekom stručnog usavršavanja u Državnoj školi te sadržaj i način provedbe završnog ispita u Državnoj školi utvrdit će se podzakonskim aktima koje donosi Upravno vijeće Akademije, nadležnost za provedbu ovih postupaka predlaže se povjeriti posebnom povjerenstvu pri Državnoj školi čiji su članovi najviši pravosudni dužnosnici. Osim toga, predlaže se propisati  mogućnost da Akademija organizira i provodi stručno usavršavanje drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima. U tekstu Zakona potrebno je izvršiti terminološko usklađivanje sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave,  kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke: 

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 16. rujna   2022. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, prvo čitanje, P.Z.br. 288,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. lipnja 2022. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika. Provedena je objedinjena rasprava sa Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, prvo čitanje, P.Z. br. 289

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da se Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu mijenja kako bi se precizirali uvjeti pod kojima vježbenici u pravosudnim tijelima mogu pristupiti polaganju pravosudnog ispita, s obzirom na njihove obveze tijekom obavljanja vježbeničke prakse. Nadalje, izrijekom se propisuju osnove za razrješenje dužnosti članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva, te se skraćuje vrijeme na koje se imenuju, i to s četiri godine na dvije, kao što je bilo propisano do stupanja na snagu važećeg Zakona, s obzirom da se u praksi pokazalo da je četverogodišnji mandat članova i njihovih zamjenika predugo razdoblje. Propisuje se obveza podnošenja godišnjeg izvješća predsjednika Ispitnog povjerenstva ministru nadležnom za poslove pravosuđa, te se izrijekom predlaže propisati obvezu čuvanja tajnosti sadržaja ispitnih materijala i sankcioniranje povrede navedene obveze.
Radi osiguranja veće zaštite prava i interesa kandidata uvodi se mogućnost izjavljivanja prigovora na ocjenjivanje pisanih radnji u roku od tri dana od objave rezultata, o prigovoru odlučuje imenovani član za pojedinu grupu predmeta i  ponovno pregledava i ocjenjuje pisanu zadaću i odlučuje o osnovanosti izjavljenog prigovora u roku od tri dana. Dopunjavaju se osnove za utvrđenje da pravosudni ispit nije položen propisivanjem slučajeva ako kandidati na pisanom ispitu budu zatečeni u korištenju nedopuštenih pomagala, što se dodatno sankcionira nemogućnošću da ponovno pristupe polaganju ispita prije isteka roka od godine dana, kao i udaljenjem  s mjesta polaganja pisanog dijela ispita bez dozvole osobe koja vrši nadzor nad polaganjem pisanog dijela ispita i odbijanjem odgovaranja na pismenom dijelu ispita. Radi isključenja međusobne diskriminacije i nejednakosti kandidata ograničava se broj bodova koji se može postići na popravnom ispitu najviše na pet bodova. U dijelu Zakona koji se odnosi na izuzeće članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva potrebno je izvršiti usklađenje sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“, br. 92/14. i 98/19.).

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke: 

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 29. lipnja 2022. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, P.Z. br. 279 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, P.Z. br. 280 koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktima od 15. lipnja 2022. godine. 

Odbor je Prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je proveo objedinjenu raspravu. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću umanjuje obveza u obavljanju državnoodvjetničke dužnosti zamjenicima državnih odvjetnika koji su članovi Vijeća, izmjene su predložene i radi postizanja veće učinkovitosti u postupku planiranja mjesta zamjenika državnih odvjetnika, stegovnih postupaka te postupaka imenovanja i premještaja zamjenika državnih odvjetnika. 

U odnosu na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona istaknuto je da se u člancima 8., 9. i 10. propisuje da se bodovi kandidata postignuti na razgovoru s kandidatima na Vijeću objavljuju na mrežnim stranicama, propisuje se objava životopisa kandidata za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika na mrežnim stranicama DORH-a. Konačnim prijedlogom usklađuje se članak 101. stavak 4. Zakona o državnoodvjetničkom vijeću s odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH. Dopunjen je i članak 103. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću na način da se propisuje obveza Porezne uprave Ministarstva financija da na zahtjev Državnoodvjetničkog vijeća, bez odgode dostave tražene obavijesti i podatke koji su potrebni za provjeru podataka iz imovinske kartice državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.  

Nadalje, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću predlaže se ujednačavanje uvjeta pod kojima se suci mogu birati za članove Vijeća, administrativno rasterećenje Vijeća i jačanje uloge Vijeće u postupcima imenovanja sudaca. Izmjene su predložene i radi postizanje učinkovitosti u postupku planiranja popunjavanja sudačkih mjesta, postupaka imenovanja i premještaja sudaca, i jačanja stegovne odgovornosti sudaca. 

U odnosu na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona u člancima 8., 9. i 10. izrijekom je propisano da se bodovi kandidata postignuti na razgovoru s Vijećem objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća. Dopunjen je članak 16. stavak 7. Zakona o Državnom sudbenom vijeću i propisana obveza objave životopisa kandidata na mrežnim stranicama Vrhovnog suda RH. Zakonski tekst usklađen je  s odredbama zakona kojim je uređeno uvođenje eura kao službene valute Republike Hrvatske. U člancima 20. i 21. Konačnog prijedloga omogućuje se provođenje rasprave u odsutnosti suca koji ne iznese svoju obranu. U članku 29. Konačnog prijedloga propisuje se da u slučaju potrebe Vijeće može od Porezne uprave Ministarstva financija zatražiti provedbu postupka provjere načina stjecanja imovine suca.

Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak: 

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i  Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću u skladu s člankom 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjeno.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama  Zakona o državnom sudbenom vijeću

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 29. lipnja 2022. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa, koji je  predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. lipnja 2022. godine. 

Odbor je predmetno Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se odredbe Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa više ne primjenjuju te ne postoje ni pretpostavke za njihovu primjenu. Pravna materija zakona u cijelosti je uređena drugim propisima prvenstveno Zakonom o javnom bilježništvu i člankom 45. Uredbe o uredskom poslovanju. Slijedom toga, potrebno je predmetni zakon staviti izvan snage.
U odnosu na rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom, nema razlike u odnosu na Prijedlog zakona.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8 ) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o prestanku važenja Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 29. lipnja 2022. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, P.Z. br. 284, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. svibnja 2022. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da je slijedom uvođenja i razvoja informatičkih tehnologija nužno kontinuirano nadograđivati i uređivati Zakon o zemljišnim knjigama. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona uvodi se isključivo elektroničko podnošenje prijedloga putem javnih bilježnika i odvjetnika, unutar ZIS-a, dok će stranke moći samostalno podnositi prijedloge za upis elektroničkim putem kada se ispune tehnički uvjeti. Osim toga, propisana je i obvezatnost javnog bilježnika da nakon sastavljanja javnobilježničkog akta, solemizacije ili ovjere potpisa na ispravi koja je temelj za uknjižbu u zemljišne knjige, obvezno podnese prijedlog za upis, osim ako se stranka tome izričito protivi. Najveća novina predloženih izmjena i dopuna je uvođenje javnih bilježnika kao povjerenika suda u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige temeljem nove katastarske izmjere. Tako predsjednici sudova koji ne raspolažu dovoljnim brojem službenika za redovito obavljanje poslova u odjelima i provođenje postupaka osnivanja i obnove zemljišnih knjiga, mogu odlukom odrediti da će se posao osnivanja ili obnove zemljišne knjige povjeriti javnom bilježniku. Također, dodatno je uređeno i pojednostavljeno postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku, uređeni su i pojednostavljeni kriteriji za uspostavu Baze zemljišnih podataka. U pogledu sporazuma o sufinanciranju Zakon o zemljišnim knjigama usklađuje se s općim propisima o izvršavanju državnog proračuna i osigurava sufinanciranje javnih bilježnika kao povjerenika suda iz drugih izvora. 

U raspravi je naglašeno da treba pojačati ulogu i aktivnosti u  pojedinačnim ispitnim postupcima kako bi se uskladilo stvarno stanje kao preduvjet svih oblika aktivnosti, osobito gospodarskih, u tom smislu predloženo je preispitivanje odredbi do drugog čitanja. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 15. lipnja  2022. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, drugo čitanje, P.Z.E. br. 264 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku P.Z.E. br. 265, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 9. lipnja 2022. godine.

Odbor je Konačne prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku predlažu radi unaprjeđenja ostvarivanja građanskopravne zaštite i osiguranja provedbe propisa Europske unije. Predloženim izmjenama i dopunama nastoji se smanjiti broj neriješenih predmeta i skratiti trajanje parničnih postupaka, propisuje se održavanje ročišta na daljinu, uvodi se obvezno tonsko snimanje rasprave i rokovi za okončanje postupka na pojedinoj instanci suđenja. Propisuju se rokovi od tri godine za okončanje prvostupanjskog postupka i jedne godine za okončanje drugostupanjskog postupka, te rok kraći od šest mjeseci za postupak pred Vrhovnim sudom o prijedlogu za dopuštenje revizije odnosno rok kraći od dvije godine za odluku o reviziji. Pojednostavljen je  postupak povodom prijedloga za pokretanje oglednog postupka te je proširen sastav vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji odlučuje u oglednom postupku.

U vezi s usklađivanjem propisa s pravnim poretkom Europske unije, mijenjaju se odredbe koje uređuju europski parnični postupak, u skladu s Uredbom (EU) br. 2020/1784 o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima (dostava pismena) te Uredbom (EU) br. 2020/1783 o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (izvođenje dokaza). 

U odnosu na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku u prvom čitanju, u Konačnom prijedlogu zakona prihvaćene su manje jezične i nomotehničke izmjene i ispravci, u članku 29. prijedloga zakona brisane su odredbe članaka 186.f i 186.g ZPP-a o zastoju postupka u slučaju pokušaja mirnog rješenja spora, kako bi se dodatno osiguralo skraćivanje trajanja parničnog postupka i onemogućilo da pokušaj mirenja uspori parnični postupak i onemogući sud da postupak završi u propisanom roku.

U nastavku izlaganja predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku stvaraju preduvjeti za proširenje uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija u kaznenom postupku. Uvođenjem elektroničke komunikacije u kazneni postupak omogućit će se slanje pismena u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. Proširivanjem tonskog snimanja na sve rasprave u kaznenom postupku, kada za to budu ispunjeni tehnički uvjeti, skratit će se vrijeme trajanja rasprave. Uvođenjem zabrane dvostrukog ukidanja presuda od strane drugostupanjskog suda, ubrzat će se kazneni postupci po žalbama.

U odnosu na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na Prijedlog zakona, istaknuto je da su one rezultat uvažavanja prijedloga i primjedbi iznesenih u raspravi. Tako se u tekstu Konačnog prijedloga zakona kazneno djelo silovanja stavlja u katalog teških kaznenih djela iz nadležnosti županijskog suda. Nadalje, Vrhovni sud RH u vijeću od pet sudaca odlučuje i o drugim pravnim lijekovima, a ne samo o žalbama za kaznena djela s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora.  Mijenja se numeracija u odnosu na kazneno djelo pranja novca. Uređuje se da bi opravdani razlozi zbog kojih bi predsjednik vijeća odobrio izradu prijepisa audio snimke rasprave bili oni iz članka 407. Zakona, kao i da će se, kada to zatraži okrivljenik koji nema branitelja, prijepis uvijek izraditi. Primjerak žalbe dostavit će prvostupanjski sud protivnoj stranci, koja može podnijeti odgovor na žalbu, isti tako, prvostupanjski će sud odgovor državnog odvjetnika na žalbu dostaviti okrivljeniku koji je podnio žalbu. Također, člankom 475 i dodanim člancima uređuje se kada će se održati rasprava pred drugostupanjskim sudom, tko se poziva na raspravu, u čijoj se odsutnosti rasprava može održati, te sam tijek rasprave. Osim toga, uređuje se i da se prvostupanjska presuda u povodu žalbe može ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje najviše jedanput, a ako drugostupanjski sud smatra da bi prvostupanjsku presudu trebalo ponovo ukinuti, drugostupanjski će sud sam provesti raspravu i donijeti presudu. Osim toga, uređuje se obnova kaznenog postupka i u slučaju kada je podnesena temelju odluke Europskog suda za ljudska prava, uređuje se rok trajanja privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske kartice i dr.

Kazneni odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske uputio je Odboru za pravosuđe zaključke o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku sa sjednice Kaznenog odjela proširene predstojnicima katedri kaznenog procesnog prava sva četiri fakulteta, održane 10. lipnja 2022. 

U raspravi je zamjenica pučke pravobraniteljice dodatno obrazložila mišljenje Ureda na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o  parničnom postupku, s naglaskom na mogućnost ograničenja u pristupu pravosuđu građanima lošijeg imovinskog stanja, osobito u postupku revizije. Ukazala je i na potrebu dodavanja posebne Glave u Zakonu o parničnom postupku koja se odnosi na postupke zbog raskida Ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Također, istaknute su primjedbe na način donošenja i sadržaj Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o  kaznenom postupku. Navedeno je da su u Konačnom prijedlogu  zakona sadržane odredbe o postupku rasprave pred drugostupanjskim sudom, kao i odredbe o žalbenim postupcima, koje nisu bile predmet rasprave u prvom čitanju. Ustavni sud Republike Hrvatske 2013. godine upozorio je na neodgovarajuću zakonodavnu proceduru i kršenja u postupku donošenja zakona. Uvođenjem novih članaka koji nisu bili u prvom čitanju zaobilazi se redoviti zakonodavni postupak, iako se radi o izuzetno velikoj izmjeni i „skrivenom“ hitnom postupku organskog Zakona, o kojima se nije izjasnila stručna javnost  i kojim se ograničavaju ljudska prava i slobode. Mišljenje sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske ukazuje na značajnu strukturalnu promjenu u postupanju drugostupanjskih sudova, koja nije bila predmet opće ni stručne rasprave, Istaknuto je da praksa nedostavljanja prijedloga zakona katedrama pravnih fakulteta nije dobra.

Odbor je sa četiri (4) glasa „za“ i tri (3) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, drugo čitanje, P.Z.E. br. 264 i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z.E. br. 265, sukladno članku 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjeno.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“, dva (2) „suzdržana“ glasa i jednim (1) glasom  „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“, dva (2) „suzdržana“ glasa i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 2. lipnja 2022. razmotrio je Prijedlog zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela, prvo čitanje, P.Z.E. br. 277, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. svibnja 2022. godine.    
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom zakona u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva (EU) 2019/1153 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela. Direktiva (EU) 2019/1153 olakšava pristup financijsko-obavještajnih jedinica i nadležnih tijela odgovornih za otkrivanje i progon teških kaznenih djela, financijskim informacijama, u cilju povećanja učinkovitosti progona financijskih kaznenih djela te međusobne suradnje nadležnih tijela. 
Prijedlogom se utvrđuju tijela koja će imati izravan i bez naknade pristup informacijama o bankovnim računima sadržanim u Jedinstvenom registru računa, radi obavljanja poslova otkrivanja i progona teških kaznenih djela, što uključuje identifikaciju, praćenje i zamrzavanje imovine povezane s istragom. Prijedlogom se propisuju nadležna tijela s ovlastima izravnog pristupa informacijama o bankovnim računima: državno odvjetništvo, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Carinska uprava i Ministarstvo unutarnjih poslova. Nadležna tijela imati će izravan pristup podacima koji se vode u Jedinstvenom registru računa, koji ne sadrže podatke o prometu i stanju računa. Propisuje se pristup Ureda za sprječavanje pranja novca informacijama  o provedbi zakonodavstva u svrhu suzbijanja pranja novca, povezanih kaznenih djela i financiranja terorizma, obveza Ureda da pravodobno dostavlja financijske analize i informacije nadležnim tijelima. Propisuje se obveza Financijske agencije da vodi zapise o svakom pristupu informacijama sadržanim u Jedinstvenom registru računa i sadržaju zapisa. Zapisi se na zahtjev stavljaju na raspolaganje Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Prijedlogom se utvrđuje vrsta i opseg informacija koje se mogu razmjenjivati između imenovanih nadležnih tijela različitih država članica. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam  (7) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                       Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 2. lipnja 2022.  godine razmotrio je Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2020. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. srpnja 2021. godine i Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2021. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. travnja 2022. godine.
    Odbor je Izvješća sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava. 
Predstavnik predlagatelja predstavio je ukratko Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2020. godini, naglasivši da je svrha  instituta besplatne pravne pomoći osigurati jednakosti svih pred zakonom, djelotvornu pravnu zaštitu, pristup sudu i drugim javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima. Izvješće sadrži podatke iz informatičkog sustava Ministarstva pravosuđa i uprave koje u realnom vremenu omogućuje pretraživanje podnesenih zahtjeva, odobrene zahtjeve i donesena rješenja za područje Republike Hrvatske, pojedinih županija i Grada Zagreba, kao i podatke ovlaštenih udruga, pravnih klinika i upravnih tijela.  
Radi usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave, u izvještajnom razdoblju došlo je do promjene u institucionalnom okviru sustava, slijedom čega isti čine dvadeset upravnih tijela županija i Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba, kao prvostupanjska tijela, te Ministarstvo pravosuđa i uprave, kao drugostupanjsko tijelo.  
U nastavku izlaganja izneseni su ukratko statistički podaci, tijekom 2020. godine  primarna pravna pomoć pružena je u 27.189 slučaja, od čega su ovlaštene udruge pružile pravnu pomoć u 20.029, pravne klinike u 1.795, a upravna tijela županija i Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba u 5.365 slučaja, najviše u obliku opće pravne informacije (u 12.348 slučaja), zatim u obliku pravnog savjeta (u 12.101 slučaju), te u obliku sastavljanja podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama (u 1.631 slučaja). Primarna pravna pomoć korištena je najviše radi pravne pomoći u izvansudskom mirnom rješenju spora (u 557 slučaja) i u obliku zastupanja pred javnopravnim tijelima (u 552 slučaja). U odnosu na 2019. kada je primarna pravna pomoć pružena u ukupno 20.679 slučaja, u izvještajnom razdoblju došlo je do povećanja za 31,48 %. 
Nadalje, u županijama je podneseno ukupno 4.459 zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći, odobreno je 3.016 zahtjeva, odbijeno 451, odbačeno 138, obustavljeno 183, proslijeđeno je 16 zahtjeva te se 655 zahtjeva nalazilo u postupku odlučivanja na dan 31. prosinca 2020. Uzimajući u obzir neriješene zahtjeve za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći na dan 31. prosinca 2019. u izvještajnom razdoblju ukupno je u postupku bilo 5.527 zahtjeva. U odnosu na 2019., kada je podneseno ukupno 5.850 zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći, u 2020. je zabilježen pad broja zahtjeva za 23,78 %. S obzirom na vrstu postupaka, sekundarna pravna pomoć najčešće se odobravala u postupcima iz obiteljskih odnosa (1.343 slučaja). U najvećem postotku odobrena je u obliku oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi, zatim u obliku zastupanja u sudskim postupcima i oslobođenja od plaćanja troškova sudskog postupka, kao i radi pravnog savjeta, sastavljanja podnesaka, mirnog rješenja spora i oslobođenja obveze uplate predujma troškova izvansudskog postupka.
Od ukupno planiranih sredstava u Državnom proračunu u iznosu od 4.510.000,00 kuna, za organiziranje sustava i pružanje besplatne pravne pomoći u izvještajnom razdoblju isplaćen je iznos od 2.109.524,20 kuna (57,71 %) za primarnu pravnu pomoć i iznos od 1.545.884,47 kuna (42,29%) za sekundarnu pravnu pomoć, odnosno ukupno 3.655.408,67 kuna, što je za 4,3 % manje nego u 2019. Na javnom natječaju za financiranje projekata ovlaštenih udruga i pravnih klinika za pružanje primarne pravne pomoći bilo je osigurano 2.110.000,00 kuna, dodijeljena su financijska sredstva za financiranje 24 projekata. 
U nastavku izlaganja obrazloženo je Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2021. godini, tijekom koje je primarna pravna pomoć pružena u 24.950 slučaja, od čega su ovlaštene udruge pružile pomoć u 19.190 slučaja,  pravne klinike u 1.899 slučaja, a upravna tijela županija i Gradski ured za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Grada Zagreba u 4.224 slučaja, najviše u obliku pravnog savjeta (u 12.327 slučaja), opće pravne informacije (u 9.614 slučaja), sastavljanja  podnesaka (u 1.891 slučaja), u obliku zastupanja u postupcima pred javnopravnim tijelima (u 587 slučajeva) i u obliku pravne pomoći u izvansudskom mirnom rješenju spora (u 531 slučaju). U usporedbi s 2020., tijekom izvještajnog razdoblja došlo je do smanjenja broja pružene primarne pravne pomoći za 8,23 %. 
U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. upravnim tijelima županija i Gradskom uredu za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Grada Zagreba podneseno je ukupno 4.011 zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći, odobreno je 2.946 zahtjeva, odbijeno 383, odbačeno 100, obustavljeno 173, proslijeđeno je 16 zahtjeva te se 393 zahtjeva nalazilo u postupku odlučivanja na dan 31. prosinca 2021.
Uzimajući u obzir neriješene zahtjeve za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći na dan 31. prosinca 2020. u izvještajnom razdoblju ukupno je u postupku bilo 5.131 zahtjeva. U odnosu na 2020., u 2021. zabilježen je pad broja zahtjeva za 10,05 %. S obzirom na vrstu postupka, najčešće je odobrena u postupcima iz obiteljskih odnosa (1.301 slučaj), u ostalim sudskim postupcima (340 slučaja), u postupcima vezanim uz stvarna prava (199 slučaja), u ovršnim postupcima i postupcima osiguranja (165 slučaja), u postupcima iz radnih odnosa (25 slučaja) i stečaja potrošača (14 slučaja). 
Sekundarna pravna pomoć u najvećem broju slučajeva odobrena je u obliku oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi, u obliku zastupanja u sudskim postupcima,  oslobođenja od plaćanja troškova sudskog postupka, radi pravnog savjeta, sastavljanja podnesaka, u postupku mirnog rješenja spora te radi oslobođenja od obveze uplate predujma troškova izvansudskog postupka nad potrošačem.
 Od ukupno planiranih sredstava u Državnom proračunu u iznosu od 4.140.000,00 kuna, za organiziranje i pružanje besplatne pravne pomoći tijekom 2021. godine isplaćeno je 3.920.807,06 kuna, od čega iznos od 1.985.000,00 kuna (50,63%) za pružanje primarne pravne pomoći i iznos od 1.935.807,06 kuna (49,37%) za pružanje sekundarne pravne pomoći, što predstavlja 7,26% više sredstava u odnosu na 2020. godinu. Na javnom natječaju za financiranje projekata ovlaštenih udruga i pravnih klinika za pružanje primarne pravne pomoći za 2021. bio je osigurano 1.985.000,00 kuna, dodijeljena su financijska sredstva za financiranje 23 projekata. 
U raspravi je zamjenica Pučke pravobraniteljice naglasila da Ured pučke pravobraniteljice redovito prati područje besplatne pravne pomoći, zadnje dvije godine pojačan je interes građana za pravnu pomoć. Naglašava da postoji nedovoljna informiranost građana o postupku dobivanja besplatne pravne pomoći, posebno ukazuje na dugotrajnost drugostupanjskog postupka i nedostatna financijska sredstva namijenjena ovlaštenim udrugama. Također, ukazuje na osobe na područjima pogođenima potresom koje trebaju pomoć u postupku obnove kao i na nedostatnu dostupnost odvjetnika na otocima i u ruralnim područjima. Slijedom navedenog naglašava 7 preporuka koje je Ured pučke pravobraniteljice uputio radi unaprijeđenja sustava i njegovom približavanju građanima i njihovim potrebama.
 
Odbor je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak: 
Rasprava o Izvješću o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2020. godini i Izvješću o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2021. godini, sukladno članku 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjeno.

Nakon rasprave  Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“  glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati   

Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku 
sredstava u 2020. godini

Nakon rasprave  Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2)   „suzdržana“  glasa  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati   

                                            Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2021. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 Mišel Jakšić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 25. svibnja 2022. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću,  prvo čitanje, P.Z. br. 279 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, prvo čitanje, P.Z. br. 280 koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktima od 12. svibnja 2022. godine. 

Odbor je Prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je proveo objedinjenu raspravu. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću predlaže umanjenje obveza u obavljanju državnoodvjetničke dužnosti za zamjenike državnih odvjetnika koji su članovi Vijeće, i to za predsjednika za 75%, a za članove za 20%. Uređuje se početak mandata članova Vijeća od polaganje prisege, izostavlja se iz djelokruga Vijeća vođenje očevidnika državnih odvjetnika i zamjenika. Propisuje se obveza objave plana popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika na mrežnim stranicama nadležnog ministarstva i Vijeća. Uređuju se postupci trajnog premještaja zamjenika pod uvjetom da se trajno premjesti u drugo državno odvjetništvo istog stupnja samo zamjenik koji obnaša dužnost najmanje tri godine. Odredbe ovoga Zakona usklađuju se s odredbama o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj akademiji (mjerodavni kriteriji). Radi učinkovitosti rada Vijeća propisuje se da Vijeće nema obvezu pozivati na razgovor kandidate koji su ostvarili manje od  130 bodova, povećava se broj bodova na razgovoru s 15 na 20. U postupak imenovanja zamjenika Glavnog državnog odvjetnika RH iz reda kandidata koji ne obnašaju pravosudnu dužnost uvodi se element pisane provjere znanja. Unutar stegovnog postupka  protiv zamjenika državnih odvjetnika uvodi se više različitih novčanih kazni, zatim mogućnost primjene uvjetne osude te njezinog opoziva, uvodi se mogućnost imenovanja posebnog stegovnog vijeća. Posebno se utvrđuje da je nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere osnova za razrješenje dužnosti zamjenika državnog odvjetnika.

Nadalje, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću predlaže se ujednačavanje kriterija za kandidiranje članova Vijeća iz reda sudaca svih sudova. Iz djelokruga  rada Vijeća izostavlja se obveza vođenja očevidnika sudaca. Postupak planiranja popunjavanja sudačkih mjesta vremenski se skraćuje s dvije na jednu godinu. U postupcima imenovanja sudaca prvostupanjskih sudova odredbe ovog Zakona usklađuju se s predloženim odredbama o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji (mjerodavni kriteriji). Preciznije se uređuju uvjeti za imenovanje u sudove prvog stupnja, a institut premještaja dodatno se uređuje uvjetom da se trajno može premjestiti samo sudac koji obnaša dužnost najmanje tri godine. Radi veće učinkovitosti u radu Vijeća u postupcima imenovanja sudaca uređuje se da Vijeće nema obvezu pozivati na razgovor kandidate koji su ostvarili manje od 130 bodova. Najveći broj bodova koji se može ostvariti na razgovoru  povećava se s 15 na 20. Katalog stegovnih djela dopunjuje se stegovnim djelom nedavanja suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere, nastup zastare stegovnog postupka usklađuje se s kaznenim zakonodavstvom. 

Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Provest će se objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću. 

U raspravi je prijedlog povećanja broja bodova na razgovoru s 15 na 20 ocijenjen dobrim, izneseno je i da se predloženim izmjenama rješavaju pitanja kandidata starijih generacija  koji su u startu imali manji broj bodova u odnosu na nove. Predloženo je da se preispitaju odredbe kojima je uređeno da se na razgovor ne pozivaju kandidati koji nisu ostvarili 130 bodova, te odredbe o neobjavljivanju broja bodova kandidata natječaja.

Osim toga, u raspravi je istaknuto mišljenje da s obzirom na vrlo lošu percepciju građana o pravosuđu (Izvješće EK o vladavini prava za 2021., EU Justice Scoreboard) predložene zakonske izmjene neće imati utjecaja na veću neovisnost u izboru sudaca i državnih odvjetnika.  Povećanje broja bodova s 15 na 20 koje kandidati mogu dobiti u razgovoru na Državnoodvjetničkom vijeću i Državnom sudbenom vijeću znače veću subjektivizaciju, a ne objektivizaciju u ocjenjivanju kandidata, dok se istovremeno premalo uzima u obzir uspjeh postignut na Pravnom fakultetu. Nadalje, u postupku javnog savjetovanja o prijedlozima zakona suci su upozorili na okvirna mjerila i statistiku rada sudaca, iz čega se vidi da nema vrednovanja kvalitete predmeta. Također je ukazano na problem velikog odljeva kadrova u sudstvu i niskih plaća. Neprimjerenim se smatra propisivanje neurednim obnašanjem dužnosti povećanje dužnosti ispunjenja Okvirnih mjerila za rad sudaca s 80% na 100%, kao i nedavanje suglasnosti za sigurnosnu provjeru sudaca. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“, jednim (1) glasom „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću,  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.     

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“, jednim (1) glasom „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom  odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o državnom sudbenom vijeću.
2.     Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 4. svibnja 2022. razmotrio je Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. ožujka 2022. godine i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 31. ožujka 2022. godine.       

Odbor je prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio da je Zakon o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa donesen 1973. i 1974. godine, a kao jedan od tzv. „republičkih zakona“ imao je pravne učinke u pravnom poretku Republike Hrvatske temeljem točke 4. Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti RH. Javno bilježništvo uspostavljeno je zakonom 1993. godine kao javna služba, a  izmjenama Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa 1994. predviđeno je da će postupno poslove ovjeravanja prestati obavljati uredi, ispostave i gradski uredi, dok su ministri uprave donijeli rješenja o prestanku obavljanja poslova ovjeravanja potpisa, rukopisa i prijepisa za urede i njihove ispostave na području pojedinih županija, odnosno Grada Zagreba.

Posljednjim rješenjem utvrđen je prestanak obavljanja poslova ovjeravanja potpisa, rukopisa i prijepisa u nekadašnjem Uredu državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji sa sjedištem u Dubrovniku i Ispostavi tog Ureda u Lastovu s danom 7. lipnja 2016. S obzirom da se odredbe Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa više ne primjenjuju, ne postoje ni pretpostavke za njihovu primjenu, dok je pravna materija u cijelosti uređena drugim propisima, prvenstveno Zakonom o javnom bilježništvu i  odredbom članka 45. Uredbe o uredskom poslovanju, stoga se predlaže donijeti ovaj Zakon kako bi se utvrdio prestanak važenja Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa kao i Uputstva za provođenje Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa. 

Vezano za Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu, predstavnik predlagatelja naglasio je da se uvode javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku, sastavljanje isprava na daljinu, time se odredbe Zakona o javnom bilježništvu usklađuju sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, kojima se u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju odredbe Direktive (EU) 2019/1511 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu uporabe digitalnih alata i postupaka u pravu društava. Osim toga, ovim se Zakonom osigurava veća dostupnost javnih bilježnika, smanjuje ograničenje broja javnobilježničkih prisjednika i savjetnika, cjelovito se uređuju nadzorni postupci i ovlasti nadzornih tijela, definira se rad javnih bilježnika u informacijskom sustavu te obveza stalnog stručnog usavršavanja.

Također, obrazložio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona, istaknuto je da se jasnije utvrđuje obveza iskazivanja ukupnih cijena javnobilježničkih usluga, i to iznosa nagrade, javnobilježničke pristojbe i troškova na ispravama te izdanim računima i priznanicama, u tekst Konačnog prijedloga zakona dodani su članci 6. i 12. koji se odnose na Kodeks javnobilježničke etike, rad u informacijskom sustavu te obvezu stalnog usavršavanja, zbog važnosti nadzora nad radom javnih bilježnika kroz članke 57. i 58. cjelovito su uređeni postupci nadzora.  

Odbor je jednoglasno sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:  
Rasprava o Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjeno.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
 
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 28. travnja  2022. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 264, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. ožujka 2022. godine.    
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom je izlaganju naglasio da se ovim izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (ZPP-a) nastoji unaprijediti sustav građanskopravne zaštite, osigurati provedba propisa Europske unije te digitalizirati pravosuđe. U okviru financijskih sredstava Europske unije nastao je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. koji obuhvaća reformu „Povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana“ te predviđa daljnju digitalizaciju pravosuđa i uvođenje procesnih instituta radi ubrzanja parničnog postupka. Predmetnim izmjenama i dopunama provode se reformske mjere C2.5. R1 - Povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana iz Nacionalnog plana, koje se odnose na održavanju ročišta na daljinu, uvođenju obveznog tonskog snimanja rasprave, uređenju postupka u sporovima male vrijednosti kao u pravilu pisanog postupka i propisivanju rokova za okončanje postupka na pojedinoj instanci suđenja.

Radi koncentracije sudskog postupka i jačanja procesne discipline stranaka uvodi se obvezno tonsko snimanje ročišta, detaljnije se uređuje ročište na daljinu i uvodi se  plan upravljanja postupkom. U postupcima u sporovima male vrijednosti dokazivanje se u najvećoj mjeri provodi uvidom u isprave, iznimno saslušanjem stranaka ili svjedoka,   održavanje ročišta u ovoj vrsti postupaka samo u iznimnim slučajevima utjecati će na brže rješavanje predmeta i smanjenje troškova postupka. Propisuju se rokovi u kojima prvostupanjski i drugostupanjski sudovi moraju okončati postupak, te u kojima Vrhovni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o prijedlogu za dopuštenje revizije i odluku o reviziji.

Nadalje, radi sprječavanja pojave ''odluka iznenađenja'' preinačenih po žalbi, propisuje se da sud ne može svoju odluku utemeljiti na pravnoj ocjeni spora koja je bitno različita od pravne ocjene o kojoj se u postupku raspravljalo i koju savjesna i brižljiva stranka nije mogla razumno predvidjeti. Radi veće izvjesnosti postupka strankama se omogućuje da se izjasne o pravnim shvaćanjima suda o mjerodavnom pravu za bit stvari. Uvodi se Plan upravljanja postupkom te odredbe o nezakonitom dokazu. Mijenjaju se odredbe o revizijskom postupku na način da se isti uvijek pokreće prijedlogom za dopuštenje revizije. Kako bi se potaknulo korištenje instituta oglednog postupka propisuje se da se ogledni postupak može pokrenuti na prijedlog suda, stranaka i umješača,  pojednostavljen je sam postupak pokretanja i proširen sastav vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji odlučuje u oglednom postupku.

U vezi s usklađivanjem propisa s pravnim poretkom Europske unije, ovim izmjenama i dopunama osigurava se provedba Uredbe (EU) br. 2020/1784 o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima (dostava pismena)  te Uredbom (EU) br. 2020/1783 o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (izvođenje dokaza).

U raspravi je istaknuto da će predložene izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku doprinijeti većoj učinkovitosti postupka, osobito u pogledu ubrzanja. Zamjenica pučke pravobraniteljice dodatno je obrazložila mišljenje o Prijedlogu zakona prethodno dostavljeno Odboru. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7 ) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku. 
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 28. travnja 2022. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku  P.Z.E. br. 265, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. ožujka 2022. godine.    
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku provodi reforma kaznenog postupka u smislu proširenja uporabe informacijsko-komunikacijske tehnologije u kaznenom postupku, i to uvođenjem e-komunikacije, proširenja uporabe tonskog snimanja na sve rasprave u kaznenom postupku te proširenjem mogućnosti korištenja audio-video linka. U provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. Vlade Republike Hrvatske, u okviru podkomponente C2.5. Moderno pravosuđe spremno za buduće izazove razrađene su reformske i investicijske mjere koje, između ostaloga, imaju za cilj skratiti duljinu trajanja sudskih postupaka, a jedna od reformi kaznenog postupka je uvođenje e-komunikacije i proširenje uporabe audio snimanja rasprava i korištenje audio-video linka. Odredbom članka 78.a ovoga Prijedloga kao pravilo propisuje se mogućnost podnošenja podnesaka i priloga koji postoje u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava tijelu koje vodi postupak, dok je za određene sudionike postupka propisano obligatorno podnošenje podnesaka i priloga koji postoje u elektroničkom sustavu sudu putem informacijskog sustava. Odredbama novog članka 172.a propisuje se način obavljanja dostave putem informacijskog sustava te presumpcija dostave istekom osam dana od dana kada su odluka ili dopis pristigli u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja kao pravne posljedice kojom se nastoji spriječiti odugovlačenje postupka. E-komunikacija biti će obligatorna za državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe, kada šalju podneske i priloge prema sudu. Okrivljenik, privatni tužitelj, oštećenik kao privatni tužitelj i drugi sudionici fizičke osobe nisu obveznici e-komunikacije, ali se mogu uključiti u informacijski sustav tijekom postupka. 

Osim toga, ovim Prijedlogom potiče se korištenje mogućnosti audio snimanja rasprava uz tehničke pretpostavke, tako se predlaže propisati da ukoliko predsjednik vijeća iskoristi mogućnost iz članka 409. stavka 2. i odredi audio snimanje rasprave, prijepis nije obavezan, o izradi prijepisa odlučuje predsjednik vijeća kada postoje opravdani razlozi. Nove odredbe kojima se uvodi obvezno audio snimanje svake rasprave, stupit će na snagu s odgodom, kada ministar pravosuđa donese odluku o ispunjavanju uvjeta i ostvari tehničko opremanje sudnica, te provede edukaciju zaposlenika za korištenje opreme. 

Nadalje, ovim prijedlogom provodi se daljnje proširenje uporabe audio-video linka u kaznenom postupku na način da se daje mogućnost osiguranja prisutnosti stranaka na sjednici optužnog vijeća i na pripremnom ročištu uz pomoć audio-video linka. Predložena je i dopuna odredbe kojom su propisana prava žrtve kaznenog djela radi preciziranja da je pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela lako dostupan, povjerljiv i besplatan, kako je propisano Direktivom 2012/29/EU Europskog parlamenta i vijeća o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP te Direktivom (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća.

U raspravi je izneseno da je osnovna zamjerka predloženim izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku uređenje audio snimanja rasprava, bez obveze prijepisa, odnosno, o tome hoće li se izraditi prijepis snimke odlučuje predsjednik vijeća kada za to postoje opravdani razlozi. Zamjerka je iznesena tijekom e-savjetovanja kako od Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu tako i Visokog kaznenog suda RH, predloženim odredbama neće doći do ubrzanja kaznenih postupaka,  iste bi mogle dovesti do kršenja temeljnih prava na obranu, ako se uzme u obzir da u strateškom dokumentu stoji da smo na niskoj razini digitalne pristupačnosti, da bi to otežalo rad sudaca žalbenih sudova koji bi morali preslušavati snimke, predlaže se urediti obveznu izradu prijepisa audio rasprava. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“  i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 22. travnja 2022. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. ožujka 2022. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji mijenja i dopunjuje prvenstveno zbog usklađivanja sa novim zakonodavnim okvirom Europske unije na području međunarodne razmjene podataka iz kaznenih evidencija, riječ je o Direktivi (EU) 2019/884 o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u vezi s razmjenom podataka o državljanima trećih zemalja i u vezi s Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS). Također, omogućit će se neposredna primjena Uredbe (EU) 2019/816 o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije. 

Nadalje, uredit će se pristup tijela javne vlasti i drugih institucija podacima kaznene evidencije, način podnošenja zahtjeva, primanja podataka, kao i rokovi za rehabilitaciju u odnosu na pravomoćne sudske presude i odluke kojima je izrečena novčana kazna kao sporedna kazna i oslobođenje počinitelja kaznenog djela od kazne. Ministarstvo nadležno za područje pravosuđa osigurat će sudovima i državnim odvjetništvima neposredan pristup podacima kaznene evidencije u odnosu na osobu za koju je započeo kazneni progon ili se vodi prekršajni postupak za prekršaj s elementima nasilja ili za koji se može izreći kazna zatvora, te sudovima u području obiteljsko-pravne zaštite vezano uz zaštitu prava i interesa djece. Također, pravne osobe čija djelatnost podrazumijeva redovite kontakte s djecom moraju zatražiti izdavanje uvjerenja o podacima kaznene evidencije osobe koju zapošljavaju, i uz njezinu suglasnost.  

U odnosu na Prijedlog zakona, nakon prihvaćanja primjedbi, prijedloga i mišljenja iznesenih u raspravi, u Konačnom prijedlogu zakona dodan je novi članak 6. kao bi se uskladila odredba članka 13. stavka 4. s odgovarajućom odredbom članka 155. Kaznenog zakona, s obzirom što postoji opravdan razlog da se tijelima javne vlasti, kad postupaju po posebnim zakonima, omogući elektronski pristup podacima iz kaznene evidencije u slučajevima kad se radi o izrazito velikom broju zahtjeva za provjerom u kaznenoj evidenciji, uključivo i provjere u postupcima javne nabave, koji se ne mogu izvršiti bez korištenja brze elektroničke tehnologije. Dopunjena je odredba u članku 14. stavku 3. koja određuje da fizička ili pravna osoba, kad po Zakonu ima pravo za sebe tražiti i dobiti potvrdu iz kaznene evidencije, može to učiniti i preko sustava e-Građani. Dodan je novi članak 9. kako bi se drugačije odredili pojedini rokovi za rehabilitaciju u članku 19., skraćuje se rok za rehabilitaciju kod osude na maloljetnički zatvor i izrečene  kazne zatvora do jedne godine te rok za rehabilitaciju za osuđene počinitelje kaznenih djela koji su sudskom odlukom oslobođeni kazne. Dodani su rokovi rehabilitacije u slučaju kad je novčana kazna izrečena kao sporedna kazna i u slučaju kad je izrečena djelomična uvjetna osuda, jer u važećem Zakonu nisu izrijekom propisani rokovi rehabilitacije za ove vrste sudskih odluka. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 31. ožujka  2022. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 242, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. ožujka 2022. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti donosi radi usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, odnosno s Direktivom (EU) 2019/1937 o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava EU, osim toga, primjena Zakona u praksi ukazala je na potrebu izmjene pojedinih odredbi. Slijedom navedenog, proširuje se područje primjene Zakona na pravnu stečevinu EU, unaprjeđuje se sustav prijave i javnog razotkrivanja nepravilnosti kao i zaštita prijavitelja nepravilnosti, povezanih i povjerljivih osoba, poboljšava se mehanizam prekršajnog sankcioniranja.

Zakonom se precizira područje primjene na sektorska područja obuhvaćena područjem primjene akata EU izričito navedenih u dijelu I Priloga, zatim na područja  koje utječu na financijske interese EU te područja koje se odnose na unutarnje tržište, tržišno natjecanje i državne potpore. Prijava ili prijavljivanje sada znače usmeno ili pisano prenošenje informacija o nepravilnostima, izraz „obavljanje poslova“ zamijenjen je izrazom „radnog okruženja“, novina je također definiranje tijela javne vlasti u skladu s definicijom iz Zakona o pravu na pristup informacijama.

Kao povjerljiva osoba, osim osobe zaposlene kod poslodavca, sada može biti  imenovana i treća osoba. Novost je definiranje prijavljene osobe, povratne informacije i daljnjeg postupanja po zaprimljenoj prijavi, „štetna radnja“ zamjenjuje se pojmom „osvete“, koja znači svaku izravnu ili neizravnu radnju ili propust u radnom okruženju, potaknuta unutarnjim ili vanjskim prijavljivanjem ili javnim razotkrivanjem, a uzrokuje ili može uzrokovati neopravdanu štetu prijavitelju. Izričito se propisuje da prijavitelj nepravilnosti neće snositi odgovornost za prijavljivanje ili javno razotkrivanje, kao niti za stjecanje ili pristup podacima, osim ako je takvim stjecanjem ili pristupom podacima počinjeno samostalno kazneno djelo. 

Vezano za zaštitu osoba u postupcima prijave nepravilnosti, novost je izričito propisivanje uvjeta za zaštitu prijavitelja, detaljnije je uređena obveza zaštite identiteta prijavitelja nepravilnosti, a na jednak način štiti se i identitet prijavljene osobe.

Za unutarnje prijavljivanje, novost je da osim pravnih subjekata s više od pedeset zaposlenih, sustav unutarnjeg prijavljivanja moraju imati i poslodavci neovisno o broju zaposlenih, ako su obuhvaćeni primjenom akata iz dijela I točka B. i dijela II Priloga, te više nije propisan rok za okončanje ispitivanja prijave. Izričito je propisana zabrana poslodavcu da se osvećuje prijavitelju nepravilnosti, povjerljivoj osobi i njenom zamjeniku.

Dodatno se uređuje nadležnost pučkog pravobranitelja kao tijela za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti. Propisuje se obveza prosljeđivanja informacija nadležnim institucijama, tijelima, uredima ili agencijama EU iz prijave, ako je to potrebno zbog provođenja daljnje istrage, obveza izrade obrazloženog izvješća o konačnom ishodu postupanja te mogućnost davanja prednosti prijavama o teškim nepravilnostima.

Vezano za sudsku zaštitu, izmjene se odnose na brisanje roka za podnošenje zahtjeva za zaštitu u odnosu na to kad je prijavitelj nepravilnosti saznao za štetnu radnju kao i u odnosu na to kad je štetna radnja počinjena. Novost u Zakonu je i izričito propisivanje inspekcijskog i drugog nadzora nad provedbom ovoga Zakona, te uvođenje mogućnosti izricanja prekršajnih sankcija za pokretanje zlonamjernih postupaka. 

Nakon prihvaćanja pravnih i nomotehničkih primjedbi, prijedloga i mišljenja  Odbora za zakonodavstvo, Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Odbora za Poslovnik, Ustav i politički sustav u raspravi tijekom prvog čitanja u Konačnom prijedlogu zakona termin „nacionalnih propisa“ zamijenjen je terminom „nacionalnog prava“, a sintagma „pitanje nacionalne sigurnosti“ sintagmom „područje nacionalne sigurnosti“, izmijenjena je definicija radnog okruženja, precizirana je definicija poslodavca i kao tijela javne vlasti kod koje prijavitelj nepravilnosti obavlja profesionalne aktivnosti. Precizirana je definicija povezenih osoba i tko potpada pod taj pojam. Kao povezane osobe uvrštene su i treće osobe koje su povezane s prijaviteljem nepravilnosti koje bi mogle pretrpjeti osvetu kao i pravni subjekti povezani s prijaviteljem nepravilnosti.

Precizirani su uvjeti za zaštitu prijavitelja koji su podnijeli prijavu, u cijelom tekstu zakona termin „propisi nacionalnog zakonodavstva“ zamijenjen je terminom „nacionalno pravo“, a termin „kanal za vanjsko prijavljivanje“ zamijenjen je terminom „nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje“. Precizirano je da pučka pravobraniteljica daje opće pravne informacije o postupcima prijavljivanja i javnog razotkrivanja nepravilnosti, te o zaštiti prava u skladu s ovim Zakonom. Isključena je prekršajna odgovornost subjekta ako javno prijavljuje ili razotkriva informacije za koje zna da su neistinite, ukoliko se radi o kaznenom djelu lažnog prijavljivanja kaznenog djela iz Kaznenog zakona. Proširena je prekršajna odgovornost na svaku osobu koja sudjeluje u postupku po prijavi nepravilnosti ako ne štiti podatke koje sazna iz prijave, koristi ili ih otkriva za druge svrhe osim one koje su potrebne za ispravno daljnje postupanje. Promijenjeni su rokovi usklađivanja općih akata sa Zakonom, pučki pravobranitelj i poslodavci dužni su uskladiti Poslovnik u roku dva mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona, rok za imenovanje povjerljive osobe je tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona, dok tijela u čijoj su nadležnosti poslovi nacionalne sigurnosti imaju rok od četiri mjeseca za usklađivanje posebnog akta kojim uređuju zaštitu prijavitelja nepravilnosti.

U raspravi pučka pravobraniteljica istaknula je pojedina pitanja iz dostavljenog mišljena o Konačnom prijedlogu zakona, primarno po pitanju zaštite povezanih osoba ako su to pravni subjekti, zatim pitanja prekršajne odgovornosti za povjerljive osobe i zamjenike, u slučajevima otkrivanja podataka zaprimljenih u prijavi, kao i osiguranja besplatne pravne pomoći bez određivanja imovinskog cenzusa. Naglasila je i važnost psihosocijalne pomoći prijaviteljima kao i preporuku prvenstvenog korištenja unutarnjih kanala prijavljivanja nepravilnosti. Po pitanju dvojbe u vezi pravnih osoba istaknuto je mišljenje da je Europski sud za ljudska prava priznao određena konvencijska prava pravnim osobama u odnosu na fizičke osobe. 

Nakon rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 31. ožujka 2022. razmotrio je Izvješće o radu probacijske službe za 2020. i Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2020., koja je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. rujna  2021. godine.    

Odbor je Izvješća sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela, provedena je objedinjena rasprava. 

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je  2020. godina bila izazovna za zatvorski sustav zbog potresa i pandemije COVID-a 19, unatoč tome, sustav se dobro prilagodio navedenim okolnostima, uz provođenje mjera i određenih ograničenja u pravima zatvorenika (pravo na posjete, pravo na izlazak, pravo na rad).  

 Tijekom izvještajnog razdoblja ukupan broj svih kategorija osoba lišenih slobode u zatvorskom sustavu je 11.607, što je za 7,93% manje u odnosu na 2019. godinu. Kaznu zatvora izdržavalo je 4.311 zatvorenika što je povećanje od 3,67% u odnosu na 2019. godinu. Prema strukturi kaznenih djela najveći udio u ukupnom broju zatvorenika čine zatvorenici koji su počinili kaznena djela protiv imovine, djela protiv života i tijela i protiv zdravlja ljudi. Tijekom 2020. godine mjeru istražnog zatvora izdržavalo je ukupno 5110 zatvorenika  (44,03% ukupnog broja zatvorenika). U zatvorima je boravilo ukupno 2089 kažnjenika od kojih: 415 kojima je u prekršajnom postupku izrečena kazna zatvora, 120 kojima je izrečena novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora, te 1554 osoba kojima je u prekršajnom postupku određeno zadržavanje. Od ukupno 381 zatvorenika stranih državljana, u zatvorskom sustavu se nalazilo 120 zatvorenika koji su državljani EU i 261 zatvorenika drugih država koje nisu članice EU.
Istaknuo je da nedostaje kapaciteta za istražni zatvor, s tim u vezi izvijestio je o elektroničkom nadzoru, mogućnostima  korištenja narukvica,  narudžbi 200 narukvica, kako bi se istražni zatvor mogao provoditi u vlastitom domu.  U pogledu zdravstvene zaštite zatvorenika i maloljetnika istaknuto je da je osigurana kvalitetom i opsegom određenim u javnom zdravstvu za osigurane osobe iz obveznog  zdravstvenog osiguranja. Tijekom 2020. realizirano je ukupno 71004 zdravstvenih pregleda, a izvan kaznenih tijela i Zatvorske bolnice obavljeno je 9. 440 specijalističkih pregleda. 

Predlagatelj je također izvijestio o čimbenicima sigurnosnog rizika zatvorenika, ulaganjima u kapacitete sustava kao što je  Požega i  Lipovica. Izvjestio je da je broj službenika pravosudne policije gotovo identičan u odnosu na 2019. i iznosi 1551., da je od ukupno 3558 sistematiziranih radnih mjesta, popunjeno 2558, što je popunjenost 71,89%. S tim u vezi za popune radnih mjesta uspostavljena je suradnja za izobrazbu pravosudnih policajaca.  

Predstavnik predlagatelja je naglasio da su probacijski poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, obavljaju se s ciljem zaštite društvene zajednice od počinitelja kaznenog djela, resocijalizacije i reintegracije počinitelja kaznenog djela u zajednicu na način da se utječe na rizične čimbenike koji su povezani s činjenjem kaznenih djela. Tijekom 2020. godine probacijska služba zaprimila je ukupno 3497 novih predmeta, a završila 3624 predmeta. Osobe uključene u probaciju odradile su ukupno 410.837 sati rada za opće dobro, koji se izvršavao u 1371 pravnoj osobi. 

Tijekom 2020. godine koju je obilježila COVID-19 pandemija i potres koji je pogodio Grad Zagreb, probacijska služba uspješno je prilagodila svoje funkcioniranje i izvršavala zakonom propisane poslove, preko Središnjeg ureda za probaciju i 14 probacijskih ureda ustrojenih u Upravi za zatvorski sustav i probaciju. 

Od zaprimljenih predmeta u 2020. godini 39,18% predmeta odnosi se na izradu izvješća na zahtjev suca izvršenja, 23,76% predmeta odnosi se na rad za opće dobro, 12,418% predmeta na uvjetni otpust, a 12,84% predmeta na uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom i posebnom obvezom ili sigurnosnom mjerom. U manjoj mjeri su zastupljeni predmeti koji se odnose na izradu izvješća na zahtjev. Najveći postotak predmeta zaprimili su Probacijski ured Zagreb I (19,82%), Probacijski ured Varaždin (11,18%) i Probacijski ured Split (9,29%). Od ukupnog broja završenih predmeta, 90% predmeta uspješno je završeno, dok je u 5% predmeta probacija zamijenjena zatvorom, u 7 slučajeva osuđenik je nedostupan probacijskoj službi. 
Tijekom 2020. obilježen je službeni početak trogodišnjeg projekta „Jačanje zaštite ljudskih prava i javne sigurnosti kroz unaprjeđenje kapaciteta probacijske službe koji se financira iz Norveškog financijskog mehanizma 2014.-2021. Nastavljen je s realizacijom projekt „Unaprjeđenje kvalitete pravosuđa kroz jačanje kapaciteta zatvorskog i probacijskog sustava te sustava za podršku žrtvama i svjedocima“. 

U raspravi o predmetnim izvješćima ukazano je na činjenicu da se raspravlja o Izvješću za 2020., da se stanje u sustavu brzo mijenja te da bi trebalo raspravljati o recentnim pokazateljima. Ukazano je na potrebu iskazivanja podataka o provedbi posebnih programa kod izdržavanja kazne dugotrajnog zatvora, na maloljetničku populaciju nakon otpusta, nova zapošljavanja osobito djelatnika na poslovima osiguranja. 

Također, u raspravi je istaknuto da se unatoč zakonskoj regulativi i podzakonskom uređenju izvršavanje kazne zatvora u domu ne provodi, što je potrebno razmotriti i predložiti eventualno ukidanje odredbe Zakona o kaznenom postupku. Postavljen je i upit postoje li podaci o ograničavanju prava zatvorenika na kretanje zatvorenika unutar zatvora, tijekom COVID-19 pandemije. U odnosu na izneseni podatak da je nabavljeno 200 elektroničkih narukvica, postavljen je upit kolika je cijena nabave.

Odbor za pravosuđe jednoglasno je predložio zaključak Hrvatskom saboru da provede objedinjenu raspravu o Izvješću o radu probacijske službe za 2020. i Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2020. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ i  jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak 

Prihvaća se Izvješće o radu probacijske službe za 2020.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2020.    

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 3. ožujka 2022. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, P.Z.E. br. 231 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača, P.Z.E. br. 232 koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktima od 18. veljače 2022. godine.    
Odbor je konačne prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je proveo objedinjenu raspravu. 
Predstavnik predlagatelja u uvodnom izlaganju naglasio je da se izmjene i dopune Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača donose zbog potrebe učinkovitijeg rješenja problema nesolventnosti poslovnih subjekata nastalih uslijed posebnih okolnosti koje je izazvala pandemija bolesti COVID-19, a broj insolventnih poduzetnika na području Europske unije i dalje je u porastu. Unatoč zakonodavnim izmjenama predstečajnog i stečajnog postupka proteklih godina, važeći nesolvencijski sustav još uvijek je opterećen nepotrebnim formalnostima, stečajni postupak traje predugo i često onemogućuje restrukturiranje održivih dužnika. Ovim izmjenama i dopunama Stečajni se zakon usklađuje s Direktivom (EU) 2019/1023 (o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 o restrukturiranju i nesolventnosti) o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama, te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga. 
U odnosu na Prijedlog zakona, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona pojedine odredbe izmijenjene su jezično i nomotehnički. U članku 7. a Stečajnog zakona dodan je stavak 6. kojom je propisano da će ministarstvo nadležno za poduzetništvo i obrt osigurati uspostavu sustava ranog upozoravanja za subjekte malog gospodarstva, u članku 53. dodana je iznimka od pravila da se stečajni upravitelji brišu s liste nakon navršenih 70 godina života, u članku 54. brisana je alternativna mogućnost kojom je bilo predviđeno da polaganju stručnog ispita za stečajnog upravitelja mogu pristupiti i osobe koje imaju završen poslijediplomski studij iz područja prava ili ekonomije, brisane su odredbe kojima je bilo propisano pravo na naknadu Financijske agencije za uslugu operativnog vođenja i upravljanja informacijskim sustavom e-Dražba, dodan je novi članak 116. kojim se uređuje prijelazno razdoblje u vezi načina upisa stečajnih upravitelja na novu listu stečajnih upravitelja, propisan je rok za prilagodbu sustava Financijske agencije.
Izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se Direktiva (EU) 2019/1023. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti). 
U odnosu na Prijedlog zakona, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača izmijenjen je izričaj odredbe članka12., u istom članku dodan je stavak 2. kojim je propisana iznimka od pravila da će stečajni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema odredbama Zakona o stečaju potrošača (NN, broj 100/15. i 67/18.) koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja u vezi primjene odredbi članaka 8. i 9. koje će se primjenjivati na sve postupke u kojima nije donesena pravomoćna odluka o razdoblju provjere ponašanja. 

Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak: 

U skladu s člankom 247. st 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjena rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

                             Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona  
     

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

                              Zakon o izmjenama i dopunama  Zakona o stečaju potrošača

 
                      
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                                       Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 3. ožujka 2022. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, P.Z.E. br. 233 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, P.Z.E. br. 234, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 18. veljače 2022. godine.    
Odbor je konačne prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je proveo objedinjenu raspravu. 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da se ovim izmjenama i dopunama u Zakon o sudskom registru implementiraju odredbe Direktive (EU) 2019/1151 o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava, kako bi se unaprijedilo  pokretanje i vođenje poslovanja, uz očuvanje pravne sigurnosti, visoke točnosti i pouzdanosti Sudskog registra. Upis podataka i dokumenata i razmjena podataka omogućuje se na daljinu za sve subjekte upisa. Osigurat će se daljnja digitalizacija postupka upisa, lakše osnivanje podružnica te doregistracija trgovačkih društava i podružnica na daljinu. Također, radi zaštite svih osoba i sprječavanja prijevarnog ponašanja ili zlouporaba, nadležna tijela moći će provjeriti je li osobi koja se imenuje direktorom zabranjeno obavljanje dužnosti direktora putem sustava razmjene podataka o diskvalificiranim direktorima sa državama Europskog gospodarskog prostora.
U odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju, u Konačnom prijedlogu zakona nomotehnički su izmijenjeni pojedini članci, nadopunjen je članak 12. novim stavcima koji omogućuju sastavljanje javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku u postupku na daljinu, uz usklađivanje s odredbama izmjena i dopuna Zakona o javnom bilježništvu, te se propisuje da je izvadak iz registra ili upisnika države članice EU ovjerena isprava ako ga je hrvatski javni bilježnik online (e-putem) pribavio iz registra EU ili upisnika države članice EU, tako da se autentičnost može provjeriti na digitalno uobičajeni način, a javni bilježnik je činjenice izdavanja i pribave izvatka potvrdio u skladu sa odredbama članka 80., 81. i 90. Zakona o javnom bilježništvu.
Predstavnik predlagatelja dodatno je obrazložio da se predmetnim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima uz uobičajeni način osnivanja društva pred javnim bilježnikom uvodi   mogućnost osnivanja društva bez sudjelovanja javnog bilježnika i pravnih savjetnika, putem internetskih stranica sustava sudskog registra, uz korištenje autentifikacijskog sustava  i propisanih obrazaca, s ciljem jednostavnijeg i  bržeg osnivanja trgovačkih društva ili otvaranjem podružnice tog društva u drugoj državi. Olakšati će se osnivanje podružnica na daljinu elektroničkim sredstvima komunikacije, upisi novih podataka i promjene podataka, a radi  zaštite osoba i sprječavanja prijevarnog ponašanja i zlouporaba, nadležna tijela moći će provjeriti da li je osobi koja se imenuje direktorom zabranjeno obavljanje te dužnosti putem evidencije ustrojene pri Ministarstvu pravosuđa i uprave. 
U konačnom prijedlogu zakona izmijenjene su odredbe članaka 1., 2., 3., 4., 5., 7., 8., 9., 12. i 17. na način da su prihvaćeni nomotehnički prijedlozi Odbora za zakonodavstvo. U članku 4. izvršena je promjena stipulacije odredbe radi jasnijeg određenja donošenja diskrecijske odluke ministarstva nadležnog za poslove opće uprave u vezi korištenja riječi „Hrvatska“ i njenih izvedenica u tvrtki društva. U članku 14. brisana je odredba stavka 3. kojom je bilo predviđeno da će se u članku 382. Zakona o trgovačkim društvima dodati novi stavak 7. koji uređuje sudbinu poslovnih knjiga kad se ne provodi likvidacija ili stečaj, iz razloga što odredba članka 382. uređuje postupanje s poslovnim knjigama dioničkog društva, a dioničko društvo osim stečajem i likvidacijom može prestati jedino povodom statusnih promjena (spajanje, pripajanje i podjela), ali u tom slučaju poslovne knjige prelaze u posjed društva sljednika koje ih je dužno čuvati, a ne u arhivu. Preciznije je određeno pozivanje na propise kojima se uređuje ustrojstvo, ovlasti i način rada javnog bilježništva kao javne službe u vezi sastavljanja dokumenata u elektroničkom obliku. Brisan je članak 21., jer bi predmetna izmjena narušila uspostavljeni sustav registarske evidencije članova društva te ugrozila pravnu sigurnost društva s ograničenom odgovornošću, sudionika pravnog posla i sukcesivnih stjecatelja poslovnog udjela. 

Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak: 
U skladu s člankom 247. st 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjena rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama  Zakona o sudskom registru.  

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima.  

                      
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 23. veljače  2022. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. prosinca 2021. godine.    
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji zakon iz kaznenopravne sfere, uređuje vođenje evidencije osuđenih osoba i praćenje rokova potrebnih za rehabilitaciju. Zakon se mijenja i dopunjuje prvenstveno iz razloga što je na području međunarodne razmjene podataka iz kaznenih evidencija u Europskoj uniji stvoren novi, dopunjeni zakonodavni okvir koji omogućuje sigurniju identifikaciju osuđenih i traženih osoba državljana trećih zemalja (TCN – third country nationals), riječ je o Direktivi (EU) 2019/884 o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u vezi s razmjenom podataka o državljanima trećih zemalja i u vezi s Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS), te o zamjeni Odluke Vijeća 2009/316/PUP, koju države članice moraju transponirati u svoja nacionalna zakonodavstva. 
Ovim Prijedlogom zakona urediti će se međunarodna razmjena podataka iz kaznenih evidencija usklađenjem s Direktivom (EU) 2019/884, te će se omogućiti neposredna primjena Uredbe (EU) 2019/816 o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije, te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726. Slijedom navedenog, Republika Hrvatska ispunit će obvezu učinkovite razmjene  podataka iz kaznene evidencije s drugim državama članicama EU, te se propisuje da ako su podaci iz kaznene evidencije o osuđujućim presudama izrečenima protiv državljanina treće zemlje zatraženi na temelju članka 6. Okvirne Odluke Vijeća 2009/315/PUP za potrebe kaznenog postupka, država članica koja zaprima zahtjev dostavlja podatke o svim osuđujućim presudama izrečenima u državi članici koja zaprima zahtjev i unesenima u kaznenu evidenciju, kao i o svim osuđujućim presudama izrečenima u trećim zemljama koje su joj naknadno dostavljene i unesene u kaznenu evidenciju. Navedene izmjene Zakona važne su za vizni režim, ulazak Republike Hrvatske u Schengenski prostor, te općenito za sigurnost građana. 
S obzirom što su u primjeni Zakona uočene određene dvojbe i nedovoljna regulacija ovlaštenika na podatke iz kaznene evidencije i procedure pribavljanja podatka, pristupilo se i njihovim izmjenama i dopunama. Slijedom navedenog propisuje se da Ministarstvo nadležno za područje pravosuđa osigurava sudovima i državnim odvjetništvima neposredan pristup podacima upisanim u kaznenu evidenciju u odnosu na osobu za koju je započeo kazneni progon ili se vodi prekršajni postupak za prekršaj s elementima nasilja ili prekršaj za koji se može izreći kazna zatvora. Neposredan pristup podacima iz Kaznene evidencije osigurava se sudovima i u području obiteljsko-pravne zaštite vezano uz zaštitu prava i interesa djece. Također, određenim pravnim osobama koje u obavljanju svoje djelatnosti mogu organizirati i provoditi poslove koji podrazumijevaju redovite kontakte s djecom, a nemaju u zakonu koji regulira njihovu djelatnost zakonsku osnovu za traženje podataka iz kaznene evidencije, treba omogućiti da, kao poslodavci, moraju uz suglasnost osobe za koju se podaci traže, zatražiti izdavanje posebnog uvjerenja o podacima iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona, a sve u interesu zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:
1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji,  
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.           
                
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 23. veljače  2022. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 15. prosinca 2021. godine.   
Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženom izmjenama i dopunama Zakona pristupilo radi potrebe uvođenja javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku te sastavljanja takvih isprava na daljinu odnosno radi usklađivanja odredaba Zakona o javnom bilježništvu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, kojima se u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju odredbe Direktive (EU) 2019/1511 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu uporabe digitalnih alata i postupaka u pravu društava. Kako su Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o sudskom registru javni bilježnici utvrđeni kao ovlašteni sastavljači isprava za osnivanje odnosno doregistraciju društva, da se izmjenama ovih zakona omogući osnivanje i doregistracija društava na daljinu, potrebno je javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku te njihovo sastavljanje na daljinu uvesti i u Zakon o javnom bilježništvu. Osim toga, ovim se Zakonom nastoji osigurati dostupnost javnobilježničkih usluga u mjestima u kojima nije osnovano utvrditi sjedište javnog bilježnika kroz određivanje obavljanja uredovnih dana po službenoj dužnosti, ali se i kao zastarjele i nepotrebne izostavljaju odredbe o preuzimanju javnobilježničkih ureda, zajedničkom obavljanju službe, mogućnosti istovremenog obavljanja službe javnog bilježnika i stečajnog upravitelja. Zakonom se smanjuje ograničenje broja javnobilježničkih prisjednika i savjetnika zaposlenih u jednom uredu, zbog predstojećeg proširenja kruga poslova povjerenih javnim bilježnicima. Uređuje se institut zamjenika javnobilježničkog prisjednika te se mijenjaju uvjeti za obavljanje poslova zamjenika javnog bilježnika, a predlaže se i izmijeniti ovlast za donošenje Javnobilježničke tarife te način propisivanja nagrade za obavljanje povjerenih poslova uskladiti s važećim normativnim okvirom koji regulira obavljanje navedenih povjerenih poslova. 

U raspravi je istaknuto da bi trebalo raspraviti nagrađivanje javnih bilježnika, usluge se oporezuju dva puta, kroz pristojbe i porez na dodanu vrijednost.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru  sljedeće zaključke:
 
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu.  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                               
                                                                                                     Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 2. veljače 2022. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o područjima i sjedištima sudova, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktima od 2. prosinca 2022. godine. 

Odbor je prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio predložene izmjene, istaknuo je da su u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona u Konačnom prijedlogu zakona prema iznesenim primjedbama u raspravi pojedine odredbe izmijenjene i dopunjene. Razlika se odnose na izmijenjenu odredbu članka 7. kojom se u članak 37. Zakona o sudovima dodaje novi stavak 9. na način da se pojašnjava tko i kada utvrđuje posebne sklonosti sudaca koji se raspoređuju u rad u posebne sudske odjele za predmete koji se vode prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi. Zatim, članak 8. dopunjen je u dijelu koji se odnosi na članak 44.a stavak 5., na način da se propisuje da će Državno sudbeno vijeće poništiti objavljeni javni poziv i najkasnije u roku od osam dana ponovno pokrenuti postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda RH objavom javnog poziva i u slučaju da u Hrvatskom saboru predloženi kandidat ne bude izabran za predsjednika Vrhovnog suda RH. U članku 15. precizira se postupak izbora članova i načina rada posebnog vijeća koje donosi konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka kod sudaca. Izmijenjene su odredbe koje se odnose na zapreke za imenovanje stalnih sudskih tumača i vještaka te osnove za njihovo razrješenje odnosno privremenu zabranu rada.

U odnosu na Prijedlog zakona u Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o područjima i sjedištima sudova članak 1. dopunjen je navodom Općinskog suda u Novom Zagrebu, nadležnost za postupanje u ovoj vrsti sudskih predmeta Općinskom sudu u Novom Zagrebu, s obzirom na veličinu područja nadležnosti Županijskog suda u Velikoj Gorici, te činjenicu da Općinski sud u Novom Zagrebu pokriva značajan dio Grada Zagreba. Izmijenjena je i odredba članka 3. u odnosu na nadležnost trgovačkih sudova, za područje Trgovačkog suda u Dubrovniku za rješavanje sporova koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama i na sporove na koje se primjenjuje plovidbeno pravo te na zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zračno plovidbeno prvo, ako posebnim zakonom nije drukčije uređeno.

U raspravi je predložena dopuna članka 26. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima na način da sadrži preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij. Isto tako predložen je amandman na članak 1. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o područjima i sjedištima sudova kako bi se osigurala veća dostupnost sudova u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi. 

Odbor je sa devet ( 9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

U skladu s člankom 247. st 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjena rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o područjima i sjedištima sudova.

Nakon provedene rasprave, Odbor je sa šest (6) glasova „za“ i tri (3) „suzdržana“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima

Odbor je jednoglasno s devet (9) glasova „za“ predložio amandman na članak 26.

U članku 26. kojim se mijenja članak 124. u stavku 1. točka 2. iza zareza dodaju se riječi: „odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij;“

Obrazloženje

Predloženi amandman na jasan način uređuje stručne uvjete za stalnog sudskog tumača.

Odbor je sa šest (6) glasova „za“ i tri (3) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o područjima i sjedištima sudova

Odbor je jednoglasno s devet (9) glasova „za“ predložio amandmanom na članak 1.
 
U članku 1. kojim se mijenja članak 2. Zakona o područjima i sjedištima sudova iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

„(6) Predsjednici županijskih sudova na čijem su području općinski sudovi iz stavka 5. ovoga članka osigurat će uvjete za poduzimanje postupovnih radnji u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi u drugim općinskim sudovima na području pojedinog županijskog suda“

Obrazloženje:

Članak 1. Konačnog prijedloga zakona, kojim se mijenja članak 2. Zakona o područjima i sjedištima sudova, potrebno je dopuniti kako bi se osigurala veća dostupnost sudova u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi, a za koje je predviđeno da ih kao nadležni rješavaju samo pojedini općinski sudovi. Uzimajući u obzir veličinu područja nadležnost županijskih sudova te udaljenost pojedinih općina i gradova od sjedišta županijskih sudova, potrebno je osigurati uvjete za poduzimanje postupovnih radnji u ovim predmetima i u drugim općinskim sudovima na području svakog pojedinog županijskog suda.  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 2. veljače 2022. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu i Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktima od 2. prosinca 2022. godine. 

Odbor je prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona u Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu prema iznesenim primjedbama u raspravi pojedine odredbe izmijenjene i dopunjene. Dopunjen je članak 5. radi preciziranja postupka izbora članova i načina rada posebnog povjerenstva koje donosi konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka kod državnoodvjetničkih dužnosnika, a što se predlaže regulirati Poslovnikom o radu Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Osim toga, u članku 11. stavku 1. Konačnog prijedloga zakona rok za podnošenje zahtjeva za provođenje temeljne sigurnosne provjere za zamjenike državnih odvjetnika u odnosu na koje nije provedena sigurnosna provjera ili je provedena prije više od pet godina usklađen je s rokom stupanja na snagu posebnog pravilnika kojim se regulira ovaj postupak. 

Razlika između rješenja u Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava u odnosu na Prijedlog zakona nema, budući da u raspravi nisu iznesene primjedbe, prijedlozi niti mišljenja na Prijedlog zakona. Podsjetio je da se predloženom izmjenom zakona predlaže reorganizacija mreže općinskih državnih odvjetništava na području nadležnosti Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, i to na način da se razdvajanjem Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu ustanovljuje Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu za postupanje pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, Općinskim radnim sudom u Zagrebu i Općinskim sudom u Sesvetama u odnosu na građanske predmete, te Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu za postupanje pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu, Općinskim prekršajnim sudom u Zagrebu  Općinskim sudom u Sesvetama u odnosu na kaznene i prekršajne predmete. 

Odbor je sa devet (9 ) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak: 

U skladu s člankom 247. st 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjena rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu i Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.

Bez rasprave Odbor je sa šest (6) glasova „za“ i tri (3) glasa „suzdržana“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu.

Odbor je sa šest (6) glasova „za“ i tri (3) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjeni Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 25. siječnja 2022. razmotrio je Prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 242, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. prosinca 2021. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja je uvodno naglasio da se novi Zakon donosi prvenstveno zbog potrebe usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno, sa Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije koja je stupila na snagu 16. prosinca 2019. Osim toga, bilo je potrebno izmijeniti pojedine odredbe na koje je ukazala praksa, odnosno nositelji primjene Zakona. U okviru Unije prijave i javna razotkrivanja od strane zviždača važna su sastavnica provedbe prava i politika Unije. Zaštita koja se pruža zviždačima rascjepkana je po državama članica i neujednačena s obzirom na područje politika. Direktiva propisuje jasne mehanizme i obveze za poslodavca i tijela javne vlasti glede zaštite prijavitelja nepravilnosti. Direktiva predlaže uvođenje mehanizama zaštite prijavitelja nepravilnosti koji uključuju jasne kanale prijave nepravilnosti, uvođenje sustava prijavljivanja kroz tri razine, interni kanali, prijavljivanje nadležnim tijelima i javno/medijsko izvješćivanje, određivanje nadležnog tijela za zaprimanje prijava o povredama obuhvaćenih područjem primjene Direktive i poduzimanje mjere povodom prijave, obveze pružanja povratnih informacija prijaviteljima nepravilnosti, sprječavanje odmazde i učinkovitu zaštitu. Novi zakon pridonijeti će daljnjem jačanju pravne zaštite prijavitelja nepravilnosti i podizanju svijesti građana o nužnosti podnošenja prijava nepravilnosti radi zaštite javnog interesa.

Prijedlogom zakona u novom članku 3. precizirano je da se područje primjene Zakona odnosi na sektorska područja obuhvaćena područjem primjene akata Unije, zatim područja koji utječu na financijske interese Europske unije, te područja koja se odnose na unutarnje tržište, tržišno natjecanje i državne potpore. Prijava ili prijavljivanje sada znače usmeno ili pisano prenošenje informacija o nepravilnostima. Novina je definiranje tijela javne vlasti u skladu s definicijom iz Zakona o pravu na pristup informacijama. Novost je i definiranje prijavljene osobe, povratne informacije i postupanja po zaprimljenoj prijavi. Ukazuje se i na zamjenu definiranja štetne radnje pojmom osvete koja znači svaku izravnu ili neizravnu radnju ili propust u radnom okruženju, uključujući prijetnje osvetom i pokušaja osvete, potaknuta unutarnjim ili vanjskim prijavljivanjem a uzrokuje ili može uzrokovati neopravdanu štetu prijavitelju. Novine u odnosu na važeći tekst Zakona sadržane su i u području primjene i zakonske definicije, zaštite osoba u postupcima prijave nepravilnosti, unutarnjem i vanjskom prijavljivanju, sudskoj zaštiti i sankcioniranju.

U raspravi je sudjelovala pučka pravobraniteljica koja je dodatno obrazložila mišljenje Ureda pučke pravobraniteljice na Prijedlog zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 25. siječnja 2022. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, prvo čitanje, P.Z.E. br. 231 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača, prvo čitanje, P.Z.E. br. 232 koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktima od 2. prosinca 2021. godine.

Odbor je Prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je proveo objedinjenu raspravu.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se izmjene i dopune Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača donose zbog potrebe učinkovitijeg rješenja problema nesolventnosti poslovnih subjekata nastalih uslijed posebnih okolnosti koje je izazvala pandemija bolesti COVID-19, a broj insolventnih poduzetnika na području Europske unije i dalje je u porastu. Unatoč zakonodavnim izmjenama predstečajnog i stečajnog postupka proteklih godina, važeći nesolvencijski sustav još uvijek je opterećen nepotrebnim formalnostima, stečajni postupak traje predugo i često onemogućuje restrukturiranje održivih dužnika. Ovim izmjenama i dopunama Stečajni se zakon usklađuje s Direktivom (EU) 2019/1023 (o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 o restrukturiranju i nesolventnosti) o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama, te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga. Postojeći pravni okvir za stečajne upravitelje unaprijedit će se uspostavljanjem restriktivnijih uvjeta za obavljane profesije, jača  uloga početnog i kontinuiranog stručnog usavršavanja, redefinira se sustav lista A i B te sustav dodjele predmeta i nadzora nad radom stečajnih upravitelja, jača sustav profesionalne odgovornosti stečajnih upravitelja. Osim toga, razvija se sustav prikupljanja dodatnih podataka o prosječnom trošku svake vrste postupka, prosječnim stopama oporavka za osigurane i neosigurane vjerovnike, broju poduzetnika koji su pokrenuli novi posao i broju izgubljenih radnih mjesta povezanih s postupcima restrukturiranja i stečajnim postupcima. Propisuju se mehanizmi ranog upozoravanja dužnika u financijskim problemima da pristupe restrukturiranju poslovanja. Održivim poslovnim subjektima osigurat će se pristup učinkovitijem nacionalnom okviru za preventivno restrukturiranje (predstečajni postupak) koje će im omogućiti nastavak rada. Položaj radnika u stečajnom postupku poboljšat će se pravodobnom obavijesti HZZO-a o stečaju kako ne bi bila upitna prava radnika iz zdravstvenog osiguranja. Nesolventnim ili prezaduženim poduzetnicima omogućit će se nastavak poslovanja otpustom duga. Navedene mjere smanjiti će negativni stav prema stečajnom postupku, poboljšati opće poslovno okruženje, potaknuti održive poduzetnike na restrukturiranje u ranoj fazi i nastavak poslovanja.

Izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača uravnotežiti će se postojeći sustav redovnog i jednostavnog postupka stečaja potrošača, postupci će se ubrzati, pošteni potrošači imati će pristup učinkovitim nacionalnim okvirima za otpust dugova, a vjerovnicima će se omogući namirenje njihovih tražbina u najvećoj mogućoj mjeri. Prijedlogom zakona u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se Direktiva (EU) 2019/1023. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti). U postojećem  Zakonu potrošači s dugovanjem između 20.000,00 i 30.000,00 kn nemaju mogućnost provedbe stečaja potrošača niti po jednom od postojećih postupaka, stoga se ovim zakonskim izmjenama uvjeti za provođenje redovnog stečaja potrošača smanjuju sa dosadašnjih 30.000,00 kn duga na 20.000,00 kn duga, kako bi se svim insolventnim potrošačima omogućilo provođenje jednostavnog ili redovnog postupka potrošača. Nadalje, povjerenik će na temelju obavijesti FINA-e o primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe dostaviti obavijest uplatiteljima o broju posebnog transakcijskog računa na koji su dužni uplatiti dio primanja i naknada koji nije izuzet od ovrhe, a dio koji je izuzet i dalje uplaćuju na zaštićeni račun koji ostaje otvoren. Također, radi povećanja pravne sigurnosti normira se dosadašnja ustaljena praksa postupanja Financijske agencije s osnovama za plaćanje nakon primitka odluka iz redovnog postupka stečaja potrošača. Razdoblje provjere ponašanja za potrošače smanjuje se sa sadašnjih pet na tri godine, također razlog uskrate prava na oslobođenje od preostalih obveza mijenja se na način da se umjesto deset godina propisuje uvjet da potrošač u posljednjih šest godina koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje postupka stečaja potrošača odnosno u posljednje tri godine (umjesto dosadašnjih pet godina) koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje jednostavnog postupka stečaja potrošača bude oslobođen od preostalih obveza ili mu je oslobođenje uskraćeno. Kako bi  uspješno sudjelovala u tečajnom mehanizmu ERM II i uvođenja eura, Republika Hrvatska se obvezala na provedbu mjera u reformskim područjima od velike važnosti za ostvarivanje visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješno sudjelovanje u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije zaključno s I. kvartalom 2022. te je stoga kao datum stupanja na snagu ovoga Zakona određen 31. ožujka 2022. 

Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

U skladu s člankom 247. st 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača. 

U raspravi su podržane izmjene i dopune Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača, osobito što se tiče uvođenja mehanizma ranog upozoravanja dužnika u financijskim problemima, kao i mogućnosti donošenja odluke skupštine vjerovnika. Iznesena je i primjedba da se razmotri ukidanje dobnog ograničenja od 70 godina za stečajne upravitelje, osobito u postupcima koji su pred zaključenjem.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona.  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača.  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
                                                                                          

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 25. siječnja 2022. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, P.Z.E. br. 233 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 234, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 2. prosinca 2021. godine.

Odbor je Prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je proveo objedinjenu raspravu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da je Zakon o sudskom registru već usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, ovim izmjenama i dopunama uvode se rješenja iz Direktive (EU) 2019/1151 o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava, te se predlaže daljnji korak u digitalizaciji postupka upisa trgovačkih društava u sudski registar, lakše osnivanje podružnica trgovačkih društava, kao i mogućnost da se svi upisi novih podataka, promjene podataka i dokumenata trgovačkih društava i podružnica mogu obaviti na daljinu, uz očuvanje pravne sigurnosti, točnosti i pouzdanosti Sudskog registra. Kako bi se osigurala zaštita osoba koje komuniciraju s trgovačkim društvima ili podružnicama i kako bi se spriječilo prijevarno ponašanje ili druge vrste zlouporaba, nadležna tijela imat će mogućnost provjeriti da li je osobi koja se imenuje direktorom zabranjeno obavljanje te dužnosti, u navedenu svrhu uspostavlja se sustav razmjene podataka o diskvalificiranim direktorima sa državama Europskog gospodarskog prostora. Nadalje, uvode se definicije pojmova „kvalificirani elektronički potpis“ i „sredstva elektroničke identifikacije i autentifikacije visoke razine sigurnosti“, te se propisuje da izvaci u elektroničkom obliku moraju biti potpisani kvalificiranim elektroničkim potpisom. Osim javnim bilježnicima, novim uređenjem omogućuje se predlagatelju i svim sudionicima registarskog postupka da komuniciraju sa sudom u elektroničkom obliku. Detaljnije i jasnije se propisuje način podnošenja i sadržaj prijave za upis u elektroničkom i papirnatom obliku. Javni bilježnik dobija ovlast zahtjevati fizičku prisutnost stranaka ako posumnja da su osobe koje podnose prijavu krivotvorile ili zlouporabile identitet, da nisu poslovno sposobne, da nemaju ovlast za podnošenje prijave, krše propise o sprječavanju pranja novca ili da postoje druge protupravnosti u postupku. Također, sud može provjerit da li u registarskom postupku  upisa ili promjene člana uprave, izvršnog direktora, člana nadzornog i upravnog odbora, prokurista i likvidatora trgovačkog društva sudjeluje osoba upisana u evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave, a koju vodi Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, odnosno da li je toj osobi u drugoj državi članici Europske unije zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, u kojem slučaju sud odbija upis.

Mijenja se i koncept osnivanja trgovačkog društva na daljinu, stranke će moći ovlastiti punomoćnika da ih zastupa i provede postupak osnivanja društva na daljinu, nazivom tog instituta kao „osnivanje društva s ograničenom odgovornošću na daljinu bez sudjelovanja javnog bilježnika“ želi se naglasiti razlika prema “redovnom” postupku osnivanja u kojem je nužno sudjelovanje javnog bilježnika. 

Odluke u registarskom postupku ubuduće će se potpisivati kvalificiranim elektroničkim potpisom. Sud dobiva ovlast da zahtjeva fizičku prisutnost stranaka pred javnim bilježnikom ako posumnja na protupravnosti u postupku. Ako je rješenje ili zaključak doneseno povodom prijedloga kojeg je podnio subjekt upisa, dostava će se obaviti objavom na internetskoj stranici registra i na adresu elektroničke pošte predlagatelja upisane u registru, dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana objave na internetskoj stranici sudskog registra.

Uvodi se i administrativno rasterećenje poduzetnika, brisanje iz sudskog registra provesti će se bez likvidacije ako subjekt upisa u roku od šest mjeseci nakon što mu sud priopći nakanu da će ga brisati iz sudskog registra ne učini vjerojatnim da ima imovinu. 

U nastavku izlaganja predstavnik predlagatelja naveo je da se zbog izmjena zakonodavnog okvira na razini Europske unije i Zakon o trgovačkim društvima treba uskladiti sa Direktivom (EU) 2019/1151 o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava. Izmjenama i dopunama Zakona ne ukida se uobičajeni način osnivanja društva pred javnim bilježnikom, već se alternativno uvodi mogućnost osnivanja društva i bez sudjelovanja javnog bilježnika i pravnih savjetnika, putem internetskih stranica sustava sudskog registra, uz korištenje autentifikacijskog sustava i uz korištenje propisanih obrazaca. Nadalje, osuvremeniti će se i olakšati osnivanje podružnica trgovačkih društava, omogućiti upisi novih podataka i promjene podataka te osnivanje i doregistracija podružnica na daljinu. Radi zaštite osoba koje komuniciraju s trgovačkim društvima ili podružnicama i sprječavanja prijevarnog ponašanja i zlouporaba, nadležna tijela moći će provjeriti da li je osobi koja se imenuje direktorom zabranjeno obavljanje te dužnosti putem evidencije ustrojene pri Ministarstvu pravosuđa i uprave. 

S obzirom da na dan uvođenja eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske prestaje važiti članak 12. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci kojim je propisana obveza HNB-a da  utvrđuje visinu diskontne (eskontne) stope, Prijedlogom zakona mijenja se zakonska zatezna kamata koja se više neće moći računati u odnosu na visinu diskontne (eskontne) stope, nego će se visina zakonske kamate urediti po uzoru na Zakon o obveznim odnosima. Uvodi se mogućnost osnivanja podružnice na daljinu elektroničkim sredstvima komunikacije, precizira se način unošenja riječi Hrvatska i njenih izvedenica u tvrtku kako bi se zaštitio ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske, uređuju se  rokovi i način pohrane poslovnih knjiga i dokumentacije društva nakon likvidacije, uz mogućnost pohrane i u elektroničkom obliku.

Vezano za način osnivanja društva propisuje se da se društvo osniva na temelju društvenog ugovora u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrđuje javni bilježnik, uz mogućnost da javnobilježnički akt ili privatna isprava koju potvrdi javni bilježnik mogu biti sastavljeni putem sredstava elektroničke komunikacije i u elektroničkom obliku. Društveni ugovor se zamjenjuje izjavom osnivača kad društvo osniva jedan osnivač, izjava može biti sastavljena i u elektroničkom obliku te putem sredstava elektroničke komunikacije. Nadalje, ako se društvo osniva kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva, sklapaju se tako da javni bilježnik sastavi obrazac zapisnika koji su prilog ovoga Zakona. Ako se društvo osniva na daljinu putem internetske stranice sustava sudskog registra, bez sudjelovanja javnog bilježnika, društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva moraju se sklopiti u obliku obrazaca koji su također prilog ovoga Zakona. Osim toga, briše se odredba da se ulog u novcu mora u cijelosti unijeti u roku od godine dana od dana upisa društva u sudski registar, kao i da osnivač koji nije uplatio ulog za preuzeti poslovni udjel odgovara za obveze društva osobno i solidarno sa drugim osnivačima koji nisu uplatili uloge za preuzete poslovne udjele do visine neuplaćenog temeljnog kapitala. Ukoliko registarski sud u postupku osnivanja društva na daljinu bez sudjelovanja javnog bilježnika posumnja da postoje protupravnosti u postupku osnivanja, donijet će zaključak kojim će uputiti predlagatelja da u roku od 15 dana podnese prijavu putem javnog bilježnika. U odredbi kojom se propisuje osnivanje podružnice inozemnog osnivača dodaje se mogućnost osnivanja podružnice inozemnog osnivača na daljinu, elektroničkim sredstvima komunikacije.

Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak: 

U skladu s člankom 247. st 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima. 

U raspravi su podržane izmjene i dopune Zakona o sudskom registru i Zakona o trgovačkim društvima, osobito što se tiče digitalizacije registracijskog postupka. Veliki napredak je i mogućnost da se u postupku likvidacije dokumentacija i poslovne knjige mogu deponirati na dodatnim mjestima, kao i mogućnost osnivanja trgovačkih društava na daljinu. Ukazano je da se dodatno razmotri odredba u čl. 412. o prijenosu poslovnog udjela bez promjene društvenog ugovora.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru.  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima.  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 1. prosinca   2021. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. listopada 2021. godine.   
Odbor je u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio Prijedlog državnog proračuna u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

O Prijedlogu državnog proračuna i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, P.Z. br. 203 na sjednici ovog Odbora provedena je objedinjena rasprava.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio osnovna kretanja državnog proračuna za razdoblje 2022. do 2024. godine, određena najvećim dijelom očekivanim oporavkom gospodarske aktivnosti i učinkom poreznih reformi.  Očekivani realni rast BDP-a u 2022. godini iznosi 4,4%, 3,7% u 2023. te 3,1% u 2024. godini. Stopa inflacije potrošačkih cijena očekuje se u iznosu od 2,6% u narednoj godini, uz blagi oporavak zaposlenosti od 1,7%. Značajan učinak na proračun predviđa se uslijed povlačenja sredstva uz EU fondova, i to iz tekućeg Višegodišnjeg financijskog okvira te novog instrumenta EU Nove generacije. Rashodi su najvećim dijelom usmjereni na oporavak i jačanje gospodarstva, sanaciju šteta uzrokovanih potresom, povećanje socijalnih naknada i naknada za roditeljski dopust, poticanje spajanja jedinica lokalne samouprave  te nabavu višenamjenskih borbenih aviona. Ukupni prihodi u 2022. godini planirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, te u iznosu od 167,7 milijardi kuna za 2023. godinu. Rashodi su planirani u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je 3,9% ili 6,5 milijardi više u odnosu na 2021. godinu, projekcije za 2023. godinu iznose 169,8 milijardi kuna te 166,5 milijardi kuna za 2024. godinu. Planirani manjak državnog proračuna iznosi 9,3 milijardi kuna ili 2,1 % bruto domaćeg proizvoda. 

Predstavnik predlagatelja dodatno je obrazložio Prijedlog proračuna   Ministarstva pravosuđa i uprave u okviru Razdjela 109, u ukupnom iznosu od 3.507.758.172 kuna, što je 144.122.175 kuna više od planiranih sredstva u tekućoj godini. Najveći dio sredstava u iznosu od 1.045.210.185 kuna predviđen je za potrebe Ministarstva, što u odnosu na 2021. godinu predstavlja povećanje za 93.312.803 kuna. 

U raspravi je izneseno mišljenje da je projekcija državnog proračuna za 2022. i nadolazeće godine realna u okviru postojećih okolnosti i dovoljna za nastavak dosadašnje kvalitete rada Ministarstva pravosuđa. U okviru Nacionalnog plana oporavka planirana su i predviđena sredstva za pravosuđe, u okviru čega je potrebno rješavati materijalne probleme na područjima pogođenima potresom. Pohvaljen je nastavak djelovanja stalnih službi pravosudnih tijela. Osim toga istaknuto je mišljenje da bi u većem djelu trebalo aktivirati državnu imovinu. Postavljeno je pitanje vezano za predviđeni završetak radova izgradnje Općinskog suda u Splitu. 
  
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6)  glasova „za“, jednim (1) glasom „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

    Državni proračun Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                               Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 1. prosinca  2021. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. listopada 2021. godine.   
Odbor je  Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
O Prijedlogu državnog proračuna i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, P.Z. br. 203 na sjednici ovog Odbora provedena je objedinjena rasprava.
 Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se u skladu s člankom 14. Zakona o proračunu, uz državni proračun, svake godine donosi Zakon o izvršavanju državnog proračuna. Zakonom se uređuju: prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, ovlasti Vlade za zaduživanje i izdavanje obveznica na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala te za davanje jamstva,  korištenje proračunske zalihe, upravljanje državnom imovinom, zaduživanje i tekuće otplate, državna jamstva, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, novčane kazne zbog povreda odredaba ovoga Zakona. Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna u 2021. Dodatno je istaknuto da su planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 100.000.000,00 kuna. Zaduživanje na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala propisano je u iznosu do 40.154.032.114,00 kuna. Vezano za poticajne mjere u gospodarstvu, za temeljni kapital, udio u kreditima i jamstveni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak osigurava se 65.000.000,00 kuna.  Osnovica za obračun naknada i drugih sredstava propisana je u iznosu 3.326,00 kuna.  
U raspravi je podržano funkcionalno spajanje na razini jedinica lokalne uprave i samouprave. 
Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ , jednim (1) glasom „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske
za 2022. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                                         Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 26. studenog  2021. razmotrio je Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2020. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske, aktom od 29. travnja 2021. godine.  

Odbor je Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika. 

Održana je zajednička sjednica s Nacionalnim vijećem za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije.

Glavna državna odvjetnica uvodno je naglasila da Izvješće sadrži pokazatelje rada državnog odvjetništva za kazneni i građansko-upravni odjel, na razini cijelog sustava i posebno na razini DORH-a, županijskih i općinskih državnih odvjetništava, te za svako pojedino odvjetništvo. Stupanjem na snagu novog Poslovnika uvedene su formalno nove vrste predmeta za koje se primjenjuju indikatori učinkovitosti i kvalitete, prikazom stope ažurnosti (CR) i vremena potrebnog za rješavanje neriješenih predmeta (DT), zbirno i na svim razinama, osim toga napušteno je vođenje pisanih upisnika i ručno vođenih evidencija, a uvedeni su elektronički upisnici i korištenje jedinstvenog informacijskog sustava za upravljanje i rad na državnoodvjetničkim predmetima CTS. Izvješće objedinjuje statističke podatke o radu državnih odvjetništava, ukupno i po vrstama predmeta, na općinskoj, županijskoj i državnoj razini, brojno stanje zaposlenih dužnosnika, službenika i namještenika, podatke o kretanju broja primljenih i riješenih predmeta, kao i rezultate rada kroz prikaz donesenih odluka. Na dan 31. prosinca 2020. bila su ustanovljena 42 državna odvjetništva, od čega 25 općinskih, 15 županijskih, USKOK i DORH, ukupan broj zaposlenih iznosio je 1.824 osoba, odnosno 12 zaposlenika više nego 2019. godine, a dužnost je obnašalo 638 državnih odvjetnika i zamjenika, samo 2 više nego prethodne godine, slijedom navedenog istaknuta je potreba zapošljavanja većeg broja državnih odvjetnika.     Tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljeno je 213.252 predmeta, neriješeno je ostalo 41.065 predmeta, ukupan broj predmeta u postupku iznosio je 471.468. Pozitivnim se ocjenjuje kontinuirano smanjenje neriješenih predmeta, a usprkos izvanrednim okolnostima stopa ažurnosti iznosila je 100%. Općinska državna odvjetništva zaprimila su 172.348 i riješila 172.904 predmeta, županijska imaju 31.995 zaprimljenih i 31.758 riješenih predmeta, USKOK je imao 3.335 zaprimljenih i 3.025 riješenih predmeta, a DORH 5.571 zaprimljenih i 5.584 riješenih predmeta. Ukupan broj predmeta u postupku iznosio je 404.008 za općinska i  54.191 za županijska državna odvjetništva, 3.695 za USKOK te 9.642 za DORH. Gledajući po vrsti predmeta, zaprimljeno je 137.268 kaznenih i riješeno 136.291 predmeta. Građansko-upravnih predmeta zaprimljeno je 75.981 i riješeno 76.980. Prosječno vrijeme rješavanja kaznenih predmeta iznosilo je 55 dana, a građansko-upravnih 21,7 dana. Općinska državna odvjetništva zaprimila su ukupno 87.106 kaznenih i 65.411 građansko-upravnih predmeta, a riješila ukupno 86.632 kaznena i 66.441 građansko-upravnih predmeta. Županijska državna odvjetništva zaprimila su najviše predmeta u posljednje 4 godine, 31.995, a riješila 31.758 predmeta, od čega 22.133 zaprimljenih i 21.855 riješenih kaznenih, te 9.140 zaprimljenih i 9.1818 riješenih građansko-upravnih predmeta. USKOK je zaprimio 3.338 i riješio 3.473 predmeta. DORH je zaprimio 5.571 predmet, riješio 5.584, dok je 1.293 predmeta ostalo neriješeno.

U nastavku izlaganja Glavna državna odvjetnica obrazložila je rezultate rada državnih odvjetništava, tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljeno je 39.926 kaznenih prijava protiv poznatih počinitelja, što je 11,2% više nego 2019. godine, najzastupljenija su kaznena djela prijetnje, krađe, prijevare, oštećenja tuđe stvari te zlouporaba položaja i ovlasti. Za 24.761 prijavu (64,9%) donesena je meritorna državnoodvjetnička odluka, otvoreno je 8.830 istraživanja, nakon čega je u 71,1% predmeta podignuta optužnica. Rješenje o provođenju istrage doneseno je u odnosu na 4.189 osoba. Optužnice su podignute protiv 18.164 osoba, odnosno 9,97% više u odnosu na prethodnu godinu. Optužna vijeća donijela su 14.754 odluka, 97,48% optužnica je potvrđeno. Sudovi su donijeli 17.235 odluka, 3.031 odnosi se na presude s kaznenim nalogom, 15.306 osuđujućih je preuda, te 1.098 oslobađajućih. Na kaznu zatvora presuđeno je 4.125 osoba. Podneseno je 2.474 žalbi u odnosu na 16.953 presuda. Također, općinska i županijska odvjetništva zaprimila su 76.609 sudskih i upravnih predmeta, od čega 54.338 sudskih, 3.516 upravnih i 18.755 državnoodvjetničkih predmeta. Broj parničnih predmeta povećan je za 26,41% zbog pokretanja radnih sporova državnih službenika i namještenika protiv RH za isplatu razlike plaće za prekovremeni rad i dodataka na plaću. Broj ovršnih postupaka se smanjio za 27,18%, ostali sudski predmeti porasli su za 30,3%.    

Općinska državna odvjetništva zaprimila su tijekom 2020. godine 36.461 kaznenih prijava, što je za 3269 prijava više nego prethodne godine, otvoreno je  8.828 istraživanja, u radu je bilo 45.243 optužnica, zaprimljeno je 14.596 osuđujućih presuda i podneseno 2.196 žalbi. Od građanskih i upravnih predmeta zaprimljeno je 49.318 sudskih, 3.304 upravnih i 14.671 državnoodvjetničkih predmeta, ukupno 67.293 predmeta. Broj parnica povećao se za 40%, stečaja potrošača za 23,3%, ostalih sudskih predmeta za 43,6%, a broj ovršnih predmeta smanjio se za 27% u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje.  

Županijska državna odvjetništva imala su 2.604 kaznenih predmeta u radu, zaprimljeno je 1.742 kaznenih prijava, što je 387 prijava ili 28,6% više nego 2019. godine. Meritorno je riješeno 1077 prijava, optužnice su podignute protiv 606 osoba, optužna vijeća donijela su 539 odluka, od čega 486 rješenja o potvrđivanju optužnice. Presuda je donesena u odnosu na 584 osoba, od čega 484 osuđujućih. Podneseno je 215 žalbi. U građanskim i upravnim predmetima zaprimljeno je 5.020 sudskih, 212 upravnih i 4.084 državnoodvjetničkih predmeta, odnosno ukupno 9.316. 

USKOK je tijekom izvještajnog razdoblja zaprimio 1.719 kaznenih prijava, 25,93 % više nego prethodne godine, optuženo je 326 soba, optužno vijeće odlučivalo je o 140 optužnica, potvrđene su 133 optužnice, donesene su 244 odluke suda, 226 osuđujućih presuda, a podnesene su 63 žalbe. 

U nastavku izvješća posebno je istaknut rad na pojedinim vrstama kaznenih predmeta iz nadležnosti USKOK-a. Za kaznena djela ratnog zločina u izvještajnom razdoblju zaprimljeno je 18 kaznenih prijava i zajedno sa 31 prijavom iz prethodne godine u radu je bilo 49 prijava. Optuženo je 28 osoba, nadležni županijski sudovi donijeli su presude u odnosu na 24 osobe. Dodatno su istaknuta i kaznena djela počinjena iz mržnje i govor mržnje, zlouporabe droga, nasilja u obitelji, kaznenih djela protiv gospodarstva, organiziranog kriminaliteta, koruptivna kaznena djela te kaznena djela ratnog profiterstva te iz procesa pretvorbe i privatizacije. S obzirom na interes javnosti i međunarodnih organizacija osobito se prate i kaznena djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici EU ili potpisnici Šengenskog sporazuma, vezano za koje je tijekom 2020. zaprimljeno 776 prijava, 28 je odbačeno, podignuto je 684 optužnica, te je doneseno 532 osuđujućih  presuda. 

Na kraju izlaganja istaknut je nastavak kvalitetne suradnje sa Ministarstvom pravosuđa i uprave, dodatno opremanje IT opremom za rad na daljinu, novi  poslovni prostor za potrebe USKOK-a, osuvremenjivanje internetskih stranica DORH-a i  ponovno aktiviranje mrežne aplikacije „Baza znanja“. Ukazano je na neadekvatne  prostorne uvjete za rad državnog odvjetništva u Rijeci, Dubrovniku, Bjelovaru, Sisku,  Varaždinu, Šibeniku, Zadru i Zagrebu koji otežavaju normalno obavljanje državnoodvjetničkih poslova, kao i na problem starosti službenih vozila. Za rad državnog odvjetništva u 2020. godini odobrena su sredstva u iznosu od 442.695.863,00 kn, što je 4,57% više nego prethodne godine, 69,81% navedenih sredstva čine rashodi za zaposlene. Male plaće i dalje su glavni uzrok odljeva iskusnog kadra i nedostatka financijskih istražitelja. Međutim, unatoč okolnostima potresa i pandemije, sagledavajući rezultate rada, državna odvjetništva su na svim  razinama, iznadprosječnim zalaganjem dužnosnika i zaposlenika, zadržala visok stupanj ažurnosti, kvalitete i uspješnosti.  

U raspravi koja je uslijedila Glavnoj državnoj odvjetnici postavljeno je niz pitanja: je li bila upoznata s predmetom bivše ministrice Žalac, s tim u vezi i pitanje je li pokrenut postupak utvrđivanja odgovornosti ravnateljice USKOK-a. U predmetu Agrokor dogodila se situacija pucanja istražnih mjera kao i nekim drugim povezanim predmetima, postavljeno je pitanje daljnjeg hodograma rada, odnosno kad se može očekivati podizanje nove optužnice u predmetu Agrokor. Curenje informacija vidi se i u predmetima pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, budući se objavljuju brojni transkripti nakon njegove smrti. Postavljeno je i pitanje vezano za Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru povodom anonimnog pisma iz Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru. Nadalje, postavljen je upit kada je Glavna državna odvjetnica potpisala odluku o provođenju nadzora u predmetu ministrice Žalac. Zatražen je i komentar na izjavu državne odvjetnice sa tiskovne konferencije da je revizorska kuća KPMG jedina mogla provesti vještačenje u slučaju Agrokor, kada je poznata činjenica da je zbog propusta u nadzoru poslovanja Riječke banke d.d. 2002. godine Republika Hrvatska morala platiti milijunsku odštetu. U vezi odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu Madine Hussiny protiv RH, državna odvjetnica upitana je za problematično postupanje DORH-a, je li DORH samostalan u radu u odnosu na policiju i sigurnosni sustav, te kada će presuda biti integrirana u našem sustavu. Postavljeno je i pitanje koliko se efikasno mogu rješavati drugi predmeti kada je akcent na poznatima.

U odgovoru na postavljena pitanja Glavna državna odvjetnica navela je da je naložila provođenje nadzora u predmetu ministrice Žalac, nakon toga slijedit će odluka, time su u ovom trenutku neutemeljeni natpisi o smjeni ravnateljice USKOK-a. U predmetu Agrokor istaknula je da se državno odvjetništvo suočava s odgovornošću svojih dužnosnika, što je rezultiralo povlačenjem optužnice, potrebna je dorada i ponovni postupak. Smatra da u predmetima Milana Bandića nije bilo zataškavanja, da su došli do konkretnih dokaza. Poznato joj je stanje u Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru i provodi se nadzor, te nije tajna da postoje određeni problemi u nadzoru. Nadalje, Glavna državna odvjetnica istaknula je da ne može biti odgovorna za predmete iz ranijeg rada odvjetništva primjerice Riječke banke, kao i da je za KPMG odluka donesena 2018. Ponovila je da je obveza izvještavanja Europskog javnog tužitelja bila na USKOK-u, o čemu je govorila na tiskovnoj konferenciji, i nakon toga pokrenula nadzor u predmetu. U odnosu na predmet Madine protiv RH istaknuto je da je izvide obavljala policija, pitanje propusta, odgovornosti, učinkovitosti, nadzornih kamera i slično, zahtjeva analizu i reviziju predmeta. RH je dužna prihvatiti odluku Suda.

U raspravi o samom Izvješću za 2020. istaknuto je da je isto sistematično, ocrtava stanje predmeta, pohvaljen je rad na procesuiranju ratnih zločina,  ali da se  javnost u prvom redu bavi određenim slučajevima. Iznijeta je sugestija da odvjetništvo mora poraditi na istragama dužim od 18 mjeseci, da se poradi na nagodbama u arbitražnim postupcima, da se više pažnje posveti ispravnoj komunikaciji s javnošću. 

Vlada RH dala je pozitivno mišljenje na Izvješće i predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće. Vlada naglašava da u nerednom periodu treba poduzimati dodatne mjere i aktivnosti za povećanje učinkovitosti u radu i skraćivanju vremena donošenja državnoodvjetničke odluke u kaznenim predmetima, a posebno u predmetima iz nadležnosti USKOK-a i u predmetima ratnih zločina. Vlada smatra da je potrebno redovito komunicirati rad državnog odvjetništva, osobito kada se radi o predmetima od velikog interesa javnosti. Također, da je potrebna pojačana edukacija pravosudnih dužnosnika za kaznena djela govora mržnje, poticanja na nasilje i mržnju, te da je potrebno temeljito istražiti, otkriti i procesuirati sve počinitelje, pomagače ili poticatelje

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i tri (3) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2020.  godini

 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 10. studenoga 2021. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o područjima i sjedištima sudova, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktima od 4. studenoga 2021. godine. 
Odbor je prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava. 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o sudovima pristupilo radi revidiranja normativnog okvira stalnih sudskih vještaka, procjenitelja i tumača, revidiranja normativnog okvira koji se odnosi na osiguranje pravosudnih tijela, revidiranja odredaba o ravnateljima sudske uprave, propisivanja da će u slučaju prestanka obnašanja dužnosti  predsjednika Vrhovnog suda RH Državno sudbeno vijeće ovlastiti suca toga suda koji će do izbora predsjednika Vrhovnog suda RH obavljati poslove sudske uprave, uvođenja obveze polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u sudovima, preciziranja ovlasti Visokog kaznenog suda RH, propisivanja obveznog osnivanja specijaliziranih sudskih odjela u općinskim sudovima u sjedištima županijskih sudova za postupanje u predmetima kojima se uređuju obiteljski odnosi, preciziranja postupka izbora predsjednika Vrhovnog suda RH, propisivanja provedbe periodične temeljne sigurnosne provjere svih sudaca te revidiranje uvjeta za obavljanje poslova pravosudne inspekcije.

Predlaže se ovlast imenovanja stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskih tumača povjeriti ministru nadležnom za poslove pravosuđa, uvjeti njihovog imenovanja predlaže se propisati zakonom, predlaže se i ukidanje četverogodišnjeg razdoblja imenovanja te bi jednom imenovani mogli obavljati poslove dok za to postoje propisani uvjeti. U odnosu na službenike koji obavljaju poslove osiguranja pravosudnih tijela predlaže se u Zakon o sudovima propisati da je posebno teška povreda službene dužnosti službenika prisutnost bilo koje količine alkohola u organizmu za vrijeme rada, predlaže se propisati i posljedice utvrđenja postojanja sigurnosnih zapreka odnosno nepristajanja službenika na provedbu provjere, predlaže se propisati i postupak te posljedice utvrđenja nesposobnosti za obavljanje poslova službenika pravosudne policije. Pored toga, važeće odredbe Zakona o sudovima koje reguliraju pojedina statusna pitanja službenika pravosudne policije na poslovima osiguranja potrebno je revidirati radi preciziranja i statusnog izjednačavanja sa službenicima pravosudne policije iz zatvorskog sustava. U odnosu na funkciju ravnatelja sudske uprave precizirani su uvjeti za raspored na to radno mjesto.

Predlaže se uvođenje obveze polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u sudovima, te posebna osnova prestanka države službe ako ispit ne polože u propisanom roku. Precizira se uloga Visokog kaznenog suda RH u kaznenom sudovanju općenito i daju se ovlasti koje ima i Visoki prekršajni sud RH u odnosu na prekršajno sudovanje. Zbog nužnosti osiguranja učinkovite i kvalitetne pravne zaštite u predmetima obiteljskih odnosa, propisuje se obveza osnivanja specijaliziranih sudskih odjela u pojedinim općinskim sudovima, na rad u odjele moći će se rasporediti samo suci koji ispune posebne uvjete stručnog usavršavanja u skladu s posebnim pravilnikom.  U odnosu na odredbe o postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda RH predlaže se propisati da samo pravodobne i potpune prijave Državno sudbeno vijeće dostavlja Predsjedniku RH, koji će o svim kandidatima zatražiti mišljenja nadležnih tijela. Predlaže se i da će, ako Predsjednik RH u roku od 15 dana od zaprimanja mišljenja nadležnih tijela niti jednog kandidata ne predloži za predsjednika Vrhovnog suda RH, Državno sudbeno vijeće će poništiti javni poziv i najkasnije u roku od 8 dana ponovno pokrenuti postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda RH objavom novog poziva. Propisuje se i provedba periodične temeljne sigurnosne provjere svih sudaca, izvješće o provedenoj provjeri dostavlja se predsjedniku Vrhovnog suda RH, a odluku o postojanju sigurnosnih zapreka na temelju dostavljenog izvješća donosi posebno vijeće, koje imenuje Opća sjednica Vrhovnog suda RH iz reda sudaca Vrhovnog suda. Ovime se predlaže propisati da se za odlučivanje o žalbama protiv svih odluka općinskih sudova u građanskim predmetima određuje svaki županijski sud.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene.Predloženo je da se ispita mogućnost uređenja najdužeg roka kojim bi Državno sudbeno vijeće ovlastilo suca Vrhovnog suda RH za obavljanje poslova sudske uprave do izbora predsjednika Vrhovnog suda, ako predsjednik Vrhovnog suda RH prestane obnašati svoju dužnost. 
    
Odbor je  jednoglasno sa osam  ( 8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak: 
U skladu s člankom 247. st 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o područjima i sjedištima sudova. 
Nakon provedene rasprave, Odbor je sa šest (6) glasova „za“ i dva (2)  „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak. 

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
2. mSve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnih prijedloga zakona.

Odbor je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“  glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeći zaključak 

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o područjima i sjedištima sudova.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnih prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.                              

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 10. studenog 2021. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom Zakon o odvjetništvu usklađuje s pravnom stečevinom EU, sukladno obrazloženom mišljenju koje je Europska komisija uputila Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije od 2. srpnja 2020. (Povreda br. 2017/4067), također se provode mjere Prvog akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, koji je prihvaćen zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 31. listopada 2019. Godine, kao i Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, usvojenog zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 29. travnja 2021.

Zakonskim prijedlogom olakšat će se učinkovito pružanje odvjetničkih usluga, odnosno lakše obavljanje odvjetništva odvjetnicima iz država članica EU u Republici Hrvatskoj, kao i odvjetnicima iz Republike Hrvatske u državama članicama EU. Propisuje se mogućnost da podružnice odvjetničkih društava iz država članica EU u Republici Hrvatskoj pružaju pravne usluge, uključujući usluge savjetovanja o domaćem pravu. Ukida se ograničenje mogućnosti osnivanja samo jednog ureda te nemogućnost da odvjetničko društvo bude osnivač drugog odvjetničkog društva. Uvodi se mogućnost zasnivanja radnog odnosa odvjetnika s drugim odvjetnikom koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost kao poslodavcem te zajedničkim odvjetničkim uredom. Ukidaju se prekomjerni zahtjevi prilikom upisa u Imenik stranih odvjetnika te kod poduzimanja pojedinih radnji u okviru obavljanja odvjetničke službe. Također, ukida se kao osnova prestanka obavljanja odvjetništva za odvjetnike koji više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavljaju odvjetničku službu te osnova prema kojoj hrvatskim odvjetnicima s poslovnim nastanom u drugoj državi članici EU prestaje pravo na obavljanje odvjetničke službe u slučaju stupanja u radni odnos izvan odvjetničkog ureda. Uređuje se način provjere znanja o hrvatskom pravu za odvjetnike iz država članica EU i omogućuje se osnivanje odvjetničkih društava i zajedničkih odvjetničkih ureda s odvjetnicima iz Republike Hrvatske i odvjetnicima iz druge države članice EU. Radi usklađenja s kaznenim zakonodavstvom, mijenjaju se odredbe o zastari disciplinskog progona odvjetnika te odredbe o nagradi za rad odvjetnika na teret proračunskih sredstava i u zastupanju djece žrtava kaznenih djela. Radi zaštite prava odvjetnika u disciplinskim postupcima propisuje se pravo izjavljivanja priziva protiv svih osuđujućih odluka.  Dopunjuju se odredbe o osnovama mirovanja odvjetničke službe za slučaj više sile i drugih izvanrednih događaja, kao osnova prestanka prava na obavljanje odvjetništva dodana je i smrt odvjetnika. Propisuje se uporaba kvalificiranog elektroničkog potpisa u poslovanju odvjetnika u elektroničkoj komunikaciji sukladno procesnim propisima. Također, u tekstu Zakona provodi se terminološko usklađivanje s izričajem članka 27. Ustava Republike Hrvatske, koji definira odvjetništvo kao samostalnu i neovisnu službu te sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave u odnosu na nadležno ministarstvo i nadležnog ministra. Propisuje se obveza odvjetnika na kontinuirano stručno usavršavanje, prema programu i načinu provedbe koje utvrđuje Komora.

U raspravi su podržane izmjene Zakona o odvjetništvu, te je istaknuta važnost odvjetništva kao ustavne kategorije i djela pravnog sustava Republike Hrvatske, postavljeno je pitanje vezano za članak 36.a, stavak 6. kojim se propisuje aktivno vladanje hrvatskim jezikom kao uvjet za obavljanje odvjetničke službe u Republici Hrvatskoj odvjetnicima iz Europske unije, odnosno da li će Odvjetnička komora propisati način provjere, pri čemu je istaknuto da se ovo pitanje treba zakonski regulirati. U vezi mogućnosti da odvjetničko društvo može osnovati drugo odvjetničko društvo postavljeno je pitanje povezanih društava u postupcima zastupanja stranaka. 

Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“  glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 10. studenog  2021. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, prvo čitanje. P.Z. br. 208 i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, prvo čitanje, P.Z. br. 210, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 4. studenoga 2021. godine. 

Odbor je Prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava.   

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim  izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu preciziraju postupci imenovanja Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske i temeljne sigurnosne provjere državnoodvjetničkih dužnosnika, kao i unaprjeđenje sustava obveznog stručnog usavršavanja te druga pitanjima zaposlenih državnih službenika u državnom odvjetništvu. Dodatno je obrazložio da se u skladu sa pravnim shvaćanjima Ustavnog suda Republike Hrvatske u rješenju broj: U-I1039/2021, U-I-1620/2021 od 23. ožujka 2021. o potrebi preciziranja odredbi o postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ovim Prijedlogom zakona preciziraju odredbe o imenovanju Glavnog državnog odvjetnika, u odnosu na rokove postupanja, zaprimljene prijave kandidata i postupak javnog poziva. Slijedom navedenog, propisuje se da će Državnoodvjetničko vijeće dostaviti Vladi Republike Hrvatske samo pravodobne i potpune prijave. Vlada će o svim kandidatima zatražiti mišljenja nadležnog odbora Hrvatskog sabora, a ukoliko u roku od 15 dana od zaprimanja mišljenja Vlada ne predloži niti jednog kandidata, Državnoodvjetničko vijeće poništiti će javni poziv i najkasnije u roku od osam dana ponovno pokrenuti postupak izbora objavom novog javnog poziva.
Nadalje, predlaže se provedba temeljne sigurnosne provjere zamjenika državnih odvjetnika svakih pet godina od njihovog stupanja na dužnost, na temelju zahtjeva koji državni odvjetnik putem ministarstva nadležnog za pravosuđe dostavlja nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji. Izvješće o provedenoj provjeri dostavilo bi se Glavnom državnom odvjetniku, konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka donosilo bi posebno povjerenstvo koje čine zamjenici Glavnog državnog odvjetnika, a imenuje ih Kolegij Državnog odvjetništva. O eventualnom postojanju sigurnosnih zapreka Glavi državni odvjetnik obavijestiti će državnog odvjetnika u kojem zamjenik obnaša dužnost, državnog odvjetnika neposredno višeg državnog odvjetništva i ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Kroz prijelazne i završne odredbe predlaže se propisati i obvezu provedbe sigurnosnih provjera za sve zamjenike za koje je sigurnosna provjera provedena prije više od pet godina. 

Predlaže se brisanje odredbi o obvezi stručnog usavršavanja zamjenika i državnih odvjetnika u Pravosudnoj akademiji jednom godišnje, ministar nadležan za poslove pravosuđa urediti će posebnim pravilnikom sadržaj i dinamiku obveznog stručnog usavršavanja državnoodvjetničkih dužnosnika.
Nadalje, propisuje se obveza polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u državnim odvjetništvima i prestanak državne službe ako se ispit ne položi u propisanom roku,  sadržaj i način polaganja ispita također će pravilnikom propisati ministar nadležan za poslove pravosuđa. Predlaže se donošenje pravilnika o unutarnjem redu državnih odvjetništava, jasnije se definira ovlast pravosudne inspekcije Ministarstva pravosuđa i uprave te uvjeti pod kojima državni službenici i državnoodvjetnički dužnosnici mogu obavljati ove poslove, naziv „državnoodvjetnički službenici“ usklađuje s terminologijom Zakona o državnim službenicima. Propisuju se uvjeti za raspored na radno mjesto ravnatelja državnoodvjetničke uprave (studij pravne, upravne ili ekonomske struke i najmanje pet godina radnog iskustva) koje moraju imati sva veća prvostupanjska državna odvjetništva i sva viša državna odvjetništva. Radi priznavanja prava pravosudnih dužnosnika na naknadu za odvojen život od obitelji, predlaže se uvrstiti u Zakon definiciju članova obitelji. 

U nastavku izlaganja predstavnik predlagatelja obrazložio je da se izmjeni  Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava pristupilo radi reorganizacije općinskih državnih odvjetništava na području Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, s obzirom da ustroj državnih odvjetništava na određenom području redovno prati ustroj sudova pred kojima državna odvjetništva postupaju. S obzirom da Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu postupa pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu, Općinskim prekršajnim sudom u Zagrebu, Općinskim radnim sudom u Zagrebu te Općinskim sudom u Sesvetama, zbog čega je i funkcionalno i organizacijski otežano njegovo djelovanje, radi bolje organizacije rada i  lakšeg upravljanja predlaže se reorganizacija mreže općinskih državnih odvjetništava na području nadležnosti Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu. Slijedom navedenog, razdvajanjem Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu ustanovljuju se Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu za postupanje pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, Općinskim radnim sudom u Zagrebu i Općinskim sudom u Sesvetama u odnosu na građanske predmete te Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu za postupanje pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu, Općinskim prekršajnim sudom u Zagrebu i Općinskim sudom u Sesvetama u odnosu na kaznene i prekršajne predmete. 

Odbor je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak: 
U skladu s člankom 247. st 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu i o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava. 

Bez rasprave, Odbor je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1)  „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak. 

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Odbor je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeći zaključak 

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora  razmotrio je na 24. sjednici održanoj 13. listopada 2021. Prijedlog strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna 2021.

Odbor je Prijedlog strategije raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je prestankom važenja Strategije suzbijanja korupcije od 2015. do 2020. godine, izrađena nova Strategija, u čijoj je izradi sudjelovalo preko 70 stručnjaka predstavnika tijela javne vlasti i zanteresiranih predstavnika civilnog društva, akademske zajednice, privatnog sektora i sindikata, o Prijedlogu  je provedena javna rasprava, raspravljeni su svi prijedlozi, a mnogi su i usvojeni.

Prijedlogom Strategije uređuju se prioriteti javne politike borbe protiv korupcije i pet posebnih ciljeva, a to su: Jačanje institucionalnog i normativnog okvira za borbu protiv korupcije, Jačanje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, Jačanje sustava integriteta i upravljanja sukobom interesa, Jačanje antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave i Podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije, nužnosti prijavljivanja nepravilnosti i jačanja transparentnosti. Određeni dio obveza uvjet je i za povlačenje sredstava Europske komisije. Borba protiv korupcije naglašava važnost preventivnih mehanizama, ali i mehanizama koji detektiraju nedostatke u normativnom okviru, slijedom toga potrebno je intervenirati u Zakon o sprječavanju sukoba interesa, dok će načela djelovanja iz članka 5. Zakona biti sadržana u odredbama etičkih kodeksa za sve razine dužnosnika. Zatim, predlaže se intervencija u Zakon o pravu na pristup informacijama, Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, priprema se Zakon o lobiranju. 

Naglasak je na podizanju razine svijesti građana o štetnosti korupcije. Provedeno je mjerenje korupcije i istraživanje percepcije građana, istraživanje je provedeno online na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave, sudjelovalo je 3815 građana, visoki broj ispitanika siguran je da su sudovi i državna odvjetništva korumpirani. Osim toga, posebno se pažnja stavlja na transparentnost i kontrolu u jedinicama lokalne uprave i trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu države i jedinica lokalne uprave, transparentnost javne nabave i svih rizika i žalitelja. U pogledu obveze podnošenja imovinskih kartica proširuje se krug dužnosnika. Provedbeni okvir strateških dokumenata uključuje akcijske planove s mjerama, aktivnostima i projektima predviđenim za provedbu u postavljenom strateškom razdoblju, kao i ispitivanje javnosti kroz tri razdoblja praćenja.   
     
U raspravi je istaknuto mišljenje da nije toliko problem u pogrešnoj percepciji građana o korupciji koliko je problematičan pristup samoj borbi protiv korupcije. U odnosu na istraživanje percepcije građana o korupciji postavljeno je pitanje oko referentnog uzorka i metodologije korištene u online istraživanju. Isto tako, zatražen je komentar  analize stanja, naime, analiza stanja govori što se radilo, ali ne i kakva su bila postignuća.
Nadalje, u raspravi je iznesena pohvala za provedeno online istraživanje o percepciji korupcije, s obzirom da velika većina građana ima negativnu percepciju o korupciji iako nikada nisu bili u kontaktu sa pravosudnim institucijama, a podaci se često koriste samo u dnevno političke svrhe. Podržana je intencija predlagatelja da se nastavi istraživanje nakon svakog perioda praćenja provedbe mjera. Pozitivnim su ocjenjene i predložene zakonodavne aktivnosti i uređenje lobiranja.
Također, izneseno je da će nositelj izrade Nacrta etičkog kodeksa za zastupnike Hrvatskoga sabora biti Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Posebno je podržan prijedlog izmjena Zakona o sprječavanju sukoba interesa i istaknuta važnost pravilnog komuniciranja prema javnosti i potreba sveobuhvatnog propisivanja u prekršajnom zakonodavstvu.
  
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova “za”, dva (2) glasa „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom  odlučio   predložiti Hrvatskome saboru da donese

Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika  Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 13. listopada  2021. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2021. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, prenošenjem Direktive (EU)2019/771 o određenim aspektima ugovora o kupoprodaji robe u Zakon o obveznim odnosima (dalje:ZOO). Ciljevi predmetne Direktive su: ukloniti prepreke u prekograničnoj trgovini, smanjiti nesigurnosti poslovnih subjekata zbog složenih pravnih okvira te smanjiti troškove i osigurati veću zaštitu potrošača. Direktiva ne dopušta odstupanja od utvrđenih pravila u nacionalnim zakonodavstvima, iako ne utječe na slobodu država članica da uređuju opće aspekte ugovornog prava. Direktiva se primjenjuje i na ugovore o kupoprodaji robe s digitalnim elementima, ako bi odsutnost ugrađenog ili povezanog digitalnog sadržaja ili usluge onemogućivala funkcioniranje robe. 
Pravila Direktive predlaže se prenijeti u ZOO kao opća pravila, primjenjiva na sve ugovore o kupoprodaji i na sve stvari.

Kao najvažnije novine koje se predlažu u odredbama o odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke stvari su  redefiniranje pojma o materijalnim nedostacima, uvođenje posebnih pravila o obvezama prodavatelja u slučaju kupoprodaje stvari s digitalnim elementima, produljenje roka u kojem je na prodavatelju teret dokaza da stvar u vrijeme prijelaza rizika nije imala nedostatak, i to sa šest mjeseci na godinu dana. Propisuje se hijerarhija prava kupca u slučaju materijalnog nedostatka stvari, kupac može birati prvenstveno između popravka ili zamjene stvari, a tek potom između sniženja cijene ili raskida ugovora. Prodavatelj može odbiti uklanjanje nedostatka, ako su popravak i zamjena nemogući ili bi mu nastali nerazmjerni troškovi, a kupac ima pravo uskratiti plaćanje nepodmirenog dijela cijene dok prodavatelj ne ispuni svoje obveze,  mijenjaju se i odredbe o jamstvu za ispravnost prodane stvari. Predlaže se stupanje na snagu Zakona 1. siječnja 2022. te primjena na ugovore sklopljene nakon 1. siječnja 2022. godine. U odnosu na Prijedlog zakona, u Konačnom prijedlogu zakona prihvaćeni su nomotehnički prijedlozi Odbora za zakonodavstvo, slijedom čega su u  članku 2. u uvodnom dijelu predloženog članka 399.a riječi: „Za potrebe“ zamijenjene riječima: „U smislu“, a pojmovi koji se definiraju istaknuti su kurzivom.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i tri (3) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 29. rujna 2021. razmotrio je Prijedlog zakona o referendumu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. rujna 2021. godine. 

Odbor je raspravio Prijedlog zakona o referendumu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je važeći zakon o referendumu višekratno mijenjan, dopunjavan i nedorečen u pojedinim pitanjima, Ustavni sud je također Odlukom upozorio na nedostatke zakona i do sada tri puta ukidao pojedine njegove odredbe, stoga se ovim Prijedlogom zakon usklađuje sa Ustavom i preporukama Venecijanske komisije kao i zakonskim rješenjima drugih europskih država.

Prijedlogom zakona predviđaju se odgovarajuće mjere radi povećanja stupnja demokratičnosti referenduma koje iniciraju nadležna tijela, a postupak raspisivanja referenduma koji inicira Hrvatski sabor ili koji Predsjedniku predlaže Vlada detaljno je uređen.

U Prijedlogu se prvi puta sustavno uređuje institut referendumskog pitanja, sukladno preporukama Venecijanske komisije Vijeća Europe. DIP bi bio nadležan da na referendumima narodne inicijative provodi sve radnje vezane uz evidenciju organizacijskih odbora, utvrđuje broj i pravovaljanosti potpisa birača. Nadalje, predlaže se da postupak izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma traje 40 dana, unutar kojih bi svaki organizacijski odbor odredio koliko će mu vremena trebati za prikupljanje potpisa (ne duže od 30 dana) i koliko za pripremu potpisnih lista za predaju DIP-u. S obzirom da u važećem Zakonu nedostaju odredbe o postupku predaje potpisnih lista, nadležnost i postupku utvrđivanja broja prikupljenih pravovaljanih potpisa birača, Prijedlogom zakona se predlaže da DIP u roku 30 dana od dana zaprimanja potpisnih lista utvrđuje broj prikupljenih pravovaljanih potpisa birača, a prvi puta se uvodi i pravo organizacijskog odbora i odbora protivnika narodne inicijative da promatraju postupak utvrđivanja broja pravovaljanih potpisa birača. 

U Prijedlog zakona ugrađene su i preporuke Venecijanske komisije o političkom dijalogu između predstavnika organizacijskog odbora i Hrvatskog sabora koji bi se u povodu referendumskog pitanja narodne inicijative ostvarivao kroz institute neizravnog i izravnog protuprijedloga Hrvatskog sabora.

Također, prvi put uvodi se demokratski instrument službenih očitovanja nadležnih tijela o referendumskom pitanju narodne inicijative i nadležna tijela ovlašćuju se da biračima upute svoje službeno stajalište. Isto tako, prvi put se sustavno uređuje područje referendumske aktivnosti. Promidžbu bi provodile u DIP-u evidentirane skupine birača organizirane u odbore zagovornika, odnosno odbore protivnika referendumske inicijative. Prvi puta se ozakonjuje institut promatranja rada svih tijela za provedbu referenduma, krug ovlaštenika koji mogu imati svoje promatrače postavljen je široko i obuhvaća organizacijski odbor narodne inicijative, odbore zagovornika i protivnika inicijative, nevladine udruge koje se bave neovisnim promatranjem izbornih postupaka i promicanjem osobnih, građanskih i političkih prava, međunarodne organizacije, diplomatsko-konzularna predstavništva, međunarodna udruženja izbornih tijela te izborna tijela iz drugih država.

DIP dobiva nove ovlasti u razdoblju do donošenja odluke o raspisivanju referenduma, ovlasti praćenja pravilnosti provedbe referendumske aktivnosti, evidentiranje odbora zagovornika i protivnika referendumske inicijative.

Prijedlog zakona sadržava i posebno poglavlje o pravnoj zaštiti na referendumu, precizno se određuje vrijeme od kojega se osigurava zaštita od nepravilnosti u postupku referenduma, te tko je ovlašten podnijeti prigovor zbog nepravilnosti u provedbi referenduma.

Prijedlogom zakona uređuje se i lokalni referendum, na kojem građani odlučuju o pitanjima iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, raspisivanje istog može predložiti najmanje trećina članova predstavničkog tijela lokalne jedinice, općinski načelnik, gradonačelnik,odnosno župan, u općini i gradu većina mjesnih odbora, gradskih četvrti ili gradskih kotareva te 20 posto birača upisanih u registar birača u jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Pravo odlučivati imaju i državljani države članice EU, ako imaju prebivalište na području lokalne jedinice. Odlučuje se većinom glasova birača koji su pristupili lokalnom referendumu, uz uvjet da  većina birača koji su glasali „za“ referendumsko pitanje iznosi najmanje trećinu ukupnog broja birača u lokalnoj jedinici. Nadalje, Prijedlogom se prvi put uređuju pitanja vezana uz lokalnu referendumsku inicijativu, dopuštenost referendumskog pitanja, izjašnjavanje birača, utvrđivanje broja pravovaljanih potpisa, uređuje se institut utvrđivanja stajališta predstavničkog tijela o referendumskom pitanju narodne inicijative. 

U raspravi je jednoglasno podržan Prijedlog zakona o referendumu. Istaknuto je da Prijedlog sadrži brojne novine, od uređenja nadležnosti DIP-a u procesu referendumskog odlučivanja, kontrole referendumskog pitanja, uređenja pojedinih rokova. Prijedlogom su također uređena brojna pitanja koja su bila predmet odlučivanja Ustavnog suda RH. Podržano je zakonsko rješenje da se prethodno ispita ustavnost referendumskog pitanja, što je u skladu sa zaključcima Venecijanske komisije. Prijedlogom se podržava i način uređenja referenduma na lokalnoj razini, jer se pruža dodatna pravna zaštita, osigurava transparentnost, te odlučivanje većinom glasova birača ako ta većina iznosi najmanje trećinu ukupnog broja birača jedinice lokalne samouprave. U raspravi je istaknuto da će nadležni Odbor Hrvatskoga sabora provesti raspravu o mogućim izmjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH.

Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o referendumu, 

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 29. rujna 2021. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o dopuni Zakona o potvrđivanju Europske konvencije o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima od 20. travnja 1959. godine i Dodatnog protokola Europskoj konvenciji o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima od 17. ožujka 1978. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. rujna 2021. godine. 
Odbor je raspravio Konačni prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.  

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je cilj Zakona da Republika Hrvatska glavnom tajniku Vijeća Europe priopći izjave u odnosu na Konvenciju i Dodatni protokol, kako bi se EPPO odredio kao nadležno pravosudno tijelo u smislu Konvencije i Dodatnog protokola i omogućio mu se alat za međunarodnu pravosudnu suradnju s trećim državama. Republika Hrvatska kao država članica Europske unije koja sudjeluje u pojačanoj suradnji u vezi s osnivanjem EPPO-a izjavljuje da se Ured europskog javnog tužitelja pri izvršavanju svoje nadležnosti, kako je predviđena Uredbom, smatra pravosudnim tijelom za potrebe izdavanja zahtjeva za uzajamnu pomoć u skladu s Konvencijom i njezinim protokolima, kao i za potrebe pružanja informacija ili dokaza koje je EPPO već zaprimio ili bi ga mogao zaprimiti nakon pokretanja istrage u području svoje nadležnosti, na zahtjev druge ugovorne stranke u skladu s Konvencijom i njezinim protokolima. EPPO se smatra pravosudnim tijelom za potrebe primanja informacija u skladu s Konvencijom u pogledu kaznenih djela u okviru svoje nadležnosti kako je predviđena Uredbom. Također, u pratećim pojašnjenjima uz izjavu dano je tumačenje odredbi Konvencije u odnosu na EPPO, a s obzirom na to da Konvencija nije predvidjela tijelo poput EPPO-a. U odnosu na zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć koje EPPO prima ili šalje pojašnjeno je da se, za tu svrhu, strankom Konvencije smatra država članica u kojoj djeluje nadležni europski delegirani tužitelj. Navedeno je da je europski delegirani tužitelj vezan izjavama i rezervama države članice u kojoj djeluje kao nadležno tijelo danim iz Konvenciju i protokole, te da je EPPO ograničen u uporabi pribavljenih dokaza i informacija od trećih država njihovim uvjetima i ograničenjima koje dopušta Konvencija. U prvoj dodatnoj izjavi pojašnjeno je da se zamolnice EPPO-a šalju izravno EPPO-u i to centralnom uredu ili nadležnom europskom delegiranom tužitelju.

U raspravi na Konačni prijedlog zakona iznesena je jezična primjedba na korištenje engleske skraćenice EPPO. Hrvatski jezik je ravnopravan sa svim službenim jezicima Europske unije, a korištenje kratica protivno je i Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, stoga, predlaže se raspraviti primjedbu kroz raspravu u Hrvatskom saboru.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o dopuni Zakona o potvrđivanju Europske konvencije o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima od 20. travnja 1959. godine i Dodatnog protokola Europskoj konvenciji o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima od 17. ožujka 1978. godine
  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                 PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                            Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 15. rujna 2021. raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. kolovoza 2021. godine. 

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.  

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su predložene izmjene i dopune Zakona proizašle iz potrebe nastavka rada na razvoju informacijsko-komunikacijske tehnologije radi unaprjeđenja funkcionalizacije pravosudnog sustava, ubrzanju i skraćivanju trajanja upravnog spora i smanjenju troškova. Prijedlogom se uvodi dostava u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, propisuju se obveznici koji su podneske upravnom sudu obvezni dostaviti u elektroničkom obliku, a to su: tijela državne uprave i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje imaju javne ovlasti, državno odvjetništvo, odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji i pravne osobe.

Članovi Odbora podržali su predložene izmjene koje će unaprijediti upravne sporove, pridonijeti bržem i efikasnijem postupanju na boljitak sudionika postupka i građana.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima

 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                                                                                                                 
POTPREDSJEDNIK ODBORA

Krunoslav Katičić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 15. rujna 2021. raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. kolovoza 2021. godine. 
Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.  
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su predložene izmjene i dopune Zakona proizašle iz potrebe nastavka rada na razvoju informacijsko-komunikacijske tehnologije radi unaprjeđenja funkcionalizacije pravosudnog sustava, ubrzanju i skraćivanju trajanja upravnog spora i smanjenju troškova. Prijedlogom se uvodi dostava u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, propisuju se obveznici koji su podneske upravnom sudu obvezni dostaviti u elektroničkom obliku, a to su: tijela državne uprave i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje imaju javne ovlasti, državno odvjetništvo, odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji i pravne osobe.

Članovi Odbora podržali su predložene izmjene koje će unaprijediti upravne sporove, pridonijeti bržem i efikasnijem postupanju na boljitak sudionika postupka i građana.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima

 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                                                                                                                 
                                                                                                                   POTPREDSJEDNIK ODBORA

                                              Krunoslav Katičić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 1. srpnja 2021. raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. lipnja 2021. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Prijedlogom zakona predlaže dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kao rezultat potrebe njegova usklađenja s predloženim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona kojim se dopunjava značenje izraza bliske osobe iz članka 87. stavka 9. Kaznenog zakona sadašnjim ili bivšim partnerima u intimnoj vezi. Dopunom članka 8. stavka 2. ZZNO/17, na opisani način, krug osoba na koje će se ZZNO/17 primijeniti bit će istovjetan dopuni kruga bliskih osoba sadašnjim ili bivšim partnerima u intimnoj vezi koja se predlaže Prijedlogom zakona izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, kojima će KZ/11 bilo kroz kazneni progon po službenoj dužnosti ili kvalificirani oblik počinjenja pojedinih kaznenih djela iz kataloga KZ/11 pružiti jaču kaznenopravnu zaštitu.

Predloženom dopunom članka 8. stavka 2. ZZNO/17 koji propisuje krug osoba na koje se isti primjenjuje, pružit će se prekršajnopravna zaštita sadašnjim ili bivšim partnerima u intimnoj vezi, budući da isti nisu obuhvaćeni krugom osoba na koji se Zakon primjenjivao. Opisana dopuna potrebna je i zbog mogućnosti primjene kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179. a KZ/11 koje je propisano kao blanketna dispozicija, koja u svom zakonskom opisu upućuje na teško kršenje propisa o zaštiti od nasilja u obitelji.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 1. srpnja 2021. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 147, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. lipnja 2021. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom zakona predlaže šesta izmjena Kaznenog zakona, prvenstveno zbog usklađenja nacionalnog kaznenog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije transpozicijom Direktive (EU) 2019/713 o borbi protiv prijevara i krivotvorenja u vezi s bezgotovinskim sredstvima plaćanja i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/413/PUP, također provodi se revizija usklađenosti Kaznenoga zakona sa Direktivom (EU) 2018/1673 o borbi protiv pranja novca kaznenopravnim sredstvima.

Radi prijenosa Direktive (EU) 2019/713 u nacionalno kazneno zakonodavstvo, predlaže se dopuniti članak 87. Kaznenog zakona značenjem izraza bezgotovinskog instrumenta plaćanja, istim se smatra i isprava, pokretna stvar, računalni podatak ili program kako su ti pojmovi definirani Kaznenim zakonom, a ovisno o obliku, fizičkom ili digitalnom u kojem se bezgotovinski instrument plaćanja nalazi.

Također, propisuje se kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja bezgotovinskog instrumenta plaćanja u članku 244.a kao tzv. ciljnog delikta kojim se inkriminira posjedovanje ukradenog ili na drugi način protupravno prisvojenog ili krivotvorenog bezgotovinskog instrumenta plaćanja u kojem je stjecanje protupravne imovinske koristi za sebe ili drugoga propisano kao subjektivno obilježje kaznenog djela.
Nadalje, dopunjava se i kazneno djelo krivotvorenja isprave iz članka 278. i  kaznenog djela računalne prijevare iz članka 271. Kaznenog zakona novim modalitetima počinjenja, propisuje se novo kazneno djelo u članku 331.a (izrada, nabavljanje,  posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu sredstava za zlouporabu bezgotovinskih instrumenta plaćanja).

Ovim izmjenama i dopunama predlaže se i dopuna kaznenog djela ratnog zločina iz članka 91. stavka 2. Kaznenog zakona sukladno izmjenama i dopunama članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda, u odnosu na oružje koje koristi mikrobiološke ili druge biološke agense ili otrove, oružje kojega je primarni učinak ranjavanje fragmentima koji se u ljudskom tijelu ne mogu otkriti rendgenskim zrakama i u odnosu na lasersko oružje koje osljepljuje. 
U članku 97. u stavku 1. točku 10. koja se odnosi na terorizam predlaže se izmijeniti u skladu sa člankom 3. stavkom 1. točkom (i) Direktive (EU) 2017/541 o suzbijanju terorizma, te bi kazneno djelo terorizma obuhvaćalo i ometanje rada računalnog sustava, koje nije počinjeno protiv računalnog sustava kritične infrastrukture, a uzrokuje znatnu štetu ili kojim je pogođen značajan broj računalnih sustava uporabom naprava namijenjenih ili prilagođenih u tu svrhu, te oštećenje računalnih podataka kada je počinjeno u odnosu na računalni sustav kritične infrastrukture.
Nadalje, briše se odredba da se progon kaznenog djela spolnog uznemiravanja iz članka 156. poduzima po prijedlogu, čime za sve kategorije žrtava ovog kaznenog djela progon ide po službenoj dužnosti.

Također, predlaže se proširenje kataloga kaznenih djela u članku 81. stavku 2. čime kazneni progon ne zastarijeva za teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166. stavka 2. Kaznenog zakona. 
U cilju jačanja njihove učinkovitosti, izmjene se predlažu i u pogledu dviju sigurnosnih mjera, zabrana obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti iz članka 71. stavka 3. predlaže se izmijeniti na način da se mogućnost njezina izricanja zamjeni obvezom izricanja pod uvjetom utvrđenja opasnosti od recidiva, odnosno opasnosti da će zlouporabom dužnosti ili djelatnosti počinitelj ponovno počiniti kaznena djela iz kataloga članka 71. stavka 3. Kaznenog zakona. Za sigurnosnu mjeru zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora, koja se dosad primjenjivala ex lege,  predlaže se propisati da je izriče sud prilikom donošenja presude, čime će se omogućiti kažnjavanje osuđenika koji krši sigurnosnu mjeru zaštitnog nadzora po punom izvršenju iz članka 76. Kaznenog zakona za kazneno djelo neizvršenja sudske odluke (članak 311. stavak 2. Kaznenog zakona). Nastavno, predlaže se i obvezno izricanje sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana iz članka 70. stavka 1. i sigurnosne mjere udaljenja iz zajedničkog kućanstva iz članka 74. stavka 1. Kaznenog zakona, uz zadržavanje uvjeta opasnosti, čime će se postići  koherentnost u izricanju navedenih s ostalim sigurnosnim mjerama.

Osim toga, predlažu se izmjene kaznenog djela neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta iz članka 173. radi preciziranja postupanja službene, odnosno odgovorne osobe koje predstavlja kazneno djelo i širenja kaznenopravne zaštite osim djece i na druge ranjive skupine osoba.
Uvodi se i novo kazneno djelo zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja (novi članak 144.a Kaznenog zakona), kojim se u temeljnom obliku sankcionira počinitelj koji zlouporabi odnos povjerenja i bez pristanka snimane osobe učini dostupnim trećoj osobi snimku spolno eksplicitnog sadržaja snimljenu uz pristanak te osobe za osobnu uporabu i na taj način povrijedi njenu privatnost. U stavku 2. inkriminira se počinitelj koji uporabom računalnog sustava ili na drugi način izradi novu ili preinači postojeću snimku spolno eksplicitnog sadržaja i uporabi je kao pravu te time povrijedi privatnost osobe na toj snimci, kvalificirani oblik propisan je kada počinitelj opisano kazneno djelo počini putem računalnog sustava ili mreže i na taj način ga učini dostupnim većem broju osoba.

U članku 87. stavku 9. Kaznenog zakona predlaže se proširenje kruga bliskih osoba na način da značenjem izraza ,,bliske osobe“ budu obuhvaćeni i sadašnji ili bivši partner u intimnoj vezi, radi snažnije kaznenopravne zaštite navedene kategorije osoba kroz kažnjavanje počinitelja određenih kaznenih djela (npr. tjelesne ozljede, prijetnje) na štetu tih osoba za kvalificirani oblik kaznenog djela ili kroz činjenicu da će se kazneni progon poduzimati po službenoj dužnosti, što do sad nije bio slučaj (npr. kod kaznenog djela tjelesne ozljede, prisile).
Preostale izmjene rezultat su potreba na koje je ukazala praksa primjene Kaznenog zakona.

S obzirom da se ovim Prijedlogom zakona Kazneni zakon usklađuje sa zahtjevima Direktive (EU)2019/713, a rok za prenošenje Direktive u nacionalno zakonodavstvo je 31. svibnja 2021., predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 23. lipnja  2021. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, prvo čitanje, P. Z.E. br. 148, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. lipnja 2021. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je da je u Zakon o obveznim odnosima ranije bila prenesena Direktiva 1999/44/EZ o određenim aspektima prodaje robe široke potrošnje i o jamstvima za takvu robu, njezina pravila prenesena su u odredbe koje uređuju institut odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke stvari i jamstva za ispravnost prodane stvari (garancije), kao općih pravila za sve kupoprodajne ugovore (građanskopravni, trgovački ili potrošački). 
Navedena Direktiva zamijenjena je Direktivom (EU) 2019/771 o određenim aspektima ugovora o kupoprodaji robe, koja je imala cilj ukloniti prepreke za prekograničnu trgovinu i izbjegavanje troškova poslovnih subjekata zbog razlika u nacionalnim propisima u području potrošačkog ugovornog prava. 
Svrha Direktive 2019/771 je osigurati zaštitu potrošača utvrđivanjem zajedničkih pravila o ugovoru o kupoprodaji, posebno pravila o usklađenosti robe s ugovorom, načinima ostvarivanja tih prava i komercijalnim jamstvima, odstupanje od utvrđenih pravila dopušteno je samo u slučajevima koji su navedeni u Direktivi i  pojedine članice ne mogu uvoditi blaže ili strože odredbe kojima se osigurava različita razina zaštite potrošača. Također, Direktiva sadrži pravila primjenjiva na prodaju robe samo u odnosu na ključne elemente ugovora o kupoprodaji potrebne za prevladavanje prepreka povezanih s ugovornim pravom na unutarnjem tržištu, ne utječe na slobodu država članica da uređuju opće aspekte ugovornog prava kao što su pravila o sklapanju, valjanosti, ništetnosti ili učincima ugovora, a sadrži i pravila o kupoprodaji robe koja ima ugrađeni digitalni sadržaj, usluge ili je povezana s njima.

Pravila Direktive 2019/771 predlaže se prenijeti u ZOO kao opća pravila primjenjiva na sve ugovore o kupoprodaji i na sve stvari, s posebnim uređenjem određenih instituta za pojedine vrste ugovora, primjerice, za trgovačke ugovore ostaje rok od šest mjeseci u kojem prodavatelj mora dokazati da nedostatak nije postojao u vrijeme prijelaza rizika. Neka pravila odnose se samo na potrošačke ugovore, primjerice posebno uređenje obveze isporučivanja ažuriranja za stvari s digitalnim elementima kako bi se osiguralo da stvar ostane bez nedostataka.

Radi usklađenja s Direktivom 2019/771, u odredbama ZOO-a o odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke stvari predlaže se redefinirati pojam materijalnog nedostatka, uvesti posebna pravila o obvezama prodavatelja u slučaju kupoprodaje stvari s digitalnim elementima u potrošačkim ugovorima,  produljiti rok u kojem je na prodavatelju teret dokaza da stvar u vrijeme prijelaza rizika nije imala nedostatak, sa šest mjeseci na godinu dana (osim u trgovačkim ugovorima),  propisati hijerarhiju prava kupca u slučaju materijalnog nedostatka stvari na način da  kupac prvo može birati između popravka ili zamjene stvari, osim ako bi odabrani način otklanjanja nedostatka bio nemoguć ili ako bi njime, u odnosu na drugi način uklanjanja nedostatka, prodavatelju nastali nerazmjerni troškovi uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja. Ako kupac ne dobije zahtijevani popravak odnosno zamjenu može zahtijevati sniženje cijene ili raskid ugovora, pod zakonom propisanim uvjetima. Također, predlaže se propisati pravo prodavatelja da odbije uklanjanje nedostatka ako su i popravak i zamjena nemogući ili bi mu time nastali nerazmjerni troškovi uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja. Također, predlaže se propisati pravo kupca na uskratu plaćanja nepodmirenog dijela cijene dok prodavatelj ne ispuni svoje obveze iz odgovornosti za materijalne nedostatke stvari, kao i prava prodavatelja u odnosu na kojeg je kupac ostvario prava iz odgovornosti za materijalne nedostatke stvari u odnosu prema prethodnom prodavatelju, te izmijeniti odredbe o jamstvu za ispravnost prodane stvari. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, 

2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                         PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                       Mišel Jakšić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 20. svibnja 2021. razmotrio je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela pučka pravobraniteljica aktom od 29. ožujka 2019. godine.

Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela, provedena je objedinjena rasprava o Izvješćima pučke pravobraniteljice za 2018., 2019. i 2020. godinu.  
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa:022-03/19-12/13, Urbroj:50301-21/22-20-43 od 24.09.2020. 

Zamjenica pučke pravobraniteljice uvodno je naglasila da je Izvješće za 2018. pripremljeno u skladu sa Zakonom o pučkom pravobranitelju, Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o Nacionalnom preventivnom mehanizmu, a sadrži analizu i ocjenu stanja zaštite prava i sloboda i sadrži 209 preporuka za sprječavanje povreda prava građana.
Tijekom 2018. Ured je postupao u ukupno 5.082 predmeta, najveći dio (75,7%) odnosno 3.849 predmeta odnosi se na kršenje ljudskih prava građana, dok se 1.051 predmet (20,7%) odnosio na djelovanje Ureda u općim inicijativama, sudjelovanja u postupcima donošenja propisa, edukacijama, međunarodnoj i domaćoj suradnji i promociji na području ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije.  Također, zaprimljeno je 8,6% više pritužbi građana nego prethodne godine, najviše radi diskriminacije (12%), iz radnih i službeničkih odnosa (11%), te pravosuđa (10%)  i zdravstva (10%). Najviše pritužbi odnosilo se na postupanja tijela državne uprave, od toga najviše na postupanje MUP-a, te na zatvorski sustav. 
Pravosuđe je istaknuto kao jedan od ključnih problema hrvatskog društva, koje zbog percepcije neučinkovitosti, dugotrajnosti i arbitrarnosti u postupanju kod građana stvara osjećaj nejednakosti pred zakonom i produbljuje nepovjerenje u pravni sustav. Građani su najviše nezadovoljni kvalitetom sudskih odluka, osjećajem nejednakosti pred zakonom i ovisnošću sudbene vlasti o izvršnoj. Tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljeno je ukupno 281 pritužba iz područja pravosuđa, od kojih se 127 odnosilo na sudove, i to 50 na nezadovoljstvo sudskim odlukama, 41 na odugovlačenje postupaka, 32 na ponašanje sudaca i zlouporabu položaja, a četiri pritužbe na obavljanje poslova sudske uprave. Protiv DORH-a, tijekom 2018. zaprimljeno je 77 pritužbi, što je blagi porast u odnosu na prethodnu godinu. U odnosu na rad odvjetnika i HOK-a, zaprimljeno je 12 pritužbi, u odnosu na rad javnih bilježnika zaprimljene su tri pritužbe. 

Iako su proračunska izdvajanja za besplatnu pravnu pomoć u 2018. povećana i iznose 2,6 eura po stanovniku, još uvijek su nedostatna i iznimno niska u usporedbi s europskim prosjekom od 9 eura po stanovniku. Nadalje, nedovoljna potpora i zaštita pruža se žrtvama kaznenih djela, tijela kaznenog progona i kazneni sudovi uglavnom ne uvažavaju u dovoljnoj mjeri njihova prava, izvidi, istraživanja i istrage traju predugo, ročišta za prvu raspravu nakon podizanja optužnica često se ne zakazuju mjesecima, uobičajeno je da između raspravnih ročišta prođe i nekoliko mjeseci, dok postupci znaju potrajati godinama. Posebno zabrinjava prosječno vrijeme rješavanja predmeta ratnih zločina, koje iznosi 2.529 dana, trajanje sudskih postupaka u RH općenito je među najduljima u EU.
Slijedom uočenih nepravilnosti, Ministarstvu pravosuđa upućene su preporuke da se izmjeni Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći kako bi se omogućila objava natječaja i donošenje odluke o financiranju pružatelja primarne besplatne pravne pomoći u godini koja prethodi financiranju, također da se odluke povodom žalbi na rješenja ureda državne uprave o besplatnoj pravnoj pomoći donose u rokovima propisanima Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći, a Pravosudnoj akademiji da redovito provodi edukacije sudaca o mirenju i medijacijskim vještinama te individualnoj procjeni žrtava. Ministarstvu pravosuđa dana je i preporuka da kontinuirano informira javnost o važnosti mirenja, a  Državnom odvjetništvu da ustroji odjele za podršku žrtvama ili sklopi sporazume o osnivanju zajedničkih službi s odjelima na županijskim sudovima. 

U odnosu na prethodne godine, 2018. je smanjen broj diskriminacijskih prekršajnih predmeta, okrivljenici su najviše prekršajno procesuirani radi uznemiravanja iz čl. 25. st. 1 ZSD-a, dok je najčešća diskriminacijska osnova nacionalno podrijetlo, potom rasa ili etnicitet, spol te društveni položaj. U pogledu upravnih sporova Ministarstvu pravosuđa dana je preporuka da vodi evidencije o upravnim sporovima vezanim uz diskriminaciju i osnovama diskriminacije po kojima se ti postupci vode. Statistički podatci za 2018. također ukazuju na mali broj evidentiranih zločina iz mržnje, kao i na neujednačeno prikupljanje podataka od strane MUP-a, DORH-a i MP-a. MUP je zabilježio 33 kaznena djela evidentirana kao zločin iz mržnje, sudovi su postupali u ukupno 35 predmeta. 
Razlozi obraćanja zatvorenika su također brojni, najveći broj pritužbi odnosi se na psihičko i  fizičko zlostavljanje, zdravstvenu zaštitu te postupanje službenika odjela osiguranja i tretmana. Neodgovarajući uvjeti smještaja, premještaji i pogodnosti također su učestali razlozi nezadovoljstava.   Pojedina kaznena tijela nalaze se u starim derutnim zgradama koje su spomenici kulture, smještaj više zatvorenika u sobe u kojima nema sanitarnih čvorova ili u kojima oni nisu u potpunosti odvojeni od ostatka prostorije u suprotnosti je sa standardima i  ponižavajuće. Slijedom navedenog dane su preporuke Ministarstvu pravosuđa da uvjete smještaja u svim kaznenim tijelima prilagodi zakonskim i međunarodnim standardima, da izradi prijedlog novog Zakona o izvršavanju kazne zatvora, zatim o izvršavanju istražnog zatvora te da izradi plan borbe protiv međuzatvoreničkog nasilja.

U raspravi je istaknuto da se izvješća o radu pučke pravobraniteljice raspravljaju s vremenskim odmakom, iako su sadržajni dokumenti čije su preporuke u velikom dijelu implementirane, predloženo je da se sva tri izvješća prime na znanje.
Drugi prijedlog koji je iznesen temelji se na zahtjevu redovite rasprave o izvješću u godini podnošenja, jer se u protivnom šalje loša poruka javnopravnim i drugim tijelima o postupanju, kako se građanima kroz pritužbe pučkoj pravobraniteljici osigurava pomoć u ostvarivanju određenih prava, predloženo je da sva tri izvješća prihvate.  

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa 6 (šest) glasova „za“ i 2 (dva) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Izvješće pučke pravobraniteljice za 2018. godinu prima se na znanje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 20. svibnja 2021. razmotrio je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela pučka pravobraniteljica aktom od 31. ožujka 2020. godine.

Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela, provedena je objedinjena rasprava o Izvješćima pučke pravobraniteljice za 2018., 2019. i 2020. godinu.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa:022-03/20-12/56, Urbroj:50301-21/22-20-28 od 24.09.2020.

Zamjenica pučke pravobraniteljice obrazložila je ukratko Izvješće za 2019. godinu, koje je pripremljeno u skladu sa Zakonom o pučkom pravobranitelju, Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o Nacionalnom preventivnom mehanizmu te prvi puta prema Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, nakon što je u srpnju 2019. pučki pravobranitelj postao tijelo nadležno za vanjsko prijavljivanje. Izvješće donosi analizu i ocjenu stanja zaštite prava i sloboda u Republici Hrvatskoj, pripremljeno je na temelju 5.009 predmeta i sadrži 133 preporuka nadležnim tijelima. Kao glavne sustavne probleme istaknula je  teško imovinsko stanje građana, nedostatak informacija o pravima i nepovjerenje u institucije.

Od 2.446 novih pritužbi pristiglih tijekom izvještajnog razdoblja, najviše ih je zaprimljeno u području zdravstva (282), diskriminacije (270) te radnih i službeničkih odnosa (268), zatim pravosuđa (219) i od osoba lišenih slobode (193). Najveći porast broja pritužbi zabilježen je u području obiteljskog prava, i to čak 103% u odnosu na 2018.
 Iz područja pravosuđa građani su u pritužbama ukazivali na neusklađenost sudske prakse, broj pritužbi na neriješene predmete i trajanje postupaka je smanjen. Tijekom 2019. zaprimljeno je 219 pritužbi što je za 22,06% manje nego 2018. Od tog broja, 84 pritužbe odnosile su se na rad sudova, najčešći razlozi obraćanja bili su nezadovoljstvo načinom vođenja sudskog postupka i donesenim odlukama, potom dugotrajnost postupka, neusklađenost sudske prakse, nedostatno obrazložene odluke.
 
 Nadalje, zaprimljeno je 82 pritužbi na rad državnog odvjetništva, što je 6,49% više nego u 2018., najviše zbog neobavještavanja građana o poduzetim radnjama povodom njihove prijave. Na rad odvjetnika i HOK-a zaprimljene su tek tri pritužbe, 75% manje u odnosu na 2018., na rad javnih bilježnika zaprimljena je tek jedna pritužba. 
U izvješću je posebno ukazano na nedovoljno učinkovit sustav besplatne pravne pomoći zbog nedostatnog financijskog izdvajanja za pružatelje i nedovoljne informiranosti građana, Tijekom 2019. pučka pravobraniteljica je zaprimila 50% više pritužbi nego 2018. zbog (ne)ostvarivanja pomoći, radi poteškoća prilikom angažiranja odvjetnika i dugotrajnosti rješavanja zahtjeva za sekundarnom pomoći. Također, pojedini upravni odjeli u županijama (UOŽ) nepravovremeno rješavaju zahtjeve, a građani zbog neinformiranosti prekasno predaju zahtjeve. Odvjetnici nerijetko odbijaju stranke upućene kroz sustav osobito u predmetima koji se vode na područjima izvan sjedišta njihovog ureda zbog neisplate putnih troškova.

Vezano za sustav podrške žrtvama i svjedocima, pojedine mjere još nisu zaživjele, nisu osnovani odjeli za podršku na preostalim županijskim sudovima, u praksi nisu postignuti zadovoljavajući standardi podrške i zaštite. Ministarstvu pravosuđa pućene su preporuke da putem medija, javnih promotivnih aktivnosti i letaka informira građane o mogućnostima ostvarivanja besplatne pravne pomoći i izradi model višegodišnjeg programskog financiranja pružatelja primarne pravne pomoći, a Hrvatskoj odvjetničkoj komori da ažurira liste odvjetnika na područjima JLP(R)S za pružanje sekundarne besplatne pravne pomoći. Ministarstvu pravosuđa dana je i preporuka da osnuje odjele za podršku žrtvama i svjedocima na sudovima na kojima još nisu ustrojeni.

Na području zaštite od diskriminacije još uvijek je nizak broj osuđujućih i pravomoćnih presuda, stoga je potrebno nastaviti jačati stručne kapacitete svih sudionika sudskih postupaka vezanih uz diskriminaciju te podizati razinu svijesti građana o njezinoj zabrani. Tijekom 2019. sudovi su postupali u gotovo jednakom broju građanskih predmeta vezanih uz diskriminaciju, u usporedbi s 2018. povećan je broj prekršajnih predmeta vezanih uz diskriminaciju. Najviše postupaka pokrenuto je zbog uznemiravanja (85) te spolnog uznemiravanja (5), nacionalno podrijetlo je, kao i prethodnih godina, uvjerljivo najčešća diskriminacijska osnova, slijede rasa ili etnička pripadnost ili boja kože te spol. Broj postupaka povodom kaznenih djela vezanih uz diskriminaciju je u kontinuiranom porastu, najčešće počinjeno kazneno djelo jest spolno uznemiravanje, a slijedi javno poticanje na nasilje i mržnju. Stoga su Pravosudnoj akademiji upućene preporuke da u okviru programa cjeloživotnog stručnog usavršavanja, za pravosudne dužnosnike provodi edukacije o europskoj i nacionalnoj antidiskriminacijskoj sudskoj praksi, a Hrvatskoj odvjetničkoj komori, da provodi edukacije odvjetnika o primjeni hrvatskog i europskog antidiskriminacijskog prava. Nadalje, preporuka je Ministarstvu pravosuđa da vodi evidencije o upravnim sporovima vezanim uz diskriminaciju, diskriminacijskim osnovama, načinu okončanja spora te njegovom trajanju.

U zatvorskom sustavu tijekom 2019. postupalo se u 203 predmeta, dano je 35 upozorenja, preporuka i prijedloga, u 25 slučajeva provedeni su ispitni postupci na teretnu. Najčešći razlog prituživanja je zdravstvena zaštita, a potom uvjeti smještaja, postupanje službenika i korištenje pogodnosti.  Zatvorenici su se učestalo obraćali i zbog neučinkovitosti pravnih sredstava te zamolbama za pomoć u vezi premještaja, u odnosu na prethodno razdoblje porastao je broj pritužbi zbog neupućivanja na specijalističke preglede ili na nepostupanje po preporukama specijalista. Prenapučenost zatvorskog sustava posljednje je četiri godine u porastu, u samo tri od ukupno 14 zatvora u zatvorenim je uvjetima popunjenost bila manja od 100%, dok je u šest bila iznad 120%. Sanitarni čvorovi i nadalje nisu u svim kaznenim tijelima odvojeni od ostatka prostorije, primjerice u Zatvoru u Zagrebu, što ne omogućava privatnost, a u pojedinim je slučajevima i ponižavajuće. U pojedinim kaznenim tijelima tuševi nisu odvojeni pregradama pa zatvorenicima nije osigurana privatnost tijekom tuširanja. Uz prenapučenost, na uvjete smještaja uvelike utječe starost i derutnost zgrada. Također, nedostatak službenika negativno se odražava na stupanj poštivanja ljudskih prava osoba lišenih slobode. Službenicima tretmana i službenicima na pravnim poslovima najveći su problemi nedostatak odgovarajuće opreme i sredstava za rad, previše administrativnih poslova te odnos zatvorenika prema službenicima, odnosno nedovoljna zaštita službenika od prijetnji zatvorenika. Trend porasta primjene posebnih mjera održavanja reda i sigurnosti i sredstava prisile nastavljen je i u 2019. Neujednačeno se postupa prilikom primjene posebnih mjera održavanja reda i sigurnosti, što se negativno odražava na prava zatvorenika. Određena unaprjeđenja uvjeta smještaja, poput 50 novih mjesta u Kaznionici u Požegi, svakako su pozitivna, no u brojnim kaznenim tijelima osobe lišene slobode borave u uvjetima koji nisu usklađeni sa zakonskim i međunarodnim standardima, a u nekim su slučajevima opasni za zdravlje i ponižavajući.
U raspravi je istaknuto da se izvješća o radu pučke pravobraniteljice raspravljaju s vremenskim odmakom, iako su sadržajni dokumenti čije su preporuke u velikom dijelu implementirane, predloženo je da se sva tri izvješća prime na znanje.

Drugi prijedlog koji je iznesen temelji se na zahtjevu redovite rasprave o izvješću u godini podnošenja, jer se u protivnom šalje loša poruka javnopravnim i drugim tijelima o postupanju, kako se građanima kroz pritužbe pučkoj pravobraniteljici osigurava pomoć u ostvarivanju određenih prava, predloženo je da sva tri izvješća prihvate.  

Nakon rasprave Odbor za pravosuđe je sa 6 (šest) glasova „za“ i 2 (dva) glasa „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. godinu prima se na znanje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor  za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 20. svibnja 2021. razmotrio je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica aktom od 25. veljače 2021. godine.  

Odbor je izvješće raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno djelokrugu Odbora za pravosuđe, provedena je objedinjena rasprava o Izvješćima pučke pravobraniteljice za 2018., 2019. i 2020. godinu.   

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/21-12/14, URBROJ: 50301-21/06-21-25 od 6. svibnja 2021.

U uvodnom izlaganju zamjenica pučke pravobraniteljice istaknula je da je povjerenje građana u pravosuđe preduvjet funkcioniranja i legitimiteta demokratskog poretka i pravne države. Iz Izvješća Europske komisije o vladavini prava za 2020. proizlazi da je razina percepcije neovisnosti pravosuđa najniža u RH u EU. Prepreku ostvarenja neovisnosti pravosuđa građani vide u korupciji. Osim toga, epidemija je pridonijela povećanju broja neriješenih predmeta, a potres je usporio rad sudova. Prema podacima iz Izvješća EK Pregled stanja u području pravosuđa u EU za 2020, stopa objavljivanja presuda u RH najniža je u EU, što ne pridonosi transparentnosti rada sudova i povećanju povjerenja građana. Unatoč uvođenju elektroničke komunikacije kroz aplikaciju eSpis, RH se nalazi na dnu europske ljestvice u podnošenju sudskih pismena elektroničkim putem.

 Ured je tijekom 2020. zaprimio 206. pritužbi iz područja pravosuđa, što je 5,94% više u odnosu na 2029. Najviše pritužbi (42) odnosile su se na odugovlačenje postupka, (34) na zlouporabu položaja, (15) na ishod postupka, i (3) na obavljanje poslova sudske uprave. Građani su tražili pomoć zbog odluka o odbijanju izuzeća suca, neetičkog ponašanja suca, odbijanja zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, odugovlačenja sa ZK provedbom. Iz pritužbi na rad i ponašanje sudaca te način vođenja sudskih postupaka i donošenja oduka, razvidno je nepovjerenje u njihovu pravilnost i zakonitost, te sumnje u korupciju. U odnosu na rad državnog odvjetništva zaprimljene su (72) pritužbe, 13,88% manje u odnosu na 2019., odnosile su se na odugovlačenje postupka, odbačaj kaznene prijave i dr. Ured je primio (5) pritužbi na rad odvjetnika i HOK-a,  i (1) pritužbu na rad javnih bilježnika.

U Izvješću je ukazano da su epidemija, ekonomska situacija i potresi pridonijeli povećanju broja korisnika besplatne pravne pomoći. Unatoč otežanim okolnostima funkcioniranja sustava pružatelji su osiguravali dostupnost besplatne pravne pomoći građanima putem telefona i elektroničke komunikacije. Iako se proračunska sredstva povećavaju i dalje su nedostatna za pravilno funkcioniranje sustava pa bi se povećanje trebalo uskladiti s realnim potrebama pružatelja.

U vezi primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije najviše postupaka u kojima se tužitelji pozivaju na diskriminaciju je u području rada.  Izvješće sadrži analizu dostupnih odluka pojedinih sudova, ne sadrži podatke o ukupno zaprimljenim predmetima. U izvješću se navodi da su državna odvjetništva i sudovi u 2020. postupali u 68 predmeta evidentiranih kao zločini iz mržnje, a radilo se o kaznenim djelima oštećenja tuđe stvari i prijetnje.

Ukazano je da je epidemija utjecala na prava osoba lišenih slobode i na obavljanje poslova uređenih Zakonom o preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih  postupaka ili kažnjavanja. Obavljeno je 26 obilazaka od toga 20 policijskih postaja, 3 pritvorske jedinice, 1 odgojni zavod, provedeno je 17 ispitnih postupaka, 14 u zatvorskom sustavu i 3 vezana za migrante. Ured je postupao u (183) predmeta od toga (26) predmeta odnosilo se na ograničavanje prava uzrokovanih epidemijom, ostali predmeti na neodgovarajuću zdravstvenu zaštitu, postupanje službenika, uvjete smještaja, korištenje pravnih sredstava i dr. U izvješću se ukazuje na potrebu zapošljavanja zdravstvenih djelatnika, sanaciju potresom pogođenih objekata, izradu strategije za borbu protiv nasilja među zatvorenicima.

U raspravi je istaknuto da se izvješća o radu pučke pravobraniteljice raspravljaju s vremenskim odmakom, iako su sadržajni dokumenti čije su preporuke u velikom dijelu implementirane, predloženo je da se sva tri izvješća prime na znanje.

Drugi prijedlog koji je iznesen temelji se na zahtjevu redovite rasprave o izvješću u godini podnošenja, jer se u protivnom šalje loša poruka javnopravnim i drugim tijelima o postupanju, kako se građanima kroz pritužbe pučkoj pravobraniteljici osigurava pomoć u ostvarivanju određenih prava, predloženo je da sva tri izvješća prihvate.   

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa 6 (šest ) glasova  „za“ i 2 (dva) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeći zaključak

Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. godinu prima se na znanje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 14. travnja 2021. razmotrio je Informaciju o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 1. travnja 2021. godine.   

Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Predstavnik Vlade RH uvodno je istaknuo da je Europska komisija predložila plan oporavka za Europu kojim bi se državama članicama pomoglo u otklanjanju gospodarskih i društvenih posljedica nastalih zbog pandemije COVID 19. Plan oporavka strukturiran je u područja intervencije, unutar kojih su definirane glavne reforme i mjere koje se trebaju provesti. Komponente plana oporavka su gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita, zdravstvo i inicijativa obnova grada. U okviru druge komponente radit će se na poboljšanju učinkovitosti javne uprave, pravosuđa i upravljanja državnom imovinom, na kvaliteti i dostupnosti javnih usluga građanima te učinkovitoj borbi protiv korupcije. Komponente i podkomponente plana oporavka u području javne uprave, pravosuđa i državne imovine su: jačanje kapaciteta za izradu i provedbu javnih politika i projekata, daljnje unaprjeđenje učinkovitosti javne uprave, digitalna transformacija društva i gospodarstva, unaprjeđenje upravljanja državnom imovinom, moderno pravosuđe spremno za buduće izazove, sprječavanje i suzbijanje korupcije, jačanje fiskalnog okvira, jačanje okvira za sprječavanje pranja novca i jačanje okvira za javnu nabavu. Opći ciljevi unaprjeđenja pravosuđa usmjereni su na učinkovitost pravosuđa, unaprjeđenje postupanja u sudskim postupcima i osnaženje elektroničke komunikacije na sudovima, kao i unaprjeđenje sustava sprječavanja i suzbijanja korupcije. Komponenta moderno pravosuđe spremno za buduće izazove sadrži  reforme i investicije usmjerene na povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana, unaprjeđenje sustava upravljanja sudskim predmetima (eSpis), unaprjeđenje informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, razvoj alata za objavu i pretraživanje sudskih odluka, projektiranje i provedbu projekta Trga pravde u Zagrebu za poboljšanje pristupa pravosuđu i učinkovitosti trgovačkih postupaka i upravnih sporova, provođenja mjera energetske učinkovitosti za obnovu zastarjelih objekata pravosudnih tijela, te stabilne infrastrukture IT informacijskog sustava pravosuđa. U vezi s time planira se elektronički sustav za provedbu državnih stručnih ispita, standardizacija sustava plaća državnih službenika, ostvarenje preduvjeta rada od kuće. U zakonodavnom smislu biti će predložene izmjene parničnog postupka, stečajnog i postupka stečaja potrošača, a sve u cilju efikasnosti sudskih postupaka. U projektu Trga pravde predviđa se i sjedište Centra za mirenje i Centra za stečaj potrošača. Komponenta sprječavanje i suzbijanje korupcije sadrži reforme i investicije usmjerene na povećanje učinkovitosti, koherentnosti i otvorenosti nadležnih tijela u borbi protiv korupcije, unaprjeđenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama, jačanje kapaciteta sudske zaštite postupcima javne nabave, uključivanje šire javnosti u borbu protiv korupcije podizanjem javne svijesti o štetnosti korupcije, podrška učinkovitosti u suzbijanju korupcije i organiziranog kriminaliteta.

U području digitalne tranzicije društva i gospodarstva osigurat će se jednostavna i efikasna razmjena podataka između tijela javne uprave, te javne uprave i gospodarstva, osigurati digitalizacija i modernizacija postojećih ključnih digitalnih usluga radi dostupnosti građanima i poslovnim subjektima.

    U raspravi je istaknuto mišljenje da velik dio sredstava sukladno planu ide na razvoj aplikacija i građevinskim tvrtkama za obnovu zgrada, te je upitno koliko će zaista plan doprinijeti razvoju gospodarstva. Postavljeno je pitanje koliko se koristi oprema za tonsko snimanje ročišta za koju je 2013. godine utrošeno oko 1 milijun eura. Ministar je odgovorio da nažalost započeti pilot projekt snimanja rasprava nije nastavljen, ali da se planira do kraja 2021. godine nastaviti sa istim, kako bi se ubrzali sudski postupci i skratilo trajanje rasprava. Zajedno sa planom priprema se i projekt višegodišnjeg financijskog okvira radi povećanja učinkovitosti i ubrzanja sudskih postupaka.

Također, skrenuta je pozornost na neadekvatne prostorne uvjete Općinskog i Županijskog suda u Rijeci i Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu zbog čega su zatraženi sastanci sa ministrom. Istaknuto je i mišljenje da se centar objedinjenih usluga presporo razvija, građani još uvijek moraju sami pribavljati potvrde, slijedom čega je odgovoreno da se za objedinjavanje baza podataka treba mijenjati i legislativa, podaci su česti nekompatibilni, uzroci su i tehnološki,  proces je dugotrajan. Istaknuto je da je plan za daljnji razvoj pravosuđa dobar, predviđeni iznosi dostatni su za daljnje reforme, nadogradnju i jačanje e-spisa, uvođenje rasprava na daljinu, uz potrebne zakonske prilagodbe. Također, sam naziv komponente koja obuhvaća javnu upravu, pravosuđe i upravljanje državnom imovinom ukazuje na dobru sinergiju, digitalizacija, prvenstveno korištenje audio zapisa u kaznenim postupcima ukazuju na pozitivne pomake u postupcima. 

Ukazano je i na problem neadekvatnih sudskih zgrada za pristup osobama s invaliditetom, slijedom čega je ministar istaknuo da su održani sastanci sa predstavnicima udruga, sredstva za poboljšanje prostornih uvjeta i pristupačnosti osobama s invaliditetom osiguravaju se u državnom proračunu. Ukazano je na vidljive pomake koje je omogućila digitalizacija, primjerice, komunikacija na daljinu, dostava pismena, ročišta u prethodnom postupku, čime se doprinosi ekonomičnosti postupka i olakšava sudjelovanje, pri čemu je i ministar naglasio da se nakon pojave epidemije u najvećoj mogućoj mjeri pristupilo korištenju instituta rasprave na daljinu, e-spisa i e-dostave. Također je istaknuto da je vidljiv napredak informatizacije javne uprave, pri čemu treba potaknuti i građane da se koriste dostupnim sustavima, primjerice sustav e–građani ukazuje da se istim koriste u velikoj mjeri, plan oporavka se nadograđuje na postojeće procese, i to je kontinuirani postupak .

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam  (7)  glasova „za“ i tri (3) glasa „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da prihvati 

Informaciju o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić v.r. 
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 23. ožujka 2021. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Oružje koje koristi mikrobiološke ili druge biološke agense ili toksine), Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Oružje kojega je poglaviti učinak ranjavanje fragmentima koji se u ljudskom tijelu ne mogu otkriti rendgenskim zrakama), Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Lasersko oružje koje osljepljuje) i Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Namjerno pribjegavanje izgladnjivanju civila), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. ožujka 2021. godine.

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je Međunarodni kazneni sud sa sjedištem u Den Haagu utemeljen Rimskim statutom Međunarodnoga kaznenog suda, Republika Hrvatska potpisala je Rimski statut 12. listopada 1998., koji je za stranke stupio na snagu 1. srpnja 2002. godine. Međunarodni kazneni sud utemeljen je kao stalna ustanova, ovlaštena izvršavati svoju sudbenost nad osobama za najteža kaznena djela - zločin genocida, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i zločin agresije.

Zakonom o primjeni Statuta Međunarodnoga kaznenog suda i progonu kaznenih djela protiv međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava („Narodne novine“, br. 175/03., 29/04., 55/11. i 125/11.) uređuje se suradnja Republike Hrvatske i Međunarodnog kaznenog suda, izvršenje odluka Suda, nadležnost hrvatskih sudova i drugih tijela za kazneni progon i vođenje kaznenog postupka za počinitelje ratnih zločina. 

Ratni zločini iz članka 8., stavka 2.(b), točke (xxvii) i članka 8., stavka 2.(e), točke (xvi) (uporaba oružja koje koristi mikrobiološke ili druge biološke tvari, ili toksine), članka 8., stavka 2.(b), točke (xxviii) i članka 8., stavka 2.(e), točke (xvii) (uporaba oružja kojega je poglaviti učinak ranjavanje fragmentima koji se u ljudskom tijelu ne mogu otkriti rendgenskim zrakama), te članka 8., stavka 2.(b), točke (xxix) i članka 8., stavka 2. (e), točke (xviii) (uporaba laserskog oružja posebno namijenjenog, po njegovom jedinom borbenom djelovanju ili po jednom od njegovih borbenih djelovanja, za uzrokovanje trajnog sljepila osobama s normalnim vidom, odnosno samom oku ili oku s pomagalima za korekciju vida) imaju cilj dodavanje istih na listu zločina koju sadrži članak 8. Rimskog statuta, a svaki od tih ratnih zločina uključuje uporabu vrste oružja koje uzrokuje patnju i ubijanje na neviđen način i predstavlja tešku povredu zakona i običaja primjenjivih u međunarodnom oružanom sukobu ili oružanom sukobu koji nije međunarodni.

Ovim Zakonom potvrđuju se Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta kako bi iste, u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Predmetnim izmjenama i dopunama se u popis ratnih zločina članka 8. stavka b) Rimskog statuta, u koji spadaju druge teške povrede zakona i običaja primjenjivih u međunarodnom oružanom sukobu u uspostavljenim okvirima međunarodnog prava, dodaju slijedeća djela: uporaba oružja koje koristi mikrobiološke ili druge biološke agense ili toksine, bez obzira na njihovo podrijetlo ili način proizvodnje; uporaba oružja kojega je glavni učinak ranjavanje fragmentima koji se u ljudskom tijelu ne mogu otkriti rendgenskim zrakama i uporaba laserskog oružja posebno namijenjenog, po njegovom jedinom borbenom djelovanju ili po jednom od njegovih borbenih djelovanja, za uzrokovanje trajnog sljepila osobama s normalnim vidom, odnosno samom oku ili oku s pomagalima za korekciju vida. Svako od navedenih djela dodaje se i u članak 8. stavak e) u kojem su utvrđeni ratni zločini koji čine druge teške povrede prava i običaja koji se primjenjuju u oružanim sukobima čiji značaj nije međunarodni sukladno postojećem okviru međunarodnog prava. U članak 8. stavak e) dodaje se i ratni zločin namjernog pribjegavanja izgladnjivanju civila kao načinu vođenja rata uskraćivanjem sredstava nužnih za opstanak, uključujući i namjerno otežavanje pristupa humanitarnoj pomoći.

Također, samo univerzalna primjena Rimskog statuta može spriječiti da počinitelji najtežih kaznenih djela zaštićenih međunarodnim pravom ne ostanu nekažnjeni, te se Republika Hrvatska zalaže da sve države stranke Rimskog statuta osiguraju njegovu punu implementaciju u svoja nacionalna zakonodavstva i stvore odgovarajuće mehanizme kojima će se osigurati suradnja država stranaka i Međunarodnoga kaznenog suda.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Oružje koje koristi mikrobiološke ili druge biološke agense ili toksine), Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Oružje kojega je poglaviti učinak ranjavanje fragmentima koji se u ljudskom tijelu ne mogu otkriti rendgenskim zrakama), Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Lasersko oružje koje osljepljuje) i Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Namjerno pribjegavanje izgladnjivanju civila)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 11. ožujka 2021. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Španjolske o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. veljače 2021. godine.   

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
 
 Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je međunarodna razmjena  podataka i materijala koji su prema nacionalnom zakonodavstvu klasificirani ili označeni stupnjem tajnosti izraz bliskih vanjskopolitičkih odnosa između država te  djelovanja na rješavanju sigurnosnih problema. 

S obzirom na zajednički interes i potrebu razvijanja odnosa u području informacijske sigurnosti potpisan je 15. prosinca 2020. u Zagrebu Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Španjolske o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, koji se ovim Zakonom potvrđuje, kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

Ugovorom se uspostavlja pravni okvir za osiguranje zaštite klasificiranih podataka koji zajednički nastaju ili se razmjenjuju između ugovornih stranaka, određuju se nadležna tijela za provedbu Ugovora, utvrđuju se istoznačni stupnjevi tajnosti, postupanje s klasificiranim podacima, obveze u pogledu nacionalnih mjera za zaštitu klasificiranih podataka, mehanizmi prijenosa klasificiranih podataka, sadržane su posebne odredbe o klasificiranim ugovorima, uređuje se način ostvarivanja posjeta i sastanaka stručnjaka, postupanje u slučaju povreda sigurnosti kao i pitanje troškova nastalih u provedbi Ugovora.

Temelj za donošenje ovoga Zakona nalazi se u članku 207.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, s obzirom na prirodu postupka potvrđivanja međunarodnih ugovora, kojim država i formalno izražava spremnost biti vezana već sklopljenim međunarodnim ugovorom, kao i na činjenicu da se u ovoj fazi postupka, u pravilu ne može mijenjati ili dopunjavati tekst međunarodnog ugovora, predlaže se ovaj Konačni prijedlog zakona raspraviti i prihvatiti u jednom čitanju.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa  devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Španjolske o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                                         Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 25. veljače 2021. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijeli Klub zastupnika SDP-a, aktom od 09. prosinca  2020. godine.   

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
 
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/20-12/155, URBROJ: 50301-05/21/06-21-5 od 7. siječnja 2021. godine. 
 
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženom izmjenom Kaznenog zakona intervenira u članak 156. na način da se predlaže provođenje kaznenog postupka po službenoj dužnosti za kazneno djelo spolnog uznemiravanja u svim slučajevima, a ne samo iznimno, u slučajevima određenim važećim zakonom. Na taj se način zbog pogibeljnosti i učestalosti kaznenog djela spolnog uznemiravanja iz članka 156. Kaznenog zakona te zbog vrlo teškog donošenja odluke o podizanju prijave u okviru propisanih rokova iz članka 47. Zakona o kaznenom postupku, smatra potrebnim kaznenu politiku vezanu za progon tog djela, urediti na predloženi način. Navedeni cilj postigao bi se brisanjem stavka 3. u članku 156. Kaznenog zakona, čime bi se omogućio kazneni progon počinitelja kaznenog djela spolnog uznemiravanja i nakon proteka roka od tri mjeseca.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je da Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati predmetni Prijedlog zakona.   Naime, Planom zakonodavnih aktivnosti za 2021.uvršten je  i Zakon o izmjenama i dopunama  Kaznenog zakon u drugom tromjesečju 2021. Izmjene i dopune Kaznenog zakona koje predstoje u 2021. motivirane su usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva  s pravnom stečevinom Europske unije. U vezi prijedloga za brisanje stavka 3. u članku 156. Kaznenog zakona, predstavnik Vlade ističe kao će jedan od ciljeva i zadataka Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona biti osiguranje snažnije kaznenopravne zaštite žrtava kaznenog djela spolnog uznemiravanja i uvođenje kaznenog progona po službenoj dužnosti.
 
Bez rasprave Odbor za pravosuđe sa  (3) glasa „za“ i šest  (6) glasova  „protiv“  nije podržao  

Prijedlog zakona o izmjeni Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 3. veljače    2021. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijeli Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka i Klub zastupnika SDP-a, aktom od 14.  listopada  2020. godine.   

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
 
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/21-12/134, Urbroj: 50301-05/31-21-5 od 14. siječnja 2021. godine. 
 
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da su Prijedlogom zakona o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima iz travnja 2020. godine predložene mjere kojima se nastojalo olakšati položaj fizičkih osoba u postupku ovrhe i smanjiti štete u gospodarskom poslovanju, uslijed negativnih ekonomskih posljedica do kojih je došlo zbog pandemije bolesti COVID – 19, a period trajanja posebnih okolnosti produžen je na dodatna tri mjeseca do 18. listopada 2020. Odlukom Vlade iz srpnja 2020.

S obzirom na postojeća ograničenja u gospodarskom poslovanju trebalo bi omogućiti produženje posebnih mjera, odnosno moratorija u ovršnom postupku, sve dok se ne uredi institut ovrhe, ovršnog postupka i postupka vezanog za ovrhu nad novčanim sredstvima, kako bi se zaštitilo osobe u riziku od siromaštva, spriječio novi val blokada računa i osigurala bolja zaštita ovršenika. Stoga se ovim Prijedlogom zakona predlaže mogućnost Vladi Republike Hrvatske da Odlukom produži trajanje posebnih okolnosti i nakon isteka roka od 3 mjeseca predviđena dosadašnjom odredbom Zakona u prijelaznim i izvršnim odredbama, „Narodne novine“ 47/20.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je da se Prijedlog Zaklona ne može prihvatiti, zastoj ovrha prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima produžen je temeljem zakonskog ovlaštenja do 18. listopada 2020. nakon čega je zastoj prestao i ne može se produžiti, daljnjim produživanjem zastoja s provedbom ovrhe ne bi se trajno olakšao položaj ovršenika, također potrebno je voditi računa i o zaštiti interesa vjerovnika. 

Bez rasprave Odbor za pravosuđe sa 3 (tri) glasova „za“ i 7 (sedam) glasova  „protiv“ nije podržao  

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O PROVEDBI OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 3. veljače 2021. razmotrio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2020. godine.

Odbor je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2021. godinu raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila da Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije ima obvezu preuzimanja pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo, stoga je Vlada Republike Hrvatske za 2021. godinu predložila Plan usklađivanja zakonodavstva radi preuzimanja europske pravne stečevine u hrvatsko zakonodavstvo.

Plan usklađivanja predviđa donošenje svih zakona kojima se preuzima nova pravna stečevina Europske unije, Republika Hrvatska mijenja svoje zakonodavstvo paralelno s drugim državama članicama čime potvrđuje učinkovito funkcioniranje kao punopravna članica Europske unije te  promicanje nacionalnih interesa kroz sudjelovanje u kreiranju zajedničkih politika Europske unije.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa 10 (deset) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

PLAN USKLAĐIVANJA ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE S PRAVNOM STEČEVINOM EUROPSKE UNIJE ZA 2021. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 20. siječnja  2021. razmotrio je Izvješće Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2019. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske aktom od 30. travnja 2020. 

Odbor je Izvješće raspravio u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske  od 30. studenoga 2020. kojem daje pozitivno mišljenje i predlaže Hrvatskom saboru da ga prihvati.
U uvodnom izlaganju Glavna državna odvjetnica istaknula je da je donošenjem Zakona o državnom odvjetništvu iz 2018. godine, propisan sadržaj izvješća o radu državnih odvjetništava, podaci koji se prikazuju u predmetnom Izvješću razlikuju se od podataka u ranijim Izvješćima zbog promjene u načinu statističkog praćenja rada na predmetima što je dovelo do razlika i nedosljednosti u prikazu podataka. Prikaz rada na predmetima i pokazatelji učinkovitosti i kvalitete rada koji se prikazuju u ovom Izvješću temelje se na podacima informacijskog sustava državnog odvjetništva Case Tracking System (CTS) i daju se usporedni podaci (2016.-2019.). Izvješće objedinjuje statističke podatke na način da daje uvid u rad državnih odvjetništava, obujam njihovog rada ukupno, te po vrstama predmeta na svim razinama, podatke o kretanju broja primljenih i riješenih predmeta, brojno stanje zaposlenih. Novi način praćenja rada imao je utjecaj i na Poslovnik državnog odvjetništva na način da su kreirane nove vrste kaznenih predmeta. U Izvješću se po prvi put prikazuje rad i kvaliteta rada državnih odvjetništava kroz kretanje indikatora učinkovitosti i kvalitete koje primjenjuje Komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe, a koji su i indikatori rada i učinkovitosti sudova.

Stupanjem na snagu Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništva 1. siječnja 2019. ustrojena su tri nova općinska državna odvjetništva u Metkoviću, Pazinu i Puli, čime je došlo do promjene u teritorijalnoj nadležnosti i prijenosa predmeta koji su dobili novi broj, stoga je u I. dijelu Izvješća prikazani broj predmeta veći i nije realan prikaz novih predmeta.

U nastavku izlaganja Glavna državna odvjetnica iznijela je podatke o  ustrojstvu državnog odvjetništva i ljudskim potencijalima, na dan 31. prosinca 2019.  ustrojena su ukupno 42 državna odvjetništva, i to 25 općinskih, 15 županijskih,  USKOK i DORH. Ukupno je zaposleno 1.812 osoba, što je 40 zaposlenika ili 2,26% više nego 2018. godine, dužnost je obnašalo 636 državnih odvjetnika i njihovih zamjenika. U spolnoj strukturi državnoodvjetničkih dužnosnika 69,65% su žene, dok u ukupnoj strukturi zaposlenih osoba žene čine 80,57%. U 2019. zaposleno je 16 vježbenika pravne struke. 
Analiza podataka o radu državnih odvjetništava u 2019. pokazuje da se broj novih predmeta u odnosu na prethodnu godinu povećao za 19%. Pri tome su u nove predmete uračunati i predmeti u kojima je postupak započeo prije 2013. pa nisu bili upisani u Informacijski sustav CTS.
Nadalje, izložila je da zbirni podatci o kretanju predmeta u državnim odvjetništvima ukazuju na 50.790 neriješenih predmeta na početku godine, 215.688 primljenih predmeta, 266.478 ukupno predmeta u radu, 219.498 riješenih i 46.979 neriješenih predmeta na kraju godine. Indikatori uspješnosti pokazuju pozitivne trendove na svim razinama državnih odvjetništava jer se stopa ažurnosti povećava (CR), a vrijeme trajanja (DT) skraćuje.
Općinska državna odvjetništva zaprimila su 177.229 predmeta, županijska 31.579, USKOK 1.553 i DORH 5.327. Gledano po vrsti predmeta, kaznenih je primljeno 128.851 i riješeno 131.552, građansko-upravnih je primljeno 86.837 i riješeno 87.946. Nadalje, u općinskim državnim odvjetništvima riješeno je 179.437 predmeta, 32.536 u županijskim, 1.626 u USKOKU, te 5.899 u DORH-u. Broj neriješenih predmeta u općinskim državnim odvjetništvima iznosio je 40.940, 3.682 u županijskim, 652 u USKOK-u i 1.705 u DORH-u. Stopa ažurnosti u radu USKOK-a zadržana je na istoj razini od 105%, dok je vrijeme rješavanje skraćeno, stopa ažurnosti u kaznenim predmetima je 102%, dok je u građanskim 101%.

 Nadalje, navela je da je tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljeno 35.912 kaznenih prijava protiv poznatih počinitelja (758 prijava više nego 2018.g.) protiv fizičkih osoba 34.747 i protiv pravnih osoba 1.165 kaznenih prijava, pri čemu najviše za kaznena djela protiv imovine, osobne slobode, protiv braka, obitelji i djece, gospodarstva i službene dužnosti. Bez kaznenih prijava protiv maloljetnih osoba, zaprimljeno je ukupno 34.436 prijava, sa neriješenih 12.468 kaznenih prijava iz 2018. u radu je bilo 46.688, riješene su 33.854 prijave, neriješeno je ostalo 12.834 prijava. Od 18.764 podnesenih policijskih prijava odbačeno je 3.478 prijava (18,5%), dok je od 17.148 ostalih kaznenih prijava odbačeno 8.146 (47,5%). Neposredna optužnica podignuta je protiv 13.477 osoba, izdavanje kaznenog naloga zatraženo je u odnosu na 6.185 osoba, rješenje o provođenju istrage doneseno je za 4.169 osoba (što je 450 istraga više u odnosu na prethodnu godinu). U odnosu na 3.412 osoba podignuta je optužnica (458 optužnica više nego 2018. godine), odluke o obustavi i prekidu istrage donesene su u odnosu na 450 osoba. Prvostupanjske presude donesene su u odnosu na 16.299 osoba (14.920 osuđujućih, 897 oslobađajućih, 482 odbijajuće presude).

 

U nastavku izlaganja, Glavna državna odvjetnica je obrazložila podatke o stanju građanskih i upravnih predmeta, tijekom 2019. godine županijska i općinska državna odvjetništva primila su ukupno 75.552 novih predmeta (5.837 predmeta više nego 2018.), broj sudskih predmeta povećan je za 5.253 predmeta (10,86%), upravnih za 489 predmeta (15,06%), održano je ukupno 30.036 ročišta na kojima je Republika Hrvatska bila zastupana pred općinskim, trgovačkim i upravnim sudovima, te upravnim tijelima. Broj zahtjeva protiv Republike Hrvatske u 2019. nešto je manji u odnosu na ranije godine, s time da je 26,57% zahtjeva riješeno sklapanjem nagodbe,  povećan je broj sklopljenih nagodbi u radnopravnim sporovima. Značajno je povećanje vrijednosti tužbenih zahtjeva, zaprimljeni su predmeti u kojima su tužitelji financijske institucije i koji od države traže isplatu naknade štete radi navodne povrede prava EU. U izvještajnom razdoblju općinska državna odvjetništva ukupno su primila 2.524 nova predmeta u postupcima stečaja potrošača, 84 redovna i 2.434 jednostavna stečaja potrošača. Oduzeta imovinska korist u iznosu 20.663.018,59 kuna, manja je za 76,9% u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje, u odnosu na 121 osobu, od čega se 49% odnosi na kaznena djela korupcije a 51% na organizirani kriminal. U izvještajnoj godini sudovi su izdali 429 naloga za provođenje posebnih dokaznih radnji. 

U dijelu Izvješća prikazan je rad na pojedinim vrstama predmeta (kaznena djela ratnog zločina, kaznena djela počinjena iz mržnje i govor mržnje, kaznene djela organiziranog kriminaliteta i korupcije, međunarodne arbitraže, pravna mišljenja i dr.) za koje je ocijenjeno da su od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku. Također, u nastavku je obrazložen rad na pojedinim vrstama predmeta iz nadležnosti građansko-upravnih odjela, zastupanje Republike Hrvatske u imovinskim sporovima pred inozemnim sudovima i tijelima, međunarodne arbitraže, prijateljsko rješavanje spora, naglašeno je da su troškovi zastupanja Republike Hrvatske u inozemstvu, uključujući arbitraže i druge inozemne sporove, iznosili 82.759.000,00 kuna, što je čak 80,21% ukupnog proračuna DORH-a koji je iznosio 103.176.931,00 kuna. Pred ICSID-om u 2019. je protiv Republike Hrvatske vođeno osam arbitražnih postupaka i jedan pred UNCITRAL-om, kao najznačajniji postupak po tužbi nizozemskog društva koji je vlasnik hrvatskog društva CityEx, postupak po tužbi nizozemskog društva Amlyn Holding B.V., postupak po tužbi društva Elitech B.V. kao i Golf razvoj, arbitražni postupci koje su pokrenule banke radi navodne štete nastale donošenjem Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama.  

Izvješćem su prikazani materijalni i financijski uvjeti za rad državnog odvjetništva, posebno je ukazano na uočene manjkavosti glede smještajnih potreba, komunikacijskih i potreba za IT opremom. Tijekom 2019. godine nastavljeno je opremanje državnih odvjetništava  IT opremom za rad na daljinu, iskorak je učinjen u uspostavi e-komunikacije, za dužnosnike i savjetnike osigurani su poslovni digitalni certifikati za potpisivanje odluka/dokumenata klasificiranim elektroničkim potpisom. Sjedište USKOKA preseljeno je u novi odgovarajući poslovni prostor u Vlaškoj ulici 116 u Zagrebu. Međutim, USKOK-ov Odsjek tužitelja i Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, Dubrovniku, Bjelovaru, Šibeniku, Sisku smješteni su u neadekvatnim prostorima, zgrada sjedišta Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, premda novouređena, svojom veličinom i funkcionalnošću nije sasvim odgovarajuća potrebama Kaznenog odjela, neodgovarajući i zapušten prostor Građansko-upravnog odjela Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu ugrožava siguran rad. Istaknut je i problem službenih vozila čiji je prosjek starosti više od 15 godina, računala i softver za internu videokomunikaciju ne podržavaju snimanje za provođenje dokaznih radnji u okviru međunarodne pravosudne suradnje sa zemljama članicama EU-a.
Naposljetku, Glavna državna odvjetnica istaknula je da su u izvještajnom razdoblju odobrena financijska sredstva za rad državnih odvjetništava iznosila  423.346.114,00 kuna, od čega 66,7% čine rashodi za zaposlene, k tome posebno se ističe nezadovoljavajući materijalni status službenika i namještenika, posljedica toga je stalan odljev iskusnog državnoodvjetničkog službeničkog i namješteničkog kadra.

U raspravi je postavljeno pitanje Glavnoj državnoj odvjetnici RH bi li podržala reformu pravosuđa po uzoru na Slovačku u kojoj je osnovan poseban sud i osuđen određeni broj sudaca i visokih dužnosnika, s obzirom na percepciju javnosti o visokom stupanju korupcije u pravosuđu u Republici Hrvatskoj. Istaknuto je kako se stječe dojam da neovisne institucije postupaju i provode određene radnje tek nakon objave informacija u medijima. Osim toga, postavljen je upit ima li Glavna državna odvjetnica saznanja o korupcijskoj aferi u Ministarstvu vanjskih poslova (u vezi postupanja diplomatskog predstavnika RH i nezakonitim isplatama Loreti Bertoša Kušen u Australiji). Glavna državna odvjetnica zamoljena je da provjeri i ispita slučaj gospodina Miroslava Kuljiša.

Glavna državna odvjetnica odgovorila je da je unatoč negativnoj percepciji građana o pravosuđu u Izvješću Europske komisije o vladavini prava za 2020. godinu za Republiku Hrvatsku navedeno kontinuirano ostvarenje dobrih rezultata specijaliziranih ureda glede kaznenog progona koruptivnih kaznenih djela,  a unatoč znatnom broju istraga i optužnica DORH i USKOK susreću se sa problemima neučinkovitosti pravosudnog sustava u kojem dugotrajni sudski i žalbeni postupci često sprječavaju okončanje postupka. Naglasila je da 90% istraga završava za 6 mjeseci, unatoč nedostatku ljudskih resursa, pogotovo specijaliziranih financijskih istražitelja, novi način prikazivanja podataka u Izvješću pokazat će stvarne utjecaje državnog odvjetništva u postupku na predmetima, konkretni slučajevi izvan su predmeta Izvješća i nije ih dozvoljeno komentirati. Državno odvjetništvo ima zakonski rok u kojem mora od prikupljanja dokaza podići optužnicu, poznat je samo 1 slučaj prekoračenja roka, interes državnog odvjetništva je vladavina prava i procesuiranje korupcije na svakoj razini, za nerješavanje pojedinih predmeta razlozi su isključivo objektivni.
Nadalje je istaknuto mišljenje da se unatoč rastu broja predmeta ne zapošljava dovoljno novih dužnosnika, visoku starosnu dob zaposlenih imamo i u USKOK-u, većina zaposlenih jesu žene sa nižim primanjima, stoga je postavljeno pitanje postoji li politička volja da se zaposli dovoljan broj stručnih i educiranih dužnosnika i je li Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma dovoljno učinkovit
Glavna državna odvjetnica navela je da su plaće državnih odvjetnika izjednačene sa plaćama sudaca, da se od 2020. godine primjenjuju Okvirna mjerila za rad državnog odvjetništva, te da je u primjeni nova organizacija rada, poslovnik i upisnici. Zbog specifičnosti rada u USKOK-u, unatoč novom prostoru, zbog nedostatka službenika predlaže se za iste određeni dodatak na plaću. Zbog dugotrajnog postupka izobrazbe nedovoljna je zainteresiranost za mjesto zamjenika državnog odvjetnika. Također, naglašeno je da se zbog novih tehnologija danas teže ulazi u trag nezakonito stečenog novca, zbog čega se poseže za pravosudnom suradnjom među članicama EU.

Također, u raspravi je izneseno da unatoč negativnoj percepciji koja postoji u javnosti o radu pravosudnih institucija postoji značajan broj ljudi koji poštuje njihov rad, koji je težak, unatoč tome što nije vidljiv, stoga se vidi napredak i u radu državnog odvjetništva. Izvješće je opširno i detaljno, analitički vrlo dobro prikazuje usporedive podatke, koji ukazuju na pozitivne rezultate rada, na negativnu percepciju utječu i paušalne izjave u medijima kojima se javnost fokusira na pojedinačne slučajeve, iako je poznato da se nepravilnosti u radu sankcioniraju stegovnim postupcima. Istaknuto je da sve institucije trebaju razvijati sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom, te da bi Izvješće trebalo sadržavati podatke o broju osoba s invaliditetom koje su zaposlene u sustavu državnog odvjetništva. 

Osim toga, ukazano je da u istragama sudjeluje velik broj ljudi i podaci dospijevaju u javnost, što ima negativan utjecaj i na rad samog državnog odvjetništva,  s tim u vezi postavljeno je pitanje koje se mjere poduzimaju da bi se to spriječilo. Također, ukazano je na problem koji u radu državnog odvjetništva stvara velik broj anonimnih kaznenih prijava građana, a postavljeno je i pitanje kolika je uspješnost odvjetništva u stvarnom oduzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i kakva je suradnja odvjetništva i porezne uprave. Zamoljena je Glavna državna odvjetnica da komentira inicijativu predsjednika Vrhovnog suda RH na suradnji u vezi učinkovitog postupanja sudaca. 

U odgovoru je istaknuto što se tiče podataka o kaznenim postupcima koji dospijevaju u javnost, u medijima se često komentira način rada državnog odvjetništva, iako je poznato da rješenje o pokretanju istrage sadrži činjenice i dokaze dostavlja se okrivljeniku ili okrivljenicima i braniteljima, na rješenje se može izjaviti žalba. Značajan je i broj ljudi koji ima uvid u cjelokupni sadržaj pravomoćnog rješenja o provođenju istrage, sadržaj mjera dostupan je i ostvarivanjem prava na uvid u spis predmeta. U odnosu na odbačaj kaznenih prijava istaknuto je da znatan broj prijava ne sadrži elementarno naznaku osnovane sumnje na počinjenje djela i kvalifikaciju djela, dok se u ostalim odbačajima daje uputa odvjetništva oštećeniku. Glavna državna odvjetnica odgovorila je da je podržala inicijativu predsjednika Vrhovnog suda RH.  

Postavljeno je pitanje hoće li državno odvjetništvo poduzeti radnje zbog neisplate plaća radnicima (tvrtke Brodotrogir), kao i pitanje što državno odvjetništvo poduzima u rješavanju i procesuiranju ratnih zločina. 

U odgovoru je izneseno da je neisplata plaća bez opravdanog razloga  kazneno djelo, međutim da bez konkretnih podataka državno odvjetništvo ne može postupati, dok su očekivanja javnosti da državno odvjetništvo riješi problem. U pogledu ratnih zločina na predmetima rade četiri specijalizirana državna odvjetništva, da je protekom vremena sve teže postupati, velik broj počinitelja je nedostupan, unatoč problemu sa izručivanjem, sve više se primjenjuje i suđenje u odsutnosti. 

Predstavnik Vlade predlaže da se prihvati Izvješće, smatra da je formalno i sadržajno kvalitetno, pripremljeno po najvišim standardima i ukazuje na rast kvalitete rada, te da će se boljim zakonodavnim okvirom postići učinkovitiji rad. 

Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe sa šest ( 6) glasova „za“, četiri ( 4) glasa „protiv“ je predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2019. godini  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić v.r.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 15. prosinca  2020. razmotrio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO“), s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. prosinca 2020. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.  
 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.  

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je od 2017. na snazi Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja, koja predviđa osnivanje Ureda neovisnog tijela Europske unije zaduženog za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica protiv počinitelja kaznenih djela protiv financijskih interesa Europske unije na temelju Direktive (EU) Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima te kaznenih djela koja su s njima povezana. Ured se ustrojava na središnjoj i decentraliziranoj razini. Središnju razinu čini središnji ured u Luxembourgu, a čine ga Glavna europska tužiteljica i njezini zamjenici, po jedan europski tužitelj iz svake od 22 države članice koje sudjeluju u mehanizmu pojačane suradnje, upravni direktor, stalna vijeća te Kolegij. Decentralizirana razina sastoji se od delegiranih europskih tužitelja koji su smješteni i djeluju u svojim državama članicama, oni su sastavni dio Ureda, ali su i dalje na operativnoj razini integrirani u svoje nacionalne pravne sustave i strukture tužiteljstva. Kako Republika Hrvatska sudjeluje u mehanizmu pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda, potrebno je prije početka operativnog rada stvoriti zakonske pretpostavke za prilagodbu nacionalnog pravnog poretka zahtjevima Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, koja je izravno primjenjiva. Unatoč izravnoj primjenjivosti Uredbe i nadređenosti nacionalnom pravnom poretku, analiza je ukazala na potrebu da se pojedina pitanja precizno reguliraju nacionalnim provedbenim propisom. 
Ovaj prijedlog uključuje sva pitanja organizacijske i procesne naravi i stvara nužne preduvjete za uspostavu okvira za rad Ureda europskog javnog tužitelja u Republici Hrvatskoj. Stoga, ovim Prijedlogom predviđa se postojanje nove kategorije ovlaštenih tužitelja, radi se o delegiranim europskim tužiteljima koji će biti aktivni članovi sustava državnog odvjetništva u RH, integrirani u strukturu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, zaduženi za istrage i kazneni progon u predmetima iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja. Osim toga, predlaže se propisati stvarnu i mjesnu nadležnost i sastav suda pred kojim će delegirani europski tužitelji postupati u predmetima iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja. Predlaže se uspostaviti stvarnu i mjesnu nadležnost samo jednog suda-Županijskog suda u Zagrebu, iznimku čine kazneni predmeti maloljetnika i mlađih punoljetnika iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja, u kojima će suditi sudovi za mladež. Predlaže se urediti položaj i ovlasti delegiranih europskih javnih tužitelja u okviru kaznenog postupka u predmetima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda, delegirani tužitelj smatra se ovlaštenim tužiteljem kojem pripadaju sve procesne ovlasti i dužnosti po Zakonu o kaznenom postupku, Zakonu o USKOK-u u predmetima za kaznena djela iz članka 21. Zakona o USKOK-u. Također, ovlasti i dužnosti višeg državnog odvjetnika propisane Zakonom o kaznenom postupku u predmetima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja predlaže se dodijeliti Uredu europskog javnog tužitelja. Predlaže se da nacionalno tijelo za izvršavanje određenih propisanih zadaća bude Glavni državni odvjetnik RH kao nadležno tijelo za rješavanje sukoba interesa između nacionalnog tužiteljstava i Ureda europskog javnog tužitelja. Predlaže se ovlast Glavnog europskog tužitelja za pokretanje stegovnog postupka pred Državnoodvjetničkim vijećem zbog počinjenog stegovnog djela delegiranog europskog tužitelja.   
Za provedbu Zakona osigurana su sredstva u okviru financijskog plana Ministarstva pravosuđa i uprave i na glavi USKOK-a.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO“)
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA

                                                    Mišel Jakšić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 15. prosinca 2020. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju kazne zatvora, koji je  predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2020. godine.

Odbor je predmetno Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je o tematici zatvorskog sustava Hrvatski sabor raspravljao u prošlom sazivu, ovom sazivu upućen je novi zakonski prijedlog, iz razloga  što su izmijenjeni povezani zakoni, poput Kaznenog i Prekršajnog zakona te Zakona o kaznenom postupku.
Konačni prijedlog zakona zadržao je koncept dosadašnjeg Zakona, regulira  poslove izdržavanja kazne zatvora i radnopravne odnose, koje je zbog specifičnosti poslova, sigurnosnih i organizacijskih aspekata nužno regulirati posebnim zakonom.

U nastavku izlaganja predstavnik predlagatelja istaknuo je da se novim Zakonom ubrzava postupak upućivanja osuđenika na izdržavanje kazne zatvora skraćivanjem rokova postupka, ukoliko se osuđenik ne javi na poziv suda ili u slučaju neuspjele dostave, rješenje o upućivanju osuđenika objavit će se na oglasnoj ploči suda. Također, poboljšavaju se uvjeti izvršavanja kazne zatvora i istražnog zatvora te se zakonski propisuju mogućnosti smanjivanja prekapacitiranosti zatvora. Istražni  zatvorenici iznimno mogu izvršavati istražni zatvor u kaznionici u za to posebno ustrojenom odjelu za smještaj istražnih zatvorenika.

Osim toga poboljšavaju se uvjeti za zdravstvenu zaštitu u zatvorskom sustavu,  uređuju se odnosi zatvorskog sustava i sustava javnog zdravstva, Zatvorska bolnica u Zagrebu uređuje se kao kaznionica sa statusom zdravstvene ustanove, a zatvorski sustav povezuje se s  Centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom Republike Hrvatske.

Nakon inicijative sindikata predlaže se poboljšanje materijalnih prava ovlaštenih službenih osoba, otpremnine su po visini izjednačene sa otpremninama policije i hrvatske vojske. Za dugogodišnji rad u posebnim uvjetima rada predviđa se donošenje pravilnika o uvjetima i načinu dodjele priznanja i nagrada za dugogodišnji rad u posebnim uvjetima rada.
U sustavu izobrazbe i kontaktima zatvorenika uvode se nove tehnologije, posjete odnosno kontakti zatvorenika sa članovima obitelji moći će se realizirati i putem audio-video tehnologije. Završno, predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Zakon nomotehnički i kvalitativno poboljšan u odnosu na postojeći Zakon i prilagođen novim tehnologijama. 

U raspravi je postavljeno pitanje o svrhovitosti vođenja osobnika zatvorenika, s obzirom da se člankom 78. stavkom 5. Konačnog prijedloga zakona predviđa vođenje osobnika i u pismenom i u elektroničkom obliku, također da li će se sukladno članku 61. Konačnog prijedloga zakona, koji propisuje trajanje sveukupnog odgađanja izvršavanja kazne zatvora izbjeći situacije da osuđenici opetovano odgađaju izvršenje kazne zatvora.

Predstavnik predlagatelja naveo je da nema ništa sporno u vođenju osobnika zatvorenika elektronički i pismeno, sustav vođenja podataka o zatvorenicima je vrlo složen, događaju se izvanredne situacije pada sustava, stoga je potrebno imati na neki način rezervni sustav u obliku pismenih podataka. Što se tiče odgode izvršavanja kazne zatvora, naglašava da zatvorski sustavi svih država predviđaju mogućnost odgode, u iznimnim slučajevima osobni razlozi, poput bolesti su opravdan razlog za odgodu. Također, zbog trenutne situacije sa pandemijom, došlo je do veće odgode izvršavanja kazne zatvora ukoliko izvršenje nije neophodno, kako bi se spriječio prodor zaraze u zatvorski sustav. 

Nakon rasprave Odbor za pravosuđe je sa jedanaest (11) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izvršavanju kazne zatvora

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 8. prosinca 2020. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora  podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2020. godine.

Odbor je predmetno Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim dopunama Zakona osigurava provedba Uredbe (EU) 2018/1805 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i naloga za oduzimanje, koja se primjenjuje u državama članicama od 19. prosinca 2020. Osim toga, Zakonom se određuju tijela nadležna za zaprimanje i priznanje te za izdavanje naloga za zamrzavanje i naloga o oduzimanju.

Propisuje se da Uredba (EU) 2018/1805 zamjenjuje odredbe Okvirne odluke Vijeća 2003/577/PUP od 22. srpnja 2003., te Okvirne Odluke Vijeća 2006/783/PUP od 6. listopada 2006., slijedom toga stupanjem na snagu Uredbe (EU) 2018/1805 prestaju vrijediti odredbe Glave III. I Glave V. Zakona, osim u odnosu na Irsku i Dansku za koje ova Uredba nije obvezujuća niti se na njih primjenjuje.

Razlika Konačnog prijedloga u odnosu na Prijedlog zakona sadržana je u nomotehničkoj primjedbi na članak 8.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 8. prosinca 2020. godine razmotrio je Prijedlog odluke o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje ometanja, onemogućavanja ili drugih nedopuštenih utjecaja na neovisne istrage (uključujući i fazu izvida) i procesuiranja slučajeva korupcije, organiziranog i gospodarskog kriminaliteta, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 5. i 6. Zakona o istražnim povjerenstvima („NN“, broj: 24/96) podnijelo 40 zastupnika u Hrvatskom saboru, aktom od 6. listopada 2020. godine.

Odbor je predmetno Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

U uvodnom izlaganju predsjednik predlagatelja istaknuto je da već duži niz godina Republiku Hrvatsku potresaju korupcijske afere, objavljivanje tajnih podataka prikupljenih u izvidima kaznenih djela  kao i nagađanja o utjecaju politike na rad neovisnih tijela poput DORH-a, policije, tijela sigurnosno-obavještajnog sustava, Porezne uprave i sudova. Afere rijetko rezultiraju konkretnim optužnicama i sudskim postupcima. Kada i dođe do sudskih postupaka oni traju dugo i često padaju u zaborav. Time se otvara pretpostavka da sigurnosni i pravosudni sustav imaju anomalije, koje stvaraju dojam nepovjerenja u sustav, osobito u postupcima razotkrivanja i procesuiranja korupcije, organiziranog i gospodarskog kriminaliteta. Prema podacima zadnjeg EU barometra o percepciji korupcije čak 97% građana RH smatra da je taj problem raširen, a 69% građana RH smatra da se razina korupcije u posljednje tri godine povećala. Građani smatraju da je primanje i davanje mita, te zlouporaba ovlasti najveća među političkim strankama, političarima na svim razinama vlasti, sudovima, policiji i carini. Prema podacima EU barometra o vladavini prava u članicama EU za 2019. čak 89% građana RH iskazuje da je važno da policija i državno odvjetništvo propisno istražuju kaznena djela. Europska komisija ističe da je RH i dalje među vodećim zemljama u EU po broju neriješenih predmeta i trajanju sudskih postupaka. Navedeno ukazuje na visok stupanj percepcije korupcije i nepovjerenja građana, te visok stupanja percepcije političke korupcije i zlouparabe ovlasti. Stoga, rasvjetljavanjem anomalija, nedostatnosti pravnog i institucionalnog okvira i mogućih nezakonitosti u sigurnosnom i obavještajnom sustavu RH, istražno povjerenstvo može početi vraćati povjerenje javnosti u djelovanje državnih tijela.

Cilj istraživanja je utvrditi eventualne nezakonitosti, opstrukcije i/ili druge nedopuštene utjecaje na neovisne istrage i procesuiranja slučajeva korupcije, organiziranog i gospodarskog kriminaliteta, posebno na utjecaj političkih tijela i dužnosnika na neovisne istrage, procesuiranje korupcijskih slučajeva, slabosti zakonskog i institucionalnog okvira borbe protiv korupcije, propuste u sigurnosnom i pravosudnom sustavu koji rezultiraju odavanjem klasificiranih podataka i informacija neovlaštenim osobama, utvrditi  sposobnost i kapacitiranost neovisnih tijela i sudske vlasti da detektira, istraži i procesuira slučajeve, utvrditi ključne prepreke predistražnog, istražnog i sudskog postupka za brži i efikasniji sustav sankcioniranja počinitelja kaznenih djela.

Radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica u vezi s ciljevima istraživanja, Istražno povjerenstvo dužno je istražiti a posebno je dužno ispitati postoje li manjkavosti u zakonodavnom i institucionalnom okviru koje omogućavaju utjecaj politike na rad policije, DORH-a, SOA-e i sudova, koje su slabe točke unutar sigurnosnog i pravosudnog sustava gdje može doći do odavanja klasificiranih informacija neovlaštenim osobama, je li opseg osoba upoznatih s tajnim istragama odgovarajući, koliko je istraga provedeno u vezi curenja tajnih podataka, pod kojim uvjetima i kada se nositelje vlasti u RH obavještava o izvidima i istražnim radnjama, je li potrebno dodatno urediti informiranost nositelja vlasti o informacijama vezanim za nacionalnu sigurnost, kakva je međunarodna suradnja u provođenju izvida i istraga, je li postojeći okvir sigurnosnih provjera zadovoljavajući, postoje li propusti u provođenju sigurnosnih provjera, koliko je postupaka provela Porezna uprava na utvrđivanju nesrazmjera prihoda i imovine. 

Bez rasprave Odbor za pravosuđe sa tri (3) glasa „za“ i sedam (7) glasova „protiv“ nije podržao 

Prijedlog odluke o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje ometanja, onemogućavanja ili drugih nedopuštenih utjecaja na neovisne istrage (uključujući i fazu izvida) i procesuiranja slučajeva korupcije, organiziranog i gospodarskog kriminaliteta

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 3. prosinca 2020. godine razmotrio je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktom od 27. travnja 2020. godine. 
Odbor je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/20-12/91, URBROJ: 50301-21/06-20-8 od 30. studenoga 2020., Vlada RH daje pozitivno mišljenje na Izvješće i predlaže Hrvatskom saboru da Izvješće prihvati.

U uvodnom izlaganju predsjednik Vrhovnog suda RH izvijestio je da Izvješće sadrži opće podatke o pravosudnim tijelima, brojno stanje pravosudnih tijela, brojno stanje kadrova u pravosudnim tijelima, podatke o radu sudova kao što su podaci o kretanju broja predmeta u sudovima (broj primljenih, riješenih i neriješenih predmeta) i podatke o trajanju sudskih postupaka u pojedinim vrstama predmeta. Mrežu sudova čini 66 sudova (34 općinska, 9 trgovačkih, 4 upravna, 15 županijskih te Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske), sa 70 stalnih službi općinskih sudova, 3 stalne službe trgovačkih sudova i 4 stalne službe županijskih sudova. U svim sudovima na dan 31. prosinca 2019. bilo je ukupno zaposleno 8.305 zaposlenih, što predstavlja smanjenje od 0,2% u odnosu na prethodnu godinu. U 2019. godini dužnost je obnašalo 1.712 pravosudnih dužnosnika, od čega je najveći broj na općinskim sudovima 1.046, na županijskim sudovima 379, na trgovačkim sudovima 119. Po spolnoj strukturi pravosudnih dužnosnika veći je udio žena (71%). U 2019. godini zaposleno je 56 vježbenika pravne struke, najviše na općinskim sudovima (45). Broj službenika na administrativnim, materijalno-financijskim i stručnim poslovima iznosio je 5.195 od čega  gotovo 91% čine žene. Izvješće sadrži i dobnu strukturu zaposlenih u pravosuđu.

U pogledu sporog napredovanja sudaca radi ograničenog broja, izneseno je da se razmatra mogućnost rangiranja sudaca prvog stupnja, a sve u cilju ostanka iskusnih sudaca.

Prema podacima sudova u sudskoj upravi je u 2019. bilo ukupno zaprimljeno 75 580 predmeta sudske uprave, u odnosu na činjenicu da se u 2019. godini pred sudovima vodilo 1.696.778 postupaka, primjedbe stranaka odnosile su se na 0,32% svih predmeta u radu. Tijekom 2019. viši sudovi proveli su proveli su ukupno 44 nadzora nad nižim sudovima. U pravilu su predmet nadzora bili kontrola rješavanja starih spisa, uvid u rad sudaca, sudskih savjetnika, kontrola ravnomjerne opterećenosti sudaca, nadzor zastara u kaznenim predmetima, kontrola eSpisa, praćenje postupanja po predstavkama, suđenja u razumnom roku i dr. 

U izvještajnom razdoblju zaprimljeno je 1.289.716 predmeta ili 11% više u odnosu na 2018., od ukupnog broja primljenih predmeta njih 96.041 odnosi se na predmete zaprimljene nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača. Ukupan broj predmeta u radu povećao se za 4%, broj neriješenih predmeta povećan je u odnosu na prethodnu godinu i to za 18%. Za napomenuti je da su općinski sudovi u 2019. zaprimili značajan broj parničnih predmeta u povodu tužbi banaka zbog kredita u švicarskoj valuti, a povećan je i broj predmeta na Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske radi izmjene Prekršajnog zakona i vraćanja u nadležnost odlučivanja o prigovorima protiv prekršajnih naloga. Smanjen je broj neriješenih predmeta trgovačkih, upravnih, županijskih sudova, Visokog trgovačkog suda RH te Vrhovnog suda Republike Hrvatske. 

Stopa ažurnosti u 2019. od 98% je na zadovoljavajućoj razini s obzirom na povećani priljev predmeta. Vrijeme trajanja sudskih postupaka u 2019. je nešto dulje u odnosu na 2018. i iznosi 134 dana. U proteklom trogodišnjem razdoblju u strukturi neriješenih predmeta smanjen je broj predmeta starijih od 7 godina (u 2019. iznosio je 7%), značajan je pad broja neriješenih predmeta starih od tri do sedam godina. Tijekom 2019. svi općinski sudovi zaprimili su ukupno 887.136 predmeta, riješili su 853.825 predmeta, ostalo 323.325 neriješenih predmeta, što ukazuje na lošije rezultate u odnosu na prethodno godine. Županijski sudovi zaprimili su 92.282 predmeta, riješili 97.862 predmeta, neriješenih predmeta 37.550 predmeta, što je najmanji broj u proteklom periodu. Visoki prekršajni sud RH zaprimio je 13.554 predmeta, riješio 11.743, neriješenih 11.311, što je povećanje od 19% u odnosu na prethodnu godinu. Trgovački sudovi zaprimili su 165.677 predmeta, riješili 169.968 predmeta, ostalo neriješenih 24.884 predmeta, što je smanjenje u odnosu na prethodne godine. Upravni sudovi zaprimili su ukupno 13.034 predmeta, riješili 14.178 predmeta, ostalo neriješenih 7.278, što ukazuje na zadovoljavajuću razinu ažurnosti. Visoki upravni sud RH zaprimio je 6.331 predmet, riješio 5.770 predmeta, ostalo 3.324 neriješenih predmeta, što je povećanje broja neriješenih predmeta, koje je posljedica proširene mogućnosti izjavljivanja žalbe protiv odluka prvostupanjskih sudova. Tijekom 2019. Vrhovni sud RH zaprimio je 8.172 predmeta, riješio 9.125 predmeta a ostalo je neriješeno 13.967 predmeta, čime je ostvarena visoka stopa ažurnosti.

Analiza rada sudova u rješavanju starih predmeta u kojima postupak traje preko 10 godina u odnosu na općinske, trgovačke, županijske sudove i Visoki Trgovački sud RH, pokazuje da je u 2019. bilo ukupno u radu 23.943 starih predmeta, od čega su sudovi riješili 15.761 predmet, dok je neriješeno ostalo 8.176 predmeta, čime je broj starih predmeta smanjen za 11%.

Ukupno planirana proračunska sredstva za sudove u 2019. godini iznose 1.318.948.055,00 kuna, od čega 80% jesu sredstva za plaće zaposlenih, u ostalim rashodima značajna je stavka na uslugama poput vještačenja. Izvješće uz pregled proračunskih sredstava sadrži i potrebe sudova, što se vidi iz tablica 81.- 83. Izvješća, osobito u dijelu potreba za informatičkom opremom. U svim sudovima na dan 31 prosinca 2019. ima ukupno 1683 sudnice, te 2440 ostalih ureda. Sudovi su iskazali potrebe za dodatnim sudnicama, najveće potrebe iskazali su općinski sudovi (175 sudnica i 151 ured). Većina sudova radi u prostorima koji su u vlasništvu Republike Hrvatske, a značajna sredstva izdvajaju se za najam prostora u 2019. ta sredstva iznose 4.722.173,30 kn, najveći iznos najamnine plaćen je za općinske sudove i Općinski prekršajni sud u Zagrebu.

U dodatku Izvješća sadržani su i podaci o radu Državnog sudbenog vijeća. U 2019. godini Državno sudbeno vijeće ukupno je imenovalo 18 predsjednika sudova, imenovalo 45 sudaca, pokrenulo 12 stegovnih postupaka (izrečene kazne: 2 ukora, 2 razrješenja, 5 novčanih kazni, 2 odluke o obustavi, 1 zahtjev odbijen), razriješilo 57 sudaca.

Izvješće sadrži prijedloge i preporuke u odnosu na redefiniranje mreže i vrste sudova, plaće sudaca sudova drugog stupnja, plaće sudaca Visokog kaznenog suda, donošenje Zakona o dostavi, povećanje plaća sudskih službenika i namještenika i dr.

U raspravi je postavljeno pitanje o kretanju neriješenih predmeta na Vrhovnom sudu RH uzimajući podatak za 2019. godini u odnosu na ranije godine. U odgovoru je izneseno kako se broj  predmeta smanjuje po godinama u 2015. je iznosio (18.227 predmeta), u 2016. (17.104 predmeta), u 2017. (17.444 predmeta), u 2018. (14.926 predmeta) i u 2019. (13.967 predmeta).

Nadalje, izneseno je da u javnosti prevladava negativna percepcija o radu pravosuđa, da je u ocjenama javnosti prisutno nepoznavanje sustava, da se na temelju pojedinačnih slučajeva daje ocjena sustava, s tim u vezi zamoljen je  predsjednik Vrhovnog suda da iznese svoje promišljanje kako mijenjati stvari u pogledu percepcije javnosti. Predsjednik Vrhovnog suda smatra da je važno u ocjenama razdvojiti ocjene o radu sudova od drugih pravosudnih tijela poput Državnog odvjetništva RH. Smatra kako bi se javnost trebala informirati na temelju provedenih istraživanja, istraživanja koja sadrže odgovore na konkretna pitanja i koja sadrže podatke o ciljanim skupinama.

Također, istaknuto je da Izvješće sa svim pokazateljima ukazuje da nema poremećaja u radu pravosudnih tijela. U odnosu na prijedloge i preporuke iz Izvješća sadržane u t. 10. postavljeno je pitanje na koji će se način planirati i provoditi edukacija pravosudnih dužnosnika u uvjetima pandemije COVID-a 19. U odgovoru je istaknuto da Pravosudna akademija kontinuirano provodi on-line edukacije. Uz preporuku iz točke 10. izneseno je da nije neophodno donošenje posebnog zakona jer se pravosudni sustav dobro prilagodio nastaloj situaciji, sustavno se provode mjere, potrebno je ojačati on-line rasprave. U suradnji s predsjednikom Visokog trgovačkog suda RH priprema se poseban vodič za rasprave vodeći računa o poštivanju načela postupka.

U raspravi je postavljeno pitanje u kojoj će mjeri početak tada Visokog kaznenog suda utjecati na rad Vrhovnog suda RH u njegovoj zadaći ujednačavanja sudske prakse. U odgovoru je izneseno da će rad Visokog kaznenog suda olakšati rad Vrhovnog suda RH u razmatranju pitanja koja se odnose na drugostupanjsko sudovanje u svrhu ujednačavanja sudske prakse.

Osim toga, postavljen je upit što se može učiniti u kaznenim predmetima za teža kaznena djela kako ne bi došlo do zastare postupka, ili da se ne dogode okolnosti nedostupnosti okrivljenika u velikim predmetima. U odgovoru je istaknuto da takvih predmeta ima 377, da se predmeti trebaju okončati unutar zakonom propisanih rokova, da Zakon o kaznenom postupku dozvoljava iznošenje istih prigovora više okrivljenika, da je potrebno povećati broj sudaca u predmetima prvog stupnja, da je važno pravovremeno razmotriti prijedloge mjera zadržavanja okrivljenika.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2019. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 24. studenoga 2020. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. studenog  2020. godine.   

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se Ministarstvo pravosuđa u prošlom mandatu Hrvatskoga sabora intenzivno bavilo pitanjem ovrha, da je Prijedlog zakona bio u dva čitanja, ali da nakon procjene Vrhovnog suda RH, zakon nije donesen. Ovaj Prijedlog izmjena i dopuna Ovršnog zakona prvi je korak uređenja ovršnih postupaka, a cilj je da se novi Ovršni zakon donese do kraja 2021. 
Uslijed posebnih okolnosti zbog epidemije bolesti COVID-19 koje utječu i na ovršne kao i postupke osiguranja, ovim prijedlogom zakona predlažu se mjere radi jače zaštite dostojanstva dužnika (ovršenika) kao i mjere koje će osigurati brže, jeftinije i efikasnije provođenje ovršnog postupka elektroničkim putem. 
Stoga se predlaže da se ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće podnošenjem elektroničkog prijedloga putem informacijskog sustava javnom bilježniku koji prijedloge dodjeljuje javnim bilježnicima ravnomjerno prema abecednom redu, kada javni bilježnici provode postupovne radnje u ovršnom postupku oni to čine kao povjerenici suda.
Radi jače zaštite ovršenika, kada javni bilježnik zaprimi uredan prijedlog ovrhovoditelja poslao bi prijedlog za ovrhu i pozvao ovršenika da ispuni svoj dug, ako ovrhovoditelj u roku 15 dana ne povuče svoj prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi te isto dostaviti strankama. 

Nadalje, uvodi se elektronička komunikacija i elektronički obrasci, ukidaju se troškovi izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti na način što se ista više ne izdaje na zahtjev ovrhovoditelja, već ju javni bilježnik izdaje ako u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor ne zaprimi prigovor ovršenika. Uvodi se pravilo da se prijedlog za ovrhu šalje na propisanom obrascu, brišu se odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka te se uvodi jedinstvena naknada za postupanje javnih bilježnika u ovrsi.
Nakon dva bezuspješna pokušaja dostava će se vršiti putem oglasne ploče uz obvezno slanje obavijesti ovršeniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac e-Građani.
Kako bi se zaštitilo dostojanstvo ovršenika, ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine neće se provoditi u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja prema fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost te fizičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost ako se ovrha ne provodi u vezi s tom djelatnošću, odnosno da se provodi samo u iznimnim slučajevima, iznos glavnice za koju se ovrha na nekretnini ne može pokrenuti povećava se sa 20.000,00 na 40.000,00 kuna.

Također, povećava se broj primanja izuzetih od ovrhe: prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica, regres), novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika, nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima, novčana naknada žrtvama kaznenih djela, sredstva uplaćena namjenski dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata u svrhu provedbe projekata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije i sredstva na računu predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava.

Povodom Presude Suda Europske Unije C-407/18 od 26. lipnja 2019. u predmetu Kuhar v. Addiko Bank d.d., dodana je odredba koja propisuje da se ovrha može odgoditi do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje do 30 dana, ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač, te je ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi.
Također se propisuje da će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od jedne godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku, čime se potiče ovrhovoditelje na aktivno sudjelovanje u ovršnom postupku.
Radi usklađenja sa Zakonom o sustavu državne uprave koji više ne uređuje ustrojavanje ureda državne uprave u županijama, poslove državne uprave koji su u nadležnosti ureda državne uprave u županiji povjeravaju se jedinicama područne (regionalne) samouprave.

U raspravi je u odnosu na prijedlog da se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave podnose javnim bilježnicima na propisanom obrascu elekroničkim putem postavljeno pitanje kada će biti ispunjeni potrebni preduvjeti elektroničke komunikacije, na što je odgovoreno u roku od šest mjeseci od dana donošenja Zakona. Istaknuto je da svaki javnobilježnički ured nema tehničkih i ljudskih preduvjeta da bi mogao provoditi ovršne postupke,  posebno su kao primjer istaknuta velika trgovačka društva sa potrošačkim ugovorima i vođenje velikog broja ovrha, za koja uredi moraju imati posebne tehničke uvjete radi praćenja ovršnih postupaka, slijedom čega je istaknuto da bi se određeni javnobilježnički uredi mogli izuzeti iz sustava dodjele ovrha ukoliko nemaju preduvjeta. Osim toga istaknuto je da se pri tome u potpunosti onemogućava mogućnost tužitelju da bira mjesto gdje će voditi postupak u smislu elektivne nadležnosti, međutim ukazano je na zakonsku odredbu koja propisuje da javni bilježnik u ovršnom postupku djeluje kao povjerenik suda, a sustav u kojem se predmeti dodjeljuju javnim bilježnicima informacijskim sustavom ima svojih i dobrih i loših strana.

U raspravi je istaknut i problem obrtnika koji u slučaju blokade ne mogu nastaviti poslovanje zbog nemogućnosti da odvoje poslovni račun od privatnog računa. 

Slijedom iznesenoga, predlaže se u članku 4. dodati odredbu da se javni bilježnici mogu izuzeti u ovršnim postupcima.
Predlaže se preciznije urediti članak 4. na način da se u članku 39. stavku 1. doda putem informacijskog sustava, te preispita stavak 3.

Predlaže se članak 12. dopuniti na način da se u primanja koja su izuzeta od ovrhe dodaju: „stipendije učenicima i studentima“.

Predlaže se u prijelaznim i završnim odredbama preciznije urediti odredbu koja propisuje da će se prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnositi po pravilima važećeg Ovršnog zakona dok se ne ispune uvjeti za podnošenje prijedloga elektroničkim putem, na način da se propiše točan rok. 

Predstavnik predlagatelja naveo je da je Javnobilježnička komora dala prijedlog da se predmeti javnim bilježnicima automatski dodjeljuju javnim bilježnicima kao povjerenicima suda abecednim redom upravo iz razloga ravnomjerne i pravedne podjele predmeta, dok će sve ostale primjedbe uzeti u razmatranje uz napomenu da se u narednoj godini pristupa izradi novog Ovršnog zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa  šest  (6)  glasova „za“  i tri  (3) „suzdržana“ glasa odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 24. studenoga  2020. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijeli Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka i Klub zastupnika SDP-a, aktom od 1. listopada  2020. godine.   

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/20-12/135, URBROJ: 50301-21/06-20-5 od 19. studenoga 2020., kojim Vlada RH predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakon o izmjeni Zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti donesen s ciljem zaštite života i zdravlja ljudi, te smanjenja štete nastale građanima i šteta u gospodarskom poslovanju nastalih uslijed posebnih okolnosti. Zakon je posebne okolnosti ograničio na trajanje u periodu od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu, istovremeno je propisana mogućnost da Vlada RH Odlukom produži period trajanja posebnih okolnosti za dodatna tri mjeseca. Vlada RH je na sjednici održanoj 16. srpnja 2020. donijela Odluku o produženju roka trajanja posebnih okolnosti do zaključno 18. listopada 2020.

S obzirom n činjenicu da se situacija i u zdravstvenom i gospodarskom smislu nije promijenila na bolje, nužno je omogućiti produženje takozvanog moratorija na ovrhe i na novčanim sredstvima i druge vrste ovršnih postupaka, sve dok se ne izmijeni Ovršni zakon i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Produženje moratorija predlaže se do uređenja instituta ovrhe i ovršnog postupka, te postupka vezanog za ovrhu na novčanim sredstvima, radi zaštite najranjivijih društvenih skupina, kao i sprječavanja novog vala blokada. Iz navedenoga predlaže se izmijeniti članak 8. stavak 2. Zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, kako bi se omogućilo Vladi RH da Odlukom produži trajanje moratorija na ovrhe na dodatno vrijeme, do donošenja izmjena i dopuna Ovršnog zakona i izmjena i dopuna Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.   
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske dodatno je obrazložio mišljenje Vlade Republike Hrvatske.

Bez rasprave, sa tri ( 3)  glasa „za“  i šest ( 6 ) glasova „protiv“ Odbor nije podržao Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 11. studenoga  2020. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcije za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. listopada 2020. godine.   
Odbor je u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio Prijedlog u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 
Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora, Odbor za pravosuđe proveo je objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu i Konačnog prijedloga zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu. 
Predstavnik predlagatelja u uvodnom izlaganju istaknuo je da je kretanje državnog proračuna u razdoblju 2021. određeno očekivanim oporavkom gospodarske aktivnosti, predviđenim rastom BDP-a od 5%, uzimajući u obzir učinke najavljenih poreznih izmjena u okviru poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost i poreza na dohodak i uzimajući okolnosti vezane za epidemiju COVID-a 19. Značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstava iz EU fondova. U fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstva iz novog instrumenta EU Nove generacije, koja će se usmjeriti za pomoć u likvidnosti gospodarstva, za očuvanje i potporu otvaranja radnih mjesta te za jačanje oporavka gospodarstva kroz razvojne, strateške i reformske projekte, za što je predviđeno 6 milijardi eura bespovratnih sredstava do kraja 2026. U proračunu su projicirana i sredstva  iz Fonda solidarnosti EU za financiranje dijela obnove javne infrastrukture, obrazovne, zdravstvene i kulturne, oštećene u potresu. 
Ukupni prihodi proračuna u 2021. planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, za 2022. u iznosu 152,7 milijardi kuna, za 2023. prihodi su projicirani u iznosu od 152,9 milijardi kuna.
Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 157,9 milijardi kuna, što je 7,2% ili 10,6 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun RH za 2020.
Manjak državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji u 2021. projicira se na razini od 12,2 milijarde kuna ili 3,1% BDP-a, što uključuje kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, plaće korisnika državnog proračuna, indeksaciju mirovina, uplate Europskoj uniji i dr.  
Predstavnik ministarstva obrazložio je prijedlog proračuna u okviru Razdjela 109 Ministarstva pravosuđa i uprave, koji obuhvaća 19 proračunskih glava unutar kojih funkcionira 138 proračunskih korisnika, planiranog u iznosu 3.333.234.502 kuna, ocijenivši da je predloženi proračun uravnotežen i dijelom razvojan s obzirom da se nastavljaju sve započete aktivnosti i investicije. Ministarstvo je osiguralo nastavak rekonstrukcije i adaptacije zgrada pravosudnih tijela iz zajma Svjetske banke za obnovu i razvoj, uređenja i opremanja pravosudnih tijela, razvoja i održavanja informacijskog sustava, aktivnosti u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, aktivnosti Projekta energetske obnove zgrada i pravosudnih i kaznenih tijela.

U raspravi je postavljeno pitanje je li Ministarstvo pravosuđa i uprave u proračunu planiralo sredstava za prijam potrebnog broja vježbenika u pravosudnim tijelima. U raspravi je izneseno i mišljenje da je Prijedlog proračuna s obzirom na posljedice pandemije COVID-a 19 realan, isto tako da se u području pravosuđa i uprave nastavljaju aktivnosti od investicija u izgradnju, obnovu, održavanje i opremanje zgrada, kao i započeti projekti poput integriranog  sustava zemljišnih knjiga. 
U odgovoru predstavnik ministarstva iznio je da su Prijedlogom proračuna predviđena sredstva zapošljavanja u pravosudnim tijelima, Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.    
  
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“, jednim (1) glasom „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

    Državni proračun Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcije za 2022. i 2023. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                                          PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                               Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 11. studenog  2020. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. listopada 2020. godine.   
Odbor je  Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pravosuđe proveo je objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i Prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se u skladu s člankom 14. Zakona o proračunu, uz državni proračun, svake godine donosi zakon o izvršavanju državnog proračuna kojim se uređuje struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstva države, odnosno lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, ovlasti Vlade RH i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna. 
Slijedom navedenog, ovim se Zakonom uređuju: prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, ovlasti Vlade za zaduživanje i izdavanje obveznica na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala te za davanje jamstva,  korištenje proračunske zalihe, upravljanje državnom imovinom, zaduživanje i tekuće otplate, državna jamstva, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, novčane kazne zbog povreda odredaba ovoga Zakona. Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna u 2021. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7 )  glasova „za“ , jednim ( 1 ) glasom „protiv“ i jednim (1 ) „suzdržanim“ glasom odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                                         Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 13. listopada  2020. razmotrio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. rujna 2020. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predlažu sedme dopune Zakona, kojima se Zakon usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije u odnosu na Uredbu (EU) 2018/1805 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i naloga za oduzimanje, koja se primjenjuje u državama članicama od 19. prosinca 2020. Osim toga,  potrebno je odrediti  tijela nadležna za zaprimanje i priznanje te za izdavanje naloga o zamrzavanju i naloga o oduzimanju.

Potrebno je propisati da Uredba (EU) 2018/1805 zamjenjuje odredbe Okvirne odluke Vijeća 2003/577/PUP od 22. srpnja 2003. te Okvirne odluke Vijeća 2006/783/PUP od 6. listopada 2006., slijedom toga danom stupanja na snagu Uredbe /EU) 2018/1805 prestaju vrijediti odredbe Glave III. Nalog za osiguranje imovine i Glave V. Odluka o oduzimanju imovine ili predmeta Zakona, osim u odnosu na Irsku i Dansku za koje Uredba nije obvezujuća.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“   odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 13. listopada 2020. razmotrio je Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2019., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2020. godine.  
Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.     

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora, Odbor za pravosuđe proveo je objedinjenu raspravu o Izvješću o radu probacijske službe za 2019. i o Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2019.

Odbor za pravosuđe na temelju članka 54. stavka 2. predlaže Hrvatskom saboru da se na sjednici Hrvatskog sabora provede objedinjena rasprava o Izvješću o radu probacijske službe za 2019. i o Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2019.    

Izlagatelj  je uvodno naglasio da predmetno Izvješće sadrži osnovne podatke o broju i strukturi zatvorenika, vrsti i opisu poslova vezanih uz postupanje sa zatvorenicima, broju službenika zatvorskog sustava i financiranju Uprave za zatvorski sustav i probaciju.

Tijekom izvještajnog razdoblja u ustrojstvenim jedinicama Uprave za zatvorski sustav i probaciju boravilo je ukupno 12.603 zatvorenika. Kaznu zatvora izrečenu u kaznenom postupku izdržavalo je 4.199 punoljetnih osoba, za 639 punoljetnih osoba izrečena je kazna zatvora u prekršajnom ili drugom sudskom postupku. Kazna zatvora kojom je zamijenjena izrečena novčana kazna izrečena je za 259 počinitelja, a prekršajno zadržavanje za 1.986 počinitelja. Kaznu maloljetničkog zatvora izdržavalo je 18 osoba, odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod izrečena je za 88 maloljetnih počinitelja kaznenih djela, mjera istražnog zatvora za 5.414 počinitelja. Gledano po spolu, zatvorenici čine 95,58%, a zatvorenice 4,42%. ukupne zatvorske populacije. U  zatvorima je boravilo ukupno 2.884 kažnjenika.
Tijekom izvještajnog razdoblja nastavljen je porast broja zatvorenika za 9,92% u odnosu na 2018. godinu prvenstveno zbog porasta broja istražnih zatvorenika.

Kaznu zatvora je tijekom 2019. godine izdržavalo 4.217 zatvorenika odnosno 33,36% ukupne zatvorske populacije, što je povećanje u odnosu na 2018. godinu, tijekom koje je kaznu zatvora izdržavao 4.136 zatvorenik.

Prema strukturi kaznenih djela najveći udio zatvorenika počinio je kaznena djela protiv imovine (36,16%), kaznena djela protiv života i tijela (10,76%) te protiv zdravlja ljudi (9,23%). Na izdržavanje kazne zatvora i kazne maloljetničkog zatvora zaprimljeno je ukupno 2.129 zatvorenika, od čega najveći broj izdržava kaznu zatvora između jedne i tri godine, te između šest mjeseci i jedne godine, najmanju skupinu čine zatvorenici na izdržavanju kazne u trajanju od 30 do 40 godina.

Tijekom 2019. godine mjeru istražnog zatvora izdržavalo je ukupno 5.414 zatvorenika (42,95% ukupnog broja zatvorenika) što je 949 istražnih zatvorenika  (21,25%)  više u odnosu na 2018. godinu. Na dan 31.12. 2019. mjeru istražnog zatvora izdržavalo je 1.252 zatvorenika, odnosno 252 istražna zatvorenika (25,45%) više nego na kraju 2018. godine. Navedeni porast broja istražnih zatvorenika prisutan je zbog porasta počinjenja kaznenog dijela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz članka 326. Kaznenog zakona, koje je tijekom izvještajnog razdoblja počinilo 564 počinitelja, odnosno 10,42% svih novoprimljenih istražnih zatvorenika, od kojih je većina državljana Republike Srbije te Bosne i Hercegovine. Ukupan broj zatvorenika stranih državljana u izvještajnom razdoblju iznosio je 481, od čega 121 zatvorenik državljanin EU te 360 zatvorenika iz drugih država. U odnosu na 2018. godinu radi se o povećanju od 19,13%, uvjetovano je djelom migrantskom krizom te porastom počinjenih kaznenih djela trgovanja ljudima, protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj. U odnosu na 2018. godinu kada je u zatvorski sustav primljeno 1235 zatvorenika (310 iz EU i 925 iz ostalih zemalja) u 2019. godini zaprimljeno je 1784 zatvorenika stranih državljana (444 iz EU i 1340 iz ostalih zemalja), što je porast od 30,77%.

Izlagatelj je također naglasio da se svim zatvorenicima nastoji osigurati kvalitetna zdravstvena zaštita, u ambulantama kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda, dok se specijalistički pregledi i bolničko liječenje provode u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu.  U 2019. godini zatvorenicima i maloljetnicima je pružana potrebna zdravstvena zaštita u okviru 50617 opća liječnička pregleda, 2726 stomatoloških pregleda, 6374 psihijatrijskih pregleda, 1507 laboratorijske pretrage, te 53 drugih pregleda.

Vezano za poslovanje kaznenih tijela u izvještajnom razdoblju, ukupni prihodi iznosili su 531.252.388 kn, ukupni rashodi 535.812.167 kn, dok je manjak prihoda iznosio 4.559.779 kn.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“  glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati   

Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2019. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 13. listopada 2020. razmotrio je Izvješće o radu probacijske službe za 2019., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna  2020. godine.    
Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora, Odbor za pravosuđe proveo je objedinjenu raspravu o Izvješću o radu probacijske službe za 2019. i o Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2019.

Odbor za pravosuđe na temelju članka 54. stavka 2. predlaže Hrvatskom saboru da se na sjednici Hrvatskog sabora provede objedinjena rasprava o  Izvješću o radu probacijske službe za 2019. i o Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2019. 

Izlagatelj je uvodno naglasio da su probacijski poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, obavljaju se s ciljem resocijalizacije i reintegracije počinitelja kaznenog djela, te zaštite društvene zajednice. Tijekom 2019. godine probacijska služba zaprimila je ukupno 3.825 novih predmeta, a završila 3.873 predmeta, dok je na kraju izvještajnog razdoblja u radu službe bilo 3.566 predmeta. Osobe uključene u probaciju odradile su ukupno 609.898 sati rada za opće dobro. Također, uspostavljena je suradnja s 119 novih pravnih osoba, čime je na raspolaganju ukupno 1.364 pravnih osoba u kojima se može izvršavati rad za opće dobro.  
 
Od zaprimljenih predmeta u 2019. godini 36,9% predmeta se odnosi na izradu izvješća na zahtjev suca izvršenja, 29,1% predmeta na rad za opće dobro, 13,4% predmeta na uvjetni otpust, a 12,1% predmeta na uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom i posebnom obvezom ili sigurnosnom mjerom. U manjoj mjeri su zastupljeni predmeti koji se odnose na izradu izvješća na zahtjev. Najveći postotak predmeta zaprimili su Probacijski ured Zagreb I (20,21%), Probacijski ured Varaždin (10,75%) i Probacijski ured Zagreb II (9,18%). Od ukupnog broja završenih predmeta, 90% predmeta uspješno je završeno, dok je u 4,9% predmeta (191) probacija zamijenjena zatvorom. Najzastupljeniji probacijski posao je izrada izvješća za suca izvršenja, koji čini ukupno 36,9% svih zaprimljenih predmeta.

Nadalje, tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljeno je 1.113 predmeta rada za opće dobro (29,1% svih zaprimljenih predmeta), 511 predmeta nadzora uvjetnog otpusta (13,2% novih predmeta), 464 predmeta uvjetne i 53 predmeta djelomične uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom i/ili sigurnosnom mjerom i posebnom obvezom. Također, zaprimljeno je 299 sudskih presuda kojima je izrečena neka sigurnosna mjera i 84 rješenja državnog odvjetnika kojima je određeno izvršavanje jedne ili više obveza u postupku odlučivanja o kaznenom progonu.
 
U srpnju 2019. godine na snagu je stupio novi Pravilnik o načinu obavljanja probacijskih poslova („Narodne novine“ broj 68/19) kojim se poboljšava kvaliteta obavljanja probacijskih poslova. Implementiran je novi informacijski sustav  („Zatvorski i probacijski informacijski sustav ZPIS) u sklopu projekta „Razvoj jedinstvenog IT sustava za zatvorsku administraciju (ZPIS)“, financiran kroz IPA 2012 program Europske unije.  Započete su i aktivnosti u okviru projekta koji se financira iz Norveškog financijskog mehanizma čiji su ciljevi uvođenje elektroničkog nadzora, unaprijeđenje materijalnih i tehničkih uvjeta za rad službenika, te unaprjeđenje suradnje probacijskog i zatvorskog sustava i probacijske prakse. Osim toga, realizirane su aktivnosti projekta financiranog iz Europskog socijalnog fonda kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. čiji su ciljevi jačanje profesionalnih kompetencija i sigurnosti službenika Uprave za zatvorski sustav i probaciju.  

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati 

Izvješće o radu probacijske službe za 2019.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 13. listopada 2020. godine razmotrio je Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2019. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. rujna 2020. godine.

Odbor je  Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da je pružanje besplatne pravne pomoći u Republici Hrvatskoj uređeno Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći, svrha besplatne pravne pomoći je osigurati jednakosti svih pred zakonom, djelotvornu pravnu zaštitu, pristup sudu i drugim javnopravnim tijelima, te učinkovitu pravnu zaštitu socijalno i ekonomski najpotrebitijoj grupi građana.

U nastavku dao je statistički pregled ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć u 2019. (primarna i sekundarna pravna pomoć), pregled ukupno isplaćenih sredstava, aktivnosti Ministarstva pravosuđa radi daljnjeg jačanja sustava besplatne pravne pomoći, te istaknuo da je u ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć osigurana teritorijalna dostupnost javnopravnih tijela koja odlučuju o zahtjevima građana.

U 2019. primarna pravna pomoć pružena je u 20.679 slučajeva. Ovlaštene udruge pružile su primarnu pravnu pomoć u 16.408 slučajeva, pravne klinike u 1.821 slučajeva, a uredi državne uprave u županijama /Gradski ured Grada Zagreba u 2.450 slučajeva.

U istom razdoblju podneseno je 5.850 zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći, od toga odobreno je 4.109 zahtjeva, odbijeno 680, odbačeno 116, obustavljeno 263. Tijekom izvještajne godine povećana je naknada za pružanje sekundarne pravne pomoći koju pružaju odvjetnici.

Sredstva za sustav besplatne pravne pomoći osiguravaju se u državnom proračunu, za izvještajno razdoblje planirana su u ukupnom iznosu od 3.932.100,00 kuna.  Od ukupno planiranih sredstava, za pružanje primarne pravne pomoći isplaćen je iznos od 1.918.498,62 kuna (50,23%), a za pružanje sekundarne pravne pomoći iznos od 1.901.195,29 kuna (47,77%). 
Ministarstvo pravosuđa svake godine raspisuje javni natječaj za dodjelu sredstava za financiranje projekata udruga ovlaštenih za pružanje primarne pravne pomoći i pravnih fakulteta za rad pravnih klinika. Prati se i kontrolira namjensko trošenje sredstva, tako u izvještajnoj godini šest ovlaštenih udruga i dva pravna fakulteta nisu utrošili dodijeljena sredstva, kod jedne udruge utvrđeno je nenamjensko trošenje, sva sredstva vraćena su državni proračun. 
 Zaključno je izneseno da uspostava učinkovite pravne pomoći predstavlja korak unaprjeđenja pravnog sustava RH. Ministarstvo pravosuđa aktivnim pristupom i dijalogom sa nositeljima sustava, doprinosi razvoju sustava pravne pomoći, čime ga približava građanima, i zahtjevima društva u cjelini.
 
 U raspravi je istaknuto da bi godišnje izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć trebalo sadržavati i pokazatelje sustavne evaluacije.

U dijelu izvješća u kojem se iznosi statistika zahtjeva za odobravanje sekundarne pravne pomoći, zamijećeno je da pojedine županije imaju veliki broj neriješenih predmeta primjerice Brodsko-posavska županija, Istarska županija, Koprivničko-križevačka županija, te je zatraženo obrazloženje zbog čega je statistika različita.
   
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8)  glasova „za“ jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučilo predložiti Hrvatskom saboru da prihvati   

Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2019. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 2. rujna 2020. razmotrio je Prijedlog zakona o izvršavanju kazne zatvora P.Z. br. 11, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. kolovoza 2020. godine.    
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim prijedlogom Zakona predlažu poboljšanja u izvršavanju kazne zatvora i organizacije zatvorskog sustava.  Kao i dosadašnji Zakon, Prijedlog zakona sadrži odredbe o temeljnim načelima, pravima i zaštiti zatvorenika, postupku upućivanja i odgode upućivanja na izdržavanje kazne zatvora, ustroju, nadležnosti i djelokrugu tijela za izvršavanje kazne zatvora, državnim službenicima i namještenicima zatvorskog sustava, sucu izvršenja, tijeku izvršavanja kazne zatvora, smještaju, prehrani, radu, izobrazbi, organizaciji slobodnog vremena, vjeroispovijesti, zdravstvenoj skrbi, pogodnostima, održavanju reda i sigurnosti, uvjetnom otpustu zatvorenika i dr.
Nadalje, Prijedlogom se osigurava jednakopravni položaj svih zatvorenika tijekom izvršavanja kazne zatvora, podiže razina sigurnosti, smanjuju troškovi izvršavanja kazne zatvora, povećava se  kvaliteta zatvorskog sustava, te mogućnost korištenja novih tehnologija u zatvorskom sustavu.

Predstavnik predlagatelja dodatno je naglasio da se ubrzava postupak upućivanja na izdržavanje kazne zatvora. Nakon primitka presude, sudac izvršenja mora u roku od osam radnih dana donijeti rješenje o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora, žurni poziv osuđeniku radi uručenja rješenja dostavlja se na kućnu adresu, osim ako dostava ne uspije ili se uredno pozvani osuđenik nije odazvao pozivu, sudac izvršenja će rješenje o upućivanju dostaviti osuđeniku putem oglasne ploče. 

Prijedlogom zakona propisuje se i da osuđenici u istražnom zatvoru, osuđeni za lakša kaznena djela, mogu biti smješteni u kaznionice u kojima su blaži uvjeti izdržavanja kazne.  

Radi usklađivanja sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, propisuje se djelovanje Zatvorske bolnice u Zagrebu kao kaznionice sa statusom zdravstvene ustanove koja obavlja zdravstvenu djelatnost pružanja zdravstvene zaštite osobama lišenih slobode te djelovanje odjela zdravstvene zaštite kaznionica, odnosno zatvora koji pružaju zdravstvenu zaštitu osobama lišenim slobode. Određene standarde opremljenosti u Zatvorskoj bolnici i odjelima zdravstvene zaštite u kaznionicama odnosno zatvorima potrebno je ostvariti i radi povezivanja s Centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom Republike Hrvatske. 

Ovim Prijedlogom Zakona predviđa se uvođenje novih tehnologija u dijelu izobrazbe zatvorenika (on-line izobrazba) kao i kontakata sa vanjskim svijetom. U odnosu na radnopravne odnose, predviđa se povećanje iznosa otpremnina ovlaštenih službenih osoba. Propisuje se pravo žrtve na obavijest, na način da kaznionica, odnosno zatvor prije svakog izlaska ili o bijegu zatvorenika, na traženje žrtve kaznenog djela i prekršaja, obavijesti ustrojstvenu jedinicu za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa radi obavještavanja žrtve, oštećenika koji je žrtva ili njihove obitelji, a po potrebi i druga državna tijela. Vezano za zaštitu majčinstva, nakon poroda, majka na izdržavanju kazne smješta se s djetetom u odjel za majku s djetetom koje ostaje s majkom do navršene treće godine života djeteta. Iznimno, dijete ostaje sa majkom do kraja kazne, ako preostala kazna nije dulja od šest mjeseci, a nakon toga centar za socijalnu skrb poduzima potrebne mjere iz svoje nadležnosti. Uz uvjetni otpust zatvorenika uvodi se mogućnost elektroničkog nadzora.

U raspravi je istaknuto da je Prijedlog zakona o izvršavanju kazne zatvora Odbor za pravosuđe 9. saziva Hrvatskoga sabora raspravio na sjednici održanoj 18. ožujka 2020. Odboru je Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika dostavio prijedloge i primjedbe na Prijedlog zakona, a Odbor je bio stava da predlagatelj treba do drugog čitanja zakona organizirati sastanak sa sindikatom i raspraviti prijedloge, što nije učinjeno.
Prijedlog zakona o izvršavanju kazne zatvora upućen je u postupak donošenja  novom sazivu Hrvatskoga sabora, a Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH ponovio je svoje prijedloge i primjedbe, prijedloge je uputio i Sindikat pravosudne policije. S tim u vezi članovi Odbora mišljenja su da predstavnici  Ministarstva pravosuđa  sa sindikatima trebaju održati zajednički sastanak,  razmotriti prijedloge sindikata i o njima se očitovati do drugog čitanja zakona.
Osim toga, u raspravi je izneseno da su tendencije u  izvršavanju kazne zatvora dobre, da se smanjuju ukupni troškovi sustava, osigurava zaštita ljudskih prava i primjena konvencijskog prava.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH predlaže:
U članku 1. dodati stavak koji glasi:
„Prava službenika i namještenika zaposlenih u Zatvorskom sustavu uređuju se posebnim zakonom koji će se uz prethodno savjetovanje sa reprezentativnim sindikatima u državnoj službi, a koji djeluju u zatvorskom sustavu, donijeti u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona.“
Predlažu odredbu prema kojoj se u slučaju da je neko pravo iz službe zakonom za policijske službenike regulirano na povoljniji način, isto primjenjuje i na službenike pravosudne policije. Smatramo da nema temelja različitom postupanju prema službenicima pravosudne policije u odnosu na službenike obične policije. 
Predlažu odredbu prema kojoj je nadležni ministar dužan na zahtjev službenika pravosudne policije koji ima navršenih 41 godinu beneficiranog radnog staža, donijeti odluku o prestanku službe zbog potreba službe predviđenu čl. 6. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju DVO,PS i OSO. Smatramo da bi se takva odredba mogla uglaviti u članku 36. ovog Zakona. Ovo stoga jer je zabrinjavajuća dobna struktura zaposlenih ovlaštenih službenih osoba u zatvorskom sustavu, pri čemu ih se godinama ne upućuje na propisane liječničke preglede, nego se pretpostavlja njihova zdravstvena sposobnost.
U članku 28. st. 2. 
Predlažu da uvjet za raspored na radno mjesto upravitelja umjesto „najmanje 4 godine radnog iskustva u zatvorskom sustavu ili najmanje jednom godinom radnog iskustva na rukovodećem radnom mjestu u zatvorskom sustavu“,  bude „najmanje 4 godine radnog iskustva na rukovodećem radnom mjestu u zatvorskom sustavu“. 

U članku 32. 
-    Stavak 7. „može premjestiti“  ostavlja dozu pravne nesigurnosti, te mogućnost za nejednako postupanje, odnosno proizvoljnost u odlučivanju o tome hoće li se koji od rukovodećih službenika premjestiti u slučaju ispunjenja uvjeta iz stavka 8. Predlažemo radije propisati „će premjestiti“. 
-    Stavak 8. alineja 1. Predlažu brisati, ili predvidjeti da se radi o strožem obliku kažnjavanja, povredi počinjenoj s namjerom ili s nastupjelom štetnom posljedicom.  Predložena alineja predstavlja i slučaj u koji bi ulazile i najblaže formalno počinjene povrede bez ikakvih posljedica, kod kojih postoji i najmanji stupanj nepažnje, te je službenik kažnjen najblažom novčanom kaznom jer blaža ne postoji. Navedeno ne znači da službenik inače dobro ne obavlja posao rukovodećeg službenika. 
-    Stavak 8. alineja 2. Predlažu „službenik nezakonito odbio izvršenje zakonitog pisanog naloga nadređenog što je dovelo do štetnih posljedica“ Postoji Zakonom o državnim službenicima predviđena mogućnost odbijanja naloga, neovisno o tome je li nalog objektivno zakonit ili ne, te obveza ponavljanja naloga pisanim putem.
-    Stavak 8. alineja 5. Predlažemo brisati „teško narušenih međuljudskih odnosa“ jer je to preopćenito i otvara prostor za proizvoljne zaključke i postupanje. Moguće je propisati uz dodatak da je službenik svojim postupcima doprinio takvim odnosima.

U članku 36. POSEBNA PRAVA OVLAŠTENIH SLUŽBENIH OSOBA
-    Predlažu dodati stavak 5. „ Ovlaštena službena osoba kojoj je  nadležno zdravstveno povjerenstvo iz čl. 37. st. 10. ovog Zakona utvrdilo nesposobnost za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe zbog oboljenja ili ozljede koja je nastupila u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe, zadržava plaću i druga prava iz službeničkog odnosa do donošenja pravomoćnog rješenja o pravu na mirovinu, a najduže tri godine od dana donošenja odluke o nesposobnosti.“  Pomiče se redoslijed ostalih stavaka. 
Taj prijedlog temelji se na potrebi jednakog postupanja kao i prema službenicima pravosudne policije propisanom čl. 116. st. 1. Zakona o sudovima.
-    U odnosu na  Otpremnine –  predlažu da se otpremnina propiše ne samo za  radni staž u zatvorskom sustavu, nego za ukupni staž u svojstvu ovlaštene službene osobe. Naime, postoje ovlaštene službene osobe koje su iz sustava MUP-a  premještene u zatvorski sustav, te im treba uračunati sav staž u svojstvu ovlaštene službene osobe. Otpremnina u zatvorskom sustavu ne smije biti manja nego li je odredbom čl. 21. Zakona o policiji propisana za policijske službenike, odnosno ne manja od prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama u RH utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine, uvećane 6 puta. 
Stoga, umjesto stavaka 8., 9. i 10., predlažu  
stavak 9: „Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima manje od 10 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u svojstvu ovlaštene službene osobe, pripada otpremnina u iznosu od najmanje 6 prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih po zaposlenom u pravnim osobama u RH utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine.“
Stavak 10. predlažemo: „Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima od 10 do 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u svojstvu ovlaštene službene osobe, pripada otpremnina u iznosu od najmanje 8 prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih po zaposlenom u pravnim osobama u RH utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine.“
Stavak 11. predlažemo: „Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima više od 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u svojstvu ovlaštene službene osobe, pripada otpremnina u iznosu od najmanje 10 prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih po zaposlenom u pravnim osobama u RH utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine.“

-    Predlažu dodati novi stavak 12: „Ovlaštenoj službenoj osobi kojoj državna služba prestaje zbog stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pripada pravo na neto iznos otpremnine u visini od najmanje 12 prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih po zaposlenom u pravnim osobama u RH utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine.“ obzirom da takva odredba postoji u čl. 21. st. 1. Zakona o policiji.
Pomiče se redoslijed ostalih stavaka. 
-    Predlažemo dodati stavak koji glasi: 
„Ministar nadležan za poslove pravosuđa će na zahtjev službenika pravosudne policije s navršenih 41 godinu beneficiranog radnog staža donijeti odluku o prestanku službe zbog potreba službe predviđenu čl. 6. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju DVO, PS i OSO.“  

U članku 37. 
-    Stavak 5. Predlaže se na kraju teksta staviti zarez i dodati tekst: „ u kojem slučaju državno tijelo osigurava nabavu takve odjeće.“
-    Stavak 8. Predlaže se da glasi: „Radi potreba službe ravnatelj nadležan za zatvorski sustav može državnog službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centra privremeno uputiti na rad u drugu kaznionicu, zatvor , odnosno centar, a najduže u trajanju od 3 mjeseca, a uz njegovu suglasnost do 6 mjeseci tijekom kalendarske godine. Privremeno upućivanje na rad u drugu kaznionicu, zatvor, odnosno centar ne smatra se privremenim premještajem na radno mjesto, nego upućivanjem na rad na terenu.“
Osobito naglašavamo potrebu redefiniranja odredbe članka 37. stavka 8. jer se već 10 godina zlorabi mogućnost  upućivanja službenika na rad u druge kaznionice, zatvore, odnosno centre  u trajanju do 3 mjeseca ili čak 6 mjeseci, na način što se ne primjenjuju niti odredbe o premještaju, a u praksi niti odredbe o terenskom radu, iako je očito da se radi o upućivanju na terenski rad, a ne o premještaju. Službenici se tako upućuju na rad u mjesta udaljena više stotina km od mjesta njihova stanovanja, pri čemu se ne traži njihova suglasnost za to. Sada se to još pogoršava prijedlogom trajanja takvog upućivanja: do 6 mjeseci, odnosno do čak godinu dana. Terminom tzv. premještaja na rad zaobilaze se odredbe o premještaju, ali i odredbe Kolektivnog ugovora o materijalnim pravima koja bi službenicima trebala pripasti kada ih se upućuje na rad u druge kaznionice, zatvore, odnosno centre. Upućivanje na rad na terenu ne zahtijeva donošenje rješenja o tome, nego se upućuje nalogom. Naglašavamo da takva mogućnost tzv. premještaja na rad nije predviđena Zakonom o policiji, nego se službenici premještaju isključivo na drugo radno mjesto.
U članku 42. 
-st. 2. nismo suglasni s promjenom termina „vježbenika“ u odnosu na opće službeničko zakonodavstvo, osobito ne u odnosu na službenike koji su već radili kao ovlaštene službene osobe u nekom drugom sustavu. 
Stavak 3. predlažemo da glasi: „Državni službenik koji se premješta na poslove službenika pravosudne policije dužan je u roku od 12 mjeseci od dana premještaja pohađati i završiti osposobljavanje i položiti stručni ispit za zvanje, u protivnom se službenik vraća na radno mjesto s kojeg je premješten ili se raspoređuje na drugo radno mjesto u državnoj službi.  

 Očitujući se na izneseno u raspravi predstavnik predlagatelja izvijestio je da je održan jedan sastanak u Upravi za zatvorski sustav.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa  (11) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izvršavanju kazne zatvora.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić