Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 10. studenog 2021. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom Zakon o odvjetništvu usklađuje s pravnom stečevinom EU, sukladno obrazloženom mišljenju koje je Europska komisija uputila Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije od 2. srpnja 2020. (Povreda br. 2017/4067), također se provode mjere Prvog akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, koji je prihvaćen zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 31. listopada 2019. Godine, kao i Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, usvojenog zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 29. travnja 2021.
Zakonskim prijedlogom olakšat će se učinkovito pružanje odvjetničkih usluga, odnosno lakše obavljanje odvjetništva odvjetnicima iz država članica EU u Republici Hrvatskoj, kao i odvjetnicima iz Republike Hrvatske u državama članicama EU. Propisuje se mogućnost da podružnice odvjetničkih društava iz država članica EU u Republici Hrvatskoj pružaju pravne usluge, uključujući usluge savjetovanja o domaćem pravu. Ukida se ograničenje mogućnosti osnivanja samo jednog ureda te nemogućnost da odvjetničko društvo bude osnivač drugog odvjetničkog društva. Uvodi se mogućnost zasnivanja radnog odnosa odvjetnika s drugim odvjetnikom koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost kao poslodavcem te zajedničkim odvjetničkim uredom. Ukidaju se prekomjerni zahtjevi prilikom upisa u Imenik stranih odvjetnika te kod poduzimanja pojedinih radnji u okviru obavljanja odvjetničke službe. Također, ukida se kao osnova prestanka obavljanja odvjetništva za odvjetnike koji više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavljaju odvjetničku službu te osnova prema kojoj hrvatskim odvjetnicima s poslovnim nastanom u drugoj državi članici EU prestaje pravo na obavljanje odvjetničke službe u slučaju stupanja u radni odnos izvan odvjetničkog ureda. Uređuje se način provjere znanja o hrvatskom pravu za odvjetnike iz država članica EU i omogućuje se osnivanje odvjetničkih društava i zajedničkih odvjetničkih ureda s odvjetnicima iz Republike Hrvatske i odvjetnicima iz druge države članice EU. Radi usklađenja s kaznenim zakonodavstvom, mijenjaju se odredbe o zastari disciplinskog progona odvjetnika te odredbe o nagradi za rad odvjetnika na teret proračunskih sredstava i u zastupanju djece žrtava kaznenih djela. Radi zaštite prava odvjetnika u disciplinskim postupcima propisuje se pravo izjavljivanja priziva protiv svih osuđujućih odluka. Dopunjuju se odredbe o osnovama mirovanja odvjetničke službe za slučaj više sile i drugih izvanrednih događaja, kao osnova prestanka prava na obavljanje odvjetništva dodana je i smrt odvjetnika. Propisuje se uporaba kvalificiranog elektroničkog potpisa u poslovanju odvjetnika u elektroničkoj komunikaciji sukladno procesnim propisima. Također, u tekstu Zakona provodi se terminološko usklađivanje s izričajem članka 27. Ustava Republike Hrvatske, koji definira odvjetništvo kao samostalnu i neovisnu službu te sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave u odnosu na nadležno ministarstvo i nadležnog ministra. Propisuje se obveza odvjetnika na kontinuirano stručno usavršavanje, prema programu i načinu provedbe koje utvrđuje Komora.
U raspravi su podržane izmjene Zakona o odvjetništvu, te je istaknuta važnost odvjetništva kao ustavne kategorije i djela pravnog sustava Republike Hrvatske, postavljeno je pitanje vezano za članak 36.a, stavak 6. kojim se propisuje aktivno vladanje hrvatskim jezikom kao uvjet za obavljanje odvjetničke službe u Republici Hrvatskoj odvjetnicima iz Europske unije, odnosno da li će Odvjetnička komora propisati način provjere, pri čemu je istaknuto da se ovo pitanje treba zakonski regulirati. U vezi mogućnosti da odvjetničko društvo može osnovati drugo odvjetničko društvo postavljeno je pitanje povezanih društava u postupcima zastupanja stranaka.
Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić