Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 20. svibnja 2021. razmotrio je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica aktom od 25. veljače 2021. godine.
Odbor je izvješće raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno djelokrugu Odbora za pravosuđe, provedena je objedinjena rasprava o Izvješćima pučke pravobraniteljice za 2018., 2019. i 2020. godinu.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/21-12/14, URBROJ: 50301-21/06-21-25 od 6. svibnja 2021.
U uvodnom izlaganju zamjenica pučke pravobraniteljice istaknula je da je povjerenje građana u pravosuđe preduvjet funkcioniranja i legitimiteta demokratskog poretka i pravne države. Iz Izvješća Europske komisije o vladavini prava za 2020. proizlazi da je razina percepcije neovisnosti pravosuđa najniža u RH u EU. Prepreku ostvarenja neovisnosti pravosuđa građani vide u korupciji. Osim toga, epidemija je pridonijela povećanju broja neriješenih predmeta, a potres je usporio rad sudova. Prema podacima iz Izvješća EK Pregled stanja u području pravosuđa u EU za 2020, stopa objavljivanja presuda u RH najniža je u EU, što ne pridonosi transparentnosti rada sudova i povećanju povjerenja građana. Unatoč uvođenju elektroničke komunikacije kroz aplikaciju eSpis, RH se nalazi na dnu europske ljestvice u podnošenju sudskih pismena elektroničkim putem.
Ured je tijekom 2020. zaprimio 206. pritužbi iz područja pravosuđa, što je 5,94% više u odnosu na 2029. Najviše pritužbi (42) odnosile su se na odugovlačenje postupka, (34) na zlouporabu položaja, (15) na ishod postupka, i (3) na obavljanje poslova sudske uprave. Građani su tražili pomoć zbog odluka o odbijanju izuzeća suca, neetičkog ponašanja suca, odbijanja zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, odugovlačenja sa ZK provedbom. Iz pritužbi na rad i ponašanje sudaca te način vođenja sudskih postupaka i donošenja oduka, razvidno je nepovjerenje u njihovu pravilnost i zakonitost, te sumnje u korupciju. U odnosu na rad državnog odvjetništva zaprimljene su (72) pritužbe, 13,88% manje u odnosu na 2019., odnosile su se na odugovlačenje postupka, odbačaj kaznene prijave i dr. Ured je primio (5) pritužbi na rad odvjetnika i HOK-a, i (1) pritužbu na rad javnih bilježnika.
U Izvješću je ukazano da su epidemija, ekonomska situacija i potresi pridonijeli povećanju broja korisnika besplatne pravne pomoći. Unatoč otežanim okolnostima funkcioniranja sustava pružatelji su osiguravali dostupnost besplatne pravne pomoći građanima putem telefona i elektroničke komunikacije. Iako se proračunska sredstva povećavaju i dalje su nedostatna za pravilno funkcioniranje sustava pa bi se povećanje trebalo uskladiti s realnim potrebama pružatelja.
U vezi primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije najviše postupaka u kojima se tužitelji pozivaju na diskriminaciju je u području rada. Izvješće sadrži analizu dostupnih odluka pojedinih sudova, ne sadrži podatke o ukupno zaprimljenim predmetima. U izvješću se navodi da su državna odvjetništva i sudovi u 2020. postupali u 68 predmeta evidentiranih kao zločini iz mržnje, a radilo se o kaznenim djelima oštećenja tuđe stvari i prijetnje.
Ukazano je da je epidemija utjecala na prava osoba lišenih slobode i na obavljanje poslova uređenih Zakonom o preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja. Obavljeno je 26 obilazaka od toga 20 policijskih postaja, 3 pritvorske jedinice, 1 odgojni zavod, provedeno je 17 ispitnih postupaka, 14 u zatvorskom sustavu i 3 vezana za migrante. Ured je postupao u (183) predmeta od toga (26) predmeta odnosilo se na ograničavanje prava uzrokovanih epidemijom, ostali predmeti na neodgovarajuću zdravstvenu zaštitu, postupanje službenika, uvjete smještaja, korištenje pravnih sredstava i dr. U izvješću se ukazuje na potrebu zapošljavanja zdravstvenih djelatnika, sanaciju potresom pogođenih objekata, izradu strategije za borbu protiv nasilja među zatvorenicima.
U raspravi je istaknuto da se izvješća o radu pučke pravobraniteljice raspravljaju s vremenskim odmakom, iako su sadržajni dokumenti čije su preporuke u velikom dijelu implementirane, predloženo je da se sva tri izvješća prime na znanje.
Drugi prijedlog koji je iznesen temelji se na zahtjevu redovite rasprave o izvješću u godini podnošenja, jer se u protivnom šalje loša poruka javnopravnim i drugim tijelima o postupanju, kako se građanima kroz pritužbe pučkoj pravobraniteljici osigurava pomoć u ostvarivanju određenih prava, predloženo je da sva tri izvješća prihvate.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa 6 (šest ) glasova „za“ i 2 (dva) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeći zaključak
Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. godinu prima se na znanje
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić