Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 76. sjednici održanoj 7. veljače 2024. razmotrio je Prijedlog zakona o upravnim sporovima, prvo čitanje, P.Z.br. 623, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. siječnja 2024.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se zbog uočenih nedostataka u primjeni važećeg Zakona o upravnim sporovima pristupilo izradi novog Zakona kojim će se unaprijediti zakonitost i sudska zaštita prava fizičkih i pravnih osoba, osuvremeniti upravni spor, ukinuti supsidijarna primjena Zakona o parničnom postupku i podnormiranost, zatim spriječiti bespotrebno opterećenje Visokog upravnog suda i Upravnog suda u Zagrebu, te potaknuti proaktivnije rješavanje predmeta i skraćivanje trajanja upravnog spora.
U nastavku izlaganja istaknuto je da se novim Zakonom izričito propisuje da u upravnom sporu sud odlučuje i na temelju pravne stečevine Europske unije. Nadalje, ako je posebnim zakonom propisan rok za rješavanje upravnog spora, predlagatelj će biti dužan obrazložiti razloge za takvo propisivanje roka, kao i u slučaju kada se posebnim zakonom propisuje prvostupanjska nadležnost Visokog upravnog suda, predlagatelj je dužan navesti razloge za takvo rješavanje upravnog spora. Kako bi se spriječilo nepotrebno opterećenje Upravnog suda u Zagrebu u odnosu na druge upravne sudove, dopunjuje se članak 13. na način da propisivanje mjesne nadležnosti određenog upravnog suda posebnim zakonom nije dopušteno.
Nadalje, zbog složenosti pojedinih upravnih sporova, u članku 14. propisuje se mogućnost da u posebnim slučajevima pod određenim uvjetima odlučuje vijeće. Institut oglednog spora primjenjuje se ako je u pet ili više prvostupanjskih upravnih sporova predmet tužbe iste pravne i činjenične prirode. Uređuju se odredbe u odnosu na poslovnu sposobnost fizičke osobe i valjanost zastupanja, kao i u odnosu na dokaze i izvođenje dokaza, pribavljanje dokaza i održavanje reda.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se uklanja podnormiranost u odnosu na raspravu i razrađuju odredbe od zakazivanja do zaključivanja rasprave kako bi se skratilo trajanje upravnog spora. Propisuje se proširenje tužbenog zahtjeva u sporu pokrenutom zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke, spajanje upravnih sporova i donošenje dopunske presude, a u žalbenom postupku propisuje se bolja zaštita prava stranaka, na način da se razlikuju bitne odredbe upravnog spora koje su utjecale ili su mogle biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke i bitnih povreda koje zbog svoje težine uvijek utječu na donošenje zakonite odluke i taksativno su navedene. Uvodi se mogućnost obnove spora okončanog rješenjem. Kao novi razlozi za obnovu, dodaju se slučajevi kada je postupak pred Europskim sudom za ljudska prava okončan prijateljskim rješenjem spora u skladu s člankom 39. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odnosno jednostranim priznanjem povrede u skladu s člankom 62.A Poslovnika Europskog suda za ljudska prava i kada je odluka u oglednom sporu na temelju koje su riješeni ogledni sporovi stavljena izvan snage.
U nastavku je također dodatno obrazloženo da se strankama omogućuje izravan pristup Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne odluke može podnijeti protivna stranka ako je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske bilo stranka u upravnom sporu ili je zastupalo tuženika, te stranka, ako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske utvrdi da ne postoje uvjeti za podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti, a o tome ne obavijesti stranku najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja prijedloga.
Nadalje, dopunjuju se odredbe o troškovima upravnog spora, izvršenju sudskih odluka i ocjeni zakonitosti općih akata. Uvode se novčane kazne za čelnika nadležnog javnopravnog tijela ako tuženik odnosno tijelo nadležno za izvršenje, bez opravdanih razloga ne donese novu odluku u roku koji je određen presudom, ako u roku od 15 dana ne dostavi sudu odgovor na zahtjev za izvršenje i ako u izvršenju presude donese novu odluku koja je protivna izreci presude, pravnom shvaćanju ili primjedbama suda. Sud će izricati daljnje novčane kazne sve dok tuženik odnosno tijelo nadležno za izvršenje ne donese novu odluku o izvršenju presude.
Ukida se pojedinačna odluka javnopravnog tijela kao preduvjet za pokretanje postupka za ocjenu zakonitosti općeg akta, a Visoki upravni sud pokreće postupak na zahtjev fizičke ili pravne osobe ili skupine osoba povezanih zajedničkim interesom. Postupak ocjene zakonitosti općih akata također se detaljno propisuje.
U raspravi je istaknuto da je dobro što se materija upravnog spora objedinjuje zakonskim prijedlogom. Osim toga, postavljeno je pitanje da li će se ovakvim zakonskim prijedlogom dodatno opteretiti Upravni sud u Zagrebu i da li se planiraju nova zapošljavanja. Odgovoreno je da se prati opterećenje sudova, a namjera ovog Zakona je upravo rasterećenje Upravnog suda u Zagrebu.
Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i tri (3) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o upravnim sporovima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić