Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 64. sjednici održanoj 26. rujna 2023. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2023. godine.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 542 i Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 543.
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se ovom novelom predlaže usklađenje predmetnog Zakona sa zahtjevima Konvencije o suzbijanju podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, usvojenom od strane Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), od 21. studenog 1997. vezano za pristupanje Republike Hrvatske Radnoj skupini za suzbijanje korupcije OECD-a.
Stoga se ovim Prijedlogom zakona predlaže proširiti temelj odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela i precizirati značenje izraza odgovorne osobe kao individualnog počinitelja, čije se kazneno djelo može uračunati pravnoj osobi kao njeno vlastito.
Slijedom navedenog, u članku 3. Zakona predlaže se kao temelj odgovornosti pravne osobe propisati stjecanje koristi ili očekivane koristi za pravnu osobu ili drugu osobu, a koji bi temelj odgovornosti, kao nova materijalna pretpostavka, doveo do odgovornosti pravne osobe i za kazneno djelo odgovorne osobe u opisanim situacijama. U novo predloženom stavku 2. predlaže se precizirati odgovornost pravnih osoba za kazneno djelo odgovorne osobe, kada je do počinjenja kaznenog djela odgovorne osobe kojoj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe došlo zbog propuštanja nadzora ili kontrole odgovorne osobe koja vodi poslove pravne osobe, a kojim propuštanjem je pravna osoba za sebe stekla korist.
Nadalje, u članku 4. Zakona precizira se značenje izraza odgovorne osobe, kojim se prema predloženom normativnom rješenju izričito precizira kako je odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba na bilo kojoj razini kojoj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe.
Kao novina, u članku 10. Zakona pooštrava se zakonska kaznenopravna politika kažnjavanja pravnih osoba, uz zadržavanje dosadašnjeg modela gradiranja kazni kroz četiri razreda, ovisno o težini propisane kazne za pojedino kazneno djelo. Ako se svrha kažnjavanja ne može ostvariti niti kroz predloženu pooštrenu zakonsku kaznenopravnu politiku kažnjavanja pravnih osoba, predlaže se mogućnost kažnjavanja pravnih osoba novčanom kaznom u iznosu do 10 % ukupnog godišnjeg prihoda pravne osobe ostvarenog u poslovnoj godini koja prethodi godini donošenja presude
Člankom 13. Zakona predlaže se povisiti formalnu pretpostavku izricanja uvjetne osude, na način da iznos izrečene kazne pravnoj osobi koja se može zamijeniti uvjetnom osudom predstavlja novčanu kaznu do 20.000,00 eura, umjesto dosadašnje novčane kazne u iznosu do 6636,14 eura.
U raspravi je istaknuto da ne postoji potreba dodavanja pojma odgovorne osobe na određenoj razini u predmetnom Zakonu.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić