Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 17. svibnja 2023. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvanparničnom postupku, drugo čitanje, P.Z.br. 458, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. svibnja 2023. godine.
Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukazao je na potrebu da se važeće normativno uređenje izvanparničnog postupka osuvremeni, u Republici Hrvatskoj još uvijek se primjenjuju pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. Izvanparnično procesno pravo obuhvaća i niz zakona koji su primarno materijalnopravnog karaktera, ali sadržavaju i postupovne odredbe (poput Obiteljskog, Ovršnog, Stečajnog zakona, Zakona o nasljeđivanju, o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti, o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, izvlaštenju, mjenici, zemljišnim knjigama) zbog čega je provođenje izvanparničnih postupaka obilježeno nizom problema i pravnom nesigurnošću. Reforma izvanparničnog postupka predviđena je i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026.
Predloženi zakon postao bi opći i osnovni izvor izvanparničnog procesnog prava, sadrži opća pravila i odredbe za posebne postupke, opći dio razlikuje oficijelne i dispozicijske izvanparnične postupke. Radi bržeg i učinkovitog ostvarivanja prava te rasterećenja sudova, javnim bilježnicima kao povjerenicima suda povjereno je postupanje u izvanparničnim postupcima proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanja smrti, uređenja međa ukoliko su stranke podnijele sporazumni prijedlog za uređenje međe i razvrgnuće suvlasničke zajednice.
U odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju, u Konačnom prijedlogu zakona prihvaćene su manje jezične i nomotehničke izmjene, sukladno primjedbama Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora, Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U članak 49. stavak 3. dodane su odredbe koje određuju da javni bilježnik radnje u izvanparničnim stvarima provodi u skladu sa odredbama zakona koji uređuje javno bilježništvo. Javni bilježnik donosi rješenja samo u postupku koji mu je povjeren od suda, stoga je radi pravne sigurnosti, u članku 50. i 51. izričito naglašeno da se navedenim člancima uređuje postupanje javnog bilježnika samo u povjerenim postupcima. U članku 52. brisana je odredba da se javnom bilježniku povjeravaju u rad postupci povodom prijedloga za sporazumni razvod braka bračnih drugova koji nemaju zajedničko maloljetno dijete i prijedloga za sporazumni raskid životnog partnerstva ako u životnoj zajednici ne živi maloljetno dijete. Dodana je odredba kojim se određuje da će ministar nadležan za poslove pravosuđa propisati pravilnikom visinu nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda. U članku 53. propisano je da se u izvanparničnim postupcima koje vode javni bilježnici, odnosno koji su povjereni u rad javnim bilježnicima ne plaćaju sudske pristojbe. U člancima 68., 75., 82., 85., 87., 88., 89., 91., 92., 93., 94., 96., 97., 99., 100. i 116. kao javnobilježnička isprava jasnije je navedeno da se radi o javnobilježničkom zapisniku, a u člancima 72., 87. i 89. brisane su odredbe o sudskim procjeniteljima. U članku 75. stavku 5. dodano je da je kupac dužan položiti kupovninu na poseban račun u postupku koji provodi javni bilježnik. U članku 85. dodano je da rješenje odnosno javnobilježnički zapisnik o osnivanju pologa treba sadržavati i upozorenje o pravnim posljedicama propuštanja roka iz članka 99, u člancima 87. i 89. pojašnjeno je da sudac, sudski savjetnik odnosno javni bilježnik može prisustvovati procjeni pologa, a mora prisustvovati predaji pologa.
Nisu prihvaćeni prijedlozi da se predmetnim Zakonom detaljnije propišu pravila za postupanje javnih bilježnika, te da se javnim bilježnicima ne povjeri postupanje u pojedinim izvanparničnim predmetima, uz naglasak da je protiv odluke javnog bilježnika kao povjerenika suda u izvanparničnim postupcima osigurana pravna zaštita kroz pravo stranaka na pravni lijek o kojem odlučuje sud. Nadalje, vezano za primjedbu o potrebi uređenja prakse u zemljišnim knjigama u odnosu na problematiku hipoteka i upisa starih preko pedeset godina navedeno je da problematiku uređuju članci 162. i 163. Zakona o zemljišnim knjigama.
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izvanparničnom postupku
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić