Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 20. siječnja 2021. razmotrio je Izvješće Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2019. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske aktom od 30. travnja 2020.
Odbor je Izvješće raspravio u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 30. studenoga 2020. kojem daje pozitivno mišljenje i predlaže Hrvatskom saboru da ga prihvati.
U uvodnom izlaganju Glavna državna odvjetnica istaknula je da je donošenjem Zakona o državnom odvjetništvu iz 2018. godine, propisan sadržaj izvješća o radu državnih odvjetništava, podaci koji se prikazuju u predmetnom Izvješću razlikuju se od podataka u ranijim Izvješćima zbog promjene u načinu statističkog praćenja rada na predmetima što je dovelo do razlika i nedosljednosti u prikazu podataka. Prikaz rada na predmetima i pokazatelji učinkovitosti i kvalitete rada koji se prikazuju u ovom Izvješću temelje se na podacima informacijskog sustava državnog odvjetništva Case Tracking System (CTS) i daju se usporedni podaci (2016.-2019.). Izvješće objedinjuje statističke podatke na način da daje uvid u rad državnih odvjetništava, obujam njihovog rada ukupno, te po vrstama predmeta na svim razinama, podatke o kretanju broja primljenih i riješenih predmeta, brojno stanje zaposlenih. Novi način praćenja rada imao je utjecaj i na Poslovnik državnog odvjetništva na način da su kreirane nove vrste kaznenih predmeta. U Izvješću se po prvi put prikazuje rad i kvaliteta rada državnih odvjetništava kroz kretanje indikatora učinkovitosti i kvalitete koje primjenjuje Komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe, a koji su i indikatori rada i učinkovitosti sudova.
Stupanjem na snagu Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništva 1. siječnja 2019. ustrojena su tri nova općinska državna odvjetništva u Metkoviću, Pazinu i Puli, čime je došlo do promjene u teritorijalnoj nadležnosti i prijenosa predmeta koji su dobili novi broj, stoga je u I. dijelu Izvješća prikazani broj predmeta veći i nije realan prikaz novih predmeta.
U nastavku izlaganja Glavna državna odvjetnica iznijela je podatke o ustrojstvu državnog odvjetništva i ljudskim potencijalima, na dan 31. prosinca 2019. ustrojena su ukupno 42 državna odvjetništva, i to 25 općinskih, 15 županijskih, USKOK i DORH. Ukupno je zaposleno 1.812 osoba, što je 40 zaposlenika ili 2,26% više nego 2018. godine, dužnost je obnašalo 636 državnih odvjetnika i njihovih zamjenika. U spolnoj strukturi državnoodvjetničkih dužnosnika 69,65% su žene, dok u ukupnoj strukturi zaposlenih osoba žene čine 80,57%. U 2019. zaposleno je 16 vježbenika pravne struke.
Analiza podataka o radu državnih odvjetništava u 2019. pokazuje da se broj novih predmeta u odnosu na prethodnu godinu povećao za 19%. Pri tome su u nove predmete uračunati i predmeti u kojima je postupak započeo prije 2013. pa nisu bili upisani u Informacijski sustav CTS.
Nadalje, izložila je da zbirni podatci o kretanju predmeta u državnim odvjetništvima ukazuju na 50.790 neriješenih predmeta na početku godine, 215.688 primljenih predmeta, 266.478 ukupno predmeta u radu, 219.498 riješenih i 46.979 neriješenih predmeta na kraju godine. Indikatori uspješnosti pokazuju pozitivne trendove na svim razinama državnih odvjetništava jer se stopa ažurnosti povećava (CR), a vrijeme trajanja (DT) skraćuje.
Općinska državna odvjetništva zaprimila su 177.229 predmeta, županijska 31.579, USKOK 1.553 i DORH 5.327. Gledano po vrsti predmeta, kaznenih je primljeno 128.851 i riješeno 131.552, građansko-upravnih je primljeno 86.837 i riješeno 87.946. Nadalje, u općinskim državnim odvjetništvima riješeno je 179.437 predmeta, 32.536 u županijskim, 1.626 u USKOKU, te 5.899 u DORH-u. Broj neriješenih predmeta u općinskim državnim odvjetništvima iznosio je 40.940, 3.682 u županijskim, 652 u USKOK-u i 1.705 u DORH-u. Stopa ažurnosti u radu USKOK-a zadržana je na istoj razini od 105%, dok je vrijeme rješavanje skraćeno, stopa ažurnosti u kaznenim predmetima je 102%, dok je u građanskim 101%.
Nadalje, navela je da je tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljeno 35.912 kaznenih prijava protiv poznatih počinitelja (758 prijava više nego 2018.g.) protiv fizičkih osoba 34.747 i protiv pravnih osoba 1.165 kaznenih prijava, pri čemu najviše za kaznena djela protiv imovine, osobne slobode, protiv braka, obitelji i djece, gospodarstva i službene dužnosti. Bez kaznenih prijava protiv maloljetnih osoba, zaprimljeno je ukupno 34.436 prijava, sa neriješenih 12.468 kaznenih prijava iz 2018. u radu je bilo 46.688, riješene su 33.854 prijave, neriješeno je ostalo 12.834 prijava. Od 18.764 podnesenih policijskih prijava odbačeno je 3.478 prijava (18,5%), dok je od 17.148 ostalih kaznenih prijava odbačeno 8.146 (47,5%). Neposredna optužnica podignuta je protiv 13.477 osoba, izdavanje kaznenog naloga zatraženo je u odnosu na 6.185 osoba, rješenje o provođenju istrage doneseno je za 4.169 osoba (što je 450 istraga više u odnosu na prethodnu godinu). U odnosu na 3.412 osoba podignuta je optužnica (458 optužnica više nego 2018. godine), odluke o obustavi i prekidu istrage donesene su u odnosu na 450 osoba. Prvostupanjske presude donesene su u odnosu na 16.299 osoba (14.920 osuđujućih, 897 oslobađajućih, 482 odbijajuće presude).
U nastavku izlaganja, Glavna državna odvjetnica je obrazložila podatke o stanju građanskih i upravnih predmeta, tijekom 2019. godine županijska i općinska državna odvjetništva primila su ukupno 75.552 novih predmeta (5.837 predmeta više nego 2018.), broj sudskih predmeta povećan je za 5.253 predmeta (10,86%), upravnih za 489 predmeta (15,06%), održano je ukupno 30.036 ročišta na kojima je Republika Hrvatska bila zastupana pred općinskim, trgovačkim i upravnim sudovima, te upravnim tijelima. Broj zahtjeva protiv Republike Hrvatske u 2019. nešto je manji u odnosu na ranije godine, s time da je 26,57% zahtjeva riješeno sklapanjem nagodbe, povećan je broj sklopljenih nagodbi u radnopravnim sporovima. Značajno je povećanje vrijednosti tužbenih zahtjeva, zaprimljeni su predmeti u kojima su tužitelji financijske institucije i koji od države traže isplatu naknade štete radi navodne povrede prava EU. U izvještajnom razdoblju općinska državna odvjetništva ukupno su primila 2.524 nova predmeta u postupcima stečaja potrošača, 84 redovna i 2.434 jednostavna stečaja potrošača. Oduzeta imovinska korist u iznosu 20.663.018,59 kuna, manja je za 76,9% u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje, u odnosu na 121 osobu, od čega se 49% odnosi na kaznena djela korupcije a 51% na organizirani kriminal. U izvještajnoj godini sudovi su izdali 429 naloga za provođenje posebnih dokaznih radnji.
U dijelu Izvješća prikazan je rad na pojedinim vrstama predmeta (kaznena djela ratnog zločina, kaznena djela počinjena iz mržnje i govor mržnje, kaznene djela organiziranog kriminaliteta i korupcije, međunarodne arbitraže, pravna mišljenja i dr.) za koje je ocijenjeno da su od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku. Također, u nastavku je obrazložen rad na pojedinim vrstama predmeta iz nadležnosti građansko-upravnih odjela, zastupanje Republike Hrvatske u imovinskim sporovima pred inozemnim sudovima i tijelima, međunarodne arbitraže, prijateljsko rješavanje spora, naglašeno je da su troškovi zastupanja Republike Hrvatske u inozemstvu, uključujući arbitraže i druge inozemne sporove, iznosili 82.759.000,00 kuna, što je čak 80,21% ukupnog proračuna DORH-a koji je iznosio 103.176.931,00 kuna. Pred ICSID-om u 2019. je protiv Republike Hrvatske vođeno osam arbitražnih postupaka i jedan pred UNCITRAL-om, kao najznačajniji postupak po tužbi nizozemskog društva koji je vlasnik hrvatskog društva CityEx, postupak po tužbi nizozemskog društva Amlyn Holding B.V., postupak po tužbi društva Elitech B.V. kao i Golf razvoj, arbitražni postupci koje su pokrenule banke radi navodne štete nastale donošenjem Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama.
Izvješćem su prikazani materijalni i financijski uvjeti za rad državnog odvjetništva, posebno je ukazano na uočene manjkavosti glede smještajnih potreba, komunikacijskih i potreba za IT opremom. Tijekom 2019. godine nastavljeno je opremanje državnih odvjetništava IT opremom za rad na daljinu, iskorak je učinjen u uspostavi e-komunikacije, za dužnosnike i savjetnike osigurani su poslovni digitalni certifikati za potpisivanje odluka/dokumenata klasificiranim elektroničkim potpisom. Sjedište USKOKA preseljeno je u novi odgovarajući poslovni prostor u Vlaškoj ulici 116 u Zagrebu. Međutim, USKOK-ov Odsjek tužitelja i Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, Dubrovniku, Bjelovaru, Šibeniku, Sisku smješteni su u neadekvatnim prostorima, zgrada sjedišta Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, premda novouređena, svojom veličinom i funkcionalnošću nije sasvim odgovarajuća potrebama Kaznenog odjela, neodgovarajući i zapušten prostor Građansko-upravnog odjela Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu ugrožava siguran rad. Istaknut je i problem službenih vozila čiji je prosjek starosti više od 15 godina, računala i softver za internu videokomunikaciju ne podržavaju snimanje za provođenje dokaznih radnji u okviru međunarodne pravosudne suradnje sa zemljama članicama EU-a.
Naposljetku, Glavna državna odvjetnica istaknula je da su u izvještajnom razdoblju odobrena financijska sredstva za rad državnih odvjetništava iznosila 423.346.114,00 kuna, od čega 66,7% čine rashodi za zaposlene, k tome posebno se ističe nezadovoljavajući materijalni status službenika i namještenika, posljedica toga je stalan odljev iskusnog državnoodvjetničkog službeničkog i namješteničkog kadra.
U raspravi je postavljeno pitanje Glavnoj državnoj odvjetnici RH bi li podržala reformu pravosuđa po uzoru na Slovačku u kojoj je osnovan poseban sud i osuđen određeni broj sudaca i visokih dužnosnika, s obzirom na percepciju javnosti o visokom stupanju korupcije u pravosuđu u Republici Hrvatskoj. Istaknuto je kako se stječe dojam da neovisne institucije postupaju i provode određene radnje tek nakon objave informacija u medijima. Osim toga, postavljen je upit ima li Glavna državna odvjetnica saznanja o korupcijskoj aferi u Ministarstvu vanjskih poslova (u vezi postupanja diplomatskog predstavnika RH i nezakonitim isplatama Loreti Bertoša Kušen u Australiji). Glavna državna odvjetnica zamoljena je da provjeri i ispita slučaj gospodina Miroslava Kuljiša.
Glavna državna odvjetnica odgovorila je da je unatoč negativnoj percepciji građana o pravosuđu u Izvješću Europske komisije o vladavini prava za 2020. godinu za Republiku Hrvatsku navedeno kontinuirano ostvarenje dobrih rezultata specijaliziranih ureda glede kaznenog progona koruptivnih kaznenih djela, a unatoč znatnom broju istraga i optužnica DORH i USKOK susreću se sa problemima neučinkovitosti pravosudnog sustava u kojem dugotrajni sudski i žalbeni postupci često sprječavaju okončanje postupka. Naglasila je da 90% istraga završava za 6 mjeseci, unatoč nedostatku ljudskih resursa, pogotovo specijaliziranih financijskih istražitelja, novi način prikazivanja podataka u Izvješću pokazat će stvarne utjecaje državnog odvjetništva u postupku na predmetima, konkretni slučajevi izvan su predmeta Izvješća i nije ih dozvoljeno komentirati. Državno odvjetništvo ima zakonski rok u kojem mora od prikupljanja dokaza podići optužnicu, poznat je samo 1 slučaj prekoračenja roka, interes državnog odvjetništva je vladavina prava i procesuiranje korupcije na svakoj razini, za nerješavanje pojedinih predmeta razlozi su isključivo objektivni.
Nadalje je istaknuto mišljenje da se unatoč rastu broja predmeta ne zapošljava dovoljno novih dužnosnika, visoku starosnu dob zaposlenih imamo i u USKOK-u, većina zaposlenih jesu žene sa nižim primanjima, stoga je postavljeno pitanje postoji li politička volja da se zaposli dovoljan broj stručnih i educiranih dužnosnika i je li Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma dovoljno učinkovit
Glavna državna odvjetnica navela je da su plaće državnih odvjetnika izjednačene sa plaćama sudaca, da se od 2020. godine primjenjuju Okvirna mjerila za rad državnog odvjetništva, te da je u primjeni nova organizacija rada, poslovnik i upisnici. Zbog specifičnosti rada u USKOK-u, unatoč novom prostoru, zbog nedostatka službenika predlaže se za iste određeni dodatak na plaću. Zbog dugotrajnog postupka izobrazbe nedovoljna je zainteresiranost za mjesto zamjenika državnog odvjetnika. Također, naglašeno je da se zbog novih tehnologija danas teže ulazi u trag nezakonito stečenog novca, zbog čega se poseže za pravosudnom suradnjom među članicama EU.
Također, u raspravi je izneseno da unatoč negativnoj percepciji koja postoji u javnosti o radu pravosudnih institucija postoji značajan broj ljudi koji poštuje njihov rad, koji je težak, unatoč tome što nije vidljiv, stoga se vidi napredak i u radu državnog odvjetništva. Izvješće je opširno i detaljno, analitički vrlo dobro prikazuje usporedive podatke, koji ukazuju na pozitivne rezultate rada, na negativnu percepciju utječu i paušalne izjave u medijima kojima se javnost fokusira na pojedinačne slučajeve, iako je poznato da se nepravilnosti u radu sankcioniraju stegovnim postupcima. Istaknuto je da sve institucije trebaju razvijati sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom, te da bi Izvješće trebalo sadržavati podatke o broju osoba s invaliditetom koje su zaposlene u sustavu državnog odvjetništva.
Osim toga, ukazano je da u istragama sudjeluje velik broj ljudi i podaci dospijevaju u javnost, što ima negativan utjecaj i na rad samog državnog odvjetništva, s tim u vezi postavljeno je pitanje koje se mjere poduzimaju da bi se to spriječilo. Također, ukazano je na problem koji u radu državnog odvjetništva stvara velik broj anonimnih kaznenih prijava građana, a postavljeno je i pitanje kolika je uspješnost odvjetništva u stvarnom oduzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i kakva je suradnja odvjetništva i porezne uprave. Zamoljena je Glavna državna odvjetnica da komentira inicijativu predsjednika Vrhovnog suda RH na suradnji u vezi učinkovitog postupanja sudaca.
U odgovoru je istaknuto što se tiče podataka o kaznenim postupcima koji dospijevaju u javnost, u medijima se često komentira način rada državnog odvjetništva, iako je poznato da rješenje o pokretanju istrage sadrži činjenice i dokaze dostavlja se okrivljeniku ili okrivljenicima i braniteljima, na rješenje se može izjaviti žalba. Značajan je i broj ljudi koji ima uvid u cjelokupni sadržaj pravomoćnog rješenja o provođenju istrage, sadržaj mjera dostupan je i ostvarivanjem prava na uvid u spis predmeta. U odnosu na odbačaj kaznenih prijava istaknuto je da znatan broj prijava ne sadrži elementarno naznaku osnovane sumnje na počinjenje djela i kvalifikaciju djela, dok se u ostalim odbačajima daje uputa odvjetništva oštećeniku. Glavna državna odvjetnica odgovorila je da je podržala inicijativu predsjednika Vrhovnog suda RH.
Postavljeno je pitanje hoće li državno odvjetništvo poduzeti radnje zbog neisplate plaća radnicima (tvrtke Brodotrogir), kao i pitanje što državno odvjetništvo poduzima u rješavanju i procesuiranju ratnih zločina.
U odgovoru je izneseno da je neisplata plaća bez opravdanog razloga kazneno djelo, međutim da bez konkretnih podataka državno odvjetništvo ne može postupati, dok su očekivanja javnosti da državno odvjetništvo riješi problem. U pogledu ratnih zločina na predmetima rade četiri specijalizirana državna odvjetništva, da je protekom vremena sve teže postupati, velik broj počinitelja je nedostupan, unatoč problemu sa izručivanjem, sve više se primjenjuje i suđenje u odsutnosti.
Predstavnik Vlade predlaže da se prihvati Izvješće, smatra da je formalno i sadržajno kvalitetno, pripremljeno po najvišim standardima i ukazuje na rast kvalitete rada, te da će se boljim zakonodavnim okvirom postići učinkovitiji rad.
Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe sa šest ( 6) glasova „za“, četiri ( 4) glasa „protiv“ je predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka
Prihvaća se Izvješće Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2019. godini
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić v.r.