Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 20. svibnja 2021. razmotrio je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela pučka pravobraniteljica aktom od 31. ožujka 2020. godine.
Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela, provedena je objedinjena rasprava o Izvješćima pučke pravobraniteljice za 2018., 2019. i 2020. godinu.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa:022-03/20-12/56, Urbroj:50301-21/22-20-28 od 24.09.2020.
Zamjenica pučke pravobraniteljice obrazložila je ukratko Izvješće za 2019. godinu, koje je pripremljeno u skladu sa Zakonom o pučkom pravobranitelju, Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o Nacionalnom preventivnom mehanizmu te prvi puta prema Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, nakon što je u srpnju 2019. pučki pravobranitelj postao tijelo nadležno za vanjsko prijavljivanje. Izvješće donosi analizu i ocjenu stanja zaštite prava i sloboda u Republici Hrvatskoj, pripremljeno je na temelju 5.009 predmeta i sadrži 133 preporuka nadležnim tijelima. Kao glavne sustavne probleme istaknula je teško imovinsko stanje građana, nedostatak informacija o pravima i nepovjerenje u institucije.
Od 2.446 novih pritužbi pristiglih tijekom izvještajnog razdoblja, najviše ih je zaprimljeno u području zdravstva (282), diskriminacije (270) te radnih i službeničkih odnosa (268), zatim pravosuđa (219) i od osoba lišenih slobode (193). Najveći porast broja pritužbi zabilježen je u području obiteljskog prava, i to čak 103% u odnosu na 2018.
Iz područja pravosuđa građani su u pritužbama ukazivali na neusklađenost sudske prakse, broj pritužbi na neriješene predmete i trajanje postupaka je smanjen. Tijekom 2019. zaprimljeno je 219 pritužbi što je za 22,06% manje nego 2018. Od tog broja, 84 pritužbe odnosile su se na rad sudova, najčešći razlozi obraćanja bili su nezadovoljstvo načinom vođenja sudskog postupka i donesenim odlukama, potom dugotrajnost postupka, neusklađenost sudske prakse, nedostatno obrazložene odluke.
Nadalje, zaprimljeno je 82 pritužbi na rad državnog odvjetništva, što je 6,49% više nego u 2018., najviše zbog neobavještavanja građana o poduzetim radnjama povodom njihove prijave. Na rad odvjetnika i HOK-a zaprimljene su tek tri pritužbe, 75% manje u odnosu na 2018., na rad javnih bilježnika zaprimljena je tek jedna pritužba.
U izvješću je posebno ukazano na nedovoljno učinkovit sustav besplatne pravne pomoći zbog nedostatnog financijskog izdvajanja za pružatelje i nedovoljne informiranosti građana, Tijekom 2019. pučka pravobraniteljica je zaprimila 50% više pritužbi nego 2018. zbog (ne)ostvarivanja pomoći, radi poteškoća prilikom angažiranja odvjetnika i dugotrajnosti rješavanja zahtjeva za sekundarnom pomoći. Također, pojedini upravni odjeli u županijama (UOŽ) nepravovremeno rješavaju zahtjeve, a građani zbog neinformiranosti prekasno predaju zahtjeve. Odvjetnici nerijetko odbijaju stranke upućene kroz sustav osobito u predmetima koji se vode na područjima izvan sjedišta njihovog ureda zbog neisplate putnih troškova.
Vezano za sustav podrške žrtvama i svjedocima, pojedine mjere još nisu zaživjele, nisu osnovani odjeli za podršku na preostalim županijskim sudovima, u praksi nisu postignuti zadovoljavajući standardi podrške i zaštite. Ministarstvu pravosuđa pućene su preporuke da putem medija, javnih promotivnih aktivnosti i letaka informira građane o mogućnostima ostvarivanja besplatne pravne pomoći i izradi model višegodišnjeg programskog financiranja pružatelja primarne pravne pomoći, a Hrvatskoj odvjetničkoj komori da ažurira liste odvjetnika na područjima JLP(R)S za pružanje sekundarne besplatne pravne pomoći. Ministarstvu pravosuđa dana je i preporuka da osnuje odjele za podršku žrtvama i svjedocima na sudovima na kojima još nisu ustrojeni.
Na području zaštite od diskriminacije još uvijek je nizak broj osuđujućih i pravomoćnih presuda, stoga je potrebno nastaviti jačati stručne kapacitete svih sudionika sudskih postupaka vezanih uz diskriminaciju te podizati razinu svijesti građana o njezinoj zabrani. Tijekom 2019. sudovi su postupali u gotovo jednakom broju građanskih predmeta vezanih uz diskriminaciju, u usporedbi s 2018. povećan je broj prekršajnih predmeta vezanih uz diskriminaciju. Najviše postupaka pokrenuto je zbog uznemiravanja (85) te spolnog uznemiravanja (5), nacionalno podrijetlo je, kao i prethodnih godina, uvjerljivo najčešća diskriminacijska osnova, slijede rasa ili etnička pripadnost ili boja kože te spol. Broj postupaka povodom kaznenih djela vezanih uz diskriminaciju je u kontinuiranom porastu, najčešće počinjeno kazneno djelo jest spolno uznemiravanje, a slijedi javno poticanje na nasilje i mržnju. Stoga su Pravosudnoj akademiji upućene preporuke da u okviru programa cjeloživotnog stručnog usavršavanja, za pravosudne dužnosnike provodi edukacije o europskoj i nacionalnoj antidiskriminacijskoj sudskoj praksi, a Hrvatskoj odvjetničkoj komori, da provodi edukacije odvjetnika o primjeni hrvatskog i europskog antidiskriminacijskog prava. Nadalje, preporuka je Ministarstvu pravosuđa da vodi evidencije o upravnim sporovima vezanim uz diskriminaciju, diskriminacijskim osnovama, načinu okončanja spora te njegovom trajanju.
U zatvorskom sustavu tijekom 2019. postupalo se u 203 predmeta, dano je 35 upozorenja, preporuka i prijedloga, u 25 slučajeva provedeni su ispitni postupci na teretnu. Najčešći razlog prituživanja je zdravstvena zaštita, a potom uvjeti smještaja, postupanje službenika i korištenje pogodnosti. Zatvorenici su se učestalo obraćali i zbog neučinkovitosti pravnih sredstava te zamolbama za pomoć u vezi premještaja, u odnosu na prethodno razdoblje porastao je broj pritužbi zbog neupućivanja na specijalističke preglede ili na nepostupanje po preporukama specijalista. Prenapučenost zatvorskog sustava posljednje je četiri godine u porastu, u samo tri od ukupno 14 zatvora u zatvorenim je uvjetima popunjenost bila manja od 100%, dok je u šest bila iznad 120%. Sanitarni čvorovi i nadalje nisu u svim kaznenim tijelima odvojeni od ostatka prostorije, primjerice u Zatvoru u Zagrebu, što ne omogućava privatnost, a u pojedinim je slučajevima i ponižavajuće. U pojedinim kaznenim tijelima tuševi nisu odvojeni pregradama pa zatvorenicima nije osigurana privatnost tijekom tuširanja. Uz prenapučenost, na uvjete smještaja uvelike utječe starost i derutnost zgrada. Također, nedostatak službenika negativno se odražava na stupanj poštivanja ljudskih prava osoba lišenih slobode. Službenicima tretmana i službenicima na pravnim poslovima najveći su problemi nedostatak odgovarajuće opreme i sredstava za rad, previše administrativnih poslova te odnos zatvorenika prema službenicima, odnosno nedovoljna zaštita službenika od prijetnji zatvorenika. Trend porasta primjene posebnih mjera održavanja reda i sigurnosti i sredstava prisile nastavljen je i u 2019. Neujednačeno se postupa prilikom primjene posebnih mjera održavanja reda i sigurnosti, što se negativno odražava na prava zatvorenika. Određena unaprjeđenja uvjeta smještaja, poput 50 novih mjesta u Kaznionici u Požegi, svakako su pozitivna, no u brojnim kaznenim tijelima osobe lišene slobode borave u uvjetima koji nisu usklađeni sa zakonskim i međunarodnim standardima, a u nekim su slučajevima opasni za zdravlje i ponižavajući.
U raspravi je istaknuto da se izvješća o radu pučke pravobraniteljice raspravljaju s vremenskim odmakom, iako su sadržajni dokumenti čije su preporuke u velikom dijelu implementirane, predloženo je da se sva tri izvješća prime na znanje.
Drugi prijedlog koji je iznesen temelji se na zahtjevu redovite rasprave o izvješću u godini podnošenja, jer se u protivnom šalje loša poruka javnopravnim i drugim tijelima o postupanju, kako se građanima kroz pritužbe pučkoj pravobraniteljici osigurava pomoć u ostvarivanju određenih prava, predloženo je da sva tri izvješća prihvate.
Nakon rasprave Odbor za pravosuđe je sa 6 (šest) glasova „za“ i 2 (dva) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:
Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. godinu prima se na znanje
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić