Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 3. prosinca 2020. godine razmotrio je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktom od 27. travnja 2020. godine.
Odbor je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/20-12/91, URBROJ: 50301-21/06-20-8 od 30. studenoga 2020., Vlada RH daje pozitivno mišljenje na Izvješće i predlaže Hrvatskom saboru da Izvješće prihvati.
U uvodnom izlaganju predsjednik Vrhovnog suda RH izvijestio je da Izvješće sadrži opće podatke o pravosudnim tijelima, brojno stanje pravosudnih tijela, brojno stanje kadrova u pravosudnim tijelima, podatke o radu sudova kao što su podaci o kretanju broja predmeta u sudovima (broj primljenih, riješenih i neriješenih predmeta) i podatke o trajanju sudskih postupaka u pojedinim vrstama predmeta. Mrežu sudova čini 66 sudova (34 općinska, 9 trgovačkih, 4 upravna, 15 županijskih te Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske), sa 70 stalnih službi općinskih sudova, 3 stalne službe trgovačkih sudova i 4 stalne službe županijskih sudova. U svim sudovima na dan 31. prosinca 2019. bilo je ukupno zaposleno 8.305 zaposlenih, što predstavlja smanjenje od 0,2% u odnosu na prethodnu godinu. U 2019. godini dužnost je obnašalo 1.712 pravosudnih dužnosnika, od čega je najveći broj na općinskim sudovima 1.046, na županijskim sudovima 379, na trgovačkim sudovima 119. Po spolnoj strukturi pravosudnih dužnosnika veći je udio žena (71%). U 2019. godini zaposleno je 56 vježbenika pravne struke, najviše na općinskim sudovima (45). Broj službenika na administrativnim, materijalno-financijskim i stručnim poslovima iznosio je 5.195 od čega gotovo 91% čine žene. Izvješće sadrži i dobnu strukturu zaposlenih u pravosuđu.
U pogledu sporog napredovanja sudaca radi ograničenog broja, izneseno je da se razmatra mogućnost rangiranja sudaca prvog stupnja, a sve u cilju ostanka iskusnih sudaca.
Prema podacima sudova u sudskoj upravi je u 2019. bilo ukupno zaprimljeno 75 580 predmeta sudske uprave, u odnosu na činjenicu da se u 2019. godini pred sudovima vodilo 1.696.778 postupaka, primjedbe stranaka odnosile su se na 0,32% svih predmeta u radu. Tijekom 2019. viši sudovi proveli su proveli su ukupno 44 nadzora nad nižim sudovima. U pravilu su predmet nadzora bili kontrola rješavanja starih spisa, uvid u rad sudaca, sudskih savjetnika, kontrola ravnomjerne opterećenosti sudaca, nadzor zastara u kaznenim predmetima, kontrola eSpisa, praćenje postupanja po predstavkama, suđenja u razumnom roku i dr.
U izvještajnom razdoblju zaprimljeno je 1.289.716 predmeta ili 11% više u odnosu na 2018., od ukupnog broja primljenih predmeta njih 96.041 odnosi se na predmete zaprimljene nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača. Ukupan broj predmeta u radu povećao se za 4%, broj neriješenih predmeta povećan je u odnosu na prethodnu godinu i to za 18%. Za napomenuti je da su općinski sudovi u 2019. zaprimili značajan broj parničnih predmeta u povodu tužbi banaka zbog kredita u švicarskoj valuti, a povećan je i broj predmeta na Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske radi izmjene Prekršajnog zakona i vraćanja u nadležnost odlučivanja o prigovorima protiv prekršajnih naloga. Smanjen je broj neriješenih predmeta trgovačkih, upravnih, županijskih sudova, Visokog trgovačkog suda RH te Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Stopa ažurnosti u 2019. od 98% je na zadovoljavajućoj razini s obzirom na povećani priljev predmeta. Vrijeme trajanja sudskih postupaka u 2019. je nešto dulje u odnosu na 2018. i iznosi 134 dana. U proteklom trogodišnjem razdoblju u strukturi neriješenih predmeta smanjen je broj predmeta starijih od 7 godina (u 2019. iznosio je 7%), značajan je pad broja neriješenih predmeta starih od tri do sedam godina. Tijekom 2019. svi općinski sudovi zaprimili su ukupno 887.136 predmeta, riješili su 853.825 predmeta, ostalo 323.325 neriješenih predmeta, što ukazuje na lošije rezultate u odnosu na prethodno godine. Županijski sudovi zaprimili su 92.282 predmeta, riješili 97.862 predmeta, neriješenih predmeta 37.550 predmeta, što je najmanji broj u proteklom periodu. Visoki prekršajni sud RH zaprimio je 13.554 predmeta, riješio 11.743, neriješenih 11.311, što je povećanje od 19% u odnosu na prethodnu godinu. Trgovački sudovi zaprimili su 165.677 predmeta, riješili 169.968 predmeta, ostalo neriješenih 24.884 predmeta, što je smanjenje u odnosu na prethodne godine. Upravni sudovi zaprimili su ukupno 13.034 predmeta, riješili 14.178 predmeta, ostalo neriješenih 7.278, što ukazuje na zadovoljavajuću razinu ažurnosti. Visoki upravni sud RH zaprimio je 6.331 predmet, riješio 5.770 predmeta, ostalo 3.324 neriješenih predmeta, što je povećanje broja neriješenih predmeta, koje je posljedica proširene mogućnosti izjavljivanja žalbe protiv odluka prvostupanjskih sudova. Tijekom 2019. Vrhovni sud RH zaprimio je 8.172 predmeta, riješio 9.125 predmeta a ostalo je neriješeno 13.967 predmeta, čime je ostvarena visoka stopa ažurnosti.
Analiza rada sudova u rješavanju starih predmeta u kojima postupak traje preko 10 godina u odnosu na općinske, trgovačke, županijske sudove i Visoki Trgovački sud RH, pokazuje da je u 2019. bilo ukupno u radu 23.943 starih predmeta, od čega su sudovi riješili 15.761 predmet, dok je neriješeno ostalo 8.176 predmeta, čime je broj starih predmeta smanjen za 11%.
Ukupno planirana proračunska sredstva za sudove u 2019. godini iznose 1.318.948.055,00 kuna, od čega 80% jesu sredstva za plaće zaposlenih, u ostalim rashodima značajna je stavka na uslugama poput vještačenja. Izvješće uz pregled proračunskih sredstava sadrži i potrebe sudova, što se vidi iz tablica 81.- 83. Izvješća, osobito u dijelu potreba za informatičkom opremom. U svim sudovima na dan 31 prosinca 2019. ima ukupno 1683 sudnice, te 2440 ostalih ureda. Sudovi su iskazali potrebe za dodatnim sudnicama, najveće potrebe iskazali su općinski sudovi (175 sudnica i 151 ured). Većina sudova radi u prostorima koji su u vlasništvu Republike Hrvatske, a značajna sredstva izdvajaju se za najam prostora u 2019. ta sredstva iznose 4.722.173,30 kn, najveći iznos najamnine plaćen je za općinske sudove i Općinski prekršajni sud u Zagrebu.
U dodatku Izvješća sadržani su i podaci o radu Državnog sudbenog vijeća. U 2019. godini Državno sudbeno vijeće ukupno je imenovalo 18 predsjednika sudova, imenovalo 45 sudaca, pokrenulo 12 stegovnih postupaka (izrečene kazne: 2 ukora, 2 razrješenja, 5 novčanih kazni, 2 odluke o obustavi, 1 zahtjev odbijen), razriješilo 57 sudaca.
Izvješće sadrži prijedloge i preporuke u odnosu na redefiniranje mreže i vrste sudova, plaće sudaca sudova drugog stupnja, plaće sudaca Visokog kaznenog suda, donošenje Zakona o dostavi, povećanje plaća sudskih službenika i namještenika i dr.
U raspravi je postavljeno pitanje o kretanju neriješenih predmeta na Vrhovnom sudu RH uzimajući podatak za 2019. godini u odnosu na ranije godine. U odgovoru je izneseno kako se broj predmeta smanjuje po godinama u 2015. je iznosio (18.227 predmeta), u 2016. (17.104 predmeta), u 2017. (17.444 predmeta), u 2018. (14.926 predmeta) i u 2019. (13.967 predmeta).
Nadalje, izneseno je da u javnosti prevladava negativna percepcija o radu pravosuđa, da je u ocjenama javnosti prisutno nepoznavanje sustava, da se na temelju pojedinačnih slučajeva daje ocjena sustava, s tim u vezi zamoljen je predsjednik Vrhovnog suda da iznese svoje promišljanje kako mijenjati stvari u pogledu percepcije javnosti. Predsjednik Vrhovnog suda smatra da je važno u ocjenama razdvojiti ocjene o radu sudova od drugih pravosudnih tijela poput Državnog odvjetništva RH. Smatra kako bi se javnost trebala informirati na temelju provedenih istraživanja, istraživanja koja sadrže odgovore na konkretna pitanja i koja sadrže podatke o ciljanim skupinama.
Također, istaknuto je da Izvješće sa svim pokazateljima ukazuje da nema poremećaja u radu pravosudnih tijela. U odnosu na prijedloge i preporuke iz Izvješća sadržane u t. 10. postavljeno je pitanje na koji će se način planirati i provoditi edukacija pravosudnih dužnosnika u uvjetima pandemije COVID-a 19. U odgovoru je istaknuto da Pravosudna akademija kontinuirano provodi on-line edukacije. Uz preporuku iz točke 10. izneseno je da nije neophodno donošenje posebnog zakona jer se pravosudni sustav dobro prilagodio nastaloj situaciji, sustavno se provode mjere, potrebno je ojačati on-line rasprave. U suradnji s predsjednikom Visokog trgovačkog suda RH priprema se poseban vodič za rasprave vodeći računa o poštivanju načela postupka.
U raspravi je postavljeno pitanje u kojoj će mjeri početak tada Visokog kaznenog suda utjecati na rad Vrhovnog suda RH u njegovoj zadaći ujednačavanja sudske prakse. U odgovoru je izneseno da će rad Visokog kaznenog suda olakšati rad Vrhovnog suda RH u razmatranju pitanja koja se odnose na drugostupanjsko sudovanje u svrhu ujednačavanja sudske prakse.
Osim toga, postavljen je upit što se može učiniti u kaznenim predmetima za teža kaznena djela kako ne bi došlo do zastare postupka, ili da se ne dogode okolnosti nedostupnosti okrivljenika u velikim predmetima. U odgovoru je istaknuto da takvih predmeta ima 377, da se predmeti trebaju okončati unutar zakonom propisanih rokova, da Zakon o kaznenom postupku dozvoljava iznošenje istih prigovora više okrivljenika, da je potrebno povećati broj sudaca u predmetima prvog stupnja, da je važno pravovremeno razmotriti prijedloge mjera zadržavanja okrivljenika.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka
Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2019. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić