Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 15. prosinca 2020. razmotrio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO“), s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. prosinca 2020. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je od 2017. na snazi Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja, koja predviđa osnivanje Ureda neovisnog tijela Europske unije zaduženog za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica protiv počinitelja kaznenih djela protiv financijskih interesa Europske unije na temelju Direktive (EU) Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima te kaznenih djela koja su s njima povezana. Ured se ustrojava na središnjoj i decentraliziranoj razini. Središnju razinu čini središnji ured u Luxembourgu, a čine ga Glavna europska tužiteljica i njezini zamjenici, po jedan europski tužitelj iz svake od 22 države članice koje sudjeluju u mehanizmu pojačane suradnje, upravni direktor, stalna vijeća te Kolegij. Decentralizirana razina sastoji se od delegiranih europskih tužitelja koji su smješteni i djeluju u svojim državama članicama, oni su sastavni dio Ureda, ali su i dalje na operativnoj razini integrirani u svoje nacionalne pravne sustave i strukture tužiteljstva. Kako Republika Hrvatska sudjeluje u mehanizmu pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda, potrebno je prije početka operativnog rada stvoriti zakonske pretpostavke za prilagodbu nacionalnog pravnog poretka zahtjevima Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, koja je izravno primjenjiva. Unatoč izravnoj primjenjivosti Uredbe i nadređenosti nacionalnom pravnom poretku, analiza je ukazala na potrebu da se pojedina pitanja precizno reguliraju nacionalnim provedbenim propisom.
Ovaj prijedlog uključuje sva pitanja organizacijske i procesne naravi i stvara nužne preduvjete za uspostavu okvira za rad Ureda europskog javnog tužitelja u Republici Hrvatskoj. Stoga, ovim Prijedlogom predviđa se postojanje nove kategorije ovlaštenih tužitelja, radi se o delegiranim europskim tužiteljima koji će biti aktivni članovi sustava državnog odvjetništva u RH, integrirani u strukturu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, zaduženi za istrage i kazneni progon u predmetima iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja. Osim toga, predlaže se propisati stvarnu i mjesnu nadležnost i sastav suda pred kojim će delegirani europski tužitelji postupati u predmetima iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja. Predlaže se uspostaviti stvarnu i mjesnu nadležnost samo jednog suda-Županijskog suda u Zagrebu, iznimku čine kazneni predmeti maloljetnika i mlađih punoljetnika iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja, u kojima će suditi sudovi za mladež. Predlaže se urediti položaj i ovlasti delegiranih europskih javnih tužitelja u okviru kaznenog postupka u predmetima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda, delegirani tužitelj smatra se ovlaštenim tužiteljem kojem pripadaju sve procesne ovlasti i dužnosti po Zakonu o kaznenom postupku, Zakonu o USKOK-u u predmetima za kaznena djela iz članka 21. Zakona o USKOK-u. Također, ovlasti i dužnosti višeg državnog odvjetnika propisane Zakonom o kaznenom postupku u predmetima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja predlaže se dodijeliti Uredu europskog javnog tužitelja. Predlaže se da nacionalno tijelo za izvršavanje određenih propisanih zadaća bude Glavni državni odvjetnik RH kao nadležno tijelo za rješavanje sukoba interesa između nacionalnog tužiteljstava i Ureda europskog javnog tužitelja. Predlaže se ovlast Glavnog europskog tužitelja za pokretanje stegovnog postupka pred Državnoodvjetničkim vijećem zbog počinjenog stegovnog djela delegiranog europskog tužitelja.
Za provedbu Zakona osigurana su sredstva u okviru financijskog plana Ministarstva pravosuđa i uprave i na glavi USKOK-a.
Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO“)
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić