Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 11. studenoga 2020. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcije za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. listopada 2020. godine.
Odbor je u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio Prijedlog u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora, Odbor za pravosuđe proveo je objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu i Konačnog prijedloga zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu.
Predstavnik predlagatelja u uvodnom izlaganju istaknuo je da je kretanje državnog proračuna u razdoblju 2021. određeno očekivanim oporavkom gospodarske aktivnosti, predviđenim rastom BDP-a od 5%, uzimajući u obzir učinke najavljenih poreznih izmjena u okviru poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost i poreza na dohodak i uzimajući okolnosti vezane za epidemiju COVID-a 19. Značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstava iz EU fondova. U fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstva iz novog instrumenta EU Nove generacije, koja će se usmjeriti za pomoć u likvidnosti gospodarstva, za očuvanje i potporu otvaranja radnih mjesta te za jačanje oporavka gospodarstva kroz razvojne, strateške i reformske projekte, za što je predviđeno 6 milijardi eura bespovratnih sredstava do kraja 2026. U proračunu su projicirana i sredstva iz Fonda solidarnosti EU za financiranje dijela obnove javne infrastrukture, obrazovne, zdravstvene i kulturne, oštećene u potresu.
Ukupni prihodi proračuna u 2021. planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, za 2022. u iznosu 152,7 milijardi kuna, za 2023. prihodi su projicirani u iznosu od 152,9 milijardi kuna.
Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 157,9 milijardi kuna, što je 7,2% ili 10,6 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun RH za 2020.
Manjak državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji u 2021. projicira se na razini od 12,2 milijarde kuna ili 3,1% BDP-a, što uključuje kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, plaće korisnika državnog proračuna, indeksaciju mirovina, uplate Europskoj uniji i dr.
Predstavnik ministarstva obrazložio je prijedlog proračuna u okviru Razdjela 109 Ministarstva pravosuđa i uprave, koji obuhvaća 19 proračunskih glava unutar kojih funkcionira 138 proračunskih korisnika, planiranog u iznosu 3.333.234.502 kuna, ocijenivši da je predloženi proračun uravnotežen i dijelom razvojan s obzirom da se nastavljaju sve započete aktivnosti i investicije. Ministarstvo je osiguralo nastavak rekonstrukcije i adaptacije zgrada pravosudnih tijela iz zajma Svjetske banke za obnovu i razvoj, uređenja i opremanja pravosudnih tijela, razvoja i održavanja informacijskog sustava, aktivnosti u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, aktivnosti Projekta energetske obnove zgrada i pravosudnih i kaznenih tijela.
U raspravi je postavljeno pitanje je li Ministarstvo pravosuđa i uprave u proračunu planiralo sredstava za prijam potrebnog broja vježbenika u pravosudnim tijelima. U raspravi je izneseno i mišljenje da je Prijedlog proračuna s obzirom na posljedice pandemije COVID-a 19 realan, isto tako da se u području pravosuđa i uprave nastavljaju aktivnosti od investicija u izgradnju, obnovu, održavanje i opremanje zgrada, kao i započeti projekti poput integriranog sustava zemljišnih knjiga.
U odgovoru predstavnik ministarstva iznio je da su Prijedlogom proračuna predviđena sredstva zapošljavanja u pravosudnim tijelima, Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“, jednim (1) glasom „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Državni proračun Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcije za 2022. i 2023.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić