Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 28. travnja 2022. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 264, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. ožujka 2022. godine.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja u uvodnom je izlaganju naglasio da se ovim izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (ZPP-a) nastoji unaprijediti sustav građanskopravne zaštite, osigurati provedba propisa Europske unije te digitalizirati pravosuđe. U okviru financijskih sredstava Europske unije nastao je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. koji obuhvaća reformu „Povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana“ te predviđa daljnju digitalizaciju pravosuđa i uvođenje procesnih instituta radi ubrzanja parničnog postupka. Predmetnim izmjenama i dopunama provode se reformske mjere C2.5. R1 - Povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana iz Nacionalnog plana, koje se odnose na održavanju ročišta na daljinu, uvođenju obveznog tonskog snimanja rasprave, uređenju postupka u sporovima male vrijednosti kao u pravilu pisanog postupka i propisivanju rokova za okončanje postupka na pojedinoj instanci suđenja.
Radi koncentracije sudskog postupka i jačanja procesne discipline stranaka uvodi se obvezno tonsko snimanje ročišta, detaljnije se uređuje ročište na daljinu i uvodi se plan upravljanja postupkom. U postupcima u sporovima male vrijednosti dokazivanje se u najvećoj mjeri provodi uvidom u isprave, iznimno saslušanjem stranaka ili svjedoka, održavanje ročišta u ovoj vrsti postupaka samo u iznimnim slučajevima utjecati će na brže rješavanje predmeta i smanjenje troškova postupka. Propisuju se rokovi u kojima prvostupanjski i drugostupanjski sudovi moraju okončati postupak, te u kojima Vrhovni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o prijedlogu za dopuštenje revizije i odluku o reviziji.
Nadalje, radi sprječavanja pojave ''odluka iznenađenja'' preinačenih po žalbi, propisuje se da sud ne može svoju odluku utemeljiti na pravnoj ocjeni spora koja je bitno različita od pravne ocjene o kojoj se u postupku raspravljalo i koju savjesna i brižljiva stranka nije mogla razumno predvidjeti. Radi veće izvjesnosti postupka strankama se omogućuje da se izjasne o pravnim shvaćanjima suda o mjerodavnom pravu za bit stvari. Uvodi se Plan upravljanja postupkom te odredbe o nezakonitom dokazu. Mijenjaju se odredbe o revizijskom postupku na način da se isti uvijek pokreće prijedlogom za dopuštenje revizije. Kako bi se potaknulo korištenje instituta oglednog postupka propisuje se da se ogledni postupak može pokrenuti na prijedlog suda, stranaka i umješača, pojednostavljen je sam postupak pokretanja i proširen sastav vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji odlučuje u oglednom postupku.
U vezi s usklađivanjem propisa s pravnim poretkom Europske unije, ovim izmjenama i dopunama osigurava se provedba Uredbe (EU) br. 2020/1784 o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima (dostava pismena) te Uredbom (EU) br. 2020/1783 o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (izvođenje dokaza).
U raspravi je istaknuto da će predložene izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku doprinijeti većoj učinkovitosti postupka, osobito u pogledu ubrzanja. Zamjenica pučke pravobraniteljice dodatno je obrazložila mišljenje o Prijedlogu zakona prethodno dostavljeno Odboru.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7 ) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić