Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 12. travnja 2023. razmotrio je Prijedlog zakona o mirnom rješavanju sporova, prvo čitanje P.Z.E. br.469, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. ožujka 2023. godine.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da je mirenje kao način rješavanja sporova regulirano općim zakonskim okvirom koji obuhvaća Zakon o mirenju iz 2011. godine i Zakon o parničnom postupku, međutim u praksi primjena instituta mirenja nije dostatna, povjerenje građana u mirenje kao način rješavanja sporova također nije dovoljno, sustav mirenja nije ujednačen, a institucije nisu nepovezane.
Slijedom navedenih razloga pristupilo se donošenju novog zakona u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kojim se osigurava provedba reformske mjere C2.5. R1 – povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana, u dijelu koji se odnosi na reformu instituta mirenja.
Prijedlogom zakona želi se olakšati pristup mirenju i sporazumnom rješavanju sporova, u svrhu izbjegavanja nepotrebnog pokretanja sudskih postupaka. U odnosu na sadašnju strukturu, mirenje može biti sudsko ili izvansudsko, kada se provodi pred institucijama za mirenje, kao što su centri za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj odvjetničkoj komori, Hrvatskoj obrtničkoj komori, Hrvatskoj udruzi za medijaciju i dr. Izmiritelje se određuje kao osobe koje na temelju sporazuma stranaka provode postupak mirenja, a Pravilnikom o registru izmiritelja i standardima za akreditiranje institucija za mirenje i izmiritelja omogućen je dobrovoljan upis u Registar izmiritelja, nakon osnovne obuke i dobivanja certifikata od akreditirane institucije i upisa u Registar, u pravnom prometu predstavljali bi se kao registrirani izmiritelji. Nadalje, propisuje se osnivanje Centra za mirno rješavanje sporova koji će poticati mirno rješavanje sporova, davati suglasnost institucijama za mirno rješavanje sporova i suglasnost na programe edukacije, provoditi stručno osposobljavanje i usavršavanje medijatora, te voditi Registar medijatora i objavljivati informacije o mirnom rješavanju sporova, a moći će se uključiti i u poticanje drugih metoda autonomnog rješavanja sporova. Sam pojam mirnog rješavanja sporova definira se široko i obuhvaća medijaciju, zakonom uređene pregovore i druge alternativne načine rješavanja sporova. Pokušaj mirnog rješenja spora postaje procesna dužnost stranaka prije pokretanja parničnog postupka radi naknade štete i izričito se propisuje da troškovi medijacije koja nije dovršena sklapanjem nagodbe ulaze u parnične troškove, rok za rješenje spora je 60 dana. Sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske, očekivani početak rada Centra za mirno rješenje sporova kao javne ustanove i tri podružnice je lipanj 2023.
U raspravi je postavljeno pitanje o broju postupaka koji su uspješno završeni mirenjem, u slučaju kada je zakonom propisano obligatorno provođenje postupka mirenja prije pokretanja sudskih postupaka. Predstavnik predlagatelja naglasio je da podacima o broju postupaka koji su uspješno završili mirenjem raspolaže državno odvjetništvo, unatoč nepovjerenju građana koje postoji prema ovakvom načinu rješavanja sporova, posljednjih desetak godina zabilježen je porast broja postupaka koji su riješeni mirnim putem.
Nakon rasprave, Odbor je sa šest (6) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:
1.Prihvaća se Prijedlog zakona o mirnom rješavanju sporova.
2.Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić