Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 1. lipnja 2023. razmotrio je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica aktom od 31. ožujka 2022. godine.
Odbor je Izvješće raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/22-12/33, URBROJ: 50301-21/22-22-17 od 9. lipnja 2022. godine.
U uvodnom izlaganju pučka pravobraniteljica naglasila je da Izvješće sadrži analizu i ocjenu stanja zaštite ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj i pojavnih oblika povreda prava pojedinaca ili pojedinih društvenih skupina, slijedom čega je dano 156 preporuka usmjerenih na otklanjanje uočenih nedostataka i nepravilnosti.
Tijekom izvještajnog razdoblja postupalo se u 5.769 predmeta, što je povećanje od 18% u odnosu na prethodno razdoblje. U području pravosuđa zaprimljeno je 245 pritužbi, od toga 107 se odnosilo na rad sudova, najčešće zbog navodne zlouporabe ovlasti, dugotrajnosti sudskih postupaka, načina vođenja sudskih postupaka i nezadovoljstva sudskim odlukama, tražila se i pravna pomoć radi nezadovoljstva odbijanjem zahtjeva za izuzeće suca, prijavljivanja neetičkog ponašanja suca, podnošenja zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka protiv suca i slično.
Vezano za ovrhe i stečajeve, zaprimljeno je 79 pritužbi, u kojima ovršenici traže pravnu pomoć, iznose nezadovoljstvo sudskim odlukama, osobito u postupcima ovrhe na nekretninama, u slučajevima odbijanja prijedloga za odgodu ovrhe ili izuzeće suca te u slučajevima prisilnog iseljenja.
Iz zaprimljenih pritužbi proizlazi da se ovršenici teško snalaze u ovršnim postupcima, ponekad propuštaju pravovremeno koristiti pravne lijekove, a prvotni vjerovnici, najčešće banke, prenose tražbine na društva za otkup i naplatu potraživanja, koja prekomjerno i neprimjereno pozivaju na podmirenje duga.
Vezano za besplatnu pravnu pomoć, pritužbe su se većinom odnosile na dugotrajnost rješavanja žalbi na rješenja o besplatnoj pravnoj pomoći. Analiza sudske prakse i službeni statistički podatci Ministarstva pravosuđa i uprave u građanskim postupcima vezanim uz diskriminaciju ukazuju na njihov podjednak broj kao i prethodne godine te na nizak broj pravomoćnih, a posebice usvajajućih presuda, u prekršajnim predmetima vezanim uz diskriminaciju nastavlja se trend ranijih godina glede vrste prekršaja i najčešćih diskriminacijskih osnova i izrečenih sankcija, kazneni predmeti vezani uz diskriminaciju su i dalje najmalobrojniji te se u pravilu odnose na kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju iz čl. 325 KZ-a. Prekršajni predmeti vezani uz diskriminaciju ukazuju da je najčešći motiv počinjenja prekršaja motiviranih diskriminacijom nacionalno podrijetlo, zbog rase ili etničke pripadnosti, vjerske pripadnosti, s osnove spola, spolne orijentacije, rodnog identiteta, političkog ili drugog uvjerenja i invaliditeta, najčešće se radi o verbalnom vrijeđanju druge osobe. U kaznenim predmetima najčešće se radilo o kaznenim djelima javnog poticanja na nasilje i mržnju iz čl. 325 KZ-a.
Vezano za zločine iz mržnje, bilježi se manji porast, pokrenuto je 39 sudskih postupaka povodom kaznenih djela u vezi čl. 87. st .21. KZ-a, odnosno zločina iz mržnje te kaznenog djela poticanja na nasilje i mržnju iz čl. 325. KZ-a. Počinitelji ovih kaznenih djela i dalje su najčešće motivirani etnicitetom žrtve.
Također, u izvještajnom razdoblju nije primjetan napredak u daljnjem razvoju sustava podrške žrtvama i svjedocima, u praksi još nisu postignuti zadovoljavajući standardi podrške i zaštite.
Vezano za postupanje Europskog suda za ljudska prava, tijekom 2021. godine odlučivao je o 682 zahtjeva protiv RH, od kojih su 637 bila nedopuštena ili su izbrisana. U odnosu na 45 zahtjeva doneseno je 37 odluka te je u 34 utvrđena barem jedna povreda. Broj podnesenih zahtjeva približno je jednak kao i prethodne dvije godine, dok je više od 50% porastao broj predmeta o kojima je obaviještena Vlada RH.
Na području zatvorskog sustava, tijekom 2021. godine epidemija je u velikoj mjeri utjecala na prava osoba lišenih slobode, postupalo se u 210 predmeta, pokrenutih temeljem pritužbi ili na vlastitu inicijativu, dano je 20 upozorenja, preporuka i prijedloga. U 10 slučajeva, u kojima je za ocjenu osnovanosti pritužbe bilo nužno neposredno utvrđivanje činjenica, proveden je ispitni postupak na terenu, a u ciljanom pregledu Zatvora u Splitu provedena je anonimna anketa osoba lišenih slobode o uvjetima izdržavanja kazne zatvora tijekom epidemije bolesti COVID-19. Epidemija je također naglasila postojeće probleme u zatvorskom sustavu, poput neodgovarajuće zdravstvene zaštite. Iz epidemioloških razloga tijekom 2021. zaustavljene su brojne zajedničke (grupne) aktivnosti. Uvjeti smještaja, odnosno prenapučenost kaznenih tijela i uvjeti smještaja, koji ne odgovaraju zdravstvenim, higijenskim i prostornim zahtjevima te klimatskim prilikama, godinama su jedan od najčešćih razloga prituživanja. U pogledu pravne zaštite, zatvorenici i nadalje ukazuju na neodgovarajuće postupanje upravitelja kaznenih tijela i Središnjeg ureda za zatvorski sustav po podnijetim pritužbama, na dugotrajnost postupanja sudaca izvršenja i postupanje pravosudne policije.
Radi otklanjanja uočenih nedostataka i nepravilnosti na području pravosuđa, Ministarstvu pravosuđa i uprave upućene su preporuke da se unaprijedi komunikacija sudova i državnog odvjetništva s javnošću, zatim da se zakonskim izmjenama u potpunosti otkloni mogućnost provedbe ovrhe na primanjima i naknadama u dijelu u kojem su zakonom izuzeti od ovrhe, kao i da se razmotri način izuzimanja od ovrhe potpora iz fondova solidarnosti namijenjene zdravstvenim potrebama. Također, preporučeno je da se izradi sveobuhvatna analiza ovršnog sustava, da se o žalbama na rješenja o besplatnoj pravnoj pomoći odlučuje u propisanom roku i da se na prikladne načine informira građane o mogućnostima ostvarivanja iste, uz imenovanje članova Povjerenstva za besplatnu pravnu pomoć. Upućena je i preporuka Vladi RH da osigura dodatna sredstva za pružatelje besplatne pravne pomoći na potresom pogođenim područjima, a Hrvatskoj odvjetničkoj komori, da ažurira liste odvjetnika za pružanje sekundarne besplatne pravne pomoći na otocima i ostalim izoliranim područjima. Hrvatskoj odvjetničkoj komori i Pravosudnoj akademiji preporučeno je provođenje edukacija o nacionalnom i europskom antidiskriminacijskom pravu, održavanje radionica posvećenih individualnoj procjeni žrtava i edukacija medija o praćenju i izvještavanju o radu pravosuđa. Ministarstvu pravosuđa i uprave upućeno je da prikuplja statističke podatke o upravnim sporovima vezanim uz diskriminaciju, diskriminacijskim osnovama, načinu okončanja sporova te njihovom trajanju, a na sudovima gdje se poslovi podrške žrtvama i svjedocima obavljaju u okviru zajedničkih službi za potrebe više pravosudnih tijela preporučeno je zapošljavanje dodatnih službenika i proširenje sustava podrške žrtvama i svjedocima.
Na području zatvorskog sustava, Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu pravosuđa i uprave upućena je preporuka da u suradnji s HZZO-om prilagode proceduru propisivanja i izdavanja lijekova na recept osobama lišenima slobode u zatvorskom sustavu i da osiguraju preduvjete za djelovanje zatvorske bolnice u Zagrebu kao zdravstvene ustanove. Ministarstvu pravosuđa i uprave preporučeno je da žurno uskladi cijene telefoniranja osoba lišenih slobode u kaznenim tijelima s onima na tržištu telefonije, da povećaju kapacitete za ostvarivanje kontakta video pozivom osoba lišenih slobode u kaznenim tijelima, da uvjete smještaja u kaznenim tijelima prilagodi zakonskim i međunarodnim standardima te da izradi uputu o uvjetima i načinima primjene posebnih mjera održavanja reda i sigurnosti u odgojnim zavodima.
U raspravi je istaknuto da, iako se o Izvješću raspravlja s vremenskim odmakom, Izvješće je prikaz stvarnih problema građana i društva, pohvaljen je transparentan i sistematičan rad pučke pravobraniteljice.
Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa devet (9) glasova „za“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru da usvoji slijedeći zaključak
Prihvaća se Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić