Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 79. sjednici održanoj 6. ožujka 2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje, P.Z.E. br. 615, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2024. godine.
Odbor je Konačni prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje, P.Z.E. br. 615, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z.E. br. 616 i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo čitanje, P.Z. br. 617 proveo objedinjenu raspravu.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo najvažnije izmjene koje se uvode predmetnim Zakonom. Ukazao je na novo kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe i definiciju rodno utemeljenog nasilja nad ženama. Nadalje, redefinira se kazneno djelo teškog ubojstva, čime će se omogućiti nezastarijevanje kaznenog progona i izvršenja kazne zatvora za kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe i teških kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Unaprijediti će se i zaštita žrtava nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, a izmjenom posebnog minimuma kazne zatvora za kazneno djelo silovanja za navedeno kazneno djelo neće se više moći izreći rad za opće dobro. Posljedice koje je pretrpjela žrtva uvode se kao okolnost pri odmjeravanju kazne. Udaljenost od 100 metara propisuje se kao minimalna udaljenost koju sud može odrediti prilikom izricanja sigurnosne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja, ispod koje se osuđenik ne smije približiti žrtvi ili drugim osobama, odnosno mjestu određenom sigurnosnom mjerom. Sigurnosna mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora kod kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece doći će u primjenu bez obzira na visinu izrečene zatvorske kazne. Uvodi se novo kazneno djelo „Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ u koje je dodan stavak kojim se propisuje isključenje protupravnosti ako je djelo počinjeno radi zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežito javnom interesu. Pooštravaju se kazne za kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja, a uvodi se i novo kazneno djelo „Napuštanje životinja“ te nova sigurnosna mjera zabrane držanja i nabavljanja životinja.
U raspravi je istaknuto da je dobro da su u Konačnom prijedlogu zakona prihvaćeni prijedlozi istaknuti tijekom rasprave u prvom čitanju, posebno s aspekta žrtve, prijavitelja nepravilnosti i isključenja protupravnosti vezano za novo kazneno djelo „Neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje“. Ostaje upitno temeljem kojih će se točno kriterija procjenjivati javni interes, a ukazano je i na moguće neusklađenosti Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i razlike u standardima, te moguće posljedice u pogledu pravne nesigurnosti i odvraćajućeg učinka na prijavitelje. Osim toga istaknuto je da se novim kaznenim djelom tajnost proširuje i na istragu, a u pojedinim slučajevima ne poštuje se Zakon o kaznenom postupku u pogledu tajnosti izvidnih radnji.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i dva (2) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić