Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 1. prosinca 2021. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. listopada 2021. godine.
Odbor je u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio Prijedlog državnog proračuna u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
O Prijedlogu državnog proračuna i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, P.Z. br. 203 na sjednici ovog Odbora provedena je objedinjena rasprava.
Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio osnovna kretanja državnog proračuna za razdoblje 2022. do 2024. godine, određena najvećim dijelom očekivanim oporavkom gospodarske aktivnosti i učinkom poreznih reformi. Očekivani realni rast BDP-a u 2022. godini iznosi 4,4%, 3,7% u 2023. te 3,1% u 2024. godini. Stopa inflacije potrošačkih cijena očekuje se u iznosu od 2,6% u narednoj godini, uz blagi oporavak zaposlenosti od 1,7%. Značajan učinak na proračun predviđa se uslijed povlačenja sredstva uz EU fondova, i to iz tekućeg Višegodišnjeg financijskog okvira te novog instrumenta EU Nove generacije. Rashodi su najvećim dijelom usmjereni na oporavak i jačanje gospodarstva, sanaciju šteta uzrokovanih potresom, povećanje socijalnih naknada i naknada za roditeljski dopust, poticanje spajanja jedinica lokalne samouprave te nabavu višenamjenskih borbenih aviona. Ukupni prihodi u 2022. godini planirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, te u iznosu od 167,7 milijardi kuna za 2023. godinu. Rashodi su planirani u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je 3,9% ili 6,5 milijardi više u odnosu na 2021. godinu, projekcije za 2023. godinu iznose 169,8 milijardi kuna te 166,5 milijardi kuna za 2024. godinu. Planirani manjak državnog proračuna iznosi 9,3 milijardi kuna ili 2,1 % bruto domaćeg proizvoda.
Predstavnik predlagatelja dodatno je obrazložio Prijedlog proračuna Ministarstva pravosuđa i uprave u okviru Razdjela 109, u ukupnom iznosu od 3.507.758.172 kuna, što je 144.122.175 kuna više od planiranih sredstva u tekućoj godini. Najveći dio sredstava u iznosu od 1.045.210.185 kuna predviđen je za potrebe Ministarstva, što u odnosu na 2021. godinu predstavlja povećanje za 93.312.803 kuna.
U raspravi je izneseno mišljenje da je projekcija državnog proračuna za 2022. i nadolazeće godine realna u okviru postojećih okolnosti i dovoljna za nastavak dosadašnje kvalitete rada Ministarstva pravosuđa. U okviru Nacionalnog plana oporavka planirana su i predviđena sredstva za pravosuđe, u okviru čega je potrebno rješavati materijalne probleme na područjima pogođenima potresom. Pohvaljen je nastavak djelovanja stalnih službi pravosudnih tijela. Osim toga istaknuto je mišljenje da bi u većem djelu trebalo aktivirati državnu imovinu. Postavljeno je pitanje vezano za predviđeni završetak radova izgradnje Općinskog suda u Splitu.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“, jednim (1) glasom „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Državni proračun Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić