Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 8. prosinca 2020. godine razmotrio je Prijedlog odluke o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje ometanja, onemogućavanja ili drugih nedopuštenih utjecaja na neovisne istrage (uključujući i fazu izvida) i procesuiranja slučajeva korupcije, organiziranog i gospodarskog kriminaliteta, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 5. i 6. Zakona o istražnim povjerenstvima („NN“, broj: 24/96) podnijelo 40 zastupnika u Hrvatskom saboru, aktom od 6. listopada 2020. godine.
Odbor je predmetno Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
U uvodnom izlaganju predsjednik predlagatelja istaknuto je da već duži niz godina Republiku Hrvatsku potresaju korupcijske afere, objavljivanje tajnih podataka prikupljenih u izvidima kaznenih djela kao i nagađanja o utjecaju politike na rad neovisnih tijela poput DORH-a, policije, tijela sigurnosno-obavještajnog sustava, Porezne uprave i sudova. Afere rijetko rezultiraju konkretnim optužnicama i sudskim postupcima. Kada i dođe do sudskih postupaka oni traju dugo i često padaju u zaborav. Time se otvara pretpostavka da sigurnosni i pravosudni sustav imaju anomalije, koje stvaraju dojam nepovjerenja u sustav, osobito u postupcima razotkrivanja i procesuiranja korupcije, organiziranog i gospodarskog kriminaliteta. Prema podacima zadnjeg EU barometra o percepciji korupcije čak 97% građana RH smatra da je taj problem raširen, a 69% građana RH smatra da se razina korupcije u posljednje tri godine povećala. Građani smatraju da je primanje i davanje mita, te zlouporaba ovlasti najveća među političkim strankama, političarima na svim razinama vlasti, sudovima, policiji i carini. Prema podacima EU barometra o vladavini prava u članicama EU za 2019. čak 89% građana RH iskazuje da je važno da policija i državno odvjetništvo propisno istražuju kaznena djela. Europska komisija ističe da je RH i dalje među vodećim zemljama u EU po broju neriješenih predmeta i trajanju sudskih postupaka. Navedeno ukazuje na visok stupanj percepcije korupcije i nepovjerenja građana, te visok stupanja percepcije političke korupcije i zlouparabe ovlasti. Stoga, rasvjetljavanjem anomalija, nedostatnosti pravnog i institucionalnog okvira i mogućih nezakonitosti u sigurnosnom i obavještajnom sustavu RH, istražno povjerenstvo može početi vraćati povjerenje javnosti u djelovanje državnih tijela.
Cilj istraživanja je utvrditi eventualne nezakonitosti, opstrukcije i/ili druge nedopuštene utjecaje na neovisne istrage i procesuiranja slučajeva korupcije, organiziranog i gospodarskog kriminaliteta, posebno na utjecaj političkih tijela i dužnosnika na neovisne istrage, procesuiranje korupcijskih slučajeva, slabosti zakonskog i institucionalnog okvira borbe protiv korupcije, propuste u sigurnosnom i pravosudnom sustavu koji rezultiraju odavanjem klasificiranih podataka i informacija neovlaštenim osobama, utvrditi sposobnost i kapacitiranost neovisnih tijela i sudske vlasti da detektira, istraži i procesuira slučajeve, utvrditi ključne prepreke predistražnog, istražnog i sudskog postupka za brži i efikasniji sustav sankcioniranja počinitelja kaznenih djela.
Radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica u vezi s ciljevima istraživanja, Istražno povjerenstvo dužno je istražiti a posebno je dužno ispitati postoje li manjkavosti u zakonodavnom i institucionalnom okviru koje omogućavaju utjecaj politike na rad policije, DORH-a, SOA-e i sudova, koje su slabe točke unutar sigurnosnog i pravosudnog sustava gdje može doći do odavanja klasificiranih informacija neovlaštenim osobama, je li opseg osoba upoznatih s tajnim istragama odgovarajući, koliko je istraga provedeno u vezi curenja tajnih podataka, pod kojim uvjetima i kada se nositelje vlasti u RH obavještava o izvidima i istražnim radnjama, je li potrebno dodatno urediti informiranost nositelja vlasti o informacijama vezanim za nacionalnu sigurnost, kakva je međunarodna suradnja u provođenju izvida i istraga, je li postojeći okvir sigurnosnih provjera zadovoljavajući, postoje li propusti u provođenju sigurnosnih provjera, koliko je postupaka provela Porezna uprava na utvrđivanju nesrazmjera prihoda i imovine.
Bez rasprave Odbor za pravosuđe sa tri (3) glasa „za“ i sedam (7) glasova „protiv“ nije podržao
Prijedlog odluke o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje ometanja, onemogućavanja ili drugih nedopuštenih utjecaja na neovisne istrage (uključujući i fazu izvida) i procesuiranja slučajeva korupcije, organiziranog i gospodarskog kriminaliteta
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić