Odbor za pravosuđe

Izvješće Odbora za pravosuđe o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Oružje koje koristi mikrobiološke ili druge biološke agense ili toksine), Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Oružje kojega je poglaviti učinak ranjavanje fragmentima koji se u ljudskom tijelu ne mogu otkriti rendgenskim zrakama), Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Lasersko oružje koje osljepljuje) i Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Namjerno pribjegavanje izgladnjivanju civila), drugo čitanje, P.Z. br. 124 - predlagateljica: Vlada Republike Hrvatske

23.03.2021.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 23. ožujka 2021. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Oružje koje koristi mikrobiološke ili druge biološke agense ili toksine), Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Oružje kojega je poglaviti učinak ranjavanje fragmentima koji se u ljudskom tijelu ne mogu otkriti rendgenskim zrakama), Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Lasersko oružje koje osljepljuje) i Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Namjerno pribjegavanje izgladnjivanju civila), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. ožujka 2021. godine.

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je Međunarodni kazneni sud sa sjedištem u Den Haagu utemeljen Rimskim statutom Međunarodnoga kaznenog suda, Republika Hrvatska potpisala je Rimski statut 12. listopada 1998., koji je za stranke stupio na snagu 1. srpnja 2002. godine. Međunarodni kazneni sud utemeljen je kao stalna ustanova, ovlaštena izvršavati svoju sudbenost nad osobama za najteža kaznena djela - zločin genocida, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i zločin agresije.

Zakonom o primjeni Statuta Međunarodnoga kaznenog suda i progonu kaznenih djela protiv međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava („Narodne novine“, br. 175/03., 29/04., 55/11. i 125/11.) uređuje se suradnja Republike Hrvatske i Međunarodnog kaznenog suda, izvršenje odluka Suda, nadležnost hrvatskih sudova i drugih tijela za kazneni progon i vođenje kaznenog postupka za počinitelje ratnih zločina. 

Ratni zločini iz članka 8., stavka 2.(b), točke (xxvii) i članka 8., stavka 2.(e), točke (xvi) (uporaba oružja koje koristi mikrobiološke ili druge biološke tvari, ili toksine), članka 8., stavka 2.(b), točke (xxviii) i članka 8., stavka 2.(e), točke (xvii) (uporaba oružja kojega je poglaviti učinak ranjavanje fragmentima koji se u ljudskom tijelu ne mogu otkriti rendgenskim zrakama), te članka 8., stavka 2.(b), točke (xxix) i članka 8., stavka 2. (e), točke (xviii) (uporaba laserskog oružja posebno namijenjenog, po njegovom jedinom borbenom djelovanju ili po jednom od njegovih borbenih djelovanja, za uzrokovanje trajnog sljepila osobama s normalnim vidom, odnosno samom oku ili oku s pomagalima za korekciju vida) imaju cilj dodavanje istih na listu zločina koju sadrži članak 8. Rimskog statuta, a svaki od tih ratnih zločina uključuje uporabu vrste oružja koje uzrokuje patnju i ubijanje na neviđen način i predstavlja tešku povredu zakona i običaja primjenjivih u međunarodnom oružanom sukobu ili oružanom sukobu koji nije međunarodni.

Ovim Zakonom potvrđuju se Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta kako bi iste, u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Predmetnim izmjenama i dopunama se u popis ratnih zločina članka 8. stavka b) Rimskog statuta, u koji spadaju druge teške povrede zakona i običaja primjenjivih u međunarodnom oružanom sukobu u uspostavljenim okvirima međunarodnog prava, dodaju slijedeća djela: uporaba oružja koje koristi mikrobiološke ili druge biološke agense ili toksine, bez obzira na njihovo podrijetlo ili način proizvodnje; uporaba oružja kojega je glavni učinak ranjavanje fragmentima koji se u ljudskom tijelu ne mogu otkriti rendgenskim zrakama i uporaba laserskog oružja posebno namijenjenog, po njegovom jedinom borbenom djelovanju ili po jednom od njegovih borbenih djelovanja, za uzrokovanje trajnog sljepila osobama s normalnim vidom, odnosno samom oku ili oku s pomagalima za korekciju vida. Svako od navedenih djela dodaje se i u članak 8. stavak e) u kojem su utvrđeni ratni zločini koji čine druge teške povrede prava i običaja koji se primjenjuju u oružanim sukobima čiji značaj nije međunarodni sukladno postojećem okviru međunarodnog prava. U članak 8. stavak e) dodaje se i ratni zločin namjernog pribjegavanja izgladnjivanju civila kao načinu vođenja rata uskraćivanjem sredstava nužnih za opstanak, uključujući i namjerno otežavanje pristupa humanitarnoj pomoći.

Također, samo univerzalna primjena Rimskog statuta može spriječiti da počinitelji najtežih kaznenih djela zaštićenih međunarodnim pravom ne ostanu nekažnjeni, te se Republika Hrvatska zalaže da sve države stranke Rimskog statuta osiguraju njegovu punu implementaciju u svoja nacionalna zakonodavstva i stvore odgovarajuće mehanizme kojima će se osigurati suradnja država stranaka i Međunarodnoga kaznenog suda.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Oružje koje koristi mikrobiološke ili druge biološke agense ili toksine), Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Oružje kojega je poglaviti učinak ranjavanje fragmentima koji se u ljudskom tijelu ne mogu otkriti rendgenskim zrakama), Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Lasersko oružje koje osljepljuje) i Izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda (Namjerno pribjegavanje izgladnjivanju civila)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.


PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić