Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 1. srpnja 2021. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 147, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. lipnja 2021. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom zakona predlaže šesta izmjena Kaznenog zakona, prvenstveno zbog usklađenja nacionalnog kaznenog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije transpozicijom Direktive (EU) 2019/713 o borbi protiv prijevara i krivotvorenja u vezi s bezgotovinskim sredstvima plaćanja i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/413/PUP, također provodi se revizija usklađenosti Kaznenoga zakona sa Direktivom (EU) 2018/1673 o borbi protiv pranja novca kaznenopravnim sredstvima.
Radi prijenosa Direktive (EU) 2019/713 u nacionalno kazneno zakonodavstvo, predlaže se dopuniti članak 87. Kaznenog zakona značenjem izraza bezgotovinskog instrumenta plaćanja, istim se smatra i isprava, pokretna stvar, računalni podatak ili program kako su ti pojmovi definirani Kaznenim zakonom, a ovisno o obliku, fizičkom ili digitalnom u kojem se bezgotovinski instrument plaćanja nalazi.
Također, propisuje se kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja bezgotovinskog instrumenta plaćanja u članku 244.a kao tzv. ciljnog delikta kojim se inkriminira posjedovanje ukradenog ili na drugi način protupravno prisvojenog ili krivotvorenog bezgotovinskog instrumenta plaćanja u kojem je stjecanje protupravne imovinske koristi za sebe ili drugoga propisano kao subjektivno obilježje kaznenog djela.
Nadalje, dopunjava se i kazneno djelo krivotvorenja isprave iz članka 278. i kaznenog djela računalne prijevare iz članka 271. Kaznenog zakona novim modalitetima počinjenja, propisuje se novo kazneno djelo u članku 331.a (izrada, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu sredstava za zlouporabu bezgotovinskih instrumenta plaćanja).
Ovim izmjenama i dopunama predlaže se i dopuna kaznenog djela ratnog zločina iz članka 91. stavka 2. Kaznenog zakona sukladno izmjenama i dopunama članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda, u odnosu na oružje koje koristi mikrobiološke ili druge biološke agense ili otrove, oružje kojega je primarni učinak ranjavanje fragmentima koji se u ljudskom tijelu ne mogu otkriti rendgenskim zrakama i u odnosu na lasersko oružje koje osljepljuje.
U članku 97. u stavku 1. točku 10. koja se odnosi na terorizam predlaže se izmijeniti u skladu sa člankom 3. stavkom 1. točkom (i) Direktive (EU) 2017/541 o suzbijanju terorizma, te bi kazneno djelo terorizma obuhvaćalo i ometanje rada računalnog sustava, koje nije počinjeno protiv računalnog sustava kritične infrastrukture, a uzrokuje znatnu štetu ili kojim je pogođen značajan broj računalnih sustava uporabom naprava namijenjenih ili prilagođenih u tu svrhu, te oštećenje računalnih podataka kada je počinjeno u odnosu na računalni sustav kritične infrastrukture.
Nadalje, briše se odredba da se progon kaznenog djela spolnog uznemiravanja iz članka 156. poduzima po prijedlogu, čime za sve kategorije žrtava ovog kaznenog djela progon ide po službenoj dužnosti.
Također, predlaže se proširenje kataloga kaznenih djela u članku 81. stavku 2. čime kazneni progon ne zastarijeva za teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166. stavka 2. Kaznenog zakona.
U cilju jačanja njihove učinkovitosti, izmjene se predlažu i u pogledu dviju sigurnosnih mjera, zabrana obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti iz članka 71. stavka 3. predlaže se izmijeniti na način da se mogućnost njezina izricanja zamjeni obvezom izricanja pod uvjetom utvrđenja opasnosti od recidiva, odnosno opasnosti da će zlouporabom dužnosti ili djelatnosti počinitelj ponovno počiniti kaznena djela iz kataloga članka 71. stavka 3. Kaznenog zakona. Za sigurnosnu mjeru zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora, koja se dosad primjenjivala ex lege, predlaže se propisati da je izriče sud prilikom donošenja presude, čime će se omogućiti kažnjavanje osuđenika koji krši sigurnosnu mjeru zaštitnog nadzora po punom izvršenju iz članka 76. Kaznenog zakona za kazneno djelo neizvršenja sudske odluke (članak 311. stavak 2. Kaznenog zakona). Nastavno, predlaže se i obvezno izricanje sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana iz članka 70. stavka 1. i sigurnosne mjere udaljenja iz zajedničkog kućanstva iz članka 74. stavka 1. Kaznenog zakona, uz zadržavanje uvjeta opasnosti, čime će se postići koherentnost u izricanju navedenih s ostalim sigurnosnim mjerama.
Osim toga, predlažu se izmjene kaznenog djela neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta iz članka 173. radi preciziranja postupanja službene, odnosno odgovorne osobe koje predstavlja kazneno djelo i širenja kaznenopravne zaštite osim djece i na druge ranjive skupine osoba.
Uvodi se i novo kazneno djelo zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja (novi članak 144.a Kaznenog zakona), kojim se u temeljnom obliku sankcionira počinitelj koji zlouporabi odnos povjerenja i bez pristanka snimane osobe učini dostupnim trećoj osobi snimku spolno eksplicitnog sadržaja snimljenu uz pristanak te osobe za osobnu uporabu i na taj način povrijedi njenu privatnost. U stavku 2. inkriminira se počinitelj koji uporabom računalnog sustava ili na drugi način izradi novu ili preinači postojeću snimku spolno eksplicitnog sadržaja i uporabi je kao pravu te time povrijedi privatnost osobe na toj snimci, kvalificirani oblik propisan je kada počinitelj opisano kazneno djelo počini putem računalnog sustava ili mreže i na taj način ga učini dostupnim većem broju osoba.
U članku 87. stavku 9. Kaznenog zakona predlaže se proširenje kruga bliskih osoba na način da značenjem izraza ,,bliske osobe“ budu obuhvaćeni i sadašnji ili bivši partner u intimnoj vezi, radi snažnije kaznenopravne zaštite navedene kategorije osoba kroz kažnjavanje počinitelja određenih kaznenih djela (npr. tjelesne ozljede, prijetnje) na štetu tih osoba za kvalificirani oblik kaznenog djela ili kroz činjenicu da će se kazneni progon poduzimati po službenoj dužnosti, što do sad nije bio slučaj (npr. kod kaznenog djela tjelesne ozljede, prisile).
Preostale izmjene rezultat su potreba na koje je ukazala praksa primjene Kaznenog zakona.
S obzirom da se ovim Prijedlogom zakona Kazneni zakon usklađuje sa zahtjevima Direktive (EU)2019/713, a rok za prenošenje Direktive u nacionalno zakonodavstvo je 31. svibnja 2021., predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić