Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 63. sjednici održanoj 21. srpnja 2023. razmotrio je Prijedlog zaključka kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje odmah, a najduže u roku od 15 dana, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo funkcioniranje sudbene vlasti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio predsjednik Republike Hrvatske, aktom od 19. srpnja 2023. godine.
Odbor je Prijedlog zaključka raspravio u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predsjednik Republike Hrvatske aktom KLASA: 020-01/23-02/02, URBROJ: 71-01-23-1 od 19. srpnja 2023.podnio je zahtjev za izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora i predložio točku dnevnog reda Zaključak kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje u roku od 15 dana, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo uredno funkcioniranje sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj.
U obrazloženju akta navodi se da predsjednik Republike Hrvatske ima ustavnu dužnost brinuti se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti, uključujući i djelovanje sudbene vlasti. Budući da štrajk službenika i namještenika u pravosuđu traje sedam tjedana, imajući u vidu činjenicu da je ovaj tjedan gotovo u cijelosti obustavljen rad sudova i državnih odvjetništava, drži da je ozbiljno ugroženo redovito djelovanje pravosudne vlasti a time se ugrožava stabilnost državne vlasti. Građanima nije osigurana zaštita njihovih prava od strane sudbene vlasti, čime je ugrožena ravnopravnost građana pred zakonom, njihova prava i slobode zajamčene Ustavom Republike Hrvatske. Zabrinjava i činjenica da se usporava ili čak obustavlja rad na kaznenim predmetima čime se pogoduje počiniteljima. Štrajk u pravosuđu ukazao je na loš financijski status, ali i probleme materijalne, tehničke i organizacijske naravi, koji traži hitnu reakciju nadležnih institucija. Vlada RH nije ponudila rješenja izvanredne situacije u pravosuđu. Zabrinjava i činjenica da predsjednik Vlade RH ne pokazuje spremnost za razgovor s predsjednikom Vrhovnog suda RH. Smatra opravdanim da Hrvatski sabor na izvanrednom zasjedanju raspravi nastalu situaciju te obveže Vladu Republike Hrvatske na poduzimanje mjera kako bi se izbjegla daljnja šteta.
U raspravi je istaknuto da je današnja točka dnevnog reda prijedlog oporbe upućen predsjedniku Republike Hrvatske nakon nesazivanja izvanredne sjednice Hrvatskoga sabora o stanju u pravosuđu i višetjednog štrajka zbog kojeg nastaju štete gospodarstvu, građanima, a najviše trpe sami zaposlenici. Parlamentarna većina prihvatila je raspravu o predloženoj temi, postoji empatija prema plaćama zaposlenika te Vlada RH vodi pregovore o rastu plaća, jedini ovlašteni za pregovore o plaćama su Vlada i sindikati. Nadalje, u raspravi je ukazano na posebnu poziciju predsjednika Vrhovnog suda RH čiji je demokratski legitimitet da se brine o položaju sudaca i zaposlenika sudova, što proizlazi iz Ustava RH. Zabrinjavajuće je politiziranje uloge predsjednika VSRH od izvršne vlasti i samih sudaca unutar sustava. Pitanje visine plaća mora se gledati u odnosu na povećane životne troškove, pitanje neovisnosti sustava vezano je za neovisnost sudaca, ali i ostalih službenika u sustavu, a provođenje reforme odgovornost je Vlade RH. U pitanju je i rodna perspektiva s obzirom na položaj žena u društvu koje su potplaćene, izložene nasilju i degradirane. Sami građani su navikli na nefunkcioniranje sustava, pri čemu je u pitanju i kriza vladavine prava.
Nadalje je istaknuto da se reforma pravosuđa provodi preko 30 godina, no perspektiva o pravosuđu je nezadovoljavajuća, čelnici pravosudnih institucija ukazuju na nedostatke u sustavu, posebno na deficit u zapošljavanju. Ukazano je da su suci dobili znatno povećanje plaća, iako u sustavu postoje i drugi zaposlenici čije su plaće vrlo niske, zbog čega se i osjećaju ogorčeno, prvenstveno što je izostao dijalog, pitanje štrajka postaje pitanje odgovornosti prema ljudima u sustavu, sadašnjim i budućim zaposlenicima, poduzetnicima i gospodarstvu u cjelini. Posljedice štrajka uzrokovat će štetu za građane i funkcioniranje pravne države, slijedom svega plaće se službenicima i namještenicima moraju povisiti i nužno je s njima održati sastanak.
Nakon provede rasprave, Odbor za pravosuđe sa dva (2) glasa „za“ i sedam (7) glasova „protiv“ predlaže Hrvatskom saboru da ne donese
Zaključak kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje odmah, a najduže u roku od 15 dana, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo uredno funkcioniranje sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić