Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 22. veljače 2023. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, drugo čitanje, P.Z.br. 288, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. studenog 2022. godine.
Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
Provedena je objedinjena rasprava sa Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, drugo čitanje, P.Z.br. 289.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da je Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima potrebno izmijeniti radi preciziranja uvjeta pod kojima vježbenici mogu pristupiti polaganju pravosudnog ispita, osiguranja učinkovitog i transparentnog rada Ispitnog povjerenstva te veće zaštite kandidata koji pristupaju ispitu. Konačnim prijedlogom zakona: preciziraju se uvjeti pod kojima vježbenici mogu pristupiti polaganju pravosudnog ispita, izrijekom se propisuju osnove za razrješenje dužnosti članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva i vrijeme na koje se imenuju, propisuje se podnošenje godišnjeg izvješća predsjednika Ispitnog povjerenstva ministru pravosuđa, pripisuje se obveza čuvanja tajnosti sadržaja ispitnih materijala te sankcije za povrede navedene obveze, ograničava se broj bodova koji se može postići na popravnom ispitu i preciziraju osnove za utvrđenje da pravosudni ispit nije položen.
U odnosu na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona navedena je dopuna članka 4. stavkom 2. kojim se izrijekom propisuje da se u vrijeme trajanja vježbeničke prakse u pravosudnim tijelima radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita ne uračunava eventualni prethodni rad na pravnim poslovima. U članku 5. Konačnog prijedloga ovlast odlučivanja o izjavljenom prigovoru na ocjenu pisane radnje povjerava se tročlanom povjerenstvu, čije članove određuje predsjednik Ispitnog povjerenstva.
U raspravi je istaknuto da će predloženim izmjenama i dopunama zakona sustav izbora sudaca i državnih odvjetnika ostati netransparentan, objektivni kriteriji za izbor su degradirani, kandidati se biraju i nakon ukidajućih odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske. Ukazano je i na razlike u izboru kandidata izvan i unutar sustava, s obzirom da savjetnici u pravosudnim tijelima ne pohađaju školu i ne moraju polagati ispit u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, za razliku od primjerice javnobilježničkih i odvjetničkih pripravnika. Savjetnici na sudovima stavljaju se u poziciju koja je različita od ostalih kategorija, sustav bodovanja ovisi o mentoru koji kontinuirano prati rad vježbenika i mogućoj arbitrarnosti mentora. Iznesena je primjedba na obrazloženja Zakona uz članak 1. iz nomotehničkih razloga. Postavljen je upit o tome da li je provedeno e-savjetovanje o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima, budući da nije dostupno na stranici Ministarstva pravosuđa i uprave.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić