Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 73. sjednici održanoj 17. siječnja 2024. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 616, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2024. godine.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Odbor je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, prvo čitanje, P.Z.E. br. 615, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 616 i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prvo čitanje, P.Z. br. 617 proveo objedinjenu raspravu.
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da će se predloženim izmjenama i dopunama Zakona unaprijediti položaj žrtava kaznenih djela nasilja u obitelji i nasilja nad ženama u kaznenom postupku, jasnijim i širim propisivanjem zajamčenih prava žrtava, osim toga dopunjuju se zakonske odredbe o pravu na uvid u spis, istraživanju, istrazi i optužnom vijeću, kako bi svi sudionici prethodnog kaznenog postupka bili upozoreni da je neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidnih i dokaznih radnji tijekom nejavnog prethodnog postupka kazneno djelo.
Slijedom navedenog, propisuje se da žrtva ima pravo odmah nakon počinjenja kaznenog djela pravo na dostupan, povjerljiv i besplatan pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela. Izričito se propisuje da žrtva pravo na pratnju osobe od povjerenja, po vlastitom izboru, ima od prijave kaznenog djela do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka. Propisuje se novo pravo žrtve na tajnost podataka čijim bi se otkrivanjem mogla ugroziti njezina ili sigurnost njoj bliskih osoba.
Prava žrtve na obavijesti iz dosadašnjih točaka 10. i 11. članka 43. Zakona koja je žrtva ostvarivala na zahtjev, sada se propisuju na način da žrtva želi primiti propisane obavijesti, osim u slučaju odricanja od navedenog prava. Za žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode, trgovanja ljudima i kod kojih su utvrđene potrebe zaštite, uvodi se pravo da budu ispitane putem audio-video uređaja, osim ako sama žrtva želi dati iskaz u sudnici.
Radi osiguranja sigurnosti, fizičke i psihičke zaštite žrtve nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama, predlaže se propisati obvezno uzimanje u obzir rizičnih čimbenika za ponavljanje nasilja te rezultate prethodne procjene potreba žrtve prilikom pojedinačne procjene žrtava. Prilikom odlučivanja o primjeni mjere opreza sud i državni odvjetnik obvezni su uzeti u obzir rezultate pojedinačne procjene žrtve, a ako su počinjena kaznena djela nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama, sud i državni odvjetnik prije donošenja odluke o primjeni mjere opreza saslušat će žrtvu na okolnost postojanja opasnosti za nju, članove obitelji i bliskih osoba.
Nadalje, određuje se nadležno tijelo za odlučivanje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom u slučaju nepridržavanja izrečene mjere. Osim stranaka, ovlaštenici na podnošenje žalbe protiv rješenja o mjeri opreza postaju i žrtva kaznenog djela nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama. Predlaže se propisati minimalnu udaljenost ispod koje se okrivljenik ne smije približiti određenoj osobi, a koju sud može odrediti prilikom određivanja mjere opreza zabrane približavanja određenoj osobi.
U slučaju kršenja mjere opreza propisuje se novi pravni temelj za uhićenje okrivljenika za kojeg postoje osnove sumnje da je postupio protivno određenoj mjeri opreza. Propisuje se rok od 24 sata u kojem sud mora odlučiti o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom. Precizira se obavještavanje žrtve o ukidanju pritvora i istražnog zatvora, a u cilju zaštite žrtve na privatnost i zaštitu osobnih podataka predlaže se propisati obvezu anonimizacije podataka žrtve prilikom objave akata na oglasnoj ploči suda. Jasnije se propisuje značenje izraza savjetnik i dopunjuju odredbe o uvidu u spis, istraživanju, istrazi, optužnom vijeću, na način da se propišu upozorenja svim sudionicima postupka o neovlaštenom otkrivanju sadržaja izvidnih i dokaznih radnji provedenih tijekom nejavnog prethodnog postupka sukladno novom kaznenom djelu „Neovlašteno otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ u članku 307. a Kaznenog zakona, kako bi se zaštitio sadržaj izvidne ili dokazne radnje od neovlaštenog otkrivanja sve do potvrđivanja optužnice, kada kazneni postupak postaje javan. Osim toga, štiti se pravo privatnosti okrivljenika i drugih sudionika, pretpostavka okrivljenikove nedužnosti, objektivno utvrđivanje činjenica te neovisnost i nepristranost suda.
Vezano za privilegirane svjedoke, propisuje se obveza provođenja dokaznog ročišta radi ispitivanja osoba s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbračnoj zajednici, srodnika okrivljenika u ravnoj lozi, rođaka u pobočnoj lozi do trećega stupnja zaključno te srodnika po tazbini do drugoga stupnja zaključno, posvojenika i posvojitelja okrivljenika, u odnosu na koje postoji bojazan da na raspravni neće iskazivati, otklanja se uvjet prema kojem se dokazno ročište provodilo samo ako postoji bojazan da privilegirani svjedok na raspravi neće iskazivati, kako bi se osiguralo pribavljanje iskaza privilegiranog svjedoka koji je propisno upozoren, otklonio blagodat i iskazivao, koji se iskaz, ako je konfrontiran, može koristiti u daljnjem tijeku postupka.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić