11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 6. sjednici, održanoj 10. srpnja 2024. godine, Prijedlog za imenovanje viceguvernera Hrvatske narodne banke, koji je u saborsku proceduru uputio Klub zastupnika HDZ-a, aktom od 9. srpnja 2024. godine. Navedeni klub zastupnika u Hrvatskom saboru za viceguvernera Hrvatske narodne banke predlaže dr. sc. Maroja Langa.

Odredbom članka 80. stavka 2. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci propisano je da zamjenika guvernera i viceguvernere Hrvatske narodne banke imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora.

Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 5 „SUZDRŽAN“) podržati prijedlog Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru da se za viceguvernera Hrvatske narodne banke imenuje dr. sc. Maroje Lang. 

PREDSJEDNIK  ODBORA 
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 6. sjednici, održanoj 10. srpnja 2024. godine, Prijedlog za imenovanje guvernera Hrvatske narodne banke, koji je u saborsku proceduru uputio Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice, aktom od 9. srpnja 2024. godine. Navedeni klub zastupnika u Hrvatskom saboru za guvernera Hrvatske narodne banke predlaže prof. dr. sc. Borisa Vujčića.

Odredbom članka 80. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci propisano je da guvernera Hrvatske narodne banke imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora.

Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 „PROTIV“ i 3 „SUZDRŽAN“) podržati prijedlog Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru da se za guvernera Hrvatske narodne banke imenuje prof. dr. sc. Boris Vujčić. 

PREDSJEDNIK  ODBORA 
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 6. sjednici, održanoj 10. srpnja 2024. godine, Prijedlog za imenovanje zamjenika guvernera Hrvatske narodne banke, koji je u saborsku proceduru uputio Klub zastupnika HDZ-a, aktom od 9. srpnja 2024. godine. Navedeni klub zastupnika u Hrvatskom saboru za zamjenicu guvernera Hrvatske narodne banke predlaže dr. sc. Sandru Švaljek.

Odredbom članka 80. stavka 2. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci propisano je da zamjenika guvernera i viceguvernere Hrvatske narodne banke imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora.

Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 3 „PROTIV“ i 2 „SUZDRŽAN“) podržati prijedlog Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru da se za zamjenicu guvernera Hrvatske narodne banke imenuje dr. sc. Sandra Švaljek.

PREDSJEDNIK  ODBORA 
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici, održanoj 9. srpnja 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 38, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da se ovim Prijedlogom zakona važeći zakon dopunjuje nadležnostima Financijskog inspektorata u području provedbe ovrhe na novčanim sredstvima i u području djelatnosti kupoprodaje i servisiranja potraživanja. Usklađuju se i odredbe o ustrojstvu i rukovođenju Financijskim inspektoratom u sastavu Ministarstva financija, s propisima kojima se uređuje navedeno područje. Isto tako, sukladno dijelu preporuka iz 5. kruga evaluacije hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma Odbora Vijeća Europe za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL), odredbe važećeg Zakona dopunjuju se odredbama o međunarodnoj suradnji Financijskog inspektorata s inozemnim nadležnim tijelima u pogledu vrste informacija koje se razmjenjuju. Također se u svrhu ispunjavanja preporuka izmjenama propisuje mogućnost izricanja administrativne mjere ograničenja i/ili zabrane obavljanja određene poslovne aktivnosti ili pružanja usluge subjektu nadzora u najduljem trajanju od dvanaest mjeseci, a dopunjuju se i odredbe o odlučivanju o prekršajima. Zaključno, odredbe zakona usklađuju se s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

U raspravi na Odboru pohvaljeno je postupanje Financijskog inspektorata u odnosu na upozorenje koje je bilo upućeno građanima, vezano za širenje lažnih poruka. Također, zatraženo je pojašnjenje o stajalištu Financijskog inspektorata u odnosu na postupanje Hrvatske narodne banke u određenom predmetu Zagrebačke banke te sklapanje nagodbe u tom predmetu, a iznesen je i komentar o uvrštavanju Hrvatske na sivu listi FATF-a (lista vezano za financiranje terorizma i sprječavanje pranja novca).  

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (11 glasova „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske.                                                                                                
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 
                                                           
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici, održanoj 9. srpnja 2024. godine, Prijedlog zakona o Središnjem registru stanovništva, prvo čitanje, P.Z. br. 37, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i pisanim mišljenjem pučke pravobraniteljice o Prijedlogu zakona o središnjem registru stanovništva, zaprimljenim 9. srpnja 2024. godine. 

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da se Prijedlogom zakona o Središnjem registru stanovništva ustrojava elektronički vođen administrativni registar u kojem će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj i podaci o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj. U Registar će se upisivati i podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske, kako bi po prvi puta bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske. Glede upisanih osoba prikupljat će se 11 grupa osobnih podataka, i to: OIB i osobno ime, podaci o osobi (rođenje, smrt i državljanstvo), braku ili životnom partnerstvu, roditeljima i djeci, podaci o osobama kojima je imenovan skrbnik ili poseban skrbnik i skrbništvu, prebivalištu i boravištu, invaliditetu, obrazovanju, osnovi osiguranja, zaposlenju te podaci o stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja. Na temelju isključivo dobrovoljnih izjava građani će moći u Registar upisati 4 grupe osobnih podataka, i to: podatke o izvanbračnoj zajednici ili o neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i materinskom jeziku, o nacionalnosti te kontaktne podatke. Osnivanje Registra je izuzetno velik i zahtjevan reformski iskorak jer će se podaci upisivati u usporedivoj vremenskoj i prostornoj dimenziji. Stoga je bilo nužno prepoznati nedostatne podatke te jasno odrediti mjesto i način njihovog prikupljanja. U Ministarstvu financija osnovana je Radna skupina u čijem radu sudjeluju ukupno 33 institucije te će se kroz obradu podataka sadržanih u Registru i povezivanjem tih podataka s podacima sadržanim u sustavu Porezne uprave ostvariti cijeli niz različitih svrha. Uspostava Registra dovodi od ukidanja potrebe provedbe popisa stanovništva te određivanja ciljanih mjera socijalne politike, a ističe se i vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba (radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijanja pojedinih pojavnih oblika neprijavljenog rada), ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka (prema podacima iz registra moći će se lakše utvrđivati nasljednici), analizu tržišta rada (praćenje, analiziranje i istraživanje čimbenika koji utječu na kretanje zaposlenosti i zapošljavanja), izračun indeksa razvijenosti i oblikovanje politika regionalnog razvoja, upis djece u predškolske ustanove, škole, učeničke domove, visoka učilišta (temeljem podataka iz Registra bez dokumentacije) te još preko 30 različitih svrha. Građani će u svakom trenutku moći imati uvid u podatke koji su o njima sadržani u Registru i tražiti potvrde o upisanim podacima. Registar bi se tehnički ustrojio tijekom 2025. godine, a puna primjena Registra očekuje se od 1. lipnja 2026.

U raspravi na Odboru je pučka pravobraniteljica iznijela primjedbe na Prijedlog zakona, za koje je navela da su već iznesene i u postupku javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga zakona. Pozdravila je uspostavu navedenog Registra, istodobno naglasivši da je važno definirati svrhe za koje se podaci prikupljaju, kao i tko će imati dostupne navedene podatke. Mišljenja je da to ne bi trebalo propisivati podzakonskim aktima, koji su izvan parlamentarne kontrole, već samim zakonom. Posebno je izrazila zabrinutost zbog mogućih povreda prava na privatnost, zaštite osobnih prava i moguću diskriminaciju u odnosu na osobne podatke. Isto tako, izražena je bojazan u odnosu na podatke o pojedinim nacionalnim manjinama, budući da više neće postojati Popis stanovništva, te će podaci koji do sada nisu bili vidljivi to sada biti, kao i, primjerice, vjerska pripadnost, materinski jezik, bračni status. Pučka pravobraniteljica ukazuje i na manjkavosti oko pitanja socijalne skrbi, a ujedno smatra da predložena rješenja trebaju podložna široj raspravi, da tekst prijedloga zakona treba doraditi, te da podaci moraju biti dobro zaštićeni.  

Članovi Odbora pozdravili su ovakvu digitalizaciju podataka i koristi koje iz toga proizlaze za građane, a više članova Odbora posebno je zanimala povezanost ovog Registra s popisom birača. Također, naglašeno je pitanje zaštite podataka.  

Odgovarajući na pitanja i komentare članova Odbora, predstavnici Ministarstva financija pojasnili su da će ovaj Registar funkcionirati na temelju umrežavanja postojećih podataka. Zakonom nije moguće propisati sve, a pristup podacima će također biti ograničen, i temeljit će se na zahtjevima tijela koja određene podatke imaju u svom djelokrugu. Radna skupina obuhvaćala je i predstavnike Agencije za zaštitu osobnih podataka, čije su primjedbe uvažene. U odnosu na osjetljive podatke, naglašeno je da se radi o dobrovoljnom davanju tih podataka. Što se tiče primanja, kako je već istaknuto, Registar će funkcionirati na temelju umreženih podataka, pa i onih Porezne uprave o imovini i dohotku. Govoreći o nacionalnim manjinama i Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, naglašeno je da se još radi na određenim pitanjima. U odnosu na dijeljenje podataka, odnosno pristup, pojašnjeno je da će svaki građanin moći vidjeti tko je pristupao njegovim podacima i s kojom svrhom. Isto tako, ovaj Registar bit će usklađen s Registrom birača, te će se i na taj način moći utvrditi zašto dolazi do neusklađenosti između različitih popisa.  

 Nakon provedene rasprave, budući da su glasovi članova Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora ostali podijeljeni (6 glasova „ZA“, 6 „SUZDRŽAN“), Odbor nije utvrdio svoje stajalište o Prijedlogu zakona. 
                                                         
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici, održanoj 2. srpnja 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 28, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2024. godine. 

Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 29 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 30. 

Odbor je o navedenim prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se navedenim zakonskim prijedlozima hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (tzv. CSRD direktiva), koja je 5. siječnja 2023. stupila na snagu, a potrebno ju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 6. srpnja 2024. godine. Cilj CSRD direktive je osigurati odgovarajuće javno dostupne informacije o tome kako rizici o održivosti utječu na poslovanje poduzetnika, ali i kako bi poslovanje poduzetnika bilo transparentno iskazano, u pogledu utjecaja poslovanja poduzetnika na društvo i okoliš. 

CSRD direktiva mijenja i druge akte usvojene na razini Europske unije, i to Računovodstvenu direktivu, Revizijsku direktivu i Direktivu o transparentnosti, pa se onda sve te izmjene reflektiraju na hrvatsko zakonodavstvo, slijedom čega je potrebno izmijeniti kako Zakon o računovodstvu, tako i Zakon o reviziji i Zakon o tržištu kapitala, te je predstavnik predlagatelja ukratko izvijestio o novostima koje ovi zakonski prijedlozi predviđaju. 

Osim onih koji već dosad izvještavaju u skladu s važećim zakonom, kao obveznici nefinancijskog izvještavanja, izvještavanje o održivosti obuhvatit će i sve velike poduzetnike te male i srednje poduzetnike čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u okviru Europske unije. Prvi izvještaji o održivosti će se sastavljati u 2025. godini za 2024., a onda će se svake godine kasnije još povećavati obuhvat. Izvještaji o održivosti bit će sastavni dio izvještavanja poslovodstva i bit će iskazani u jedinstvenom elektroničkom formatu (XBRL format), kako bi bili strojno čitljivi. Također, izvještavanje o održivosti će se standardizirati, na način da će biti sastavljani temeljem europskih standarda o izvještavanju. Isto tako, izvještavanje o održivosti će biti podložno i provjerama, koje će obavljati revizorska društva, stoga će i u revizorski ispit biti uključen ne samo osnovni revizorski ispit, nego i izvještavanje o održivosti, a pojam revizorskih usluga će biti proširen tako da će, osim što uključuje zakonske revizije i druge, uključivati i izvještavanje o održivosti. Također, predviđena je i obveza stalnog usavršavanja revizora vezano uz izvještavanje o održivosti. Vezano uz izmjene Zakona o tržištu kapitala, prijedlog izmjena zakona predviđa uvođenje pravila i mjera za upravljanje informacijsko-komunikacijsko-tehnološkim rizicima (IKT rizici). Predviđen je i postupak notifikacije i odobravanja stjecanja udjela u središnjem depozitoriju u slučaju promjene kvalificiranog udjela, kao što je to slučaj kod središnje druge ugovorne strane i drugih financijskih institucija. 

U raspravi je članove Odbora zanimalo je li napravljena određena analiza što će ove izmjene značiti za poduzetnike, odnosno kakvo je bilo stajalište poduzetnika u odnosu na najavljene nove obveze izvještavanja, budući da se ovaj obuhvat odnosi na one koji su na tržištu kapitala. Također, postavljeno je pitanje licenciranja računovođa, s obzirom na broj kružnih prijevara na razini Europske unije, a koje utječu na proračun. Izraženo je mišljenje da je potrebno iznaći mehanizme kako bi se tome stalo na kraj, jer svi koji sastavljaju financijske izvještaje snose odgovornost za to te je iznesen prijedlog da se u budućnosti svi licenciraju.         
Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnici predlagatelja pojasnili su da su, s obzirom na donošenje Direktive, ove izmjene već duže vremena navaljivane, tako da je ministarstvo imalo kontakte s poduzetnicima. Prema Prijedlogu zakona, predviđen je obuhvat u mjeri u kojoj je to nužno za prijenos Direktive. Očekivano je da će to poduzetnicima predstavljati dodatni izazov, te postoje krugovi u kojima se proširuje obuhvat. Prvi krug obuhvaća one koji spadaju u subjekte od javnog interesa tako da se tu radi o najvećim poduzetnicima. U Hrvatskoj će taj obuhvat u konačnici biti sa sadašnjih oko 70 na oko 500 poduzetnika koji će izvještavati o održivosti. Na razini Europske unije taj broj se povećava s 12000 obveznika na preko 50000. Svakako će ove obveze poduzetnicima biti određeni teret u pogledu ovog izvještavanja te je, u tom smislu, namjera Ministarstva financija prijaviti se na projekt tehničke pomoći kroz koji će u narednom razdoblju educirati poduzetnike oko implementacije Direktive te im biti potpora u cijelom procesu. Vezano za licenciranje, pojašnjeno je da je u Zakonu o računovodstvu postojala odredba koja je s 1. siječnja 2019. godine trebala uvesti licenciranje računovođa i koja je ukinuta, što ne znači da ne postoji mogućnost da se na dobrovoljnoj osnovi računovođa licencira. Naime, postojao je zahtjev različitih udruga računovođa koje su tvrdile da bi uvođenjem obveze licenciranja došlo do poskupljenja usluga za korisnike te da bi se time na određeni način i onemogućio pristup tržištu. Isto tako, postojao je i zahtjev Europske komisije da se broj reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj svede na najmanju moguću mjeru, odnosno da se ostane u okvirima gdje je to dopušteno samo EU-propisima, što je onda i učinjeno u svjetlu liberalizacije tržišta. Iz tog razloga je zasad element obveznog licenciranja računovođa u zakonu izostao, tim više što se ne radi o obvezi koja je propisana na razini Europske unije, a i međunarodna udruženja računovođa preporučuju da to bude na dobrovoljnoj osnovi. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (10 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala.

Također, Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak: 
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 28, Prijedlog zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 29 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 30 provede objedinjena rasprava.“

Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave.                                                                                                                                                                            

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici, održanoj 2. srpnja 2024. godine, Prijedlog zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 29, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2024. godine. 
Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 28 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 30. 

Odbor je o navedenim prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se navedenim zakonskim prijedlozima hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (tzv. CSRD direktiva), koja je 5. siječnja 2023. stupila na snagu, a potrebno ju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 6. srpnja 2024. godine. Cilj CSRD direktive je osigurati odgovarajuće javno dostupne informacije o tome kako rizici o održivosti utječu na poslovanje poduzetnika, ali i kako bi poslovanje poduzetnika bilo transparentno iskazano, u pogledu utjecaja poslovanja poduzetnika na društvo i okoliš. 

CSRD direktiva mijenja i druge akte usvojene na razini Europske unije, i to Računovodstvenu direktivu, Revizijsku direktivu i Direktivu o transparentnosti, pa se onda sve te izmjene reflektiraju na hrvatsko zakonodavstvo, slijedom čega je potrebno izmijeniti kako Zakon o računovodstvu, tako i Zakon o reviziji i Zakon o tržištu kapitala, te je predstavnik predlagatelja ukratko izvijestio o novostima koje ovi zakonski prijedlozi predviđaju. 

Osim onih koji već dosad izvještavaju u skladu s važećim zakonom, kao obveznici nefinancijskog izvještavanja, izvještavanje o održivosti obuhvatit će i sve velike poduzetnike te male i srednje poduzetnike čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u okviru Europske unije. Prvi izvještaji o održivosti će se sastavljati u 2025. godini za 2024., a onda će se svake godine kasnije još povećavati obuhvat. Izvještaji o održivosti bit će sastavni dio izvještavanja poslovodstva i bit će iskazani u jedinstvenom elektroničkom formatu (XBRL format), kako bi bili strojno čitljivi. Također, izvještavanje o održivosti će se standardizirati, na način da će biti sastavljani temeljem europskih standarda o izvještavanju. Isto tako, izvještavanje o održivosti će biti podložno i provjerama, koje će obavljati revizorska društva, stoga će i u revizorski ispit biti uključen ne samo osnovni revizorski ispit, nego i izvještavanje o održivosti, a pojam revizorskih usluga će biti proširen tako da će, osim što uključuje zakonske revizije i druge, uključivati i izvještavanje o održivosti. Također, predviđena je i obveza stalnog usavršavanja revizora vezano uz izvještavanje o održivosti. Vezano uz izmjene Zakona o tržištu kapitala, prijedlog izmjena zakona predviđa uvođenje pravila i mjera za upravljanje informacijsko-komunikacijsko-tehnološkim rizicima (IKT rizici). Predviđen je i postupak notifikacije i odobravanja stjecanja udjela u središnjem depozitoriju u slučaju promjene kvalificiranog udjela, kao što je to slučaj kod središnje druge ugovorne strane i drugih financijskih institucija. 

U raspravi je članove Odbora zanimalo je li napravljena određena analiza što će ove izmjene značiti za poduzetnike, odnosno kakvo je bilo stajalište poduzetnika u odnosu na najavljene nove obveze izvještavanja, budući da se ovaj obuhvat odnosi na one koji su na tržištu kapitala. Također, postavljeno je pitanje licenciranja računovođa, s obzirom na broj kružnih prijevara na razini Europske unije, a koje utječu na proračun. Izraženo je mišljenje da je potrebno iznaći mehanizme kako bi se tome stalo na kraj, jer svi koji sastavljaju financijske izvještaje snose odgovornost za to te je iznesen prijedlog da se u budućnosti svi licenciraju.         
Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnici predlagatelja pojasnili su da su, s obzirom na donošenje Direktive, ove izmjene već duže vremena navaljivane, tako da je ministarstvo imalo kontakte s poduzetnicima. Prema Prijedlogu zakona, predviđen je obuhvat u mjeri u kojoj je to nužno za prijenos Direktive. Očekivano je da će to poduzetnicima predstavljati dodatni izazov, te postoje krugovi u kojima se proširuje obuhvat. Prvi krug obuhvaća one koji spadaju u subjekte od javnog interesa tako da se tu radi o najvećim poduzetnicima. U Hrvatskoj će taj obuhvat u konačnici biti sa sadašnjih oko 70 na oko 500 poduzetnika koji će izvještavati o održivosti. Na razini Europske unije taj broj se povećava s 12000 obveznika na preko 50000. Svakako će ove obveze poduzetnicima biti određeni teret u pogledu ovog izvještavanja te je, u tom smislu, namjera Ministarstva financija prijaviti se na projekt tehničke pomoći kroz koji će u narednom razdoblju educirati poduzetnike oko implementacije Direktive te im biti potpora u cijelom procesu. Vezano za licenciranje, pojašnjeno je da je u Zakonu o računovodstvu postojala odredba koja je s 1. siječnja 2019. godine trebala uvesti licenciranje računovođa i koja je ukinuta, što ne znači da ne postoji mogućnost da se na dobrovoljnoj osnovi računovođa licencira. Naime, postojao je zahtjev različitih udruga računovođa koje su tvrdile da bi uvođenjem obveze licenciranja došlo do poskupljenja usluga za korisnike te da bi se time na određeni način i onemogućio pristup tržištu. Isto tako, postojao je i zahtjev Europske komisije da se broj reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj svede na najmanju moguću mjeru, odnosno da se ostane u okvirima gdje je to dopušteno samo EU-propisima, što je onda i učinjeno u svjetlu liberalizacije tržišta. Iz tog razloga je zasad element obveznog licenciranja računovođa u zakonu izostao, tim više što se ne radi o obvezi koja je propisana na razini Europske unije, a i međunarodna udruženja računovođa preporučuju da to bude na dobrovoljnoj osnovi. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o računovodstvu.

Također, Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak: 
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 28, Prijedlog zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 29 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 30 provede objedinjena rasprava.“

Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave.                                                                                                                                                                            

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici, održanoj 2. srpnja 2024. godine, Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2023., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 24. stavak 1. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, br. 25/19.), dostavio glavni državni revizor, aktom od 28. ožujka 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-12/19, URBROJ: 50301-05/16-24-9, od 26. lipnja 2024. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.  

Uvodno je glavni državni revizor predstavio Izvješće, ističući da je Državni ured za reviziju u 2023. obavio sve planirane aktivnosti. Revizijom su bili obuhvaćeni svi subjekti za koje postoji obveza obavljanja revizije svake godine (godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske te političke stranke i nezavisni zastupnici, čiji su godišnji prihodi i vrijednost imovine veći od 100.000,00 kn). Sve druge revizije planirane su na temelju zakonom propisanih kriterija (procjena rizika, financijski značaj subjekta revizije, rezultati prijašnje revizije i dr.). U 2023. obavljena je 181 revizija i jedna provjera naloga i preporuka, dok je 46 revizija započeto i dvije provjere naloga i preporuka bilo u tijeku u trenutku podnošenja izvješća o radu Ureda Hrvatskom saboru. Revizije su obavljene u skladu sa Zakonom o Državnom uredu za reviziju, Međunarodnim standardima vrhovnih revizijskih institucija i Kodeksom profesionalne etike državnih revizora. 
Od ukupnog broja revizija, 147 ih se odnosilo na financijsku reviziju, a pet na reviziju usklađenosti. Financijskim revizijama utvrđuje se jesu li godišnji financijski izvještaji istiniti i vjerodostojni, a poslovanje usklađeno s propisima i unutarnjim aktima koji imaju značajan utjecaj na poslovanje subjekta revizije, te je, u skladu s time, subjektima izraženo po dva mišljenja – mišljenje o financijskim izvještajima i mišljenje o usklađenosti poslovanja, osim za izvršenje državnog proračuna, za koje je izraženo samo mišljenje o financijskim izvještajima. Revizijama o usklađenosti utvrđuje se je li poslovanje subjekta revizije usklađeno s propisima i unutarnjim aktima subjekata te se o tome izražava jedno mišljenje. Sveukupno je u revizijama o financijskim izvještajima izraženo 76 bezuvjetnih i 71 uvjetno mišljenje, a o usklađenosti poslovanja 85 bezuvjetnih, 65 uvjetnih te jedno nepovoljno mišljenje (za Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju). Najčešće nepravilnosti i propusti utvrđeni su u području računovodstvenog poslovanja i financijskog izvještavanja, području planiranja i izvršenja plana odnosno ostvarenja godišnjeg plana rada, području rashoda i obveza, javne nabave, sustava unutarnjih kontrola te prihoda i potraživanja. Za utvrđene nepravilnosti i propuste, subjektima revizija dano je ukupno 1715 naloga i preporuka za otklanjanje istih, odnosno kako bi se poduzele aktivnosti da se nepravilnosti ne ponavljaju. 
U 2023. obavljeno je 29 revizija učinkovitosti, kojima se bile obuhvaćene sljedeće teme: dostupnost obiteljske (opće) medicine, zaštite zdravlja žena i predškolske djece u javnom zdravstvu, upravljanje građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama u Republici Hrvatskoj, upravljanje i održavanje skloništa za slučajeve katastrofa i unaprjeđenje kvalitete vode i dostupnost vode za ljudsku potrošnju. Bila su obuhvaćena 44 subjekta, od kojih je 13 dobilo ocjenu učinkovito, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, a 27 ocjenu djelomično učinkovito, a za četiri subjekta nisu dane ocjene (Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja – Uprava vodnog gospodarstva i zaštite mora te Hrvatske vode, jer ne upravljaju građevinama za navodnjavanje, kao i Krapinsko-zagorska županija, koja je utvrdila da na njezinom području nema poljoprivredne proizvodnje pogodne za navodnjavanje). Subjektima obuhvaćenima revizijom učinkovitosti dano je ukupno 330 naloga i preporuka. 
Osim navedenoga, obavljana je i provjera jesu li subjekti revizije postupili po nalozima i preporukama danim u prošlim revizijama. Od 1144 naloga i preporuke danih u prethodnim revizijama, u cijelosti je provedeno njih 58%, a djelomično je provedeno ili je u postupku provedbe oko 20%, što dovodi do zaključka da je 78%, odnosno znatan broj subjekata revizije poduzimao aktivnosti na unaprjeđenju poslovanja i povećanju učinkovitosti. Za 18% naloga i preporuka koje nisu provedene, Ured će i dalje pratiti njihovu provedbu. 
Državni ured za reviziju je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske dostavio sva izvješća o obavljenim financijskim revizijama, revizijama učinkovitosti i revizijama usklađenosti. Isto tako, DORH je obaviješten i o svim subjektima koji nisu postupili po nalozima i preporukama, kao i o onima koji nisu u zakonom propisanom roku dostavili plan provedbe naloga i preporuka. Nadalje, neovisni vanjski revizor obavio je reviziju godišnjeg financijskog izvještaja Državnog ureda za reviziju za 2023. i dao pozitivno mišljenje o istome. Glavni državni revizor izvijestio je da Ured trenutačno ima 87 zaposlenih manje od predviđenog broja, kao i da je u tijeku cjelovita obnova poslovnih zgrada Državnog ureda za reviziju. 

U kratkoj raspravi pohvaljen je broj revizija koje je Državni ured za reviziju obavio u jednoj godini, što je vrlo zahtjevan posao. Iznesena je i ocjena da se obavlja mali udio provjera naloga i preporuka, te je, s tim vezi, zatraženo pojašnjenje o izvršenju danih naloga i preporuka od strane subjekata. Kako je rečeno, namjera je naloga i preporuka da se svi subjekti drže zakona i drugih akata te je postavljeno pitanje i o mogućnosti povećanja broja provjera naloga i preporuka. Odgovarajući na izneseno, glavni državni revizor istaknuo je da je cilj naloga i preporuka unaprijediti poslovanje, a ne sankcionirati subjekte, što u konačnici dovodi do toga da uglavnom svi subjekti i provedu svoje preporuke. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2023. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici, održanoj 2. srpnja 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 30, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2024. godine. 

Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 28 i Prijedlogom zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 29. 

Odbor je o navedenim prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se navedenim zakonskim prijedlozima hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (tzv. CSRD direktiva), koja je 5. siječnja 2023. stupila na snagu, a potrebno ju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 6. srpnja 2024. godine. Cilj CSRD direktive je osigurati odgovarajuće javno dostupne informacije o tome kako rizici o održivosti utječu na poslovanje poduzetnika, ali i kako bi poslovanje poduzetnika bilo transparentno iskazano, u pogledu utjecaja poslovanja poduzetnika na društvo i okoliš. 
CSRD direktiva mijenja i druge akte usvojene na razini Europske unije, i to Računovodstvenu direktivu, Revizijsku direktivu i Direktivu o transparentnosti, pa se onda sve te izmjene reflektiraju na hrvatsko zakonodavstvo, slijedom čega je potrebno izmijeniti kako Zakon o računovodstvu, tako i Zakon o reviziji i Zakon o tržištu kapitala, te je predstavnik predlagatelja ukratko izvijestio o novostima koje ovi zakonski prijedlozi predviđaju. 
Osim onih koji već dosad izvještavaju u skladu s važećim zakonom, kao obveznici nefinancijskog izvještavanja, izvještavanje o održivosti obuhvatit će i sve velike poduzetnike te male i srednje poduzetnike čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u okviru Europske unije. Prvi izvještaji o održivosti će se sastavljati u 2025. godini za 2024., a onda će se svake godine kasnije još povećavati obuhvat. Izvještaji o održivosti bit će sastavni dio izvještavanja poslovodstva i bit će iskazani u jedinstvenom elektroničkom formatu (XBRL format), kako bi bili strojno čitljivi. Također, izvještavanje o održivosti će se standardizirati, na način da će biti sastavljani temeljem europskih standarda o izvještavanju. Isto tako, izvještavanje o održivosti će biti podložno i provjerama, koje će obavljati revizorska društva, stoga će i u revizorski ispit biti uključen ne samo osnovni revizorski ispit, nego i izvještavanje o održivosti, a pojam revizorskih usluga će biti proširen tako da će, osim što uključuje zakonske revizije i druge, uključivati i izvještavanje o održivosti. Također, predviđena je i obveza stalnog usavršavanja revizora vezano uz izvještavanje o održivosti. Vezano uz izmjene Zakona o tržištu kapitala, prijedlog izmjena zakona predviđa uvođenje pravila i mjera za upravljanje informacijsko-komunikacijsko-tehnološkim rizicima (IKT rizici). Predviđen je i postupak notifikacije i odobravanja stjecanja udjela u središnjem depozitoriju u slučaju promjene kvalificiranog udjela, kao što je to slučaj kod središnje druge ugovorne strane i drugih financijskih institucija. 

U raspravi je članove Odbora zanimalo je li napravljena određena analiza što će ove izmjene značiti za poduzetnike, odnosno kakvo je bilo stajalište poduzetnika u odnosu na najavljene nove obveze izvještavanja, budući da se ovaj obuhvat odnosi na one koji su na tržištu kapitala. Također, postavljeno je pitanje licenciranja računovođa, s obzirom na broj kružnih prijevara na razini Europske unije, a koje utječu na proračun. Izraženo je mišljenje da je potrebno iznaći mehanizme kako bi se tome stalo na kraj, jer svi koji sastavljaju financijske izvještaje snose odgovornost za to te je iznesen prijedlog da se u budućnosti svi licenciraju.         
Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnici predlagatelja pojasnili su da su, s obzirom na donošenje Direktive, ove izmjene već duže vremena navaljivane, tako da je ministarstvo imalo kontakte s poduzetnicima. Prema Prijedlogu zakona, predviđen je obuhvat u mjeri u kojoj je to nužno za prijenos Direktive. Očekivano je da će to poduzetnicima predstavljati dodatni izazov, te postoje krugovi u kojima se proširuje obuhvat. Prvi krug obuhvaća one koji spadaju u subjekte od javnog interesa tako da se tu radi o najvećim poduzetnicima. U Hrvatskoj će taj obuhvat u konačnici biti sa sadašnjih oko 70 na oko 500 poduzetnika koji će izvještavati o održivosti. Na razini Europske unije taj broj se povećava s 12000 obveznika na preko 50000. Svakako će ove obveze poduzetnicima biti određeni teret u pogledu ovog izvještavanja te je, u tom smislu, namjera Ministarstva financija prijaviti se na projekt tehničke pomoći kroz koji će u narednom razdoblju educirati poduzetnike oko implementacije Direktive te im biti potpora u cijelom procesu. Vezano za licenciranje, pojašnjeno je da je u Zakonu o računovodstvu postojala odredba koja je s 1. siječnja 2019. godine trebala uvesti licenciranje računovođa i koja je ukinuta, što ne znači da ne postoji mogućnost da se na dobrovoljnoj osnovi računovođa licencira. Naime, postojao je zahtjev različitih udruga računovođa koje su tvrdile da bi uvođenjem obveze licenciranja došlo do poskupljenja usluga za korisnike te da bi se time na određeni način i onemogućio pristup tržištu. Isto tako, postojao je i zahtjev Europske komisije da se broj reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj svede na najmanju moguću mjeru, odnosno da se ostane u okvirima gdje je to dopušteno samo EU-propisima, što je onda i učinjeno u svjetlu liberalizacije tržišta. Iz tog razloga je zasad element obveznog licenciranja računovođa u zakonu izostao, tim više što se ne radi o obvezi koja je propisana na razini Europske unije, a i međunarodna udruženja računovođa preporučuju da to bude na dobrovoljnoj osnovi. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji.

Također, Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak: 
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 28, Prijedlog zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 29 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 30 provede objedinjena rasprava.“
Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave.                                                                                                                                                                            

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 
 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici, održanoj 25. lipnja 2024. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Unaprjeđenje kvalitete vode te dostupnost vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbama članaka 16. i 21. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 28. ožujka 2024. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-12/18, URBROJ: 50301-05/27-24-4, od 21. lipnja 2024. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti unaprjeđenja kvalitete vode te dostupnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj. Republika Hrvatska se, kao članica Ujedinjenih Naroda te kao članica Europske unije, obvezala provoditi i ostvarivati ciljeve Programa UN-a o održivom razvoju do 2030. (tzv. Agenda 2030.). Obvezala se osigurati implementaciju 17 globalnih ciljeva održivog razvoja, ugraditi ih u dokumente strateškog planiranja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja na globalnoj razini. Isto tako, Međunarodna organizacija vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) definirala je promicanje postizanja globalnih ciljeva održivog razvoja kao jedan od svojih strateških ciljeva. Zbog toga je Državni ured za reviziju u suradnji s nekoliko revizijskih institucija obavio međunarodnu koordiniranu reviziju ostvarenja UN Cilja 6: Osigurati pristup pitkoj vodi za sve, održivo upravljati vodama te osigurati higijenske uvjete za sve. U okviru toga Cilja 6, obavljena je revizija učinkovitosti, provedbe i ostvarenje dva podcilja UN-a: 6.1. Sigurna i pristupačna voda za piće te 6.3. Unaprjeđenje kvalitete vode. Subjekti revizije bili su Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama. Razlog odabira ovih subjekata revizije je što su aktivnosti vezane za provedbu i ostvarenje navedena dva podcilja u njihovoj nadležnosti, a provode ih putem programa razvoja i unaprjeđenja javne vodoopskrbe, javne odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda na području Republike Hrvatske. U Republici Hrvatskoj je predviđena provedba cjelovite reforme sektora vodnih usluga, dok će planirana ulaganja u vodno-komunalnom sektoru doprinijeti očuvanju vodnih resursa, a istovremeno i osiguranju dostupnosti vode za ljudsku potrošnju svim građanima, smanjenju zagađenja okoliša i vodnih resursa otpadnim vodama te smanjenju gubitaka u vodoopskrbnim sustavima. Navedeno bi smanjilo pritisak na vodna tijela te doprinijelo dugoročno održivom upravljanju vodama i postizanju ciljeva zaštite voda (okolišni ciljevi), revitalizaciji i zaštiti prirodnih resursa. Ukupno procijenjena vrijednost ulaganja u razvoj vodno-komunalne infrastrukture od 2021. do 2030. iznosi oko 6,9 milijardi EUR. Ovom revizijom obuhvaćen je zakonodavni i institucionalni okvir, provedba i financiranje projekata javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te ostvarenje ciljeva u vezi s unaprjeđenjem kvalitete vode i dostupnosti vode za ljudsku potrošnju. Prema prikupljenim podacima, trenutačno stanje javne vodoopskrbe u Republici Hrvatskoj je, primjerice, da je korištenje vode omogućeno za 93,4 % stanovništva, na sustav javne vodoopskrbe priključeno je 86,9% stanovništva, međutim postoji oko 200 lokalnih vodovoda kojima ne upravljaju javni isporučitelji vodnih usluga, a u kojima se kontrola zdravstvene ispravnosti vode obavlja neredovito ili se uopće ne obavlja. Isto tako, gubici vode iz javnih vodoopskrbnih sustava iznose oko 50,0 % ukupne količine vode zahvaćene za javnu vodoopskrbu. Trenutačno stanje javne odvodnje je takvo da je, primjerice, na sustave javne odvodnje priključeno 57,4% stanovništva. Oko 46,8% stanovništva priključeno je na sustave pročišćavanja otpadnih voda, a 7,0% otpadnih voda pročišćava se u skladu sa zakonodavstvom EU-a (prosjek EU-a je 82,0 %). Oko 16,0% otpadnih voda iz sustava javne odvodnje ispušta se u okoliš nepročišćeno, a samo 51,5% rijeka i 11,3% jezera ispunilo je okolišne ciljeve u postizanju dobrog stanja voda.
Revizijom je, između ostalog, utvrđeno sljedeće: postoje propusti koji se odnose na donošenje značajnog broja propisa za usklađivanje područja unaprjeđenja kvalitete vode te dostupnosti vode za ljudsku potrošnju s pravnom stečevinom EU-a u roku, nedostaju  pouzdane informacije o postojećem stanju vodno-komunalne infrastrukture, ne postoji cjelovit i sveobuhvatan registar vodoopskrbnih projekata, ne postoje točni i pouzdani podaci na temelju kojih bi se trebale utvrditi početne i ciljane vrijednosti te mjerio napredak i ostvarenje cilja te je uočena nedosljednost pri iskazivanju pojedinih podataka. Postignut je napredak u povećanju priključenosti stanovništva na sustave javne odvodnje, uređaje za pročišćavanje otpadnih voda te u povećanju broja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ali je napredak spor i izvjesno je da se Republika Hrvatska neće u roku uskladiti s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Nadalje, vrlo sporo se provode aktivnosti vezane za rješavanje problema lokalnih vodovoda, odnosno njihovog popisa, zdravstvene ispravnosti te prijenosa na javne isporučitelje. Provodi se Program smanjenja gubitaka u vodoopskrbnim sustavima, ali nisu utvrđeni pokazatelji na temelju kojih bi se pratili rezultati provedbe navedenog Programa, trenutačni izračun vodnih gubitaka nije precizan te ne daje pravu sliku stvarnih gubitaka, a unatoč investicijama iz EU sredstava i Programa smanjenja gubitaka, nije utvrđen pozitivan pomak u smanjenju gubitaka vode. Ne postoje cjeloviti podaci o individualnim sustavima odvodnje te nije moguće dati potpuni i pouzdani pregled stanja individualnih sustava odvodnje, nije poznato koliko stanovništva koje nije priključeno na sustav javne odvodnje svoje otpadne vode pročišćava, a koliko ispušta u vodni okoliš bez ikakvog predtretmana. Gotovo polovina vodnih tijela prirodnih tekućica i većina prirodnih stajaćica nema dobru kakvoću vode, kao jednog od ciljeva vodne politike u Republici Hrvatskoj i Okvirne direktive o vodama.
Državni ured za reviziju je provedene aktivnosti i ostvarenje ciljeva ocijenio djelomično učinkovitim. Rezultat ove revizije su 23 preporuke (12 Ministarstvu i 11 Hrvatskim vodama), čijom bi se provedbom postigla poboljšanja u vezi s uspostavom zakonodavnog i institucionalnog okvira, provedbom i financiranjem projekata javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te ostvarenjem aktivnosti, ciljeva i planiranih pokazatelja te praćenjem ostvarenja ciljeva, a sve u cilju ostvarenja podciljeva UN-a 6.3. i 6.1. U sljedećem razdoblju pratit će se provedba danih preporuka. 
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske osvrnula se na dane preporuke, navevši da se je nadležno ministarstvo očitovalo na navode Državnog ureda za reviziju, te u suradnji s Uredom prihvatilo sve preporuke koje su mjerljive i provedive. Pojasnila je usklađenost Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije u području voda te je navela niz projekata koji su provedeni ili je u tijeku njihova provedba, za što su osigurana sredstva iz različitih izvora financiranja, istaknuvši pritom uspjeh Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz europskih fondova. Kao poteškoće s kojima se susreću na terenu navela je, među ostalim, nedostatak kapaciteta, kako ljudskih, tako i infrastrukturnih. Svjesni su velikih gubitaka vode te se poduzimaju aktivnosti kako bi se oni spriječili ili smanjili – kontinuirano se ulaže u program smanjenja gubitaka, zadnjih pet godina, u suradnji s Hrvatskim vodama i otada taj dio stagnira.  

U raspravi su članovi Odbora pohvalili izvješće i rad Državnog ureda za reviziju. S obzirom na sve izneseno, izraženo je mišljenje da je ocjena Državnog ureda za reviziju još i dobra, jer je, prema iznesenim podacima u izvješću, stanje u sustavu loše, posebno što se tiče gubitaka vode. Također, neshvatljivo je da u današnje vrijeme ne postoje registri, da nisu doneseni određeni dokumenti i sl., što ne bi trebalo zahtijevati velike napore ni sredstva. Zatraženi su podaci o gubicima vode po lokacijama, kako bi se mogla napraviti analiza uzroka gubitaka te je postavljeno pitanje kako ispuniti postavljene ciljeve do 2023. godine. Posebno je istaknuta loša kakvoća vode i u stajaćicama i u tekućicama, a ukazano je i na krađu vode. Iznesene su i određene informacije o područjima koja se onečišćuju (Mrežnica), te je postavljeno pitanje nedostatka redara u takvim situacijama, kao i pitanje provedbe aglomeracije Karlovac. 
Predstavnici podnositelja i Vlade Republike Hrvatske pojasnili su da stanje nije tako loše kako se čini, budući da subjekti revizije poduzimaju brojne aktivnosti i ulažu napore, ali to nije navedeno u sažetku Izvješća i sažecima preporuka, već se provlači kroz cijeli tekst izvješća, pa možda nije uočljivo odmah te je s tim u vezi pojašnjena metodologija Državnog ureda za reviziju. Što se tiče gubitaka vode, treba imati u vidu da se u velikoj mjeri radi o staroj opremi i infrastrukturi. Pet društava ima gubitke više od 80% (Brinje, Vrhovine, Kostajnica, Vrgorac, Otočac), ali postoji i 16 društava koji imaju gubitak manje od 20%. U odnosu na kakvoću vode, obrazložena je razlika između metodologije UN-a i kriterija u Republici Hrvatskoj, budući da je Republici Hrvatska sama sebi propisala dodatne strože kriterije. Nadležnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje je na jedinicama lokalne samouprave, a državna razina je tu za pomoć. Incidente zagađenja, kao i krađu vode potrebno je prijavljivati. Kako je rečeno, registri postoje, ali ne u obliku i na način kako to ocjenjuje Državni ured za reviziju. Investicijama u sustav teži se poboljšanju situacije i smanjenju gubitaka, a naglašena je i važnost ulaganja u kadar. Istarska regija navedena je kao siromašna vodom, i pokazalo se da su tamo mali gubici. Preporuke su shvaćene upravo kao smjer za poboljšanje u sustavu, ali svi subjekti moraju uložiti zajedničke napore.  
U daljnjoj raspravi, pojedini članovi Odbora pohvalili su napore ministarstva nadležnog za vode i Hrvatskih voda na temelju dobrih prethodnih iskustava u sredinama iz kojih dolaze, dodatno naglasivši kako je Republika Hrvatska povukla dosad najviši iznos bespovratnih sredstava iz europskih fondova upravo za brojne projekte iz tog područja, od kojih su svi prošli zahtijevanu proceduru, a za mnoge od njih je trebalo krenuti od početka (od ucrtavanja objekata, ishođenja dozvola i sl.). Izraženo je uvjerenje da bi 2030. godina trebala biti prekretnica u sustavu jer se mnogo vodoopskrbnih i sustava odvodnje stavlja u funkciju, a i provodi se reforma koja se odnosi na spajanje vodovoda. Kako je rečeno, stanje u sustavu nije dobro, ali se provode brojne aktivnosti kako bi se ono poboljšalo, što je proces koji zahtijeva vrijeme. Ujedno je naglašeno da izvješća Državnog ureda za reviziju treba shvatiti kao uputu što treba popraviti u sustavu ne samo u ovom slučaju, nego općenito. Posebno je upozoreno na problem legaliziranih objekata i njihovog priključenja na mrežu, što je svakako velik izazov za jedinice lokalne samouprave. Zaključno je izneseno mišljenje kako je, nakon opsežne rasprave i obrazloženja, stanje ipak bolje nego što se na prvu čini, jer se radi o teškom i vrlo složenom poslu. Dosta toga je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (decentralizacija), no potrebna je i potpora državne razine, posebno imajući u vidu područja gdje je velika depopulacija i demografski problem, a jednak standard potrebno je omogućiti svima, što nije moguće postići istom brzinom. Izneseno je mišljenje da veliki gradovi trebaju biti prioritet, budući da se tu pojavljuju i najveći problemi, moguće i zdravstveni, zbog broja stanovnika. Ukazano je i na to da sažetak izvješća prilično strogo ocjenjuje stanje, jer je sve navedeno u negativnom kontekstu, te je iznesen prijedlog da bi u budućim izvješćima i u sažetku trebalo navoditi kako negativne, tako i pozitivne i nalaze.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Unaprjeđenje kvalitete vode te dostupnost vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
 mr. sc. Boris Lalovac

Na temelju članka 196. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, na Prijedlog odluke o razrješenju članova i imenovanju članova Povjerenstva za fiskalnu politiku, od 18. lipnja 2024. godine, Odbor za financije i državni proračun podnosi sljedeće

AMANDMANE

I.    Na točku I. 
U točki I. iza podstavka 5. briše se zarez i dodaje se podstavak 6. koji glasi:
„- Igor Karlović, mag. oec., predstavnik Državnog ureda za reviziju,“

II.    Na točku II.
U točki II. iza podstavka 5. briše se zarez i dodaje se podstavak 6. koji glasi:
„- Igor Karlović, mag. oec., predstavnik Državnog ureda za reviziju“

Obrazloženje: 

Odredbom članka 19. stavak 5. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18. i 83/23.) propisano je da u roku od 30 dana od dana prestanka dužnosti predsjedniku ili članu Povjerenstva Odbor za financije i državni proračun pokreće postupak za imenovanje novog predsjednika odnosno člana Povjerenstva, čiji mandat odgovara mandatu predsjednika odnosno člana Povjerenstva umjesto kojega je imenovan. Kako je mandat prethodnoj članici Povjerenstva iz reda predstavnika Državnog ureda za reviziju prestao danom 30. lipnja 2023. godine, umjesto nje je imenovan novi predstavnik iz reda Državnog ureda za reviziju. Prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, br. 83/23.) određeno je da zatečeni predsjednik i članovi Povjerenstvo nastavljaju svoje mandate najdulje do isteka mandata na koje su imenovani. Budući da se radi o kolektivnom tijelu i kako bi se osiguralo da mandat svih članova Povjerenstva teče istodobno, u skladu s člankom 17. stavak 2. navedenog Zakona, Državni ured za reviziju dostavio je novi prijedlog za imenovanje člana Povjerenstva za fiskalnu politiku. Kako u Prijedlogu odluke o razrješenju članova i imenovanju članova Povjerenstva za fiskalnu politiku od 18. lipnja 2024. godine nije naveden predstavnik Državnog ureda za reviziju, bilo je potrebno putem amandmana intervenirati, te je Odbor za financije i državni proračun, na svojoj 3. sjednici, održanoj 25. lipnja 2024. godine, jednoglasno utvrdio tekst amandmana na navedeni Prijedlog Odluke. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici, održanoj 25. lipnja 2024. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E br. 25, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim zakonom stvaraju pretpostavke za provedbu tzv. Uredbe MiCA (Markets in Crypto-Assets Regulation), tj. Uredbe o tržištima kriptoimovine. Uredba MiCA štiti ulagatelje povećanjem transparentnosti i uspostavom sveobuhvatnog okvira za izdavatelje i pružatelje usluga, što uključuje usklađenost s pravilima o sprečavanju pranja novca. Novim pravilima obuhvaćeni su izdavatelji korisničkih tokena, tokena vezanih uz imovinu i stabilnih valuta (takozvani „stablecoin”). Obuhvaćeni su i pružatelji usluga kao što su mjesta trgovanja i lisnice u kojima se drži kriptoimovina. Cilj Uredbe MiCA je zaštititi ulagatelje i očuvati financijsku stabilnost, a istodobno omogućiti inovacije i potaknuti privlačnost sektora kriptoimovine. U tom smislu uspostavljen je režim za regulaciju i nadzor nad izdavanjem kriptoimovine i pružanjem usluga kriptoimovine u Europskoj uniji. Primjenom Uredbe MiCA se u Europskoj uniji uvodi i usklađeni regulatorni okvir koji, s obzirom na globalnu prirodu tržišta kriptovaluta, predstavlja poboljšanje u usporedbi s ranijom situacijom u kojoj nacionalno zakonodavstvo postoji samo u nekim državama članicama. U Hrvatskoj se trenutačno na poslovanje s kriptoimovinom primjenjuju samo opća pravila koja se odnose na ugovorne odnose iz Zakona o obveznim odnosima te odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Ovim zakonom se određuju nadležna tijela odgovorna za provedbu i nadzor nad provedbom Uredbe MiCA – to će biti Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Hrvatska narodna banka (HNB), ovisno o podjeli njihovih nadležnosti. Prijedlogom zakona dodatno su definirane dvije vrste izdavatelja. To su: izdavatelji koji nude kriptoimovinu trećim stranama i izdavatelji koji uvrštavaju kriptoimovinu za trgovanje. Također, propisani su uvjeti za izdavanje odobrenja za rad i pravila poslovnog ponašanja pružatelja usluga u odnosu na kriptoimovinu. Očekuje se da će donošenje ovog zakona pridonijeti ostvarenju brojnih ciljeva, prije svega, osiguravanje veće transparentnosti u pogledu objavljivanja za izdavanje, uređenje uvjeta za davanje odobrenja za rad, kao i nadzor nad pružateljem usluga povezanih s kriptoimovinom i nad njihovim poslovanjem. Usto, osigurava se veća zaštita klijenata pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, posebno imajući u vidu rizike koji se s tim povezani, uspostavljaju se mjere za sprječavanje trgovanja na osnovi povlaštenih informacija, osigurava se viši stupanj pravne sigurnosti uspostavom čvrstog pravnog okvira za kriptoimovinu. Svakako se potrošačima preporučuje da se prije ulaganja u kriptoimovinu informiraju o svim rizicima u vezi s tom imovinom, kao i o eventualnoj zaštiti i pravima koja im pripadaju. Primjena Uredbe MiCA i zakona će u velikoj mjeri pridonijeti zaštiti potrošača, ulagatelja i integriteta tržišta s obzirom na rizike povezane s kriptoimovinom te će pridonijeti financijskoj stabilnosti. 

U raspravi su članovi Odbora tražili pojašnjenja određenih zakonskih članaka, prije svega onih koji se odnose na isključenje odgovornosti za štetu, odnosno mogućnosti dokazivanja toga isključenja. Isto tako, do 1. siječnja 2025. godine potrebno je donijeti podzakonske akte potrebne za provedbu zakona te je u tom smislu izražena bojazan zbog kratkoće roka koji je ostavljen za to. Nadalje, postavljeno je pitanje ugovaranja police osiguranja ako područje osiguranja još uvijek ne pozna pojam kriptoimovine, te kako uopće urediti policu, odrediti rizike i sl. Ujedno je iznesen komentar o visini kazni koje su propisane.  
Odgovarajući na pitanja i komentare članova Odbora, predstavnici predlagatelja pojasnili su da se kazne određuju unutar postavljenih okvira, no, s obzirom na rizik koji je povezan s ulaganjem u kriptoimovinu, niže kazne nisu preporučljive, jer su one sredstvo odvraćanja za zlouporabe. Što se tiče polica osiguranja, u slučaju da to ne bude moguće u Republici Hrvatskoj, polica osiguranja može se ugovoriti u bilo kojoj drugoj državi članici Europske unije. Uredba se izravno primjenjuje, a provedbeni propisi predviđeni su za olakšanje njezine primjene. Isključenje odgovornosti za štetu, kao i iznosi štete koja je imatelju kriptoimovine nastala utvrđuju se u parničnom postupku pred sudom, a vezano za propisivanje elemenata isključenja odgovornosti za štetu, istaknuto je da je Republika Hrvatska slijedila je praksu drugih država članica. Teret dokaza je na izdavatelju, ne na imatelju, tj, potrošaču. Cilj je ove Uredbe upravo zaštita potrošača koji su dosad na tržištu kriptoimovine bili nezaštićeni, odnosno odredbe su općenito usmjerene na poslovanje u uređenom okruženju, posebno imajući u vidu zaštitu građana, od kojih su neki dosad, ulažući u kriptomovinu, izgubili značajna sredstva.  

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 2 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici, održanoj 18. lipnja 2024. godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. svibnja 2024. godine.
Uz Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, na temelju članka 87. stavka 6. Zakona o proračunu („Narodne novine“, broj 144/21.), Vlada Republike Hrvatske podnosi i Prijedloge godišnjih izvještaja o izvršenju financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za 2023. godinu za: 
-Hrvatske vode 
-Hrvatske ceste d.o.o.
-Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita 
-Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 
-Centar za restrukturiranje i prodaju 
-Hrvatske autoceste d.o.o. 
-HŽ Putnički prijevoz d.o.o. 
-HŽ Infrastrukturu d.o.o.   

Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
    
U uvodnom izlaganju predstavnica Ministarstva financija istaknula je makroekonomske pokazatelje. Međugodišnje povećanje realnog BDP-a u 2023. iznosilo je 3,1%. Gledajući pojedinačne komponente s rashodne strane, najveći doprinos povećanju realnog BDP-a u 2023. ostvaren je od smanjenja uvoza roba i usluga od 5,3%. Povećanju realnog BDP-a pozitivno je pridonio i međugodišnji rast potrošnje kućanstava od 3,0% te državne potrošnje od 6,6%, dok je blagi pozitivan doprinos stigao i od međugodišnjeg povećanja bruto investicija u fiksni kapital od 4,2%. U 2023. zabilježen je realni međugodišnji rast prometa u trgovini na malo od 3,1% te pad obujma industrijske proizvodnje od 0,1%, dok su građevinski radovi u istom razdoblju povećani za 5,2% na međugodišnjoj razini. U sektoru turizma zabilježen je međugodišnji rast broja turističkih noćenja od 2,6%. Prema preliminarnim podacima, u 2023. zabilježen je pozitivan saldo tekućeg i kapitalnog računa bilance plaćanja u iznosu od 3,0 milijarde EUR, što je poboljšanje salda za 3,2 milijarde EUR u usporedbi s 2022. Podaci za 2023. ukazuju na nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada. Naime, tijekom prošle godine nastavljen je rast sezonski prilagođenog broja osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), uz istovremeno smanjenje sezonski prilagođenog broja nezaposlenih registriranih kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Promatrano na međugodišnjoj razini, prosječan broj registriranih nezaposlenih iznosio je 109 tisuća te je smanjen za 6,2% u usporedbi s istim razdobljem 2022., dok je broj osiguranika HZMO-a porastao za 2,5% na međugodišnjoj razini. Prosječna inflacija potrošačkih cijena iznosila je 8,0%. Rastu potrošačkih cijena najviše je pridonio međugodišnji rast cijena hrane od 12,9%. Ukoliko se iz indeksa potrošačkih cijena isključe komponente energija te hrana, piće i duhan, u 2023. se bilježi međugodišnji rast preostalih komponenti od 7,6%.

Kad je riječ o prihodima, ukupni prihodi državnog proračuna u 2023. godini ostvareni su u iznosu od 27,4 milijarde eura, što je 1,2% manje od planiranog, dok su u usporedbi s prethodnom godinom povećani za 20,1%. Porezni prihodi tijekom 2023. godine prikupljeni su u iznosu od 15,5 milijardi eura, čime su zabilježili međugodišnje povećanje od 19,3%, a ostvareni su u približno planiranom iznosu. Prihod od poreza na dobit u 2023. godini ostvaren je u iznosu od 2,4 milijarde eura, što je povećanje od čak 51,4% u odnosu na prethodnu godinu. Značajan rast ovih prihoda posljedica je visokog rasta dobiti poduzetnika tijekom 2022. godine, kao i uplate jednokratnog poreza na dobit koji je u 2023. godini iznosio 249,8 milijuna eura. Prihod od poreza na dodanu vrijednost ostvaren je u iznosu od 10,3 milijarde eura, što predstavlja rast od 16,9% u odnosu na prethodnu godinu. Takvo kretanje prvenstveno je rezultat rasta osobne i turističke potrošnje. Prihodi od posebnih poreza i trošarina ostvareni su u iznosu od 2,4 milijarde eura ili 6,7% više na međugodišnjoj razini. Povećanje je zabilježeno uslijed oporavka gospodarske aktivnosti, a koje su rezultirale povećanjem intenziteta prometa i potrošnje pojedinih trošarinskih proizvoda. Prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje iznose 4,4 milijarde eura, što na međugodišnjoj razini predstavlja povećanje od 15,3% i rezultat je stanja na tržištu rada, odnosno rasta plaća i zaposlenosti uslijed pojačane gospodarske aktivnosti. Prihodi od pomoći iznose 4,1 milijardu eura, što je za 28,4% više u odnosu na prethodnu godinu. U njihovoj strukturi najveći dio čine prihodi od pomoći međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU, koji su izravno vezani uz projekte financirane iz EU proračuna.

Kad je riječ o rashodima, ukupni rashodi državnog proračuna u 2023. godini iznose 28,1 milijardu eura, što je 4,2% manje od planiranog, dok su u usporedbi s prethodnom godinom povećani za 4,9 milijardi eura, odnosno 20,9%. Rashodi za mirovine i mirovinska primanja izvršeni su u iznosu od 7,2 milijarde eura, što čini povećanje od 16,2%, odnosno 966,8 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu. Značajan rast ovih rashoda prvenstveno je radi usklađivanja mirovina. Rashodi za zaposlene (uključujući i rashode za zaposlene u osnovnim i srednjim školama) izvršeni su u iznosu 5,4 milijarde eura, što je povećanje od 15,4%, odnosno 720,8 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu. Navedeno je rezultat pune primjene kolektivnih ugovora te drugih propisa kojima se reguliraju plaće zaposlenika u državnim i javnim službama. Isto tako, na rashodovnu stranu državnog proračuna utjecali su i troškovi povezani sa sanacijom posljedica katastrofe uzrokovane potresima koji su u 2020. pogodile RH, za što je ukupno u 2023. utrošeno 1,8 milijardi eura rashoda državnog proračuna, što čini povećanje od 1,4 milijarde eura u odnosu na prethodnu godinu. Za mjere Vlade RH za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena u 2023. godini izvršeno je 1,2 milijarde eura rashoda državnog proračuna, te je za iste u 2023. godini izdvojeno 817, 3 milijuna eura više u odnosu na prethodnu godinu. Vlada RH je i u 2023. godini nastavila provoditi mjere za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena kroz dodjelu različitih potpora. Također, u 2023. godini izvršeno je 400,0 milijuna eura izdataka koji se odnose na isplatu dijela zajma Hrvatskoj elektroprivredi d.d., Zagreb temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske. 

Ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja u 2023. godini ostvareni su u iznosu od 7,2 milijarde eura, dok izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova iznose 5,0 milijardi eura. Među ostvarenim primicima ističe se izdanje obveznice na domaćem tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1, 85 milijardi eura, uz godišnju kamatnu stopu od 3,65% s dospijećem 2025. godine. Navedeno izdanje obveznice bilo je namijenjeno fizičkim osobama i institucionalnim ulagateljima. Fizičke osobe su upisale 1,335 milijardi eura obveznica, dok su institucionalni investitori upisali 515 milijuna eura. Također, u studenom 2023. godine izdani su trezorski zapisi u ukupnom iznosu od 1,1 milijardu eura, od čega se iznos od 969,7 milijuna eura odnosi po prvi puta na izdane trezorske zapise namijenjene fizičkim osobama, dok se iznos od 119,8 milijuna eura odnosi na institucionalne ulagatelje.  

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna u 2023. godini ostvarili su prihode u iznosu od 8,0 milijardi eura, dok izvršenje rashoda iznosi 7,6 milijardi eura.
U 2023. godini ukupni višak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana zabilježen je u iznosu od 34,3 milijuna eura ili 0,04% BDP-a, pri čemu je manjak državnog proračuna iznosio 729,1 milijun eura ili 1% BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvarile višak od 413,5 milijuna eura ili 0,5% BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna također su ostvarili višak od 349,8 milijuna eura ili 0,5% BDP-a. 
Manjak/višak općeg proračuna iskazan prema nacionalnoj metodologiji računskog plana razlikuje se od manjka/viška proračuna opće države koji se iskazuje prema statističkoj metodologiji Europske unije (ESA 2010). Prema Izvješću Državnog zavoda za statistiku o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države iz travnja 2024., u 2023. godini ostvaren je manjak proračuna opće države u iznosu od 528,3 milijuna eura ili 0,7% BDP-a.
Udio javnog duga u BDP-u je krajem 2023. godine iznosio 63%, dok je njegova nominalna vrijednost iznosila 48,2 milijarde eura. U odnosu na kraj 2022. godine, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u iznosi 4,8 postotna boda, dok to smanjenje u odnosu na pretpandemijsku 2019. iznosi 7,4 postotnih bodova. 

Odbor je raspolagao pisanim, 27. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku, koje je predstavnik Povjerenstva ukratko izložio.

U raspravi na Odboru članove je zanimalo jesu li provedene preporuke Državnog ureda za reviziju iz izvješća tog Ureda o izvršenju državnog proračuna za 2022. godinu. Iznesen je i komentar da je Međunarodni monetarni fond u izvješću ustvrdio da su izbori povisili potrošnju koja se odnosi na izbornu promidžbu te je postavljeno pitanje uzimaju li se ti podaci također u analizu. Dodatno, izraženo je mišljenje kako nije za očekivati nastavak ovako visoke inflacije, a onda, s tim povezane, i visoke proračunske prihode, a očekuje se i smanjenje sredstava iz fondova Europske unije, te je postavljeno pitanje kako se nadalje planiraju prihodi u budućim projekcijama proračuna, s obzirom na navedene okolnosti. Zatražen je i podatak je li Hrvatska elektroprivreda d.d. otplatila milijardu eura kredita koji dospijevaju na naplatu u 2024. godini. 
Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnica Ministarstva financija pojasnila je da su gotovo sve preporuke i nalazi Državnog ureda za reviziju bili usmjereni na metodološke aspekte te da su skoro sve provedene, dok je za preostali mali dio u tijeku provedba, a što bi trebalo biti vidljivo u izvješću Državnog ureda za reviziju o izvršenju državnog proračuna za 2023. godinu. Također, troškovi koji se odnose na izbornu promidžbu bit će vidljivi u izvještaju za 2024. godinu. Rast plaća i mirovina dio je reformskog procesa na koji se Republika Hrvatska obvezala, a dio rashoda u 2023. godini je vezan uz Vladine pakete mjera usmjerenih na smanjenje učinaka energetske krize. Također, rashodi su rasli i zbog nastavka obnove od potresa. Namjera korištenja sredstava iz europskih fondova je kroz investicije (koje se odnose na aglomeraciju, zelenu tranziciju, željezničku infrastrukturu, osiguranje sredstava za zaštitu okoliša, centre za gospodarenje otpadom i dr.) u doglednoj budućnosti pomoći generiranju radnih mjesta, garanciji energetske neovisnosti i dr. Radi se o velikim iznosima sredstava koje Republika Hrvatska ima na raspolaganju, a sadašnja ulaganja stvaraju preduvjete za daljnji razvoj Republike Hrvatske, kada ta sredstva budu drugdje, odnosno drugačije preusmjerena. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 5 glasova „PROTIV“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU
te
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2023. godinu. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 1. sjednici, održanoj 12. lipnja 2024. godine, Izvješće o uredbi koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s člankom 3. Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 145/23.) podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. svibnja 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila da je Vlada donijela Uredbu o plaćama u Državnom uredu za reviziju, kojom se uređuju plaće ovlaštenih državnih revizora, pomoćnog revizora i državnih službenika i namještenika u stručnim službama Državnog ureda za reviziju. Do stupanja na snagu ove Uredbe plaće ovlaštenih državnih revizora bile su uređene Zakonom o plaćama ovlaštenih državnih revizora, a plaće pomoćnog državnog revizora i državnih službenika i namještenika u stručnim službama Državnog ureda za reviziju bile su propisane Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi, koja je prestala važiti 1. ožujka 2024., sukladno Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Tada je stupila na snagu nova Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi (donesena temeljem Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama), koja se ne primjenjuje na zaposlene u Državnom uredu za reviziju, jer je u članku 2. stavku 2. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama izrijekom propisano da se taj Zakon (a time i podzakonski akti toga Zakona) ne primjenjuje na zaposlene u Državnom uredu za reviziju. Stoga je 1. ožujka 2024. nastala pravna praznina u odnosu na plaće pomoćnog revizora i državnih službenika i namještenika u Državnom uredu za reviziju, koji ne spadaju u ovlaštene državne revizore (nego obavljaju informatičke, opće i administrativne poslove, planske, materijalno-financijske i računovodstvene poslove, poslove vezane za upravljanje ljudskim potencijalima i druge stručne poslove u Državnom uredu za reviziju, odnosno pomoćne – tehničke poslove koje obavljaju namještenici). Zbog nastale pravne praznine, a do donošenja novog Zakona o Državnom uredu za reviziju, odnosno posebnog zakona kojim će se urediti plaće zaposlenika u Državnom uredu za reviziju, Vlada Republike Hrvatske je uredbom na temelju zakonske ovlasti utvrdila plaće pomoćnih revizora i državnih službenika i namještenika u stručnim službama Državnog ureda za reviziju. Istom uredbom Vlada je utvrdila i plaće ovlaštenih državnih revizora (u većem iznosu nego prema dotadašnjim propisima), kako bi se osigurao odgovarajući odnos njihovih plaća s plaćama državnih službenika i namještenika.

U raspravi je članove Odbora zanimala razlika u odnosu na prethodne koeficijente, kao i da li su koeficijenti koji su određeni ovom Uredbom i koji će se primjenjivati u prijelaznom razdoblju do donošenja zakona koji bi se uredile plaće zaposlenika u Državnom uredu za reviziju usuglašeni s Državnim uredom za reviziju. 

Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (10 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o uredbi koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Miro Totgergeli