11. saziv Hrvatskoga sabora (16.05.2024.)

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 7. sjednici održanoj 20. studenoga 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 90 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu predmetnog Prijedloga zakona s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 50 i Konačnim prijedlogom zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. br. 51.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako će se njime ubrzati i olakšati postupak ishođenja građevinskih i uporabnih dozvola, kao i samo građenje te poboljšati učinkovitost provedbe Zakona o gradnji, a što će utjecati na povećanje isplativosti investiranja u građenje građevina različite namjene i time povećanje broja investicija i zaposlenih u građevinarstvu. Predmetnim Zakonom propisuje se koje građevine u smislu Zakona nisu zgrade, određuje se glavni energetski certifikator kao i jasno određenje odgovornosti glavnog projektanta za usklađenost cijelog glavnog odnosno izvedbenog projekta.
Uvođenjem e-Građevinskog dnevnika gradilišta se digitaliziraju, čime se postiže povećanje dostupnosti svih potrebnih informacija na jednom mjestu.
Jedan od temeljnih ciljeva ovoga Prijedloga zakona je usklađenje s elektroničkim sustavom u vezi načina pozivanja stranaka na uvid u spis predmeta, a  pri tome se uzima u obzir broj stranka koje sudjeluju u postupku izdavanja građevinske dozvole. Propisuje se da se dostava građevinske dozvole putem državne informacijske infrastrukture smatra izvršenom osmog dana od dana kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka. Predmetni prijedlog jasno definira uvjete koje treba ispunjavati službena osoba nadležna za upravne poslove graditeljstva.

Prijedlog zakona usklađuje se propisima koji uređuju uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te su povećani iznosi u prekršajnim odredbama.

U raspravi je iskazana bojazan da će se, zbog članka 32. Prijedloga zakona i propisivanja uvjeta koje osoba  nadležna za upravne poslove graditeljstva treba ispuniti u nadležnim upravnim tijelima, dodatno usporiti postupci u odjelima koji izdaju akte.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“,  1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI 

Također, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je jednoglasno (7 glasova „za“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 90, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 50  i  Konačni prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. br. 51 provede objedinjena rasprava.

Obrazloženje:
Budući su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se provedba objedinjene rasprave.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 7. sjednici održanoj 20 studenog 2024. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 50, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.  

Odbor je proveo objedinjenu raspravu predmetnog Prijedloga zakona s Konačnim prijedlogom zakona  o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. br. 51 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 90.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te je istaknuo kako će se donošenjem ovog Zakona otkloniti svi uočeni nedostaci i problemi u primjeni Zakona o komunalnom gospodarstvu, te će se ujednačiti njegova provedba preciznijim i jasnijim odredbama. Prijedlogom zakona se uređuje pitanje stjecanja statusa javnog dobra u općoj uporabi u slučaju ako komunalna infrastruktura nije u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost. Također, uređuje se najveći iznos godišnje komunalne naknade koji se može odrediti za plaćanje u pojedinom hotelu, turističkom naselju, kampu i golf igralištu te se proširuju slučajevi u kojima se može izreći novčana kazna pravnim osobama u provedbi nadzora komunalnog redara i propisuje novčana kazna za fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za prekršaj koji je počinila u odnosu na postupanje komunalnog redara u nadzoru.
Predmetnim prijedlogom, Zakon se usklađuje sa Zakonom o sustavu državne uprave kao i propisima koji uređuju uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. U odnosu na prvo čitanje, Konačni prijedlog zakona razlikuje se u dopuni članka 97. važećeg Zakona na način da je propisana obveza jedinice lokane samouprave za dostavu statističkog izvješća o komunalnoj naknadi ministarstvu nadležnom za financije.

Odbor je bez provedene rasprave, većinom glasova ( 7 glasova „za“,  1 glas „protiv“)   odlučio predložiti Hrvatskome  donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU

Također, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je jednoglasno (7 glasova „za“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 90, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 50  i  Konačni prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. br. 51 provede objedinjena rasprava.

Obrazloženje:
Budući su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se provedba objedinjene rasprave.     

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 7. sjednici održanoj 20. studenoga 2024. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. br. 51, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.  
Odbor je proveo objedinjenu raspravu predmetnog  Konačnog prijedloga zakona s Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 50 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 90.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio  navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te naglasio kako isti ima za cilj sprječavanje raširene pojave bespravne gradnje. Imajući u vidu problem svih jedinica lokalne samouprave koji se odnosi na građenje bez potrebnih dozvola te relativno nedovoljan broj građevinskih inspektora koji postupaju na cijelom području Republike Hrvatske ovim Zakonom želi se doprinijeti efikasnijem postupanju protiv nezakonitih graditelja na način da se komunalnim redarima proširi ovlast djelovanja po pitanju sprječavanja bespravnog građenja i to tako da rješenjem narede investitoru, vlasniku ili izvođaču obustavu građenja zgrada ako gradi bez građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje, odnosno ako gradi bez glavnog projekta sukladno propisu kojim se uređuju jednostavne i druge građevine i radovi. 

Također, Zakonom se propisuju prekršajne novčane kazne za pravne i fizičke osobe ako grade bez izvršne građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje, zatim kazne kojima se izvršenici prisiljavaju na izvršenje rješenja komunalnih redara te se raspisuje postupanje komunalnog redara u vezi s novim ovlastima. U odnosu na prvo čitanje, Konačni prijedlog zakona razlikuje se u propisivanju prekršajne odgovornosti uz pravnu osobu i za odgovornu osobu u pravnoj osobi te su u sam tekst Zakona unesene novčane kazne koje komunalni redari izriču radi prisilnog izvršenja rješenja.

Odbor je bez provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“,  1 glas „protiv“)   odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O GRAĐEVINSKOJ INSPEKCIJI

Također, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je jednoglasno ( 7 glasova   „za“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 90, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 50  i  Konačni prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. br. 51 provede objedinjena rasprava.

Obrazloženje:
Budući su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se provedba objedinjene rasprave.

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 13. studenog 2024. godine, raspravljao je o Izvješću o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2024. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2024. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je predstavio predmetno Izvješće i istaknuo kako se obnova provodi postignutom dinamikom iz prethodnog izvještajnog razdoblja, što se prvenstveno odnosi na otvaranje novih gradilišta i to zahtjevnije konstrukcijske obnove privatnih zgrada i kuća, kao i gradilišta izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća. Istaknuto je  kako  najveći izazov u provedbi obnove predstavlja učestalo poništavanje javnih nabava kako zbog manjka zainteresiranosti gospodarskih subjekata za obnovu tako i zbog zaprimanja višestruko većih ponuda u odnosu na procijenjene vrijednosti nabave zbog čega se uveo novi koncept obnove tzv. „blokovska obnova“ koja obuhvaća veći broj zgrada na jednom području, a ima za cilj ubrzati proces obnove.

Na dan 30. lipnja 2024. završeni su radovi obnove na 11.462 kuće i zgrade kojima je obuhvaćeno 45.775 stambenih jedinica, a u obnovi je 1.493 zgrada i kuća kojima je obuhvaćeno 9.918 stambenih jedinica. Izgrađeno je 255 kuća i 12 višestambenih zgrada. Završeno je 156 konstrukcijskih obnova, 10.847 nekonstrukcijskih obnova, kupljeno je 35 obiteljskih kuća ili stanova umjesto gradnje zamjenskih kuća, obnovljeno je i uređeno 157 državnih stanova. Uklonjeno je 1.477 objekata.
 U izvještajnom razdoblju značajno je povećan stambeni fond na području Sisačko - moslavačke županije za čak 1.024 stambene jedinice što će, istaknuto je, doprinijeti ostanku mladih obitelji i demografskoj revitalizaciji čitavog područja.

Posebno su značajni rezultati u obnovi zgrada javne namjene i infrastrukture. Do 30. lipnja 2024. završeno je 997 projekata. Obnovljeno je 148 škola i vrtića te 34 visoko obrazovne institucije, 17 bolnica i 35 drugih zdravstvenih ustanova, 293 zgrade kulture i kulturne baštine, 600 km prometnica, 77 mostova, 6 km tramvajske pruge, 28 km nasipa, 100 km mreže vodoopskrbe i odvodnje te je sanirano 217 klizišta i 108 urušenih vrtača. 

Sveukupno je na obnovu privatne i javne imovine do kraja lipnja 2024. utrošeno 2,8 milijardi eura.
U raspravi su članovi Odbora pohvalili veliki napredak u obnovi zgrada oštećenih potresom, posebno istaknuvši što je izabran smjer konstrukcijske i cjelovite obnove. Također, iskazano je zadovoljstvo izborom novog modela tzv. blokovske obnove, koji će konstatirano je zasigurno ubrzati određene procese u samoj obnovi. Dio članova izrazio je zabrinutost činjenicom što još uvijek nije provedena javna nabava za 2.620 stambenih jedinica. Postavljeno je i pitanje o očekivanim rokovima završetka obnove, te je najavljeno da se završetak obnove očekuje 2030. godine. 

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (6 glasova „za“, 2 glasa „suzdržana“)   odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko - moslavačke županije i Karlovačke županije za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2024. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je na  svojoj 5. (tematskoj) sjednici Odbora održanoj 13. studenog 2024. godine razmotrio prijedlog za održavanje budućih tematskih sjednica na temu „Godišnje izvješće o statusu realizacije i učincima provedbe Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine“, te je u skladu s odredbom članka 47. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora („NN“ br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.)  jednoglasno (8 glasova „za“) usvojio sljedeći 

Z a k l j u č a k 

Prihvaća se održavanje tematske sjednice Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo  na temu „Godišnje izvješće o statusu realizacije i učincima provedbe Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine.“ jednom godišnje u zadnjem tromjesečju. 

Obrazloženje:
Osnovni cilj održavanja navedene tematske sjednice je  upoznati članove Odbora i širu javnost s realizacijom akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  kao i učincima njegove provedbe kroz jednogodišnje razdoblje.
Kako bi temeljem članka 47. Poslovnika Hrvatskoga sabora predsjednik Odbora mogao jednom godišnje sazvati navedenu tematsku sjednicu predloženo je donošenje predmetnog zaključka.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je na  svojoj 4. sjednici Odbora održanoj 8. studenog 2024. godine razmotrio prijedlog za održavanje tematske sjednice na temu „Predstavljanje Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine“, te je u skladu s odredbom članka 47. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora („NN“ br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) jednoglasno (7 glasova „za“) usvojio sljedeći 

Z a k l j u č a k 

Prihvaća se održavanje tematske sjednice Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo na temu „Predstavljanje Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine.“.

Obrazloženje:
Osnovni cilj održavanja navedene tematske sjednice je  upoznati članove Odbora i širu javnost s Nacionalnim planom stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  kao strateškim dokumentom multidisciplinarnog pristupa iz područja stanovanja, njegovim ciljevima i provedbenim mjerama.
Kako bi temeljem članka 47. Poslovnika Hrvatskoga sabora predsjednik Odbora mogao sazvati tematsku sjednicu predloženo je donošenje predmetnog zaključka.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 18. rujna 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, prvo čitanje, P.Z. br. 44 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. srpnja 2024. godine.  

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako će isti osigurati suvremen i učinkovit sustav zemljišne administracije što će u konačnici doprinijeti povećanju pravne sigurnosti u postupanju s nekretninama, potaknuti i ubrzati procese ulaganja te poboljšati funkcioniranje tržišta nekretnina. Naglašeno je kako se najvažnije promjene koje donosi ovaj Zakon odnose na odredbe koje propisuju postupak katastarske izmjere. Njime se osigurava zakonito obavještavanje, pozivanje i sudjelovanje svih osoba koje sudjeluju ili imaju interes sudjelovati u postupku katastarske izmjere čime će se povećati učinkovitost u provođenju katastarske izmjere i izrade katastarskog operata katastra nekretnina te obnove i dopune zemljišnih knjiga. 
Također, napravljen je iskorak u propisivanju načina prikupljanja podataka o katastarskim česticama i osobama koje sudjeluju u postupcima katastarske izmjere kako u dijelu obilježavanja katastarskih čestica tako i u dijelu predočavanja podataka prikupljenih izmjerom.  Što se tiče geodetskih elaborata, ovim se Prijedlogom zakona detaljnije propisuju radnje u postupku izrade te pregleda i potvrđivanja geodetskih elaborata čime se doprinosi pravnoj sigurnosti i zaštiti prava i obveza stranaka koje sudjeluju u navedenim postupcima, a također se napušta provedba tehničke reambulacije.

U raspravi su članovi Odbora podržali  Prijedlog zakona istaknuvši kako je uređeni katastar osnova svakog razvoja te pohvalili rad Državne geodetske uprave na iznimnom projektu Programa obnove zemljišnih registara putem katarskih izmjera za sva građevinska područja i velikom i zahtjevnom poslu u razvijanju i primjeni integriranog informacijskog sustava u prikupljanju, vođenju i dijeljenju prostornih podataka te ubrzavanju svih postupaka.
Također, izneseno je mišljenje kako će Prijedlog zakona imati i demografski učinak i obnovu posebno u Dalmatinskoj zagori gdje je velik broj mladih u potrazi za svojom nekretninom zbog neuređenih katastarskih knjiga napustio to područje.
Iznesene su primjedbe na male nedostatke u radu katastra koji se odnose na elaborate i proces izdavanja građevinskih dozvola a vezano uz manipulacije pretvaranja terena iz ravnih u kose i mijenjanju koeficijenta izgrađenosti. 
Član Odbora podsjetio je na potrebu izrade Pravilnika o 3D katastru.

Odbor je nakon provedene rasprave, jednoglasno (9 glasova „za“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg zaključka:

1.    PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 18. rujna 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o upravljanju i održavanju zgrada prvo čitanje, P.Z. br. 49, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. kolovoza 2024. godine.  

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te je istaknuo kako će se njegovim donošenjem osigurati kvalitetnije upravljanje i održavanje zgrada te urediti problematika stanovanja, koje zauzima najveći dio urbaniziranog prostora i prevladavajući je sadržaj naselja u Republici Hrvatskoj.  Donošenjem Zakona, naglasio je predlagatelj, doprinijet će se sustavnom podizanju kvalitete stanovanja, efikasnijem ispunjavanju temeljnih zahtjeva za građevine te unaprjeđenju izgleda zgrada kroz definiranje i uređivanje pitanja koja su bitna za učinkovito i adekvatno upravljanje zgradama od  strane suvlasnika, odnosno upravitelja. Jedan od bitnih elemenata za ostvarivanje tog uvjeta je propisivanje načina donošenja odluka suvlasnika i povezivanje s područjima gradnje, te propisivanje minimalnog iznosa pričuve.
Također, donošenjem Zakona omogućit će se efikasnija provedba Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, s posebnim naglaskom na povećanje otpornosti zgrada na potrese i požare te zahtjeve energetske obnove, kao i na pitanja suglasnosti suvlasnika za kratkoročni najam stanova i najam stanova za smještaj radnika. Osim toga, olakšava se donošenje odluka o gradnji dizala te propisuje poticanje uređenja pročelja s ciljem očuvanja kulturno povijesnih obilježja gradova. Propisuju se i prekršajne kazne za upravitelje zgrada čime će se doprinijeti većoj odgovornosti upravitelja.

U raspravi je izneseno mišljenje kako će biti teško prikupiti suglasnosti kvalificirane većine suvlasnika za kratkoročni najam ili najam za radnike te je iskazana dvojba hoće li ovakav program kratkoročnog najma uistinu pomoći mladima u rješavanju stambenog pitanja. 
Također, postavilo se pitanje statusa studenata radnika u najmu te nedostatak korelacije broja osoba sa površinom stana te potrebe propisivanja minimalne raspoložive stambene kvadrature po osobi.
Većina članova Odbora pohvalila je ovaj prijedlog Zakona posebno način reguliranja kratkoročnog najma i namjeru takve politike istaknuvši pritom kako će isto doprinijeti održivom turizmu i ograničenju daljnjeg rasta kratkoročnog najma.
Članovi  Odbora su pozdravili ugradnju dizala i uređaja za olakšan pristup za slabo pokretne osobe i uređenje pročelja. Što se tiče učešća sufinanciranja ugradnje dizala i obnove pročelja, dio članova smatra kako veliki broj jedinica lokalne samouprave i dio suvlasnika u zgradama neće biti u mogućnosti participirati u istim omjerima kao i država što će rezultirati malim brojem realiziranih projekata ugradnje dizala i obnove pročelja, te je predloženo povećanje učešća države u sufinanciranju.
U raspravi je istaknuto da odluku o tome hoće li suvlasnik obavljati određenu djelatnost ne mogu donijeti drugi suvlasnici već nadležno tijelo pod zakonom propisanim uvjetima, a što se tiče zabrane postavljanja uređaja na pročelja zgrada i čl. 19. Prijedloga zakona skreće se pozornost da je potrebno voditi računa da su određene stambene jedinice pozicionirane isključivo na uličnim pročeljima.
Na pitanje da li će inicijator za pokretanje projekta biti suvlasnici koji će onda morati ishoditi odobrenje jedinice lokalne samouprave za pročelja kako bi se mogli kandidirati za projekt i tražiti i sufinanciranje od strane države, predstavnik predlagatelja najavio je izradu program koji će posebno regulirati ugradnju dizala i posebno obnovu pročelja kojim će se propisati određeni uvjeti,  kriteriji i prioriteti te sudjelovanje jedinica lokalne samouprave u postupku. 

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (8 glasova „za“, 1 glas „protiv“)   odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg zaključka:

1.    PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O UPRAVLJANJU I ODRŽAVANJU ZGRADA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 18. rujna 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu, prvo čitanje, P.Z. br. 50, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. kolovoza 2024. godine.  
Odbor je proveo objedinjenu raspravu predmetnog Prijedloga zakona sa Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 51.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te je istaknuo kako će se donošenjem ovog Zakona otkloniti svi uočeni nedostaci i problemi u primjeni Zakona o komunalnom gospodarstvu, te će se ujednačiti njegova provedba preciznijim i jasnijim odredbama. Prijedlogom zakona se uređuje pitanje stjecanja statusa javnog dobra u općoj uporabi u slučaju ako komunalna infrastruktura nije u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost.
Također, uređuje se najveći iznos godišnje komunalne naknade koji se može odrediti za plaćanje u pojedinom hotelu, turističkom naselju, kampu i golf igralištu te  se proširuju slučajevi u kojima se može izreći novčana kazna pravnim osobama u provedbi nadzora komunalnog redara i propisuje novčana kazna za fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja druigu samostalnu djelatnost za prekršaj koji je počinila u odnosu na postupanje komunalnog redara u nadzoru.
Predmetnim prijedlogom, Zakon se usklađuje sa Zakonom o sustavu državne uprave kao i propisima koji uređuju uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

U raspravi su članovi Odbora podržali ovaj Prijedlog zakona posebno propisivanje maksimalne visine godišnje komunalne naknade, posebno za hotele što će pozitivno utjecati na duži rad hotela tijekom godine.
Članica Odbora skrenula je pažnju na članak 61. st.4. za koji smatra da će otežati realizaciju brojnih projekata jedinica lokalne samouprave zbog dugotrajnosti rješavanja imovinskopravnih odnosa.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (8 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“)   odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg zaključka:

1.    PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU

Također, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je većinom glasova (8 glasova „za“, 1 glas  „suzdržan“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda  Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu, prvo čitanje, P.Z. br. 50  i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 51 provede objedinjena rasprava.

Obrazloženje:
Budući su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se provedba objedinjene rasprave.     

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 18. rujna 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 51, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. kolovoza 2024. godine.  

Odbor je proveo objedinjenu raspravu predmetnog Prijedloga zakona sa Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu, prvo čitanje, P.Z. br. 50.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedene akte kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te naglasio kako isti ima za cilj sprječavanje raširene pojave bespravne gradnje na način da se komunalnim redarima proširuju odnosno daju određene ovlasti za postupanje u vezi s bespravnom gradnjom na način da rješenjem naredi investitoru, vlasniku ili izvođaču obustavu građenja zgrada ako gradi bez izvršne građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje, odnosno ako gradi bez glavnog projekta sukladno propisu kojim se uređuju jednostavne i druge građevine i radovi. Također, Zakonom se propisuju prekršajne novčane kazne za pravne i fizičke osobe ako grade bez izvršne građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje.

U raspravi su članovi Odbora pohvalili intenciju predlagatelja u borbi protiv bespravne gradnje uzevši u obzir nedostatak građevinskih inspektora.  Pri tome su upozorili na probleme koji bi mogli nastati u realizaciji ovih odredbi i to također zbog nedostatka broja komunalnih redara u jedinicama lokalne samouprave, njihove preopterećenosti na terenu te potrebne dodatne edukacije za provedbu novih ovlasti. Izraženo je mišljenje kako bi najkvalitetniji smjer u  borbi protiv bespravne gradnje bio povećanje broja građevinskih inspektora.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (8 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“)   odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg zaključka:

1.    PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O GRAĐEVINSKOJ INSPEKCIJI

Također, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je većinom glasova (8 „za“, 1 glas „suzdržan“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda  Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu, prvo čitanje, P.Z. br. 50  i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 51 provede objedinjena rasprava.
Obrazloženje:
Budući su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se provedba objedinjene rasprave.     

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 02. srpnja 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o gradnji, prvo čitanje, P.Z. br. 9 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela predlagateljica, Marija Selak Raspudić, aktom od 24. svibnja 2024. godine.  

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Zbog odsustva predlagateljice, uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila mišljenje Vlade RH koja je Hrvatskom saboru, aktom od 21. lipnja 2024. predložila, uzimajući u obzir cjelokupan kontekst problematike vezane uz gradnju,  da ne prihvati ovaj Prijedlog izmjena zakona, obzirom da je u tijeku izrada sveobuhvatnog Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, koji će uz predložene izmjene prekršajnih novčanih kazni, urediti i druga pitanja koja je potrebno izmijeniti u važećem Zakonu, te će uskoro isti ići u proceduru savjetovanja.

U raspravi je, unatoč stajalištu većine članova Odbora kako je potrebno ići u smjeru kvalitetnih sveobuhvatnih izmjena važećeg Zakona o gradnji u koje će se uključiti izmjene i onih članaka koji se odnose na sva otvorena pitanja i probleme u građevinskom sektoru, izneseno i mišljenje kako je potrebno ići odmah i u ove izmjene Zakona i povećati novčane kazne za prekršajne radnje nadzornih inženjera upravo zbog intenzivne obnove i građenja jer se događa da nadzorni inženjeri ugovaraju preveliki broj gradilišta što realno nije moguće kvalitetno nadzirati.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasova „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

NE PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O GRADNJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 1. sjednici održanoj 18. lipnja 2024. godine, raspravljao je o Izvješću o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za 2023. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 06. lipnja 2024. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja  uvodno je predstavio je predmetno Izvješće  i istaknuo kako je donošenjem novog zakonodavnog okvira u veljači 2023. godine, proces obnove restrukturiran, zakonski, financijski i operativno, čime se ubrzala provedba obnove što se očituje u značajnom povećanju broja donesenih akata, provedenih postupaka nabave i izvođenju radova. Naglasio je kako se išlo na strateški koncept visokog protupotresnog suvremenog standarda i konstrukcijske obnove koji jest nešto sporiji i skuplji, ali dugoročno sigurniji i isplativiji model.

Istaknuto je kako je na dan 31. prosinca 2023. godine obnovljeno ukupno 10.574 privatnih kuća i zgrada. Izgrađeno je 207 kuća i 12 višestambenih zgrada.  Završeno je 114 konstrukcijskih obnova, 10.084 nekonstrukcijskih obnova, te kupnja 8 obiteljskih kuća ili stana umjesto gradnje zamjenske kuće te je uklonjeno 1.367 objekata, a postupak obnove i samoobnove u tijeku je na 1.114 privatnih zgrada i kuća.

Za nekonstrukcijsku obnovu u 2023. godini isplaćeno je ukupno 16.449.115,39 eura novčanih naknada, dok je za konstrukcijsku obnovu isplaćeno ukupno 99.247.031,78 eura, što je 21 puta više od ukupno isplaćenog iznosa u 2022. godini. 

Uz organiziranu obnovu, unaprijedio se i proces samoobnove koji se u kratkom vremenu pokazao iznimno prihvatljivim modelom te je u 2023. godini isplaćeno 125,7 milijuna eura 
novčanih pomoći građanima za obnovu što je pet puta veći iznos od ukupnog ostvarenja od početka obnove do kraja 2022. godine.

Naglašeno je kako se rezultati očituju i u obnovi zgrada javne namjene i infrastrukture za čiju je obnovu osigurano milijarda i tri milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije od čega za zagrebački potres 684 milijuna eura, a za petrinjski potres 319 milijuna eura.  Ugovoreno je 1.310 projekata obnove, a  sva sredstva osigurana iz Fonda u cijelosti su iskorištena.  

Istaknuto je kako se tijekom 2023. dinamika obnove značajno ubrzala, završeni su brojni projekti obnove, ubrzali su se i postupci rješavanja pristiglih zahtjeva za obnovom, kao i isplata novčanih pomoći za obnovu, te kako se uz proces obnove paralelno provode aktivnosti vezane uz stambeno zbrinjavanje  potresom pogođenog stanovništva, te je zamjenski smještaj osiguran kroz 11 modela stambenog zbrinjavanja.

U raspravi su članovi Odbora pohvalili veliki napredak u obnovi zgrada oštećenih potresom, te je isto istaknuto kao primjer izvrsnih rezultata napornoga rada, ne samo u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine nego i na terenu te pružanja pomoći našim sugrađanima čiji su stambeni objekti stradali u potresu.

U raspravi je članica Odbora predložila da se uspostavi bolja i pravovremena koordinacija između Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine sa gradovima na čijim područjima se provodi obnova i gradi, odnosno uspostavi sustavno obavještavanje o statusu predmeta korisnika radi bolje informiranosti sa čijim se mišljenjem dio članova nije složio, istaknuvši pritom da je komunikacija između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i  Ministarstva  jako dobra.

Također, izraženo je mišljenje kako bi bilo dobro županije obavijestiti o planu nabave projektiranja radova i nadzora sa predviđenim rokovima i potrebnim iznosima sufinanciranja te uspostaviti sustav za praćenje dinamike obnove obiteljskih kuća na području županija na kojima se provodi obnova.

Postavljeno je pitanje što je sa obnovom u potresu oštećenih nezakonito izgrađenih zgrada te što se planira napraviti sa zamjenskim zgradama odnosno visokoenergetskim montažnim kućama nakon što se ljudi vrate u svoje zgrade. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako su i nelegalni objekti također obnavljani sa zadnjim aktom završnog izvješća nadzornog inženjera sa njihove strane, ali ukoliko je stranka dokazala da je u tom objektu bilo njeno mjesto prebivališta. Što se tiče visokoenergetskih montažnih kuća koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, predstavnik predlagatelja  istaknuo je kako postoji mogućnost da će nakon što se završi obnova i prestane potreba za njihovim korištenjem u tom procesu iste prepustiti ravnateljstvu za  robne zalihe, ali i da su za njih zainteresirani parkovi prirode i nacionalni parkovi.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko- moslavačke županije i Karlovačke županije za 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar