11. saziv Hrvatskoga sabora (16.05.2024.)

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 14. studenoga 2025. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o gradnji, prvo čitanje, P.Z. br. 215, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2025. godine.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predmetnom prijedlogu zajedno s Prijedlogom zakona o prostornom uređenju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 216 i Prijedlogom zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 217.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja održao prezentaciju i obrazložio predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako će se njime područje graditeljstva  u cijelosti unaprijediti uvođenjem novih olakšanih procedura, dodatnom informatizacijom na više razina, propisivanjem veće odgovornosti i obveza sudionika u gradnji, javnopravnih tijela i tijela graditeljstva, čime će se ostvariti konačan cilj, a to je  povećanje učinkovitosti i transparentnosti graditeljskog sustava.  

Novina Prijedloga je sustav eDozvola koji će omogućiti da projektant samostalno ishodi sve posebne uvjete i uvjete priključenja, čime se rasterećuju tijela graditeljstva, a postupci se ubrzavaju. Pojednostavljuju se postupci, skraćuju rokovi i smanjuju troškovi za izdavanje dozvola za  manje složene zgrade i višestambene zgrade. Jasno se propisuje od kojih javnopravnih tijela je potrebno ishoditi posebne uvjete za izradu idejnog projekta za manje složene zgrade i glavnog projekta za višestambene zgrade. Tako će investitor manje složenih zgrada puno brže ishoditi akt za gradnju čime se omogućuje lakša i brža provedba stambenog zbrinjavanja građana.  Također, za sve ostale građevine uvodi se obveza izrade izvedbenog projekta čime se postiže veća kvaliteta građenja i sigurnost izgrađenih građevina. Olakšat će se i ubrzati građenje, povećati isplativost investiranja te omogućiti veći broj novih investicija u graditeljstvu.

Prijedlogom zakona utjecat će se na smanjenje nezakonite gradnje kroz uvođenje obveze upravnom tijelu da prije izdavanja građevinske dozvole utvrdi je li  građenje započeto te kroz uvođenje obveze investitoru plaćanja posebne naknade za nezakonit početak gradnje. Također, propisuje se obveza izrade Plana i uvjeta održavanja zgrada izvođaču, odnosno glavnom izvođaču čime se  uvodi sustavna briga o održavanju i produžuje vijek trajanja zgrada što je važan iskorak prema odgovornom upravljanju izgrađenim prostorom. Dodatna informatizacija u graditeljstvu omogućit će se uvođenjem BIM (Building Information Modeling) modela koji povezuje projektante, investitore i izvođače u zajednički digitalni 3D model čime će se osigurati točnost i učinkovitost gradnje. Njegova primjena će biti s odgodom (od 1.1.2031. i od 1.1.2035.) što podrazumijeva i doradu elektroničkog programa eDozvola.

U raspravi je istaknuto da unatoč raznim prigovorima ovi prijedlozi zakona predstavljaju usklađivanje našeg zakonodavnog okvira s aktualnim izazovima prostornoga razvoja, digitalizacijom postupaka i potrebom za učinkovitijom upravom.
Član Odbora istaknuo je prethodno pitanje utvrđivanja granica pomorskog dobra prije izdavanja akata kao nužno zbog pravne sigurnosti i sprečavanja nezakonitih zahvata te skrenuo pozornost kako isto u praksi predstavlja ogroman izazov zbog tromosti sustava i podkapacitiranosti službi zbog čega nerijetko ti procesi traju godinama.
Što se financiranja uređenja građevinskog zemljišta tiče od strane privatnog investitora, predlaže se u zakonu izrijekom navesti da u slučaju kada investitor ostvaruje povrat komunalnog doprinosa za radove infrastrukturnog uređenja da je potrebno provesti postupak javne nabave kako bi se odabrao izvođač i utvrdila tržišna cijena radova. 

Također, istaknuo je kako bez kvalitetne edukacije službenika u tijelima graditeljstva nema ni učinkovite provedbe zakona, posebno u tijelima graditeljstva na lokalnoj razini koja su suočena s velikim opterećenjem, čestim promjenama propisa i nedostatkom stručnih kadrova, a razumijevanje i primjena digitalnih alata, prostorno planskih sustava kao i dosljedna primjena kriterija za izdavanje građevinskih dozvola je ključna. Nastavno na isto, u raspravi je predloženo da Ministarstvo u suradnji s komorama i fakultetima i stručnim udrugama uspostavi sustavni program stručnog osposobljavanja i trajne edukacije službenika.
Pohvaljeno je i niz drugih odredbi koje će rezultirati većom sigurnošću i kvalitetom gradnje, administrativnim rasterećenjima i ubrzavanjem postupaka izdavanja dozvola i većoj odgovornosti stručnjaka.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI

Također, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa  „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o gradnji, prvo čitanje, P.Z. br. 215, Prijedlog zakona o prostornom uređenju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 216 i Prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 217,  provede objedinjena rasprava.

Obrazloženje:

Budući su sva tri navedena zakonska prijedloga uzajamno povezana uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se provedba objedinjene rasprave.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 14. studenog 2025. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 217, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2025. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predmetnom prijedlogu zajedno s Prijedlogom zakona o gradnji, prvo čitanje, P.Z. br. 215 i Prijedlogom zakona o prostornom uređenju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 216.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja je održao prezentaciju i obrazložio predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako on predstavlja važan iskorak prema cilju da Hrvatska postane energetski samodostatna država koja racionalno koristi svoje resurse i gradi održivu budućnost. 
Prijedlogom zakona osigurava se usklađenost s EU propisima, potiče obnova i dekarbonizacija zgrada, unapređuje energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije, uklanjaju se pravne nejasnoće te se jača nadzor, certificiranje i tržište energetskih usluga, čime se pridonosi klimatskim ciljevima i smanjenju emisija. Cilj je da se do 2050. u Republici Hrvatskoj uspostavi fond zgrada s nultim emisijama, uzimajući u obzir vanjske klimatske uvjete, lokalne uvjete, zahtjeve u pogledu kvalitete unutarnjeg okoliša i troškovnu učinkovitost te potiče primjena elemenata zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama.

U raspravi je član Odbora pohvalio izdvajanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu i novi zakon i naglasio nužnost podržavanja ovoga Prijedloga zakona radi unapređenja i ubrzanja procesa u gradnji i donošenju odluka.

Odbor je nakon provedene objedinjene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI U ZGRADARSTVU

Također, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa  „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o gradnji, prvo čitanje, P.Z. br. 215, Prijedlog zakona o prostornom uređenju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 216 i Prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 217,  provede objedinjena rasprava.

Obrazloženje:

Budući su sva tri navedena zakonska prijedloga uzajamno povezana ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se provedba objedinjene rasprave.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 14. studenog  2025. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o prostornom uređenju, prvo čitanje, P.Z.E.br. 216, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2025. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predmetnom prijedlogu zajedno s Prijedlogom zakona o gradnji, prvo čitanje, P.Z. br. 215 i Prijedlogom zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 217.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja održao prezentaciju i obrazložio predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako prostor uz ljude predstavlja najvrjedniji resurs Republike Hrvatske. Novi Zakon temelji se na načelima odgovornog, uravnoteženog i održivog korištenja prostora te će se njime otkloniti dosadašnji nedostaci i problemi te osigurati viši stupanj pravne sigurnosti u provedbi zakonskih instituta što će omogućiti ostvarenje ravnomjernog prostornog razvoja usklađenog s gospodarskim i društvenim okolnostima.  Zakonom se vraća strateška komponenta prostornim planovima na državnoj i županijskoj razini kako bi se usmjerio razvoj umjesto širenja bez ikakve mjere.  Omogućuju se jasni mehanizmi zaštite prostora, posebno obalnog područja i pomorskog dobra. Uvodi se urbana komasacija kao instrument kojim se spajaju čestice građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i dijele na građevne i katastarske čestice na području komasacije u cilju racionalnog korištenja i uređenja građevinskog zemljišta, uz rješavanje imovinsko pravnih odnosa. Zakon određuje i površine za gradnju građevina priuštivog stanovanja, čime se stvara zakonodavni okvir koji će osigurati učinkovitu primjenu i provedbu Nacionalnog plana stambene politike do 2030. i Akcijskog plana do 2027. godine. Uvodi se i novi provedbeni alat u obliku urbanističkog projekta, a radi se o plansko provedbenom dokumentu na državnoj i lokalnoj razini  kojim se detaljno razrađuje uređenje određenog područja na razini projektne dokumentacije. 

Istaknuto je kako će se Zakonom pojednostaviti i ubrzati izrada prostornih planova i akata za njihovo provođenje, sniziti troškovi njihove izrade, povećati učinkovitost sustava te povećati povjerenje korisnika prostora u sustav i njihova pravna sigurnost u vezi s nekretninama. Također, pridonijet će se zaštiti prostora Republike Hrvatske, kao osobito vrijednog i ograničenog nacionalnog dobra, posebice od neprimjerenih i devastirajućih ljudskih djelovanja. Tako predmetni Prijedlog predviđa detaljne odredbe o uvjetima, načinu i ograničenjima planiranja na pomorskom dobru, posebice u vezi onih koji proizlaze iz odredaba Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Ove odredbe odnose se na prostor zaštićenoga obalnog područja mora te na prostor ograničenja, te sadrže vrlo precizne odrednice planiranja građevina i utvrđivanja građevnih čestica, kao i pravila za provedbu zahvata u prostoru na tom području.
Osigurat će se održivo upravljanje prostorom,  pridonijeti zaštiti javnih dobara i prirodnih resursa od prekomjerne ili nezakonite eksploatacije te omogućiti transparentno planiranje koje uzima u obzir i javni interes i prava privatnih vlasnika.
Omogućit će se jednostavan, brz i besplatan pristup javnim informacijama i podacima o prostoru svim subjektima prostornog  uređenja i korisnicima prostora te potpuna digitalizacija prostornog planiranja. 

U raspravi su izražena mišljenja kako je cilj zakona oduzeti ovlasti jedinicama lokalne samouprave (JLS) da upravljaju svojim prostorom te pogodovanje privatnim investitorima zbog kratkih rokova koji se ne mogu ispoštovati te kako se jedinice lokalne samouprave razvlašćuju jer privatni investitori neće platiti komunalne doprinose ako sami izgrade potrebnu infrastrukturu. Predstavnik predlagatelja je pojasnio kako ovlasti JLS ostaju iste, i dalje donose Prostorni plan i urbanistički plan uređenja, te da tek nakon dvije godine nemogućnosti istog od strane JLS, investitor ili vlasnici zemljišta mogu podnijeti pismo namjere uz naglasak da se na toj određenoj lokaciji može graditi samo ono što je JLS odredila za gradnju. Također, rekao je kako je cilj ubrzati donošenje takvih planova u svrhu realizacija investicija. Prigovoreno je da se investitoru daje mogućnost preuzimanja dijela javnih ovlasti. Izneseno je upozorenje kako se nije vodilo računa o proceduri za donošenje ovih planova, da je rok od dvije godine nerealan s obzirom na trajanje iste te da lokalne jedinice nemaju resurse da poprate svu proceduru koji moraju ispoštovati, a koja im je nametnuta.
Postavljeno je pitanje zašto se daje mogućnost gradnji priuštivog stanovanja izvan područja JLS-a i u tu svrhu širi područje građevinskog zemljišta kada je utvrđeno da ga dovoljno ima i u samim JLS, te da isto ne dolazi kao prijedlog od strukovnih udruženja. Postavljeno je i pitanje zašto se u zakonu vezano uz urbanu komasaciju daje mogućnost da privatni investitori budu urbanisti i uređuju prostor te da se ukoliko otkupe 51% zemljišta isto proglašava strateškim interesom te se ide na otuđivanje zemljišta naših građana. Također, postavljeno je pitanje kojim će se postupcima 49% vlasnika  upasti u urbanu komasaciju voljom onog većinskog vlasnika investitora koji ima 51% i kako će se na tom zemljištu graditi ako manjinski vlasnici to ne žele i ako ne žele svoj dio zemljišta prodati, kako je neprihvatljivo da sve što je vezano za komasaciju je u prijedlogu zakona definirano kao javni interes.

Predstavnik predlagatelja pojasnio je da urbana komasacija nije izvlaštenje već preraspodjela zemljišta, a da je postupak izvlaštenja potpuno drugi postupak koji se vodi po Zakonu o izvlaštenju, te da se bez urbane komasacije veliki broj urbanističkih planova nikada ne bi realizirali, te da je ovo jedini način. Pritom je istaknuto kako se urbana komasacija može raditi samo tamo gdje je izrađen urbanistički plan uređenja ili urbanistički projekt.
Također, pojasnio je da se JLS daje mogućnost gradnje zgrada za priuštivo stanovanje na poljoprivrednom zemljištu treće kategorije samo ako ne može osigurati stambenu izgradnju zbog kompliciranih imovinsko-pravnih odnosa koji se ne mogu riješiti. 

U raspravi je dio zastupnika naglasio kako se derogira uloga JLS-a ističući da su pojedine odredbe u suprotnosti sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi  i Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi i protuustavne. Kao razlozi za podržavanje ovih zakona istaknuti su pojednostavljenje procedure, ubrzavanje procesa te model na temelju kojeg prostorno planiranje postaje nešto što znači ubrzavanje vizije razvoja čitavog područja JLS-a i Republike Hrvatske u području gospodarstva i zadovoljavanja potreba privatnih  investitora kako bi u što kraćem roku realizirali projekte.

Dio zastupnika se nije složio s tvrdnjama kako ovaj zakon narušava ovlasti i moć JLS-a već predstavlja benefite za JLS i za građane.
Također, istaknuto je kako će zakon smanjiti ucjene vlasnika manjinskih parcela npr. sa 3-5% udjela koje drže u velikim parcelama i zbog kojih se nije moglo ići u investicijske projekte. Pohvaljeno je što se ne treba raditi procjena utjecaja na okoliš za planove užeg reda.
Predloženo je da se do drugog čitanja razmisli o produživanju određenih rokova za provedbu nekih akata te zatražilo dodatno pojašnjenje članka 68. vezano uz etažiranje ugostiteljsko-turističkih građevina.

U raspravi  je naglašeno da će se donošenjem ovih zakona napraviti značajan iskorak prema učinkovitijem, transparentnijem i sigurnijem upravljanjem prostorom i građenjem u Republici Hrvatskoj, te da unatoč raznim prigovorima radi se o usklađivanju našeg zakonodavnog okvira s aktualnim izazovima prostornoga razvoja, digitalizacijom postupaka i potrebom za učinkovitijom upravom. Predmetni zakoni predstavljaju instrument za ostvarenjem ravnoteže između razvitka i očuvanja prostora, investicijskih potreba i javnog interesa. Što se tiče širenja građevinskog prostora, predmetni prijedlog propisuje strože kriterije za isto te povezuje prostorno planiranje s razvojnim dokumentima, kapacitetima infrastrukture i javnim interesima što je u raspravi okarakterizirano značajnim korakom unaprijed. Što se stručnih podloga za planiranje tiče, naglašeno je kako se treba osigurati njihovu standardizaciju i kvalitetnu izradu od demografskih analiza, procjena infrastrukturnih kapaciteta do klimatskih i okolišnih aspekata. 
Istaknuto je mišljenje da  etažiranje turističkih kompleksa u zakonu predstavlja kvalitetan kompromis, te upozoreno da postoji značajna neujednačenost u postupcima etažiranja općenito u praksi kako kod osoba koji izrađuju potrebne elaborate, tako i kod sudova koji rade upise temeljem njih, a sukladno navedenom predložena je nužnost izrade pravilnika koji će definirati izradu etažnih elaborata putem međuresorne suradnje.

Predstavnik predlagatelja je u raspravi naglasio kako se upravo ovim zakonom sprječava etažiranje u ugostiteljsko turističkim zonama, zaustavlja nekretninski biznis na uštrb turizma u Hrvatskoj, te da je do stupanja ovoga Zakona na snagu dozvoljeno etažiranje svega diljem Jadrana. Kao razlog za ustupak koji je napravljen za  zone ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvijezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, može se etažirati preostalih 30% smještajnih kapaciteta u vilama i apartmanima predstavnik predlagatelja ističe jako dug vremenski period koji je potreban za investicije u turističke građevine u tim zonama s 5 zvjezdica.

Unatoč prigovorima članova Odbora i ostalih zastupnika sudionika u raspravi na odredbe vezane uz modularno-mobilne kućice, predstavnik predlagatelja je naglasio kako će ovaj zakon uvesti red i više se mobilne kućice neće moći postavljati bez kontrole prostorno planskh dokumenata ili dokumenta koji izlazi iz prostornog plana, a to je lokacijska dozvola, što znači da će se moći postaviti samo sukladno lokacijskoj dozvoli za taj kamp. Za one koji sada nemaju potrebnu dokumentaciju, predviđen je prijelazni period od 10 godina da se usklade sa zakonom.

Članica Odbora predložila je u zakonu definirati jasne kriterije javnog interesa, što je to javni interes i tko ga utvrđuje, ugraditi proceduralne zaštite, propisati javnu raspravu prije svake komasacije radi sigurnosti i osigurati nezavisni nadzor nad primjenom tih instrumenata. 
Postavljeno je i pitanje što će se desiti u slučaju ako se urbanistički plan uređenja ne donese unutar dvije godine i ministarstvo izda lokacijsku dozvolu i dozvoljava gradnju, kako će se odrediti koeficijent izgrađenosti i katnost objekta i tko će to raditi, te izraženo mišljenje kako to ne bi smio nitko propisivati osim jedinica lokalne samouprave.

U raspravi je iznesen prigovor da proces savjetovanja nije proveden na zakonit način jer pojedini prijedlozi u javnoj raspravi  nemaju obrazloženja zašto nisu uzeti u obzir. 
Izraženo je mišljenje da ovaj zakon potvrđuje da su kampovi danas postali prava turistička naselja s fiksnim građevinama i cjelokupnom infrastrukturom što prouzročuje veliki broj negativnih posljedica na štetu najosjetljivijeg prostora u priobalju, te da će ta infrastruktura u kampovima ostati zauvijek i ići u smjeru još veće devastacije.
Također, izneseno je mišljenje kako se 10 točaka koje su trebale poslužiti kao temelj za izradu ovoga zakona, samo  parcijalno ugrađene u njega.
Na kraju je istaknuto kako je uloga investitora vrlo bitna za naše gospodarstvo i život građana te kako je potrebniji još liberalniji model  kako bi se omogućilo potencijalnim investitorima da investiraju, ali i da se zaštiti one investitore koji su već puno uložili i koji su u procesu  realizacije svojih projekata koji mogu trajati dugi niz godina, pogotovo što se tiče ugostiteljsko-turističkih zona.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

Također, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa  „protiv“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o gradnji, prvo čitanje, P.Z. br. 215, Prijedlog zakona o prostornom uređenju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 216 i Prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 217,  provede objedinjena rasprava.

Obrazloženje:

Budući su sva tri navedena zakonska prijedloga uzajamno povezana uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se provedba objedinjene rasprave.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar
 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 12. sjednici održanoj 4. lipnja 2025. godine, raspravljao je o Izvješću o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. svibnja 2025. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je predstavio predmetno Izvješće i istaknuo kako se obnova provodi postignutom dinamikom iz prethodnog izvještajnog razdoblja,  a najveći izazov ostaje nedovoljna raspoloživost građevinske operative uslijed kontinuiranog rasta obujma građevinskih radova ne samo u području obnove, već i drugih infrastrukturnih i investicijskih projekata diljem Republike Hrvatske.  U cilju rješavanja tog problema, pristupilo se konceptu tzv. „blokovske obnove“ koja obuhvaća veći broj zgrada na jednom području te ima za cilj ubrzati proces i privući veće gospodarske subjekte na poslove obnove. 

U izvještajnom razdoblju, a  u cilju privremenog stambenog zbrinjavanja  stanovništva čiji se domovi obnavljanju, pristupa se značajnom povećanju stambenog fonda na području Sisačko - moslavačke županije.  Kroz program Vlade planirana je izgradnja 36 višestambenih zgrada uz već započetu gradnju 20 višestambenih zgrada kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014 - 2020.

Na dan 31. prosinca 2024. završeni su radovi obnove na ukupno 12.775 obnova kojima je obuhvaćeno 12.085 kuća i zgrada s ukupno 48.123 stambene jedinice. Izgrađeno je 320 kuća i 12 višestambenih zgrada. Završeno je 259 konstrukcijskih obnova, 11.291 nekonstrukcijska obnova, kupljeno je 46 obiteljskih kuća ili stanova umjesto gradnje zamjenskih kuća, obnovljeno je i uređeno 157 državnih stanova. Uklonjena su 1.604 objekta. Postupak obnove i samoobnove je u tijeku na 1.943 kuća i zgrada koje obuhvaćaju 12.814 stambenih jedinica. Od toga je 224 nekonstrukcijskih obnova, 1.180 konstrukcijskih obnova, 273 gradnje zamjenskih obiteljskih kuća, 10 novčanih pomoći za kupnju. U tijeku je i gradnja 28 višestambenih zgrada. 

Kad se  govori o obnovi zgrada javne imovine i infrastrukture, za zagrebački i petrinjski potres ugovoreno je ukupno 1.309 projekata u vrijednosti od 3,8 milijardi eura. Do 31. prosinca 2024. završena su 1.073 projekta.

Od početka provedbe u 2020. godini kada su isplaćivane novčane naknade za nekonstrukcijsku obnovu do kraja 2024. godine ukupno je na obnovu privatne imovine utrošeno 865,96 milijuna eura. Od navedenoga iznosa 349,67 milijuna eura odnosno 40,38 % realizirano je u izvještajnom razdoblju. Sveukupno je na obnovu privatne i javne imovine do kraja 2024. godine utrošeno 3,49 milijardi eura, od čega se na zagrebački potres odnosi 2,0 milijarde, a na petrinjski 1,49 milijardi eura.

Istaknuto je i  kako Vlada Republike Hrvatske kontinuirano radi na tome da olakša troškove života stanovnika Banovine pogođenih potresom, pa su tako osigurane subvencije za toplinsku i električnu energiju, besplatan prijevoz vlakom, korištenje autoceste bez naplate cestarine te otpisivanje potraživanja za RTV pristojbu. Uvedene su subvencije za režijske troškove, a sufinancira se najamnina trajnog i privremenog smještaja. 

U svrhu kontinuiranog planiranja i praćenja cjelokupne dinamike obnove, Ministarstvo je u rujnu 2024.  godine izradilo Plan obnove. Procjenjuje se da će  obnova oštećenih zgrada biti završena do 2030. godine.

Odbor je bez rasprave, većinom glasova ( 7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko - moslavačke županije i Karlovačke županije za 2024. godinu.

Također, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je jednoglasno (9 glasova „za“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda  Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024.  i Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i  Karlovačke županije za 2024. godinu provede objedinjena rasprava.

Obrazloženje:

Budući se oba predmetna izvješća odnose na  učinke provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, da su uzajamno povezana te da Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za 2024. godinu obuhvaća i vremensko razdoblje Izvješća o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja,  predlaže se provedba objedinjene rasprave. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 11. sjednici održanoj 23. travnja 2025. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o grobljima, drugo čitanje, P.Z. br. 140, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. travnja 2025. godine. 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je Konačni prijedlog zakona te istaknuo kako se njime, poštujući samostalnost jedinica lokalne i područne samouprave, ujednačava  postupanje upravljanja grobljima te povećava pravna sigurnost korisnika groblja, pri čemu se  osnovne postavke upravljanja grobljima koja su bila i jesu u vlasništvu JLS-a  ne bi mijenjale.

Zakonom se uređuje status memorijalnih groblja za poginule branitelje.

Jasno se propisuju prava i obveze JLS-a, upravitelja groblja i samih korisnika. Jednoobrazno se propisuje razdoblje između dva ukopa na isto grobno mjesto i to 10 godina za grob, a 20 godina za grobnicu. Skraćuje se razdoblje za mogućnost premještanja groblja ako je to potrebno, sa dosadašnjih 100 na 30 godina. Ako se radi o izgradnji građevine ili izvođenju radova u interesu Republike Hrvatske, groblje se može premjestiti za 10 godina. Uređuje se pitanje kremiranja i prosipanja kremiranih posmrtnih ostataka umrle osobe.

Također, detaljno se propisuju grobni očevidnici i registri umrlih koje će morati imati svako groblje i koji će biti dostupni javnosti, a djelomično i javno objavljeni. 
Propisuju se obveze korisnika grobnih mjesta, postupak dodjele grobnih mjesta, ali i gubitak prava korištenja te se jasno propisuju načini ustupanja prava korištenja grobnih mjesta.

Prijedlog propisuje i uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje ili veličaju velikosrpsku agresorsku vojsku u Domovinskom ratu, a spornima se mogu smatrati samo spomenici podignuti nakon 30. svibnja 1990. godine. Uvode se stalna Povjerenstva na razini županija koja bi ako je potrebno davala mišljenja o prikladnosti spornih spomenika. U odnosu na prvo čitanje usvojene su primjedbe Odbora za zakonodavstvo na članke 2., 9., 36., 43., 49. i 50. Također,  dodatno je uređen članak 13. stavak 2. Zakona u skladu s primjedbama iznesenim od strane pučke pravobraniteljice. Uklonjen je stavak 8. u članku 31., a također je  člankom 35. uređena dostava pismena u upravnom postupku u slučajevima kada je Korisnik grobnog mjesta ili spomen-obilježja unutar groblja, odnosno vlasnik ili posjednik grobnog mjesta izvan groblja ili spomen-obilježja izvan groblja nepoznat ili nepoznatog boravišta.

Odbor je bez provedene rasprave, jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

ZAKONA O GROBLJIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Predrag Štromar
                     

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 08. travnja 2025. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o grobljima, prvo čitanje, P.Z. br. 140, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 03. travnja 2025. godine.  

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako će se njime, poštujući samostalnost jedinica lokalne i područne samouprave, ujednačiti  postupanje upravljanja grobljima te povećati pravna sigurnost korisnika groblja, pri čemu se  osnovne postavke upravljanja grobljima koja su bila i jesu u vlasništvu JLS-a  ne bi mijenjale.

Po prvi puta zakonom se uređuje status memorijalnih groblja za poginule branitelje kojima će upravljati ministarstvo nadležno za hrvatske branitelje. Jasno se propisuju prava i obveze JLS-a, upravitelja groblja i samih korisnika, pri čemu su istaknute izmjene u dijelu koji propisuje razdoblje između dva ukopa na isto grobno mjesto. Skraćuje se razdoblje za mogućnost premještanja groblja ako je to potrebno, sa dosadašnjih 100 na 30 godina. Ako se radi o izgradnji građevine ili izvođenju radova u interesu Republike Hrvatske, groblje se može premjestiti za 10 godina. Uređuje se pitanje kremiranja i prosipanja kremiranih posmrtnih ostataka umrle osobe.

Također, detaljno se propisuju grobni očevidnici i registri umrlih koje će morati imati svako groblje. Jedan dio grobnih očevidnika mora biti javan kako bi građani bili upoznati s brojem slobodnih grobnih mjesta i korisnicima postojećih, a sve s ciljem povećanja transparentnosti i olakšavanja građanima da dođu do grobnog mjesta. Propisuju se obveze korisnika grobnih mjesta, postupak gubitka prava korištenja te se jasno propisuju načini ustupanja prava korištenja grobnih mjesta.

Prijedlog propisuje i uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje ili veličaju velikosrpsku agresorsku vojsku u Domovinskom ratu, a spornima se mogu smatrati samo spomenici podignuti nakon 30. svibnja 1990. godine. 

U raspravi je Pučka pravobraniteljica pozdravila donošenje novog cjelovitog Zakona o grobljima posebno u djelu koji se tiče uklanjanja neprimjerenih nadgrobnih spomenika što je definirano u članku 13. uz prijedlog da se dodatno precizira  formulacija  nacionalnih, moralnih i vjerskih osjećaja građana, da se jasno navede kako je nedopustivo ono što je u suprotnosti s drugim pozitivnim propisima što bi preciziralo normu, smanjilo mogućnost pravno neprihvatljivog tumačenja istog i doprinijelo pravnoj sigurnosti. Također, mišljenja je da bi bilo dobro, a vezano uz članak 36. st. 7. u slučaju kada je utvrđeno da je izgled grobnog mjesta ili spomen obilježja u suprotnosti s člankom 13. st. 2., da žalba odgađa izvršenje, kako bi se izbjegle neželjene situacije uklanjanja nadgrobnih spomenika za koje bi se naknadno moglo utvrditi da su izvršna rješenja bila pogrešna.

Odbor je nakon provedene rasprave, jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O GROBLJIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 02. travnja 2025. godine, raspravljao je o Prijedlogu višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje 2025. - 2034., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. ožujka 2025. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je donošenje Višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje 2025.- 2034. čiji cilj je osiguravanje pouzdanih, točnih i ažurnih topografskih podataka za cijelo područje Republike Hrvatske i izrada službenih državnih karata mjerila 1:25 000, 1:50 000, 1:100 000 i 1:250 000 te izrada i objava mrežnih servisa putem kojih će podaci biti dostupni korisnicima. Naglašeno je kako će se time utjecati na unaprjeđenje planiranja upravljanja prostorom i njegovu zaštitu, digitalnu transformaciju, zelenu tranziciju, jačanje konkurentnosti gospodarstva,  unaprjeđenje javne uprave i poslovnog okruženja,  stvaranje preduvjeta za učinkovito smanjenje rizika od katastrofa kao i poboljšanje  upravljanja i raspolaganja državnom imovinom. Provedbom aktivnosti iz ovog Programa, osigurat će se javnom i privatnom sektoru kao i građanima, ažurirani geoprostorni podaci koji su ključni za prostorno planiranje, upravljanje prostorom, krizne situacije, zaštitu prirode i okoliša te održivi razvoj. Distribucija podataka putem mrežnih usluga omogućit će pristup podacima u stvarnom vremenu čime će se olakšati razvoj poduzetništva i javne uprave.
Nositelj programa bit će Državna geodetska uprava, a ostvarit će se kroz provedbu četiri potprograma koji predstavljaju zaokružene organizacijske i financijske cjeline. Predviđena sredstva za njegovu provedbu iznose 36.885.000,00 eura.  

U raspravi je izražen interes za konačni učinak provedbe ovog višegodišnjeg programa sa naglaskom na digitalizaciju.
Pritom je istaknuto kako će se unaprijediti čitav sustav kartografije na način da će se u potpunosti digitalizirati topografske i kartografske baze podataka.

Odbor je nakon provedene rasprave, jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje  

VIŠEGODIŠNJEG PROGRAMA SLUŽBENE DRŽAVNE KARTOGRAFIJE ZA RAZDOBLJE 2025.-2034.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                              Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 02. travnja 2025. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. 137, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. ožujka 2025. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako se ovim Zakonom omogućava ublažavanje negativnog utjecaja povećanja cijena stanova za kupovinu prve stambene nekretnine i povećanje ponude priuštivih stanova za one građane koji na tržištu ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje. 

Predmetnim Zakonom usklađuju se najviše prodajne cijene za stanove izgrađene prema ovom Zakonu s realnim stanjem u graditeljstvu, čime se omogućava realizacija pripremljenih projekata priuštive stanogradnje. Također, olakšava se građanima mlađima od 45 godina kupnja ili gradnja prve nekretnine uz pomoć isplata potpore u visini polovice iznosa PDV-a  ili cijelog iznosa poreza na promet nekretninama za primjerenu veličinu stana i lokalnu prosječnu cijenu stana. Omogućava se pokretanje novog programa priuštivog najma koji bi uz naknadu vlasnicima koristio postojeće višegodišnje prazne stanove za građane koji ne mogu svoje stambeno pitanje riješiti na tržištu nekretnina. Pri tome je naglašeno kako aktivacija postojećih  višegodišnjih praznih stanova ima nekoliko ključnih prednosti nad gradnjom novih stanova, a to su brža realizacija nove ponude priuštivih stanova, potrebna su znatno manja sredstva za aktiviranje praznih stanova, nije potrebno zauzimati nove zemljišne površine te se s ekološkog aspekta ostvaruju uštede u emisijama CO2. 

U raspravi je iznesena problematika prodaje POS-ovih stanova u turističke svrhe i preprodaje istih u cilju stvaranja financijske koristi te je iznesen prijedlog da se zakonski omogući državi mogućnost prvootkupa za stanove koji su izgrađeni putem POS programa, a koji se žele staviti na tržište kako bi isti ostali u stambenom fondu što je i cilj nacionalne stambene politike. 

Također, sugerirano je predlagatelju da se razmotri mogućnost da se rok nekorištenja nekretnina koje će ući u program priuštivog najma, smanji s dvije na jednu godinu. 

Izneseno je i mišljenje prema kojemu su najmodavci koji su do sada uredno dugoročno iznajmljivali svoje stanove diskriminirani u odnosu na one koji će tek sada u sklopu ovoga programa svoje stanove iznajmiti u sklopu programa priuštivog najma.

Izražena je sumnja da maksimalan iznos poreznog opterećenja po m2  u iznosu od 8 eura neće biti dovoljan poticaj vlasnicima za aktiviranje nekorištenih nekretnina i njihovo stavljanje na tržište za dugoročni najam.

Na upit, predstavnik predlagatelja najavio je  kako će prvi učinci akcijskog plana Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske mjeriti 2027. godine.
Postavljeno je i pitanje kako će se izračunati iznos priuštive i medijalne najamnine s obzirom na podatak da je samo 20% najma regulirano ugovorom o najmu pa je upitna i točnost podataka koji se kao podloga uzimaju za ove izračune.  

Predloženo je da se kroz sljedeće zakonske izmjene, razmotri prijedlog otkupa stanova od strane JLS-a. Nastavno na isto, predstavnik predlagatelja najavio je novi zakon o priuštivom stanovanju do kraja ove godine.

U raspravi je član Odbora istaknuo problematiku  postojanja velikog pritiska građana na JLS za proširenje građevinskog područja za novu stambenu izgradnju, unatoč velikom broju neiskorištenih stambenih jedinica, a što bi rezultiralo povećanjem i ovako prevelike izgrađenosti prostora.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRUŠTVENO POTICANOJ STANOGRADNJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 8. sjednici održanoj 04. prosinca 2024. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, drugo čitanje, P.Z. br. 44 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga  2024. godine.  

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio predmetni prijedlog zakona te istaknuo kako se najvažnije promjene koje ono donosi odnose na odredbe koje propisuju postupak katastarske izmjere, jer je katastarska izmjera temelj za sustavnu obnovu odnosno osnivanje zemljišnih knjiga kao i uspostavu novog katastarskog operata, u konačnici Baze zemljišnih podataka. Njime će se osigurati zakonito obavještavanje, pozivanje i sudjelovanje svih osoba koje sudjeluju ili imaju interes sudjelovati u postupku katastarske izmjere. Uređuje se dostava pismena u postupcima katastarske izmjere i izrade geodetskih elaborata na način da se pismena dostavljaju posrednom dostavom na adrese za koje se utvrdi da se dostava može izvršiti. Pismena za koja je razvidno da se dostava ne može izvršiti objavljuju se na oglasnoj ploči Državne geodetske uprave koja se vodi elektronički čime se povećava učinkovitost u provođenju katastarske izmjere i izrade katastarskog operata katastra nekretnina. Navedenim predloženim izmjenama osigurat će se suvremen i učinkovit sustav zemljišne administracije koji u konačnosti doprinosi povećanju pravne sigurnosti u postupanju s nekretninama, potiče i ubrzava procese ulaganja te poboljšava funkcioniranje tržišta nekretnina.

U odnosu na prvo čitanje, predlagatelj je pravno i nomotehnički doradio odredbe pojedinih članaka. Također, prihvaćen je prijedlog u dijelu koji se odnosi na osnovu za promjenu koordinata lomnih točaka međa i drugih granica iskazanih u katastarskom operatu katastra nekretnina, te je također u odnosu na prvo čitanje, predlagatelj propisao objavljivanje obavijesti o obavljanju poslova izrade geodetskog elaborata te obavljanju terenskih radnji i provedbi terenskih mjerenja u lokalnom glasilu, u slučajevima kada su postupci evidentiranja katastarskih čestica određeni propisima kojima se uređuju javne i nerazvrstane ceste, komunalno gospodarstvo, vodne građevine i korita prirodnih površinskih voda, željeznička infrastruktura te procijenjeno i neprocijenjeno građevinsko zemljište.

Odbor je bez provedene rasprave, jednoglasno ( 7 glasova „za“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 8. sjednici održanoj 04. prosinca 2024. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o upravljanju i održavanju zgrada, drugo čitanje, P.Z. br. 49, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2024. godine.  

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio Konačni prijedlog zakona, istaknuvši kako će se njegovim donošenjem osigurati kvalitetnije upravljanje i održavanje zgrada te urediti problematika stanovanja kao i pitanja značajna za postizanje toga cilja koja uključuju definiranje kriterija za utvrđivanje visine pričuve i minimalni iznos pričuve te kriterije za korištenje sredstava pričuve pri čemu se podrobnije definiraju prava i obveze te odgovornosti upravitelja zgrade, predstavnika suvlasnika, zajednice suvlasnika i suvlasnika. Donošenjem Zakona omogućit će se efikasnija provedba Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, s posebnim naglaskom na povećanje otpornosti zgrada na potrese i požare te zahtjeve energetske obnove, kao i na pitanja suglasnosti suvlasnika za kratkoročni najam stanova i najam stanova za smještaj više osoba. Uvođenjem zajednice suvlasnika kao nove pravne osobe procesno će se pojednostaviti postupanje u svim odnosima prema trećima i unutar zajednice suvlasnika. Naglašeno je kako će se ovim Zakonom definirati dva važna programa, program o uređenju pročelja te program o ugradnji dizala. 
Istaknuto je kako je u odnosu na prvo čitanje, napravljen dodatni iskorak te su određene odredbe izmijenjene i dopunjene. Propisana je razlika između obavljanja tihih i mirnih djelatnosti u stanovima i djelatnosti koje to nisu, te davanje suglasnosti za njihovo obavljanje. 
Uređen je postupak imenovanja prinudnog upravitelja na način da za njegovo imenovanje čelnik jedinice lokalne samouprave raspisuje javni poziv, a ponudu na poziv mogu podnijeti sve fizičke i pravne osobe koje su registrirane za obavljanje djelatnosti upravljanja zgradama te koje imaju uvjete propisane ovim Zakonom. Također, detaljno su uređene pretpostavke i postupak davanja suglasnosti suvlasnika za kratkoročni najam. Pojam „najam za radnike“ je izbrisan te se zamjenjuje pojmom „najam za više osoba“. 
Propisane su obveze suvlasnika, koji u višestambenim i stambeno poslovnim zgradama obavljaju određene djelatnosti ili iznajmljuju svoje stanove te je određen prijelazni period od pet godina za ishođenje potrebnih suglasnosti i usklađivanje s odredbama Zakona.

U raspravi je izraženo zadovoljstvo zbog usvojenih komentara i prijedloga iz rasprave o  prvom čitanju Prijedloga zakona, ali i skrenuta pozornost kako se odredba čl. 35. vezana uz najam za veći broj osoba može odnositi i na najam za studente, iako se vjeruje da će u pravilu biti riječ o stranim radnicima. Izražena je bojazan oko mogućeg stvaranja diskriminatornog učinka i getoizacije kao moguće posljedice ove odredbe te da bi stanovanje stranih radnika trebalo rješavati posebnim propisom, posebno stanovanje stranih radnika van stambenih zgrada. Predstavnik predlagatelja je naglasio kako je upravo MUP u postupku stvaranja novog programa vezano uz spomenuto.
Također, iznesen je prijedlog da se uz članak doda posebni stavak 6. koji bi iznimno propisivao i dopustio postavljanje i popravak klima i na pročeljima zgrada, te da u koliko se ide s predloženim odredbama, da se razmisli o sufinanciranju istoga od strane Fonda za  zaštitu okoliša.
U raspravi je iskazano mišljenje da bi članak 28. vezan uz zajedničku pričuvu trebalo drugačije propisati zbog budućih izvanrednih situacije kao što je bio potres.

Na postavljeno pitanje kada će biti raspisan javni poziv za ugradnju dizala, predstavnik predlagatelja je isto najavio sredinom slijedeće godine.

Odbor je nakon provedene rasprave, jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

ZAKONA O UPRAVLJANJU I ODRŽAVANJU ZGRADA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 7. sjednici održanoj 20. studenoga 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 90 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu predmetnog Prijedloga zakona s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 50 i Konačnim prijedlogom zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. br. 51.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako će se njime ubrzati i olakšati postupak ishođenja građevinskih i uporabnih dozvola, kao i samo građenje te poboljšati učinkovitost provedbe Zakona o gradnji, a što će utjecati na povećanje isplativosti investiranja u građenje građevina različite namjene i time povećanje broja investicija i zaposlenih u građevinarstvu. Predmetnim Zakonom propisuje se koje građevine u smislu Zakona nisu zgrade, određuje se glavni energetski certifikator kao i jasno određenje odgovornosti glavnog projektanta za usklađenost cijelog glavnog odnosno izvedbenog projekta.
Uvođenjem e-Građevinskog dnevnika gradilišta se digitaliziraju, čime se postiže povećanje dostupnosti svih potrebnih informacija na jednom mjestu.
Jedan od temeljnih ciljeva ovoga Prijedloga zakona je usklađenje s elektroničkim sustavom u vezi načina pozivanja stranaka na uvid u spis predmeta, a  pri tome se uzima u obzir broj stranka koje sudjeluju u postupku izdavanja građevinske dozvole. Propisuje se da se dostava građevinske dozvole putem državne informacijske infrastrukture smatra izvršenom osmog dana od dana kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka. Predmetni prijedlog jasno definira uvjete koje treba ispunjavati službena osoba nadležna za upravne poslove graditeljstva.

Prijedlog zakona usklađuje se propisima koji uređuju uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te su povećani iznosi u prekršajnim odredbama.

U raspravi je iskazana bojazan da će se, zbog članka 32. Prijedloga zakona i propisivanja uvjeta koje osoba  nadležna za upravne poslove graditeljstva treba ispuniti u nadležnim upravnim tijelima, dodatno usporiti postupci u odjelima koji izdaju akte.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“,  1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI 

Također, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je jednoglasno (7 glasova „za“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 90, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 50  i  Konačni prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. br. 51 provede objedinjena rasprava.

Obrazloženje:
Budući su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se provedba objedinjene rasprave.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 7. sjednici održanoj 20 studenog 2024. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 50, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.  

Odbor je proveo objedinjenu raspravu predmetnog Prijedloga zakona s Konačnim prijedlogom zakona  o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. br. 51 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 90.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te je istaknuo kako će se donošenjem ovog Zakona otkloniti svi uočeni nedostaci i problemi u primjeni Zakona o komunalnom gospodarstvu, te će se ujednačiti njegova provedba preciznijim i jasnijim odredbama. Prijedlogom zakona se uređuje pitanje stjecanja statusa javnog dobra u općoj uporabi u slučaju ako komunalna infrastruktura nije u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost. Također, uređuje se najveći iznos godišnje komunalne naknade koji se može odrediti za plaćanje u pojedinom hotelu, turističkom naselju, kampu i golf igralištu te se proširuju slučajevi u kojima se može izreći novčana kazna pravnim osobama u provedbi nadzora komunalnog redara i propisuje novčana kazna za fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za prekršaj koji je počinila u odnosu na postupanje komunalnog redara u nadzoru.
Predmetnim prijedlogom, Zakon se usklađuje sa Zakonom o sustavu državne uprave kao i propisima koji uređuju uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. U odnosu na prvo čitanje, Konačni prijedlog zakona razlikuje se u dopuni članka 97. važećeg Zakona na način da je propisana obveza jedinice lokane samouprave za dostavu statističkog izvješća o komunalnoj naknadi ministarstvu nadležnom za financije.

Odbor je bez provedene rasprave, većinom glasova ( 7 glasova „za“,  1 glas „protiv“)   odlučio predložiti Hrvatskome  donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU

Također, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je jednoglasno (7 glasova „za“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 90, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 50  i  Konačni prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. br. 51 provede objedinjena rasprava.

Obrazloženje:
Budući su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se provedba objedinjene rasprave.     

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 7. sjednici održanoj 20. studenoga 2024. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. br. 51, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.  
Odbor je proveo objedinjenu raspravu predmetnog  Konačnog prijedloga zakona s Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 50 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 90.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio  navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te naglasio kako isti ima za cilj sprječavanje raširene pojave bespravne gradnje. Imajući u vidu problem svih jedinica lokalne samouprave koji se odnosi na građenje bez potrebnih dozvola te relativno nedovoljan broj građevinskih inspektora koji postupaju na cijelom području Republike Hrvatske ovim Zakonom želi se doprinijeti efikasnijem postupanju protiv nezakonitih graditelja na način da se komunalnim redarima proširi ovlast djelovanja po pitanju sprječavanja bespravnog građenja i to tako da rješenjem narede investitoru, vlasniku ili izvođaču obustavu građenja zgrada ako gradi bez građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje, odnosno ako gradi bez glavnog projekta sukladno propisu kojim se uređuju jednostavne i druge građevine i radovi. 

Također, Zakonom se propisuju prekršajne novčane kazne za pravne i fizičke osobe ako grade bez izvršne građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje, zatim kazne kojima se izvršenici prisiljavaju na izvršenje rješenja komunalnih redara te se raspisuje postupanje komunalnog redara u vezi s novim ovlastima. U odnosu na prvo čitanje, Konačni prijedlog zakona razlikuje se u propisivanju prekršajne odgovornosti uz pravnu osobu i za odgovornu osobu u pravnoj osobi te su u sam tekst Zakona unesene novčane kazne koje komunalni redari izriču radi prisilnog izvršenja rješenja.

Odbor je bez provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“,  1 glas „protiv“)   odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O GRAĐEVINSKOJ INSPEKCIJI

Također, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je jednoglasno ( 7 glasova   „za“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 90, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 50  i  Konačni prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. br. 51 provede objedinjena rasprava.

Obrazloženje:
Budući su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se provedba objedinjene rasprave.

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 13. studenog 2024. godine, raspravljao je o Izvješću o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2024. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2024. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je predstavio predmetno Izvješće i istaknuo kako se obnova provodi postignutom dinamikom iz prethodnog izvještajnog razdoblja, što se prvenstveno odnosi na otvaranje novih gradilišta i to zahtjevnije konstrukcijske obnove privatnih zgrada i kuća, kao i gradilišta izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća. Istaknuto je  kako  najveći izazov u provedbi obnove predstavlja učestalo poništavanje javnih nabava kako zbog manjka zainteresiranosti gospodarskih subjekata za obnovu tako i zbog zaprimanja višestruko većih ponuda u odnosu na procijenjene vrijednosti nabave zbog čega se uveo novi koncept obnove tzv. „blokovska obnova“ koja obuhvaća veći broj zgrada na jednom području, a ima za cilj ubrzati proces obnove.

Na dan 30. lipnja 2024. završeni su radovi obnove na 11.462 kuće i zgrade kojima je obuhvaćeno 45.775 stambenih jedinica, a u obnovi je 1.493 zgrada i kuća kojima je obuhvaćeno 9.918 stambenih jedinica. Izgrađeno je 255 kuća i 12 višestambenih zgrada. Završeno je 156 konstrukcijskih obnova, 10.847 nekonstrukcijskih obnova, kupljeno je 35 obiteljskih kuća ili stanova umjesto gradnje zamjenskih kuća, obnovljeno je i uređeno 157 državnih stanova. Uklonjeno je 1.477 objekata.
 U izvještajnom razdoblju značajno je povećan stambeni fond na području Sisačko - moslavačke županije za čak 1.024 stambene jedinice što će, istaknuto je, doprinijeti ostanku mladih obitelji i demografskoj revitalizaciji čitavog područja.

Posebno su značajni rezultati u obnovi zgrada javne namjene i infrastrukture. Do 30. lipnja 2024. završeno je 997 projekata. Obnovljeno je 148 škola i vrtića te 34 visoko obrazovne institucije, 17 bolnica i 35 drugih zdravstvenih ustanova, 293 zgrade kulture i kulturne baštine, 600 km prometnica, 77 mostova, 6 km tramvajske pruge, 28 km nasipa, 100 km mreže vodoopskrbe i odvodnje te je sanirano 217 klizišta i 108 urušenih vrtača. 

Sveukupno je na obnovu privatne i javne imovine do kraja lipnja 2024. utrošeno 2,8 milijardi eura.
U raspravi su članovi Odbora pohvalili veliki napredak u obnovi zgrada oštećenih potresom, posebno istaknuvši što je izabran smjer konstrukcijske i cjelovite obnove. Također, iskazano je zadovoljstvo izborom novog modela tzv. blokovske obnove, koji će konstatirano je zasigurno ubrzati određene procese u samoj obnovi. Dio članova izrazio je zabrinutost činjenicom što još uvijek nije provedena javna nabava za 2.620 stambenih jedinica. Postavljeno je i pitanje o očekivanim rokovima završetka obnove, te je najavljeno da se završetak obnove očekuje 2030. godine. 

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (6 glasova „za“, 2 glasa „suzdržana“)   odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko - moslavačke županije i Karlovačke županije za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2024. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je na  svojoj 5. (tematskoj) sjednici Odbora održanoj 13. studenog 2024. godine razmotrio prijedlog za održavanje budućih tematskih sjednica na temu „Godišnje izvješće o statusu realizacije i učincima provedbe Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine“, te je u skladu s odredbom članka 47. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora („NN“ br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.)  jednoglasno (8 glasova „za“) usvojio sljedeći 

Z a k l j u č a k 

Prihvaća se održavanje tematske sjednice Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo  na temu „Godišnje izvješće o statusu realizacije i učincima provedbe Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine.“ jednom godišnje u zadnjem tromjesečju. 

Obrazloženje:
Osnovni cilj održavanja navedene tematske sjednice je  upoznati članove Odbora i širu javnost s realizacijom akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  kao i učincima njegove provedbe kroz jednogodišnje razdoblje.
Kako bi temeljem članka 47. Poslovnika Hrvatskoga sabora predsjednik Odbora mogao jednom godišnje sazvati navedenu tematsku sjednicu predloženo je donošenje predmetnog zaključka.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je na  svojoj 4. sjednici Odbora održanoj 8. studenog 2024. godine razmotrio prijedlog za održavanje tematske sjednice na temu „Predstavljanje Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine“, te je u skladu s odredbom članka 47. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora („NN“ br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) jednoglasno (7 glasova „za“) usvojio sljedeći 

Z a k l j u č a k 

Prihvaća se održavanje tematske sjednice Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo na temu „Predstavljanje Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine.“.

Obrazloženje:
Osnovni cilj održavanja navedene tematske sjednice je  upoznati članove Odbora i širu javnost s Nacionalnim planom stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  kao strateškim dokumentom multidisciplinarnog pristupa iz područja stanovanja, njegovim ciljevima i provedbenim mjerama.
Kako bi temeljem članka 47. Poslovnika Hrvatskoga sabora predsjednik Odbora mogao sazvati tematsku sjednicu predloženo je donošenje predmetnog zaključka.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 18. rujna 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, prvo čitanje, P.Z. br. 44 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. srpnja 2024. godine.  

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako će isti osigurati suvremen i učinkovit sustav zemljišne administracije što će u konačnici doprinijeti povećanju pravne sigurnosti u postupanju s nekretninama, potaknuti i ubrzati procese ulaganja te poboljšati funkcioniranje tržišta nekretnina. Naglašeno je kako se najvažnije promjene koje donosi ovaj Zakon odnose na odredbe koje propisuju postupak katastarske izmjere. Njime se osigurava zakonito obavještavanje, pozivanje i sudjelovanje svih osoba koje sudjeluju ili imaju interes sudjelovati u postupku katastarske izmjere čime će se povećati učinkovitost u provođenju katastarske izmjere i izrade katastarskog operata katastra nekretnina te obnove i dopune zemljišnih knjiga. 
Također, napravljen je iskorak u propisivanju načina prikupljanja podataka o katastarskim česticama i osobama koje sudjeluju u postupcima katastarske izmjere kako u dijelu obilježavanja katastarskih čestica tako i u dijelu predočavanja podataka prikupljenih izmjerom.  Što se tiče geodetskih elaborata, ovim se Prijedlogom zakona detaljnije propisuju radnje u postupku izrade te pregleda i potvrđivanja geodetskih elaborata čime se doprinosi pravnoj sigurnosti i zaštiti prava i obveza stranaka koje sudjeluju u navedenim postupcima, a također se napušta provedba tehničke reambulacije.

U raspravi su članovi Odbora podržali  Prijedlog zakona istaknuvši kako je uređeni katastar osnova svakog razvoja te pohvalili rad Državne geodetske uprave na iznimnom projektu Programa obnove zemljišnih registara putem katarskih izmjera za sva građevinska područja i velikom i zahtjevnom poslu u razvijanju i primjeni integriranog informacijskog sustava u prikupljanju, vođenju i dijeljenju prostornih podataka te ubrzavanju svih postupaka.
Također, izneseno je mišljenje kako će Prijedlog zakona imati i demografski učinak i obnovu posebno u Dalmatinskoj zagori gdje je velik broj mladih u potrazi za svojom nekretninom zbog neuređenih katastarskih knjiga napustio to područje.
Iznesene su primjedbe na male nedostatke u radu katastra koji se odnose na elaborate i proces izdavanja građevinskih dozvola a vezano uz manipulacije pretvaranja terena iz ravnih u kose i mijenjanju koeficijenta izgrađenosti. 
Član Odbora podsjetio je na potrebu izrade Pravilnika o 3D katastru.

Odbor je nakon provedene rasprave, jednoglasno (9 glasova „za“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg zaključka:

1.    PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 18. rujna 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o upravljanju i održavanju zgrada prvo čitanje, P.Z. br. 49, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. kolovoza 2024. godine.  

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te je istaknuo kako će se njegovim donošenjem osigurati kvalitetnije upravljanje i održavanje zgrada te urediti problematika stanovanja, koje zauzima najveći dio urbaniziranog prostora i prevladavajući je sadržaj naselja u Republici Hrvatskoj.  Donošenjem Zakona, naglasio je predlagatelj, doprinijet će se sustavnom podizanju kvalitete stanovanja, efikasnijem ispunjavanju temeljnih zahtjeva za građevine te unaprjeđenju izgleda zgrada kroz definiranje i uređivanje pitanja koja su bitna za učinkovito i adekvatno upravljanje zgradama od  strane suvlasnika, odnosno upravitelja. Jedan od bitnih elemenata za ostvarivanje tog uvjeta je propisivanje načina donošenja odluka suvlasnika i povezivanje s područjima gradnje, te propisivanje minimalnog iznosa pričuve.
Također, donošenjem Zakona omogućit će se efikasnija provedba Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, s posebnim naglaskom na povećanje otpornosti zgrada na potrese i požare te zahtjeve energetske obnove, kao i na pitanja suglasnosti suvlasnika za kratkoročni najam stanova i najam stanova za smještaj radnika. Osim toga, olakšava se donošenje odluka o gradnji dizala te propisuje poticanje uređenja pročelja s ciljem očuvanja kulturno povijesnih obilježja gradova. Propisuju se i prekršajne kazne za upravitelje zgrada čime će se doprinijeti većoj odgovornosti upravitelja.

U raspravi je izneseno mišljenje kako će biti teško prikupiti suglasnosti kvalificirane većine suvlasnika za kratkoročni najam ili najam za radnike te je iskazana dvojba hoće li ovakav program kratkoročnog najma uistinu pomoći mladima u rješavanju stambenog pitanja. 
Također, postavilo se pitanje statusa studenata radnika u najmu te nedostatak korelacije broja osoba sa površinom stana te potrebe propisivanja minimalne raspoložive stambene kvadrature po osobi.
Većina članova Odbora pohvalila je ovaj prijedlog Zakona posebno način reguliranja kratkoročnog najma i namjeru takve politike istaknuvši pritom kako će isto doprinijeti održivom turizmu i ograničenju daljnjeg rasta kratkoročnog najma.
Članovi  Odbora su pozdravili ugradnju dizala i uređaja za olakšan pristup za slabo pokretne osobe i uređenje pročelja. Što se tiče učešća sufinanciranja ugradnje dizala i obnove pročelja, dio članova smatra kako veliki broj jedinica lokalne samouprave i dio suvlasnika u zgradama neće biti u mogućnosti participirati u istim omjerima kao i država što će rezultirati malim brojem realiziranih projekata ugradnje dizala i obnove pročelja, te je predloženo povećanje učešća države u sufinanciranju.
U raspravi je istaknuto da odluku o tome hoće li suvlasnik obavljati određenu djelatnost ne mogu donijeti drugi suvlasnici već nadležno tijelo pod zakonom propisanim uvjetima, a što se tiče zabrane postavljanja uređaja na pročelja zgrada i čl. 19. Prijedloga zakona skreće se pozornost da je potrebno voditi računa da su određene stambene jedinice pozicionirane isključivo na uličnim pročeljima.
Na pitanje da li će inicijator za pokretanje projekta biti suvlasnici koji će onda morati ishoditi odobrenje jedinice lokalne samouprave za pročelja kako bi se mogli kandidirati za projekt i tražiti i sufinanciranje od strane države, predstavnik predlagatelja najavio je izradu program koji će posebno regulirati ugradnju dizala i posebno obnovu pročelja kojim će se propisati određeni uvjeti,  kriteriji i prioriteti te sudjelovanje jedinica lokalne samouprave u postupku. 

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (8 glasova „za“, 1 glas „protiv“)   odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg zaključka:

1.    PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O UPRAVLJANJU I ODRŽAVANJU ZGRADA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 18. rujna 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu, prvo čitanje, P.Z. br. 50, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. kolovoza 2024. godine.  
Odbor je proveo objedinjenu raspravu predmetnog Prijedloga zakona sa Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 51.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te je istaknuo kako će se donošenjem ovog Zakona otkloniti svi uočeni nedostaci i problemi u primjeni Zakona o komunalnom gospodarstvu, te će se ujednačiti njegova provedba preciznijim i jasnijim odredbama. Prijedlogom zakona se uređuje pitanje stjecanja statusa javnog dobra u općoj uporabi u slučaju ako komunalna infrastruktura nije u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost.
Također, uređuje se najveći iznos godišnje komunalne naknade koji se može odrediti za plaćanje u pojedinom hotelu, turističkom naselju, kampu i golf igralištu te  se proširuju slučajevi u kojima se može izreći novčana kazna pravnim osobama u provedbi nadzora komunalnog redara i propisuje novčana kazna za fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja druigu samostalnu djelatnost za prekršaj koji je počinila u odnosu na postupanje komunalnog redara u nadzoru.
Predmetnim prijedlogom, Zakon se usklađuje sa Zakonom o sustavu državne uprave kao i propisima koji uređuju uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

U raspravi su članovi Odbora podržali ovaj Prijedlog zakona posebno propisivanje maksimalne visine godišnje komunalne naknade, posebno za hotele što će pozitivno utjecati na duži rad hotela tijekom godine.
Članica Odbora skrenula je pažnju na članak 61. st.4. za koji smatra da će otežati realizaciju brojnih projekata jedinica lokalne samouprave zbog dugotrajnosti rješavanja imovinskopravnih odnosa.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (8 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“)   odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg zaključka:

1.    PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU

Također, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je većinom glasova (8 glasova „za“, 1 glas  „suzdržan“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda  Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu, prvo čitanje, P.Z. br. 50  i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 51 provede objedinjena rasprava.

Obrazloženje:
Budući su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se provedba objedinjene rasprave.     

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 18. rujna 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 51, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. kolovoza 2024. godine.  

Odbor je proveo objedinjenu raspravu predmetnog Prijedloga zakona sa Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu, prvo čitanje, P.Z. br. 50.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedene akte kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te naglasio kako isti ima za cilj sprječavanje raširene pojave bespravne gradnje na način da se komunalnim redarima proširuju odnosno daju određene ovlasti za postupanje u vezi s bespravnom gradnjom na način da rješenjem naredi investitoru, vlasniku ili izvođaču obustavu građenja zgrada ako gradi bez izvršne građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje, odnosno ako gradi bez glavnog projekta sukladno propisu kojim se uređuju jednostavne i druge građevine i radovi. Također, Zakonom se propisuju prekršajne novčane kazne za pravne i fizičke osobe ako grade bez izvršne građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje.

U raspravi su članovi Odbora pohvalili intenciju predlagatelja u borbi protiv bespravne gradnje uzevši u obzir nedostatak građevinskih inspektora.  Pri tome su upozorili na probleme koji bi mogli nastati u realizaciji ovih odredbi i to također zbog nedostatka broja komunalnih redara u jedinicama lokalne samouprave, njihove preopterećenosti na terenu te potrebne dodatne edukacije za provedbu novih ovlasti. Izraženo je mišljenje kako bi najkvalitetniji smjer u  borbi protiv bespravne gradnje bio povećanje broja građevinskih inspektora.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (8 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“)   odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg zaključka:

1.    PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O GRAĐEVINSKOJ INSPEKCIJI

Također, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je većinom glasova (8 „za“, 1 glas „suzdržan“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda  Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu, prvo čitanje, P.Z. br. 50  i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 51 provede objedinjena rasprava.
Obrazloženje:
Budući su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se provedba objedinjene rasprave.     

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 02. srpnja 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o gradnji, prvo čitanje, P.Z. br. 9 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela predlagateljica, Marija Selak Raspudić, aktom od 24. svibnja 2024. godine.  

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Zbog odsustva predlagateljice, uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila mišljenje Vlade RH koja je Hrvatskom saboru, aktom od 21. lipnja 2024. predložila, uzimajući u obzir cjelokupan kontekst problematike vezane uz gradnju,  da ne prihvati ovaj Prijedlog izmjena zakona, obzirom da je u tijeku izrada sveobuhvatnog Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, koji će uz predložene izmjene prekršajnih novčanih kazni, urediti i druga pitanja koja je potrebno izmijeniti u važećem Zakonu, te će uskoro isti ići u proceduru savjetovanja.

U raspravi je, unatoč stajalištu većine članova Odbora kako je potrebno ići u smjeru kvalitetnih sveobuhvatnih izmjena važećeg Zakona o gradnji u koje će se uključiti izmjene i onih članaka koji se odnose na sva otvorena pitanja i probleme u građevinskom sektoru, izneseno i mišljenje kako je potrebno ići odmah i u ove izmjene Zakona i povećati novčane kazne za prekršajne radnje nadzornih inženjera upravo zbog intenzivne obnove i građenja jer se događa da nadzorni inženjeri ugovaraju preveliki broj gradilišta što realno nije moguće kvalitetno nadzirati.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasova „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

NE PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O GRADNJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 1. sjednici održanoj 18. lipnja 2024. godine, raspravljao je o Izvješću o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za 2023. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 06. lipnja 2024. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja  uvodno je predstavio je predmetno Izvješće  i istaknuo kako je donošenjem novog zakonodavnog okvira u veljači 2023. godine, proces obnove restrukturiran, zakonski, financijski i operativno, čime se ubrzala provedba obnove što se očituje u značajnom povećanju broja donesenih akata, provedenih postupaka nabave i izvođenju radova. Naglasio je kako se išlo na strateški koncept visokog protupotresnog suvremenog standarda i konstrukcijske obnove koji jest nešto sporiji i skuplji, ali dugoročno sigurniji i isplativiji model.

Istaknuto je kako je na dan 31. prosinca 2023. godine obnovljeno ukupno 10.574 privatnih kuća i zgrada. Izgrađeno je 207 kuća i 12 višestambenih zgrada.  Završeno je 114 konstrukcijskih obnova, 10.084 nekonstrukcijskih obnova, te kupnja 8 obiteljskih kuća ili stana umjesto gradnje zamjenske kuće te je uklonjeno 1.367 objekata, a postupak obnove i samoobnove u tijeku je na 1.114 privatnih zgrada i kuća.

Za nekonstrukcijsku obnovu u 2023. godini isplaćeno je ukupno 16.449.115,39 eura novčanih naknada, dok je za konstrukcijsku obnovu isplaćeno ukupno 99.247.031,78 eura, što je 21 puta više od ukupno isplaćenog iznosa u 2022. godini. 

Uz organiziranu obnovu, unaprijedio se i proces samoobnove koji se u kratkom vremenu pokazao iznimno prihvatljivim modelom te je u 2023. godini isplaćeno 125,7 milijuna eura 
novčanih pomoći građanima za obnovu što je pet puta veći iznos od ukupnog ostvarenja od početka obnove do kraja 2022. godine.

Naglašeno je kako se rezultati očituju i u obnovi zgrada javne namjene i infrastrukture za čiju je obnovu osigurano milijarda i tri milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije od čega za zagrebački potres 684 milijuna eura, a za petrinjski potres 319 milijuna eura.  Ugovoreno je 1.310 projekata obnove, a  sva sredstva osigurana iz Fonda u cijelosti su iskorištena.  

Istaknuto je kako se tijekom 2023. dinamika obnove značajno ubrzala, završeni su brojni projekti obnove, ubrzali su se i postupci rješavanja pristiglih zahtjeva za obnovom, kao i isplata novčanih pomoći za obnovu, te kako se uz proces obnove paralelno provode aktivnosti vezane uz stambeno zbrinjavanje  potresom pogođenog stanovništva, te je zamjenski smještaj osiguran kroz 11 modela stambenog zbrinjavanja.

U raspravi su članovi Odbora pohvalili veliki napredak u obnovi zgrada oštećenih potresom, te je isto istaknuto kao primjer izvrsnih rezultata napornoga rada, ne samo u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine nego i na terenu te pružanja pomoći našim sugrađanima čiji su stambeni objekti stradali u potresu.

U raspravi je članica Odbora predložila da se uspostavi bolja i pravovremena koordinacija između Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine sa gradovima na čijim područjima se provodi obnova i gradi, odnosno uspostavi sustavno obavještavanje o statusu predmeta korisnika radi bolje informiranosti sa čijim se mišljenjem dio članova nije složio, istaknuvši pritom da je komunikacija između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i  Ministarstva  jako dobra.

Također, izraženo je mišljenje kako bi bilo dobro županije obavijestiti o planu nabave projektiranja radova i nadzora sa predviđenim rokovima i potrebnim iznosima sufinanciranja te uspostaviti sustav za praćenje dinamike obnove obiteljskih kuća na području županija na kojima se provodi obnova.

Postavljeno je pitanje što je sa obnovom u potresu oštećenih nezakonito izgrađenih zgrada te što se planira napraviti sa zamjenskim zgradama odnosno visokoenergetskim montažnim kućama nakon što se ljudi vrate u svoje zgrade. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako su i nelegalni objekti također obnavljani sa zadnjim aktom završnog izvješća nadzornog inženjera sa njihove strane, ali ukoliko je stranka dokazala da je u tom objektu bilo njeno mjesto prebivališta. Što se tiče visokoenergetskih montažnih kuća koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, predstavnik predlagatelja  istaknuo je kako postoji mogućnost da će nakon što se završi obnova i prestane potreba za njihovim korištenjem u tom procesu iste prepustiti ravnateljstvu za  robne zalihe, ali i da su za njih zainteresirani parkovi prirode i nacionalni parkovi.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko- moslavačke županije i Karlovačke županije za 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar