Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 14. studenoga 2025. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o gradnji, prvo čitanje, P.Z. br. 215, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2025. godine.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predmetnom prijedlogu zajedno s Prijedlogom zakona o prostornom uređenju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 216 i Prijedlogom zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 217.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja održao prezentaciju i obrazložio predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako će se njime područje graditeljstva u cijelosti unaprijediti uvođenjem novih olakšanih procedura, dodatnom informatizacijom na više razina, propisivanjem veće odgovornosti i obveza sudionika u gradnji, javnopravnih tijela i tijela graditeljstva, čime će se ostvariti konačan cilj, a to je povećanje učinkovitosti i transparentnosti graditeljskog sustava.
Novina Prijedloga je sustav eDozvola koji će omogućiti da projektant samostalno ishodi sve posebne uvjete i uvjete priključenja, čime se rasterećuju tijela graditeljstva, a postupci se ubrzavaju. Pojednostavljuju se postupci, skraćuju rokovi i smanjuju troškovi za izdavanje dozvola za manje složene zgrade i višestambene zgrade. Jasno se propisuje od kojih javnopravnih tijela je potrebno ishoditi posebne uvjete za izradu idejnog projekta za manje složene zgrade i glavnog projekta za višestambene zgrade. Tako će investitor manje složenih zgrada puno brže ishoditi akt za gradnju čime se omogućuje lakša i brža provedba stambenog zbrinjavanja građana. Također, za sve ostale građevine uvodi se obveza izrade izvedbenog projekta čime se postiže veća kvaliteta građenja i sigurnost izgrađenih građevina. Olakšat će se i ubrzati građenje, povećati isplativost investiranja te omogućiti veći broj novih investicija u graditeljstvu.
Prijedlogom zakona utjecat će se na smanjenje nezakonite gradnje kroz uvođenje obveze upravnom tijelu da prije izdavanja građevinske dozvole utvrdi je li građenje započeto te kroz uvođenje obveze investitoru plaćanja posebne naknade za nezakonit početak gradnje. Također, propisuje se obveza izrade Plana i uvjeta održavanja zgrada izvođaču, odnosno glavnom izvođaču čime se uvodi sustavna briga o održavanju i produžuje vijek trajanja zgrada što je važan iskorak prema odgovornom upravljanju izgrađenim prostorom. Dodatna informatizacija u graditeljstvu omogućit će se uvođenjem BIM (Building Information Modeling) modela koji povezuje projektante, investitore i izvođače u zajednički digitalni 3D model čime će se osigurati točnost i učinkovitost gradnje. Njegova primjena će biti s odgodom (od 1.1.2031. i od 1.1.2035.) što podrazumijeva i doradu elektroničkog programa eDozvola.
U raspravi je istaknuto da unatoč raznim prigovorima ovi prijedlozi zakona predstavljaju usklađivanje našeg zakonodavnog okvira s aktualnim izazovima prostornoga razvoja, digitalizacijom postupaka i potrebom za učinkovitijom upravom.
Član Odbora istaknuo je prethodno pitanje utvrđivanja granica pomorskog dobra prije izdavanja akata kao nužno zbog pravne sigurnosti i sprečavanja nezakonitih zahvata te skrenuo pozornost kako isto u praksi predstavlja ogroman izazov zbog tromosti sustava i podkapacitiranosti službi zbog čega nerijetko ti procesi traju godinama.
Što se financiranja uređenja građevinskog zemljišta tiče od strane privatnog investitora, predlaže se u zakonu izrijekom navesti da u slučaju kada investitor ostvaruje povrat komunalnog doprinosa za radove infrastrukturnog uređenja da je potrebno provesti postupak javne nabave kako bi se odabrao izvođač i utvrdila tržišna cijena radova.
Također, istaknuo je kako bez kvalitetne edukacije službenika u tijelima graditeljstva nema ni učinkovite provedbe zakona, posebno u tijelima graditeljstva na lokalnoj razini koja su suočena s velikim opterećenjem, čestim promjenama propisa i nedostatkom stručnih kadrova, a razumijevanje i primjena digitalnih alata, prostorno planskih sustava kao i dosljedna primjena kriterija za izdavanje građevinskih dozvola je ključna. Nastavno na isto, u raspravi je predloženo da Ministarstvo u suradnji s komorama i fakultetima i stručnim udrugama uspostavi sustavni program stručnog osposobljavanja i trajne edukacije službenika.
Pohvaljeno je i niz drugih odredbi koje će rezultirati većom sigurnošću i kvalitetom gradnje, administrativnim rasterećenjima i ubrzavanjem postupaka izdavanja dozvola i većoj odgovornosti stručnjaka.
Odbor je nakon provedene rasprave, većinom (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:
PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O GRADNJI
Također, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o gradnji, prvo čitanje, P.Z. br. 215, Prijedlog zakona o prostornom uređenju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 216 i Prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 217, provede objedinjena rasprava.
Obrazloženje:
Budući su sva tri navedena zakonska prijedloga uzajamno povezana uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se provedba objedinjene rasprave.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.
PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar