9. saziv Hrvatskoga sabora (14.10.2016. - 22.7.2020.)

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora na svojoj 62. (elektroničkoj) sjednici održanoj 15. svibnja 2020. godine razmotrio je a) Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja; b) Prijedlog odluke o imenovanju Predsjednika Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, svojim aktom od 14. svibnja 2020. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A 

1.    Podržava se donošenje Odluke o razrješenju predsjednika Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja
2.    Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje Odluke o imenovanju predsjednika Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja

Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor, v.r.

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora na svojoj 61. (elektroničkoj) sjednici održanoj 11. svibnja 2020. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o slobodnim zonama, s Konačnim prijedlogom Zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 948, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, svojim aktom od 7. svibnja 2020. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je većinom glasova sedam (7) ZA i jednim (1) SUZDRŽANIM odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Z A K O N A O IZMJENAMA ZAKONA O SLOBODNIM ZONAMA 

Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor, v.r.

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora na svojoj 61. (elektroničkoj) sjednici održanoj 11. svibnja 2020. godine razmotrio je a) Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave; b) Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, svojim aktom od 7. svibnja 2020. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A 

1.    Podržava se donošenje Odluke o razrješenju dijela članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave
2.    Odbor za gospodarstvo je većinom glasova sedam (7) ZA i jednim (1) SUZDRŽANIM odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje Odluke o imenovanju dijela članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave

Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor, v.r.

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora na svojoj 60. (elektroničkoj) sjednici održanoj 27. travnja 2020. godine razmotrio je Konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2394 Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisa o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2006/2004, drugo čitanje, P.Z.E. br. 844, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, svojim aktom od 23. travnja 2020. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Z A K O N A O PROVEDBI UREDBE (EU) 2017/2394 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 12. PROSINCA 2017. O SURADNJI IZMEĐU NACIONALNIH TIJELA ODGOVORNIH ZA IZVRŠAVANJE PROPISA O ZAŠTITI POTROŠAČA I O STAVLJANJU IZVAN SNAGE UREDBE (EZ) BR. 2006/2004

Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor, v.r.
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora na svojoj 59. (elektroničkoj) sjednici održanoj 22. travnja 2020.  godine razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 914, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Božo Petrov, zastupnik u Hrvatskome saboru aktom od 03. travnja 2020. godine. 
Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je većinom glasova šest (6) ZA i jednim (1) SUZDRŽANIM odlučio predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati donošenje

Z A K O N A
O DOPUNI ZAKONA O HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI

Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

                            PREDSJEDNIK ODBORA 
                                  Darinko Kosor, v.r

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora na svojoj 58. (elektroničkoj) sjednici održanoj 15. travnja 2020.  godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, drugo čitanje, P.Z.E. br. 821, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske svojim aktom od 02. travnja 2020. godine. 
Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je većinom glasova sedam (7)  ZA, jednim (1) PROTIV i jednim (1) SUZDRŽANIM  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Z A K O N A
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI
PRI ODOBALNOM ISTRAŽIVANJU  I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA

Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

                            PREDSJEDNIK ODBORA 
                                  Darinko Kosor, v.r.

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 57. sjednici održanoj 18. ožujka 2020.  godine, objedinjeno o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 867 i o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o trgovini, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 868, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. ožujka 2020.  godine. 
Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja iznio je širi osvrt na gospodarsku situaciju u Republici Hrvatskoj. Vezano za prijedloge ova dva zakona pojasnio je da su osnovni razlozi donošenja Zakona o poticanju ulaganja zakona očuvanje radnih mjesta izravno povezanih sa projektima ulaganja u RH, očuvanje materijalne osnove realiziranih projekata te očuvanje gospodarske aktivnosti poslovnih subjekata čija je poslovna  aktivnost smanjena uslijed epidemije koronavirusa. Zakonom se uvode nove poticajne mjere ulaganja u proizvodno prerađivačkom sektoru,definiraju osiguranja naplate tražbina za slučaj kršenja odredbi zakona, uvode prijelazne mjere korisnicima potpora kako bi se produljilo očuvanja broja novootvorenih radnih mjesta itd. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini uređuje se radno vrijeme trgovina u RH u uvjetima posebnih okolnosti i to na način da isto određuje Stožer civilna zaštite Republike Hrvatske. 
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor gospodarstvo Hrvatskoga sabora odlučio je  jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor gospodarstvo Hrvatskoga sabora odlučio je  jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o dopunama Zakona o trgovini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik Darinko Kosor.   

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora na svojoj 56. sjednici održanoj 26. veljače 2020. godine razmotrio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2394 Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisa o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2006/2004 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske svojim aktom od 13. veljače 2020. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da je osnovni razlog donošenja ovoga Zakona osiguranje veće razine usklađenosti te djelotvorniju i učinkovitiju suradnju u izvršavanju propisa o zaštiti potrošača među nadležnim državnim tijelima koja je propisana Uredbom EU 2017/2394 a kojom se regulira suradnja između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisa o zaštiti potrošača. Za postizanje navedenih ciljeva ovim Zakonom se određuje jedinstveni ured za vezu nadležan za koordinaciju provedbe Uredbe, određuju nadležna tijela za provedbu Uredbe, određuje tijelo nadležno za izdavanje vanjskih upozorenja nadležnim tijelima za provedbu Uredbe te propisuju prekršajne odredbe u slučaju postupanja protivno Uredbi.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa sedam (7) glasova ZA i jednim (1) suzdržanim glasom predložio Hrvatskom saboru donošenje  

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2017/2394 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 12. PROSINCA 2017. O SURADNJI IZMEĐU NACIONALNIH TIJELA ODGOVORNIH ZA IZVRŠAVANJE PROPISA O ZAŠTITI POTROŠAČA I O STAVLJANJU IZVAN SNAGE UREDBE (EZ) BR. 2006/2004

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora na svojoj 56. sjednici održanoj 26. veljače 2020.  godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske svojim aktom od 13. veljače 2020. godine.
Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvijestio je da je osnovni cilj donošenja ovoga Zakona uklanjanje prepreka za dovršenje unutarnjeg tržišta plina a koje proizlaze iz izostanka primjene tržišnih pravila Europske Unije na transportne plinovode koji vode prema trećim zemljama i iz njih. S obzirom da na području Republike Hrvatske nema povezivanja transportnog sustava sa nečlanicama Europske unije nije potrebno prenositi odredbe Direktive EU 2019/692 koje se odnose na postojeće plinovode a povezuju države članice i treće zemlje. 

Nakon provedene rasprave Odbor je sa sedam (7) glasova ZA i jednim (1) suzdržanim glasom predložio Hrvatskom saboru donošenje  

Z A K O N A O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU PLINA

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora na svojoj 56. sjednici održanoj 26. veljače 2020. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o energetskoj učinkovitosti s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske svojim aktom od 20. veljače 2020. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da se ovim Zakonom pojašnjava način izračuna na temelju kojega će resorno ministarstvo odrediti neispunjenje obveze u području uštede energije obveznika sustava ušteda energije. Naime, procijenjeno je da 25 obveznika sustava energetske učinkovitosti kojima je Ministarstvo u 2019. godini izdalo rješenja kojima određuje obvezu ušteda neće moći istu ispoštovati. Stoga se predlaže umanjenje od 50% iznosa troškova ulaganja u alternativne mjere Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost po ušteđenom kWh energije, te se određuje opis izračuna naknade koju obveznik sustava energetske učinkovitosti treba platiti za neispunjenje uštede, a koji se ne mogu prenijeti u narednoj godini.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa sedam (7) glasova ZA i jednim (1) suzdržanim glasom predložio Hrvatskom saboru donošenje  

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora na svojoj 55. sjednici održanoj 05. veljače 2020. godine razmotrio je TREĆU REVIZIJU PROGRAMA RAZGRADNJE NUKLEARNE ELEKTRANE KRŠKO I TREĆU REVIZIJU PROGRAMA ODLAGANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA (RAO) I ISTROŠENOGA NUKLEARNOG GORIVA (ING) NUKLEARNE ELEKTRANE KRŠKO /davanje prethodne suglasnosti Hrvatskoga sabora za potvrđivanje/ podnositelj: Izaslanstvo Republike Hrvatske u Međudržavnom povjerenstvu za praćenje provedbe Ugovora i obavljanje drugih zadataka u skladu s Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju Nuklearne elektrane Krško koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske svojim aktom od 23. siječnja 2020. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da je razgradnja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva zajednička obveza ugovornih strana te da se mora provesti sukladno Međudržavnom ugovoru. Sama razgradnja i odlaganje radioaktivnog otpada će se provodit prema već donesenim Programima koji uključuju kako financijska sredstva tako i rokove za njihovo provođenje. Pojasnio je da je Međudržavni ugovor predvidio reviziju obaju programa svakih pet godina kako bi se sve aktivnosti detaljnije i pouzdanije  isplanirale te po potrebi korigirale. Međudržavno povjerenstvo je usvojilo zaključak kojim prima na znanje Treću reviziju Programa razgradnje i Programa odlaganja te ustvrdilo da su Programi pripremljeni za daljnje postupanje sukladno internim zakonodavnim procedurama obje zamlje.

U raspravi je pojašnjeno da se postojeći otpad kako slovenske tako i hrvatske strane trenutno skladišti na lokaciji postrojenja Nuklearne elektrane. Također je istaknuto da je 2018. godine donijet Nacionalni program za zbrinjavanje kompletnog radioaktivnog otpada – ne samo iz Nuklearne elektrane Krško – te da je kao lokacija određen vojni kompleks Čerkezovac. 2023. godina je početna godina od kada bi prema prostornom planu trebalo početi trajno zbrinjavanje nuklearnog otpada. Financijske projekcije cijene koštanja zajedničkog skladišta približno su iste u odnosu na cijenu koštanja skladišta koje bi Republika Hrvatska radila sama za svoj nuklearni otpad i na svom teritoriju. Prema postojećim projekcijama skladište koje će graditi Hrvatska biti će nadzemno, na čvrstom terenu dok je skladište koje je počela graditi Slovenija smješteno ispod zemlje. Aproksimativno cijena skladišta je 206 milijuna eura sa rokom trajanja od 300 godina.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa sedam (7) glasova ZA i dva (2) suzdržana  predložio Hrvatskom saboru donošenje

O D L U K E

1. o davanju prethodne suglasnosti za  potvrđivanje Treće revizije programa razgradnje Nuklearne elektrane Krško i Treće revizije programa odlaganja radioaktivnog programa (RAO) i istrošenog nuklearnog goriva (ING) Nuklearne elektrane Krško

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora na svojoj 54. sjednici održanoj 22. siječnja 2020.  godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske svojim aktom od 19. prosinca 2019. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim zakonom u pravni sustav Republike Hrvatske prenosi Direktiva Europskog parlamenta 2013/30/EU kao i uređuje primjena propisa, sprječavanje i postupanje u slučaju velikih nesreća povezanih s izvođenjem odobalnih radova, upravni i inspekcijski nadzor, prekršajne odredbe i druga pitanja. Zakonom se uređuje da članovi Koordinacije za sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciju ugljikovodika ne sudjeluju u poslovima vezanim za ekonomski razvoj odobalnih ugljikovodičnih potencijala, ne sudjeluju u provođenju nadmetanja za izdavanje dozvole za istraživanje kao i ubiranje prihoda od djelatnosti istraživanja te stručnotehničkim poslovima vezanim za projektiranje, gradnju, preinaku, popravke i korištenje odobalnih objekata. Ujedno se uvode realni rokovi za predaju dokumenata naftnorudarskih gospodarskih subjekata te određuje njihova odgovornost i obveza. Novina je i omogućavanje Koordinaciji da propiše zabrane odobalnih radova naftnorudarskim gospodarskim subjektima.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg 

                    z a k lj u č k a

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksplaotaciji ugljikovodika.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

                        PREDSJEDNIK ODBORA 
                            Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora na svojoj 54. sjednici održanoj 22. siječnja 2020. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o tržištu plina koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske svojim aktom od 16. siječnja 2020. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim izmjenama i dopunama zakona želi postići dovršenje unutarnjeg tržišta prirodnog plina i odgovoriti na prepreke koje proizlaze iz izostanka primjene tržišnih pravila Europske unije koje se odnose na transportne plinovode koji vode prema trećim zemljama i iz njih. Zakonom se također nastoji osigurati da se navedena pravila primjenjuju unutar država članica Europske unije. Predstavnik predlagatelja posebno je istaknuo važnost završnih odredaba zakona kojima se operaterima nameće obveza razlučivanja javnih usluga od ostalih.   

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ZA i 1 (jednim) suzdržanim predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg 

z a k lj u č k a

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 53. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, razmotrio je Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od   31. listopada 2019. godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo  je  da je potrošnja energije koja se predviđa u ovoj Strategiji u direktnoj zavisnosti o demografskim kretanjima, gospodarskom razvoju te drugim čimbenicima kao što su tržište, resursi, tehnološki razvoj, ekonomski odnosi i zaštita okoliša i klima. Primjera radi Republika Hrvatska  je trenutno  na 60% BDP-a u odnosu na prosjek EU, dok bi 2050. trebala biti  na  90% BDP-a . Strategija Republike Hrvatske i njena energetska politika usmjerene su ispunjavanju ciljeva EU u pogledu smanjenja emisije stakleničkih plinova, povećanja udjela obnovljivih izvora energije (OIE), energetske učinkovitosti, sigurnosti i kvalitete opskrbe te raspoloživih resursa uz konkurentnost gospodarstva i energetskog sektora. Za ostvarenje navedenih ciljeva potrebno je osnažiti energetsko tržište, integrirati ga u  međunarodno tržište energije, ojačati sigurnost opskrbe energijom kroz rast domaće proizvodnje i povezivanje energetske infrastrukture, povećati energetsku učinkovitost u svim djelovima energetskog lanca, kontinuirano povećavati udio električne energije u potrošnji energije s ciljem smanjenja potrošnje fosilnih goriva i smanjenom emisijom stakleničkih plinova te razvoj temeljiti na iskorištavanju vode, sunca, vjetra i ostalih OIE uz financijsku potporu razvoju biogospodarstva  i održivog gospodarenja otpadom.  

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za, 1 glasom „protiv“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K LJ U Č A K
Prihvaća se Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA   
Darinko Kosor 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 53. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  31. listopada   2019.  godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim Zakonom uređuje provedba naučničkog ispita, koji prelazi u nadležnost Hrvatske obrtničke komore, uspostava koncepta naučničkog ispita, propisivanje osiguranja kvalitete provedbe naučničkih ispita te vanjsko vrednovanje ovoga procesa od strane Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, formiranje neovisnog tijela sastavljenog od resornog ministarstva, HOK-a, HGK-a  i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, propisivanje nadležnosti za donošenje programa za edukaciju mentora u gospodarstvu, propisuje registracija vezanog obrta itd.   
                   
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“, 1 glasom „protiv“ i 1 glasom „suzdržanim“  odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z A K O N A O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRTU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA    
Darinko Kosor       
  

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 53. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2020. godinu  i projekcije za 2021. i 2021. godinu  kao i  prijedloge  financijskih planova za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu: Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta,    Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,  Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Centra za restrukturiranje i prodaju, Hrvatskskih autocesta, Autoceste Rijeka-Zareb, HŽ Putnički prijevoz i HŽ infrastrukturu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od  31. listopada 2019. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. stavak 2 Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
 
U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da se u domaćem gospodarstvu u srednjoročnom razdoblju očekuje nastavak rasta ekonomske aktivnosti uz porast BDP i to u 2020. godini 2,5% a u 2021. i 2022. godini  2,4%. Rastu domaće potražnje najviše će pridonositi osobna potrošnja i to zbog nastavka rasta zaposlenosti i plaća, niskih kamatnih stopa  i niske inflacije.

U takovom makroekonomskom okruženju ukupni prihodi u 2020. godini planirani su u iznosu od 145,1 milijardi kuna, u 2021. 148,8 milijardi kuna a u 2022. 152,5 milijarde kuna. Najveća stopa u prihodu državnog proračuna  su porezni prihodi koji su  u 2020. godini planirani u iznosu od 84,1 milijardu kuna, u 2021. 86,7 milijardi kuna te u 2022. 89,5 milijardi kuna. Unutar poreznih prihoda najveća stavka je porez na dodanu vrijednost koji je u  2020. planiran u iznosu od 55,9 milijardi kuna u 2021. 58,1 milijardu kuna te u 2022. 60,6 milijardi kuna. Doprinosi  su u 2020. planirani u iznosu od 25 milijardi kuna , u 2021. 26,2 milijarde kuna a u 2022. 27,3 milijarde kuna. Treća stavka po visini sredstava koja čine prihodovnu stranu proračuna su prihodi od pomoći koji se najvećim dijelom odnose na sredstva iz EU fondova a planirana su u 2020. u iznosu od 18,8 milijardi kuna, u 2021. 18,7 milijardi kuna te u 2022. 18,3 milijarde kuna.

Rashodi državnog proračuna u 2020. godini planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, u 2021. u iznosu od 149,0 milijardi kuna a u 2022. 150,7 milijardi kuna. Rast rashoda financiran iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka u 2020. godini  u odnosu na tekući plan iz 2019. najvećim dijelom rezultat je osiguranja sredstava  za mirovine i mirovinska primanja, koja su veća za 2,5 milijarde kuna , rashode za zaposlene u iznosu od 1,7 milijardi kuna, roditeljske potpore u iznosu od 160 milijuna kuna, kompenzacijske  mjere jedinicama lokalne i područne samouprave u iznosu od 507,0 milijuna kuna, te pomoć društvu Croatia Airlines u iznosu od 150 milijuna kuna. Najveće stavke u rashodima državnog proračuna  su naknade građanima i kućanstvima koje se u 2020. godini planiraju u iznosu od  51,4 milijardi kuna, rashode za zaposlene u iznosu od 22,8 milijardi kuna u 2020. godini te pomoći koje su u 2020. godini planirane u iznosu od 29,8 milijardi kuna.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 145,1 milijardu kuna te ukupno planiranih rashoda  u iznosu od  147,3 milijarde kuna planirani manjak državnog proračuna za 2020. godinu iznosi 2,2 milijarde  kuna ili 0,5 BDP-a. U 2021. godini planirani manjak je 201 milijuna kuna dok se u 2022. planira višak u iznosu od 1,8 milijardi kuna ili 0,4%   BDP-a. U skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to na 68% BDP-a u 2020.; 65% BDP-a u 2021.; 61,6% BDP-a u 2022.

Na poziciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta planirano je smanjenje od cca 400 milijuna kuna i to od 2.473 milijarde kuna, što je projekcija za 2019. na 1.939 milijardi kuna, što je projekcija  za 2020. godinu. Najveće smanjenje planirano je na stavci jačanja konkurentnosti gospodarstva kroz učinkovito korištenje EU sredstava koja su u 2020. planirana u iznosu od 1.507 milijardi kuna, u 2021. 1.260 milijardi kuna te u 2022. 702 milijuna  kuna.
        
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa  7 glasova „za“, 1 glasom „suzdržanim“ i 1 glasom „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2021. I 2022. GODINU

te  sljedećih odluka

- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost   za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, 
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski  plan Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcija ta 2021. i 2022. godinu.
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju, 
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Autoceste Rijeka-Zagreb,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putnički prijevoz,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ infrastruktura

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA    

Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 53. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, razmotrio je Konačni prijedlog Zakona o  izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od  31. listopada 2019. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. stavak 2 Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

 U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, opseg zaduživanja i jamstva države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, predsjednika Vlade, ministarstva i ministra financija te kazne za neispunjenje obveza vezanih za Državni proračun.   

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“, 1 glasom „protiv“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje 
    
Z A K O N A O  IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA    
Darinko Kosor   

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 52. sjednici održanoj 23. listopada 2019. godine, razmotrio je Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u  2018. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 25. stavka 3. Zakona o slobodnim zonama, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. listopada 2019. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je u Republici Hrvatskoj u izvještajnom razdoblju poslovalo osam poslovnih zona sa 2885 zaposlenih radnika i ukupnim prihodom od cca 1 milijardu 970 milijuna kuna. Ukupni izvoz svih korisnika slobodnih zona ukljujući i isporuku dobara na tržište Europske unije iznosio je nešto više od 1 milijardu kuna. Predstavnik predlagatelja izvjestio je da je obveza plaćanja naknade za koncesiju u izvještajnom razdoblju utvrđena u iznosu od 581 tisuću kuna te da je u potponosti podmirena. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno donio slijedeći 

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2018. godini.                 

Temeljem članka 44. stavak 6. Poslovnika Hrvatskoga  sabora Odbor je donio slijedeći            

Z A K LJ U Č A K

Predlaže se Hrvatskom saboru da Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2018. godinu raspravi na  Plenarnoj sjednici.
    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 52. sjednici održanoj 23. listopada 2019. godine, razmotrio je Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za  2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 34. Zakona o o zaštiti tržišnog najtecanja, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja dostavila  aktom od  20. rujna 2019. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/19-12/67, Urbroj: 50301-25/06-19-16 od 17. listopada 2019. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da je Agencija u 2018. godini riješila ukupno 648 predmeta. Govoreći o aktivnostima AZTN-a istaknuo je utvrđivanje zabranjenih sporazuma između poduzetnika na 15 mjerodavnih tržišta, rad na procjeni koncentracije poduzetnika pojasnivši da koncentracije poduzetnika nisu a priori nepoželjne jer je u pravilu riječ o redovnom i uobičajnom procesu konsolidacije i restrukturiranja poduzetnika. U području ocjene dopuštenosti koncentracija AZTN-a je u 2018. godini zaprimio 29 prijava namjere provedbe koncentracije, rješivši 18 predmeta dok je 11 predmeta u tijeku. AZTN-a je u izvještajnom razdoblju davao stručna mišljenja o suglasnosti nacrta prijedloga zakona i drugih propisa sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja i drugih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja. U 2018. godini AZTN-a donio je mišljenje u ukupno 82 predmeta od čega se 32 odnose na mišljenja na propise, a 50 na upite pravnih i fizičkih osoba, komora i drugih subjekata. Osim navedenog AZTN-a je u 2018. godihi proveo i okončao 4 sektorska istraživanja te pokrenuo veliki broj upravnih postupaka vezane za nametanje nepoštenih trgovačkih praksa u lancu opskrbe hranom. Ponovno je istaknuo problem odlaska kadrova i nedostatak stručnih kadrova na tržištu rada koji hoće raditi za predviđenu plaću. Proračun Agencije bio je na razini od cca 13 milijuna kuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno donio slijedeći 

Z A K  LJ U Č A K

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2018. godinu.

emeljem članka 44. stavak 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je donio slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Predlaže se Hrvatskom saboru  da Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2018. godinu raspravi na Plenarnoj sjednici.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 51. sjednici održanoj 18. rujna 2019. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  12. rujna 2019. godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da se obrazovanje za vezane obrte provodi temeljem Jedinstvanog modela obrazovanja (JMO), koji se provodi temeljem naukovanja u trajanju od tri godine. Bit (JMO)-a je učenje na radnom mjestu odnosno naukovanje, koje omogučuje lakše usvajanje znanja i vještina potrebnih za samostalan rad. Sljedom navedenog, ovaj Zakon propisuje provedbu pomočnićkog ispita puten HOK, uspostavlja koncept naučničkog ispita ,uvodi stručno formiranje tijela za nadzor kvalitete provedbe naukovanja, uređuje naukovanje odraslih osoba itd.
                   
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu.
2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.    

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 51. sjednici održanoj 18. rujna 2019. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o rudarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od   12. rujna 2019.  godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja.  

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje     

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O RUDARSTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.    

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 51. sjednici održanoj 18. rujna 2019. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pogrebničkoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od   12. rujna 2019.  godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno izlaganje podnio je  predstavnik predlagatelja.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POGREBNIČKOJ DJELATNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.    

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor  

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 51. sjednici održanoj  18. rujna 2019. godine, razmotrio je Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za  2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 18. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, dostavila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave,  aktom od 28. lipnja 2019. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/84, Urbroj: 50301-25/14-18-18 od 29. kolovoza 2018. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukazao je na antikorupcijsko djelovanje Državne komisije, javnost njezina rada, bilatelarne i multilateralne aktivnosti kao i na potrebu stručne edukacije ljudskih resura u području javne nabave. Statistički pokazatelji rada u izvještajnom razdoblju pokazuju da je Državna komisija imala 1261 žalbeni predmet te da je prosječno vrijeme od datuma kompletiranja žalbenog predmeta do donošenja odluke trajalo 14 dana a prosječno vrijeme od zaprimanja žalbe do  donošenja odluke 34 dana. Najveći broj žalbi  izjavljen je u fazi dokumentacije o nabavi te odluke o odabiru. Protiv odluka Državne komisije su u 2018. godini pokrenuta 72 upravna spora.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno   donio slijedeći 

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2018. godinu.

Temeljem članka 44. stavak 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je donio slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Predlaže se Hrvatskom saboru  da Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2018. godinu raspravi na Plenarnoj sjednici.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA    
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 51. sjednici održanoj 18. rujna 2019. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o trgovini, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od   12. rujna 2019.  godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno izlaganje podnio je  predstavnik predlagatelja. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRGOVINI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.    

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 51. sjednici održanoj 18. rujna 2019. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o zadrugama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno izlaganje podnio  je predstavnik predlagatelja.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O ZADRUGAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.    

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 51. sjednici održanoj 18. rujna 2019. godine, razmotrio je Izvješće o radu  Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2018. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije  za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 33. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, dostavila Hrvatska energetska regulatorna agencija, aktom od  27. lipnja 2019. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa:    022-03/19-12/48, Urbroj: 50301-25/06-19-14 od 29. kolovoza 2019. godine. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da su u svojim osnovnim energetskim funkcijama hrvatski regulirani energetski sustavi u 2018. godini funkcionirali stabilno i pouzdano, uz zadovoljavajuću sigurnost opskrbe energijom i prihvatljivu razinu kvalitete energetskih usluga. Među najvažnije događaje koji su obilježili 2018. godinu u hrvatskoj energetici svakako spada revizija provedbene regulative u sektoru plina - kao posljedica donošenja novog Zakona o tržištu plina kao i povezivanje hrvatskog i slovenskog dan-unaprijed tržišta električne energije, odnosno posredno povezivanje na MRC tržište. Kao jednu od regulatornih zadaća istaknut je dovršetak  aktualnih procesa stvarnog a ne dekleratornog uvođenja u praksu tržišnih mehanizama. Na razini čitave EU, 2018. godina obilježena je kompletiranjem legislativnog paketa „Čista energija za sve Europljane“ čija je zadaća olakšavanje energetske tranzicije EU prema „čistijim“ oblicima energije i ispunjavanje ciljeva  redukcije emisije stakleničkih plinova.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvagtskom saboru predložiti slijedeći

Z A K  LJ U Č A K 

Prihvaća se Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2018. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2018. godinu.

Temeljem članka 44. stavak 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je donio slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Predlaže se Hrvatskom saboru da Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2018. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2018. godinu raspravi na Plenarnoj sjednici.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA    
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 51. sjednici održanoj 18. rujna 2019. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave,  s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od   12. rujna 2019.  godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno izlaganje podnio je  predstavnik predlagatelja. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ KOMISIJI ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.    

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 51. sjednici održanoj 18. rujna 2019. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. kolovoza 2019. godine.  

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo

U uvodnom izlaganju prestavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom rješava problem usklađivanja definicija „zaliha nafte“ i „naftnih derivata“ te ublažavanju ograničenja u vezi s mogućnosti čuvanja obveznih zaliha izvan državnog područja zemlje članica. Zakonom se također propisuje da kontrolu kvalitete i količine nafte i naftnih derivata mogu obavljati isljučivo pravne osobe akreditirane od strane Hrvatske akreditacijske agencije a odredbe ovoga Zakona također su usklađene sa odredbama Zakona o Državnom inspektoratu. 
    
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje    

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU NAFTE I NAFTNIH DERIVATA      

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 50. sjednici održanoj 19. srpnja 2019. godine, raspravio je Prijedlog za iskazivanje povjerenja dr. sc. Mariju Banožiću , za obavljanje dužnosti ministra državne imovine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. srpnja 2019. godine.

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora navedeni Prijedlog raspravio je na temelju odredbe članka 75. i članka 119. stavak 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
     
Nakon što je predsjednik Vlade Republike Hrvatske obrazložio prijedlog za iskazivanje povjerenja predloženom kandidatu, Odbor je proveo raspravu.

Odbor za gospodarstvo odlučio je sa 7 glasova „za“ i 5 glasa „protiv“ poduprijeti donošenje Odluke za iskazivanje povjerenja dr. sc. Mariju Banožiću  za obavljanje dužnosti ministra državne imovine.
    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA    
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 49. sjednici održanoj 10. srpnja 2019. godine, razmotrio je Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika, zamjenice predsjednika i dijela članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i Prijedlog odluke o imenovanju predsjednice, zamjenice predsjednice i djela članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2019. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predložene Odluke kao matično radno tijelo.

Uvodno izlaganje podnijela je predstavnica predlagatelja. 
           
U raspravi koja je uslijedila svi članovi Odbora zahvalili su na dosadašnjem radu predsjedniku, zamjenici predsjednika i članovima  Komisije te zaželjeli uspješan rad svim kandidatima koji će biti imenovani u slijedećem mandatu Komisije.

Predstavnica predlagatelja pojasnila je da je postupak imenovanja predsjednika, zamjenice predsjednika i članova Komisije propisan Zakonom te da se je Vlada Republike Hrvatske prilikom predlaganja kandidata vodila njihovom stručnošću, znanjem i dosadašnjim iskustvom. 
    
Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Podržava se donošenje  Odluke o razrješenju predsjednika, zamjenice predsjednika i dijela članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

2. Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje Odluke o imenovanju predsjednice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave te sa 9 glasova „za“ zamjenice predsjednice i članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 49. sjednici održanoj 10. srpnja 2019. godine, razmotrio je Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2018. godinu, s financijskim pokazateljima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2019. godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da je  na dan 31. prosinca 2018. godine  sveukupna vrijednost robnih zaliha cca 511 milijuna kuna u okviru kojih najveću vrijednost (85%) čini 15 vrsta proizvoda  (pšenica, euro dizel, višenamjenske cisterne, kukuruz, juneće meso itd.) Prihodi robnih zaliha u 2018. godini  iznosili su cca 70 milijuna kuna a rashodi cca 94 milijuna kuna, što je rezultiralo manjkom u iznosu od cca 24 milijuna kuna. Navedeni manjak pokriven je prenesenim viškom prihoda i primitaka iz ranijih godina u iznosu od cca 56 milijuna kuna tako da ukupni raspoloživi višak u nadolazećem razdoblju iznosi cca 32 milijuna kuna. Potraživanja na dan 31. prosinca 2018. godine iznose cca 61 milijun kuna a ukupne obveze cca 5 milijuna 800 tisuća kuna. Završno, predstavnik predlagatelja naglasio je da u daljnjem poslovanju akcent treba staviti na osiguranje sredstava za nabavu roba i daljnju modernizaciju vlastitog skladišnog prostora.  

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

ZA K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2018. godinu, s financijskim pokazateljima.        
    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.    

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 48. sjednici održanoj 3. srpnja 2019. godine, razmotrio je Prijedlog strategije upravljanja državnom imovinom za razdoblje 2019.-2025. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2019. godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženu strategiju kao matično radno tijelo.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

STRATEGIJE UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM ZA RAZDOBLJE 2019.-2025.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.    

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 47. sjednici održanoj 29. svibnja 2019. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  16. svbinja 2019. godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja pojasnivši da je Nacionalnim programom reformi 2018. godine, između ostalih, predviđena mjera objedinjavanja inspekcija u Državni inspektorat, zbog čega se ovaj Zakon i  predlaže.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z A K O N A

O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ZABRANI I SPRJEČAVANJU OBAVLJANJA NEREGISTRIRANE DJELATNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.    

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 47. sjednici održanoj 29. svibnja 2019. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. travnja 2019.  

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.
    
Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja, pojasnivši da je Nacionalnim  programom reformi 2018. godine, između ostalih, predviđena mjera objedinjavanja inspekcija u Državni inspektorat, zbog čega se ovaj Zakon i predlaže. 
       
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti  slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata.
2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja Konačnog prijedloga zakona.
                  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora  sukladno članku 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proveo je na 45. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o općoj sigurnosti proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, s Konačnim prijedlogom zakona, o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o tehničkim zahtjevima  za   proizvode i ocjenjivanju sukladnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o trgovini, s Konačnim  prijedlogom zakona, o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o posredovanju u prometu nekretnina, s Konačnim prijedlogom zakona, o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o elektroničkoj trgovini, s Konačnim prijedlogom zakona, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od   21. veljače 2019.  godine.

          Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predložene zakone kao matično radno tijelo.

         U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim zakonima izbjegava pojava pravnih praznina u postupanju inspekcijskih službi u sklopu Državnog inspektorata obzirom da inspekcijske poslove iz ovih zakona od 1. travnja 2019. godine preuzima  Državni inspektorat.     

         Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“, temeljem članka 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora odlučio predložiti Hrvatskome saboru objedinjenu raspravu i donošenje        

ZAKONA    O   OPĆOJ  SIGURNOSTI   PROIZVODA

           Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA  O ALTERNATIVNOM RJEŠAVANJU POTROŠAČKIH   SPOROVA
    
          Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“  odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA PROIZVODE I OCJENJIVANJU SUKLADNOSTI

          Nakon provedene rasprave Odbor za gospodrstvo je sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučo Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRGOVINI
       
     Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

  ZAKONA O POSREDOVANJU U PROMETU NEKRETNINA

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

 ZAKONA O IZMJENI  ZAKONA O ELEKTRONIČKOJ TRGOVINI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.    

  PREDSJEDNIK ODBORA

Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 44. sjednici održanoj 20. veljače 2019. godine, razmotrio je a) Prijedlog odluke o razrješenju članice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja i b) Prijedlog odluke o imenovanju članice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. veljače 2019. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predložene Odluke kao matično radno tijelo.

Uvodno izlaganje podnijela je predstavnica predlagatelja. 

Odbor za gospodarstvo odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Podržava se donošenje Odluke o razrješenju članice Vijeća zazaštitu tržišnog natjecanja.

2. Podržava se donošenje Odluke o imenovanju članice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja..
   

  
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 44. sjednici održanoj 20. veljače  2019. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2018. o rješavanju pitanja neopravdanog geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu  na temelju državljanjstva, mjestu boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata te o izmjeni uredbi (EU) 2006/2004 i (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. siječnja 2019. godine.  

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.    

U uvodnom izlaganju prestavnica predlagatelja pojasnila je da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, naglašivši da je u prilogu i Izjava o njegovoj usklađenosti sa pravnom stečevinom Europske unije.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z  A  K  O  N  A 

O PROVEDBI UREDBE (EU) 2018/302 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 28. VElJAČE 2018. O RJEŠAVANJU PITANJA NEOPRAVDANOG GEOGRAFSKOG BLOKIRANJA I DRUGIH OBLIKA DISKRIMINACIJE NA UNUTARNJEM TRŽIŠTU DRŽAVLJANSTVA, MJESTU BORAVIŠTA ILI MJESTA POSLOVNOG NASTANA KLIJENATA TE O IZMJENI UREDBI (EU) 2006/2004 I (EU) 2017/2394 I DIREKTIVE 2009/22/EZ
                           
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 44. sjednici održanoj 20.  veljače 2019. godine, razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Hrvatske energetske regulatorne agencije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 26. stavka 7. Zakona o  regulaciji energetskih djelatnosti dostavilo Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, aktom od 18. siječnja 2019. godine.  

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju  predstavnica predlagatelja izvjestila je da se ovim izmjenama i dopunama Statut HERE usklađuje sa  Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti i Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru. Statutom se provodi Odluka o uspostavi jedinice za unutarnju reviziju, dopunjuju poslovi Upravnog vijeća, određuju uvjeti koje moraju ispunjavati stručni voditelji Agencije kao i njihova prava, dužnosti i odgovornosti, propisuje da će se nadzor nad financijskih poslovanjem Agencije urediti posebnim propisima te propisuje rok za usklađivanje akata Agencije sa izmjenama i dopunama Statuta.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti davanje prethodne suglasnosti na 

IZMJENE I  DOPUNE STATUTA HRVATSKE ENERGETSKE REGULATORNE AGENCIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 43. sjednici održanoj 30. siječnja 2019. godine, razmotrio je Godišnje izvješće Hrvatske agencije za malo gospodarstvo,inovacije i investicije za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 15. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva dostavila Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, aktom od 8. studenoga  2018. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo. 

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-07/472, Urbroj: 50300-25/05-18-9 od 13. prosinca 2018. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da je HAMAG-BICRO u izvještajnom razdoblju poticao gospodarstvo Republike Hrvatske putem financijskih instrumenata i to jamstvima i zajmovima, bezpovratnih potpora putem ESI fondova i to dodjelom bezpovratnih potpora, provedbom projekata financiranih iz ESI fondova, poduzetničkim impulsom za 2015 godinu te programom provjere inovativnog koncepta, podrškomm razvoju i jačanju kapaciteta krajnjih korisnika putem Službe za podršku inovacijskom sustavu te Službe za razvoj i podršku korisnicima.Tijekom 2017. godine provedeno je 1.595 poduzetničkih projekata ukupne vrijednosti preko 5 milijardi kuna, od čega dodjeljena bezpovratna sredstva iznose 1,9 milijardi kuna uz napomenu da je do izrade ovog Godišnjeg izvješća isplaćeno više od 543 milijuna kuna bezpovratnih sredstava.
  
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno donio slijedeći

Z A K  LJ U Č A K

Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije za 2017. godinu. 

Temeljem članka 44. stavak 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je donio slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Predlaže se Hrvatskom saboru da Godišnje izvješće Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije za 2017. godinu raspravi na Plenarnoj sjednici.
    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA    
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 43. sjednici održanoj 30. siječnja 2019. godine, razmotrio je Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2017. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 25. stavka 3. Zakona o slobodnim zonama, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. siječnja 2019. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da u izvještajnom razdoblju u Republici Hrvatskoj poslovalo 11 slobodnih zona sa 92 korisnika i 2.906 zaposlenih radnika Usporedbe radi na području Europske unije poslovaloje 76 slobodnih zona i to u 19 država članica dok 9 država članica nije imalo slobodne zone. Ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona u 2017. godini iznosili su 2 milijarde 500 milijuna kuna što je 31,24% više nego u prethodnom razdoblju. Na razini svih korisnika ostvaren je gubitak od 23 milijuna 746 tisuća kuna, prvenstveno zbog poslovnih rezultata korisnika slobodnih zona Osijek. Ukupan izvoz svih korisnika slobodnih zona u 2017. godini uključujući isporuku dobara na tržište Europske unije iznosio je 965 milijuna kuna što je za 14,20% više nego u prethodnoj godini. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da je u 2017. godini obveza korisnika koncesije iznosila 648 tisuća kuna te da je ista podmirena.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 8 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“  donio slijedeći 

Z A K  LJ U Č A K

Prihvaća se Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2017. godini.
                  
Temeljem članka 44. stavak 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je donio slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Predlaže se Hrvatskom saboru da Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2017. godinu raspravi na  Plenarnoj sjednici.
    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA    
Darinko Kosor 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 43. sjednici održanoj 30. siječnja 2019. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o privatizaciji INA- Industrije nafte d.d., s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. siječnja 2019. godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da je Republika Hrvatska na temelju obrazloženog mišljenja Europske unije i prakse Suda Europske unije morala promjeniti Zakon o privatizaciji INE iz 2002. godine jer su njime propisana ekskluzivna prava  kontrole Republike Hrvatske nad promjenama u vlasništvu, pravo veta na određene odluke Uprave društva te pravo prvokupa cijelokupne ili dijela imovine društva po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti  u slučaju pokretanja likvidacije društva. Ovim Zakonom uređuje se obveza stjecatelja više od 25% ili 50% dionica s pravom glasa na podnošenje dugoročnog plana upravljanja i poslovanja INA d.d. uz pravo Vlade Republike Hrvatske na donošenje Odluke o suglasnosti za stjecanje tih dionica. Također, propisani su slučajevi kada Vlada Republike Hrvatske može uskratiti suglasnost kao i otkup dionica određenom stjecatelju. Propisuje se i pravo Vlade Republike Hrvatske, uz uvjet da je Republika Hrvatska vlasnik jedne ili više dionica, izabrati dva predstavnika koji će prisustvovati sjednicama Uprave društva, bez prava glasa. U slučaju da Uprava društva izglasa odluku kojom se dovodi u pitanje sigurnost opskrbe energijom te sigurnost infrastrukture za opskrbu energijom, propisane su sankcije. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 6 glasova „za“, jednim glasom „suzdržanim“ i 2 glasa „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O PRIVATIZACIJI INA – INDUSTRIJE NAFTE D.D.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.    

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 42. sjednici održanoj 4. prosinca  2018. godine, na temelju članka 196 Poslovnika Hrvatskoga sabora na Konačni prijedlog zakona o Državnom inspektoratu predlaže sljedeći

A M A N D M A N

Odredbe članka 58. stavka 2.,3. i 4. Konačnog prijedloga Zakona o državnom inspektoratu, mijenjaju se i glase:
„(2) Zaprimljene predstavke u kojima su navedeni  podaci o prijavitelju (ime i  prezime te adresa stanovanja) a kojima se ukazuje na postupanja protivna propisima mogu se koristiti kao povod za obavljanje inspekcijskog nadzora.
(3) Ako inspektor povodom zaprimljene predstavke obavi inspekcijski nadzor, podnositelja će u pisanom obliku obavijestiti o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama.
(4) Ako prema sadržaju zaprimljene poredstavke inspektor nije ovlašten obavljati inspekcijski nadzor, o tome će pisano obavijestiti podnositelja predstavke“

OBRAZLOŽENJE 

Iz odredbe članka 58. Konačnog prijedloga Zakona proizlazi da anonimne predstavke imaju jednaku vrijednost za obavljanje inspekcijskog nadzora kao i one dostavljenje od poznatog podnositelja.
Međutim, problem u praksi predstavljaju anonimne predstavke / prijave s elementarnim nedostacima, odnosno bez podataka o stranci koja ih podnosi i kao takve se manifestiraju u javnosti kao oruđe zadovoljavanja osobnih pobuda za ometanja tuđeg poslovanja i trajnog narušavanja ugleda, a time i kao faktor pravne nesigurnosti.
Provođenjem inspekcijskog nadzora iniciranog podnesenim anonimnim predstavkama omogućuje se obijesno lažno prijavljivanje koje može dovesti do niza štetnih posljedica.
Učestali inspekcijski nadzori zbog načina svoje operativne provedbe ometaju redovno poslovanje poslovnog subjekta kojem se narušava ugled u javnosti što vrlo često rezultira i izmaklom dobiti koja se po redovnom tijeku stvari mogla očekivati da nije bilo zabludom iniciranih nadzora.
Zbog anonimnih i drugih predstavki u sektoru turizma i ugostiteljstva, razne inspekcije nad poslovnim subjektima znaju izvršiti i preko petnaest inspekcijskih nadzora u toku mjesec dana u kojima ne nađu nikakve ili nađu tek sitnija odstupanja od zakonom propisanih normi.
Uz svaki nadzor inspektora vežu se vrijeme, naknade i troškovi koji nastaju provedbom istoga. Svjesni činjenice da je broj anonimnih i drugih prijava i predstavki veći nego prije upozoravamo na izgledan pad kvalitete provedbe nadzora.
U prilog neefikasnosti i potrebi sprječavanja zloupotrebe anonimnih predstavki govori i članak 39. stavak 1. Zakona o  sprječavanju sukoba ineresa (NN 26/11, 12/12, 124/12, 48/13, 57/15) kojim su anonimne prijave jasno i nedvosmisleno isključene iz razmatranja.

Obzirom na gore navedene potencijalne negativne učinke anonimnih predstavki te nemogućnost utvrđenja indentiteta, a time i odgovornosti podnositelja istih, u slučajevima u kojima je to potrebno, anonimna predstavka se ne bi u pravilu smjela uzeti kao vjerodostojna i relevantna za daljnje postupanje inspektora.

Stoga se ovim amandmanom daje izraziti legitimni prioritet predstavkama u kojima su navedeni svi potrebni podaci o prijavitelju.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.    

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj 28. studenoga 2018. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  22. studenoga 2018.  godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom njegove odredbe u potpunosti usklađuju s odredbama Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi  na način da se propisuje obveza isticanja dviju cijena isključivo u slučaju prodaje unutar poslovnih prostorija te da se isto ne odnosi na oglašavanje,  uređuje osnovanje savjetodavnih tijela pri pravnim osobama s javnom ovlasti i jedinicama lokalne samouprave, detaljnije propisije obveza udruga za zaštitu potrošača da na svojim mrežnim stranicama objave popis jedinica lokalne samouprave i trgovaca u čijem radu sudjeluju predstavnici povjerenstva, zabranjuje korištenje dijelovanja udruge za ostvarivanje privatnog poslovnog ili drugog interesa, usklađuju odredbe koje se odnose na upravne mjere  i prekršajne odredbe s matereijalnim odredbama itd.

U raspravi koja je uslijedila predstavnik predlagatelja i sudionici u raspravi najviše su raspravljali o članku 66.a stavak 2. i 3.  važećeg Zakona odnosno članku 10. predloženog Zakona. Navedenim člankom propisano je da Ugovor stupa na snagu potvrdom suglasnosti potrosača  trgovcu, o sklapanju istog. Mjerodavna direktiva Europske komisije propisala je obvezu potvrde sažetka Ugovora od strane potrošača, za implementaciju čega  je Republici Hrvatskoj dat rok od godinu i pol.  Na primjedbe  i prijedloge Hrvatske udruge poslodavaca, koje se svode na stajalište da ne postoji potreba da potrošač dostavlja trgovcu suglasnost o sklapanju Ugovora, jer je to dosadašnja praksa potvrdila, predstavnik predlagatelja pojasnio je da je ovo Zakon kojim se  prvenstveno zaštićuju potrošači  te da će istovremeno sa donošenjem Zakona HAKOM donijeti Pravilnik kojim će regulirati  navedenu materiju. U raspravi su također članovi Odbora naveli svoja iskustva prilikom ugovaranja usluge sa Hrvatskim Telekomom. 
 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje  

Z A K O N A
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.   

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor      

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj 28. studenoga 2018. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2018. godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom propisuje da su opskrbljivači električne energije dužni od operatora otkupljivati određeni dio izražen u postotku u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvodača električne energije dok preostali dio operator prodaje na tržištu. Uređuje se i pitanje izrade izvješća o ukupno ostvarenoj neposrednoj potrošnji energije iz obnovljivih izvora, uređuje natječaj za pravo služnosti i pravo građenja proizvodnog postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije ili visoko učinkovitu kogeneraciju na državnom zemljištu, uređuje registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije, status povlaštenog proizvođača,  pitanja prikupljanja i obračuna sredstava za isplatu poticaja te propisuje obvezu Vlade Republike Hrvatske da uredbama  detaljno uredi pitanja klasifikacije proizvodnih postrojenja, status povlaštenog proizvođača, sustav poticanja itd.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje  

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.   

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj 28. studenoga 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o osnivanju Agencije za investicije i konkurentnost, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2018.  godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovaj Zakon donosi radi provedbe Nacionalnog programa reformi a u skladu sa Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine, kojim je propisan rok za prestanak rada Agencije za investicije i konkurentnost 1. siječnja 2019. godine. U skladu sa navedenim poslove Agencije preuzet će Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta.  Zbog racionalizacije operativnih troškova očekuje se ušteda u ukupnom iznosu od milijun i 360 tisuća kuna godišnje i to zbog ukidanja radnog mjesta ravnatelja i smanjenja materijalnih rashoda.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 6 glasova „za“ 1 glasom „protiv „ i  1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje  

Z A K O N A
O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA O OSNIVANJU AGENCIJE ZA INVESTICIJE I KONKURENTNOST

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.   

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj 28. studenoga 2018. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o Državnom inspektoratu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. studenoga 2018. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom uređuju inspekcijski poslovi, unutarnje ustrojstvo i način rada Državnog inspektora, uvjeti koje mora ispuniti osoba da bi bila raspoređena na mjesto inspektora, dužnosti i ovlasti inspektora, postupanje inspektora po predstavkama, postupanja inspektora u poduzimanju upravnih i prekršajnih mjera, slučajevi i uvjeti pod kojima inspektori neće poduzimati prekršajno pravne sankcije prema nadziranoj osobi, prekršajno pravna odgovornost itd. Donošenje ovog Zakona uspostavit će se koordinacija svih inspekcija unutarnjeg jednoga tijela što će dovesti do niza pozitivnih rezultata (suzbijanje sive ekonomije, izbjegavanje nepotrebno ponavljanja nadzora, razumna mjera kontroliranja subjekata u njihovom redovnom poslu itd.
 
U raspravi koja je uslijedila izneseno je stajalište po kojem predstavke za postupanje državnih inspektora (članak 58. stavak 2.), moraju biti potpisane. Predstavnik Hrvatske obrtničke komore iznio je prijedlog temeljem kojeg bi trebalo promjeniti članak Zakona koji izjednačava potpisane i nepotpisane odnosno anonimne predstavke i to na način da se anonimne predstavke kao osnov za postupanje državnih inspektora izbrišu iz Zakona. Predstavnik Ministarstva pojasnio je da u praksi postoje pozitivne i negativne strane anonimnih predstavki pa je dogovoreno da Hrvatska obrtnička komora predloži novi tekst članka Zakona koji se odnosi na gore navedeno.
  
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje  

ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.   

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj 28. studenoga 2018. godine, razmotrio je Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2017. godinu, s financijskim pokazateljima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2018. godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da je Ravnateljstvo za robne zalihe na dan 31. 12. 2017. ostvarilo višak prihoda  nad rashodima u iznosu od 56 milijuna 642 tisuće kuna te da će se navedena sredstva utrošiti u 2018. godini sukladno Zakonu o strateškim robnim zalihama. Izvjestio je da su ukupna potraživanja na dan 31. prosinca 2017. iznosila cca 471 milijun kuna a obveze cca 2 milijuna 400 tisuća kuna. Vrijednost robnih zaliha na dan 31. prosinca 2017. godine iznosila je 466 milijuna kuna i to poljoprivredno prehrambeni proizvodi 242 milijuna kuna, a neprehrambeni proizvodi 223 milijuna kuna. U izvještajnom razdoblju je prodano robnih zaliha u vrijednosti od 61 milijun kuna a nabavljeno u vrijednosti 40 milijuna kuna. Predstavnik predlagatelja ukazao je da je zadnjih godina poseban naglasak stavljen na izbor skladištara  i odabir  kvalitetnih tvrtki koji moraju ispunjavati jasno određene uvjete i kriterije obavljanja skladištenja te stabilno financijskih poslova.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“ i  1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

ZA K LJ  U Č A K

Prihvaća se Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2017. godinu, s financijskim pokazateljima.  
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.   

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj 28. studenoga 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2018.  godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovaj Zakon donosi radi provedbe Nacionalnog programa reformi a u skladu sa Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine, kojim je propisan rok za prestanak rada Agencije za investicije i konkurentnost 1. siječnja 2019. godine. U skladu sa navedenim poslove Agencije preuzet će Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa  7 glasova „za“ i  1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje
  

Z A K O N A
O IZMJENAMA ZAKONA O STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.   

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj 28. studenoga 2018. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  16. studenoga 2018. + godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose odrednice Direktive 2012/27EU o energetskoj učinkovitosti kako bi se uspostavili mehanizmi kojima će se ostvariti energetske uštede. Slijedom navedenog Zakonom se dopunjuju propisi kojima se uređuju tehnički zahtjevi koje moraju ispuniti proizvodi koji se stavljaju na tržište, ovaj Zakon usklađuje sa Zakonom o prestanku važenja Zakona o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, prenose odrednice Direktive o napretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva povečanja energetske učinkovitosti, pojašnjavaju dužnosti javnog sektora, detaljno uređuju odnosi u Ugovoru o energetskom učinku te prenose zahtjevi Direktive koje se odnose na sadržaj Ugovora kao i na potrebe procjene uštede energije na temlju procjenjene površine fonda zgrada javnog sektora.    

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje  

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.   

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj 28. studenoga 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o  toplinarstvu, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 16. listopada 2018. godine. 
      
Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa:022-03/18-12/102, Urbroj: 50301-25/18-18-6 od 16. studenoga 2018. godine. 
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da će se donošenjem ovoga Zakona stvoriti pretpostavke za sigurnu i kvalitetnu opskrbu toplinskom energijom, kao i toplinskog sustava za korištenje toplinske energije za grijanje i hlađenje, detaljnije propisati uvjeti za dobivanje koncesije za distribuciju toplinske energije i izradnju distributivne mreže te urediti pravila i mjere  za sigurnu i pouzdanu proizvodnju, distribuciju i opskrbu toplinskom energijom u toplinskim sustavima.

U svome Mišljenju Vlada Republike Hrvatske istiće da je važeci Zakon o toplinarstvu usklađivan sa nizom Direktiva Europske unije koje su prenesene i u druge zakone i podzakonske propise te da se u ovom trenutku s predstavnicima Europske komisije vode intenzivne konzultacije vezane za ispravnu primjenu odredbi Direktive 2012/27/EU, što uključuje i raspravu o važećim odredbama Zakona o tržištu toplinske energije. U skladu sa navedenim Vlada predlaže ne prihvaćanje Prijedloga ovoga zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je s 6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K L J U Č A K

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o toplinarstvu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj 28. studenoga 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zadrugama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2018.  godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovaj Zakon donosi radi provedbe Nacionalnog programa reformi a u skladu sa Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine, kojim je propisan rok za prestanak rada Hrvatskoga centra za zadružno poduzetništvo 1. siječnja 2019. godine. U skladu sa navedenim poslove i zaposlene u Centru preuzet će Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta.  Ovim Zakonom uštedit će se rashodi za zaposlene zbog ukivanja radnog mjesta ravnatelja i smanjenja materijalnih rashoda.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“ i  1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje  

Z A K O N A
O IZMJENAMA ZAKONA O ZADRUGAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.   

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj 28. studenoga 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o javno-privatnom partnerstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2018. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovaj Zakon donosi radi provedbe Nacionalnog programa reformi a u skladu sa Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine, kojim je propisan rok za prestanak rada Agencije za investicije i konkurentnost 1. siječnja 2019. godine. U skladu sa navedenim, poslove poropisane Zakonom o javno-privatnom partnerstvu, koje je do sada obavljala Agencija za investicije i konkuretnost, preuzet će Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje  

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.   

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj 28. studenoga 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o poticanju ulaganja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  16. studenoga 2018.  godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovaj Zakon donosi radi provedbe Nacionalnog programa reformi a u skladu sa Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine, kojim je propisan rok za prestanak rada Agencije za investicije i konkurentnost 1. siječnja 2019. godine. U skladu sa navedenim poslove Agencije preuzet će Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“ i  1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje  

Z A K O N A
O IZMJENAMA ZAKONA O POTICANJU ULAGANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.   

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 40. sjednici održanoj 21. studenoga 2019. godine, razmotrio je Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2019. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. stavak 2 Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom uređuju prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, ovlasti Vlade za davanje jamstava i zaduživanje i izdavanje obveznica na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, korištenje proračunske zalihe, upravljanje državnom imovinom, zaduživanje i tekuće otplate, državna jamstva, poticanje mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda i novčane kazne zbog povreda Zakona. 
 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje 

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU   

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Uz prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu, podnose se i:
Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 40. sjednici održanoj  21. studenoga 2018. godine, razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2019. godinu  i projekcije za 2020. i 2021. godinu  kao i  prijedloge financijskih planova za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu: Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. stavak 2 Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se u srednjoročnom razdoblju predviđa nastavak povoljnog kretanja ekonomske aktivnosti sa rastom BDP-a od 2,7% u 2018., 2,9% u 2019., 2,7 % u 2020., te 2,5% u 2021. godini. Procjene pozitivnog gospodarskog rasta temelje se na pozitivnom doprinosu domaće potražnje, makroekonomskom učinku trećeg kruga porezne reforme, oporavku bruto investicija, ulaganja u fiksni kapital, dinamiziranju korištenja  EU-fondova, izraženijom rastu investicijske aktivnosti, daljnjem oporavku građevinskom sektora itd. 

Sukladno navedenom ukupni prihodi Državnog proračuna u 2019., planirani su u iznosu od 136,1 milijardu kuna, u 2020., u iznosu od 138,5 milijardi kuna a u 2021., u iznosu od 140,7 milijardi kuna. Najveći dio prihoda čini porezni prihodi koji su za 2019., projicirani u iznosu od 78,5 milijardi kuna, u 2020., u iznosu od 80,1 milijardu kuna au 2021., u iznosu od 82,6 milijardi kuna. Osim poreznih prihoda najveća stavka proračuna su doprinosi koji su u 2019., planirani u iznosu od 24,1 milijardu kuna, u 2020., u iznosu od 25,1 milijardi kuna au 2021., u iznosu od 26,2 milijarde kuna. Prihodi od pomoći, koji se najvećim dijelom odnose na sredstava iz EU- fondova planirani su u 2019., u iznosu od 17,5 milijardi kuna, u 2020, u iznosu od 17,2 milijarde kuna a u 2021., u iznosu od 15,7 milijardi kuna.

Ukupni rashodi Državnog proračuna planirani su u 2019. godini u iznosu od 140,3 milijarde kuna, u 2020., u iznosu od 141,0 milijardi kuna a u 2021., u iznosu od 141,5 milijardi kuna. Rast rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka u 2019. godini najvećim je dijelom rezultat osiguranja sredstava za mirovine i morivinska primanja (1,2 milijarde kuna), doprinosa Republike Hrvatske Proračunu EU (142,2milijuna kuna), mjere demografske obnove (468 milijuna kuna), učinkovitiji sustav znanosti i obrazovanja (310,2 milijuna kuna), te predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije (160,3 milijuna kuna). Gledajući po izvorima, ukupni rast rashoda u 2019. godini u odnosu na 2018. godinu odnosi se na na izvore koji utječu na rezultat proračuna opće države (2,8 milijardi kuna), dok se na izvore koji ne utječu na rezultat proračuna opće države odnosi 4, 1 milijarda kuna.
Slijedom ukupno planiranih prihoda u 2019. godini u iznosu od 136,1 milijardu kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 140,3 milijarde kuna, planirani manjak Državnog proračuna za 2019. godinu iznosi 4,2 milijarde kuna ili 1% bruto domaćeg proizvoda.  U 2020. godini manjak Državnog proračuna projiciran je na razini od 2, 5 milijarde kuna ili o,6% bruto domaćeg proizvoda dok se u 2021., projicira manjak na razini od 807, milijuna kuna ili 0,2% bruto domaćeg proizvoda.

Na poziciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta projiciran je rast u 2019. godini od 13,4%, od cca 2,8 milijardi kuna na 3,2 milijardi kuna, dok se u 2020., predviđa smanjenje od 73,9% od 3,2 milijarde na 2,4 milijarde kuna  a u 2021., smanjenje od 69,9%  od 2,4 milijarde na  1,6 milijardi kuna.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo odlučio je sa 7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“Hrvatskome saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2020. I 2021. GODINU

te sljedećih odluka:

-odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
-odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
-odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
-odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
-odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje za 2019. godinu i projekcija ta 2020. i 2021. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 14. studenoga 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2018. o rješavanju pitanja neopravdanog geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanjstva, mjestu boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata te o izmjeni uredbi (EU) 2006/2004 i (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju prestavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim Zakonom određuje nadležno tijelo za provedbu ove Uredbe, zadaću tog tijela kao i način pružanja pomoći potrošačima u slučaju spora između potrošača i trgovaca. Zakonom se također uređuju prekršajne odredbe u slučaju postupanja protivno Uredbi. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti  slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2018. o rješavanju pitanja neopravdanog geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanjstva, mjestu boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata te o izmjeni uredbi (EU) 2006/2004 i (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ .
       
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 14. studenoga 2018. godine, razmotrio je a) Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Vijeću za zaštitu tržišnog natjecdanja, b) Prijedlog odluke o imenovanju dijela članoa Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2018. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predložene Odluke kao matično radno tijelo.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja.

Odbor za gospodarstvo odlučio je sa 6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Podržava se donošenje Odluke o razrješenju dijela članova Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja.

2. Podržava se donošenje Odluke o imenovanju dijela članova Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja.
  
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 14. studenoga 2018. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakonao zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  24. listopada 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Predstavnik Hrvatske obrtničke komore usmeno je iznio prijedlog amandmana na članak 5. i članak 9. ovog zakonskog prijedloga. 

U uvodnom izlaganju prestavnik predlagatelja izvjestio je da osnovna zadaća ovoga Zakona zabrana podzakupa poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica loklane i regionalne samouprave, kao i zabrana svakog drugog pravnog posla kojim se prostor u stvarnosti daje drugoj osobi na korištenje. Zakupcima koji se nisu pridržavali navedenog pravila, ugovor o zakupu će se raskinuti po sili samoga zakona, a za navedeni poslovni prostor će se sklopiti novi ugovor o zakupu sa sadašnjim korisnikom poslovnog prostora ili će se objaviti javni natječaj za novi zakup. Zakon također uređuje pitanje prodaje poslovnih prostora i to na način da se isti može prodati isključivo zakupniku a ne više i korisniku koji nema ugovor o zakupu. Uz navedeno Zakon propisuje kriterije za odlučivanje koji će poslovni prostori biti na popisu za kupoprodaju.

U raspravi koja je uslijedila ukazano je na to da je prodaja imovine jedinica lokalne samouprave osjetljivo pitanje i da odluku o tome mora donijeti predstavničko tijelo na osnovu procjene stručnjaka. Također je izneseno stajalište da kupoprodajna cijena imovine koja će se prodavati treba biti prihvatljiva potencijalnim kupcima, a ukazano je i na činjenicu da je u kontinentalnom dijelu Hrvatske procjena Porezne uprave za određenu neknretninu i do 50% manja od cijene procjenjene po resornom ministarstvu odnosno vještaku. Predstavnik predlagatelja izvjestio je članove Odbora da će se u 2019. godini, ukloniti mogući nedostatci u primjeni ovoga Zakona. 
     
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAKUPU I KUPOPRODAJI POSLOVNOGA PROSTORA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 14. studenoga 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o mjeriteljstvu s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom predlaže dopuna poslova koje obavlja Državni zavod za mjeriteljstvo sa poslovima temeljnog mjeriteljstva koje je do sada obavljao Hrvatski mjeriteljski institut. Ovim pripajanjem osigurat će se bolja organizacija obavljanja poslova mjeriteljstva, olakšati suradnja te stvoriti pretpostavke za pravovremene nastupe prema zahtjevima gospodarstva uz bolju prepoznatljivost na nacionalnoj razini.

U raspravi je predstavnik predlagatelja pojasnio da fiskalni učinak ovoga Zakona nije primaran ali će objedinjavanje poslova koje se odnose na mjeriteljstvo u jednoj instituciji doprinjeti efektivnijem i racionalnijem nastupu na tržištu.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje  

Z A K O N A O IZMJENAMA ZAKONA O MJERITELJSTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.   

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 14. studenoga 2018. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju prestavnik predlagatelja izvjestio je da Središnji registar državne imovine vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.Slijedom navedenog Središnji registar kontinuirano ažurira evidenciju državne imovine koja obuhvaća svu nefinancijsku i financijsku imovinu države i to kako imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne odnosno područne samouprave tako i trgovačkih društava, zavoda i drugih pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska odnosno jedinica lokalne odnosno područne samouprave. Zakon također definira obveznike dostave i unosa podataka te nalaže donošenje Uredbe za propisivanje tehničkih i provedbenih detalja.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O SREDIŠNJEM REGISTRU DRŽAVNE IMOVINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 14. studenoga 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 10. listopada 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/100, Urbroj: 50301-25/18-18-5 od 9. studenoga 2018. godine.
 
U uvodnom izlaganju prestavnik predlagatelja pojasnio je da je osnovna svrha donošenja ovoga Zakona stvaranje zakonske osnove za ograničavanje pristupa nafti s visokim udjelom sumpora, transportnim kapacitetima na području Republike Hrvatske. Slijedom navedenog Zakon propisuje omogućavanje prihvata i transporta isključivo one nafte čiji karakteristike ne prelaze granične vrijednosti sadržaja sumpora od maksimalno 1% m/m.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 6 glasova „za“, 1 glasom „ protiv“ i 1 glasom „suzdržanim“  odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K L J U Č A K

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o tržištu nafte i naftnih derivata.
   
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 38. sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o Državnom inspektoratu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju prestavnik predlagatelja pojasnio je da će se ovim Zakonom urediti pravni okvir za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova koji će biti preuzeti u djelokrug Državnog inspektorata. Slijedom navedenog objedinit će se inspekcijski poslovi u području trgovine, usluga, kontrole hrane, nadzora sigurnosti potrošačkih neprehrambenih proizvoda, zaštite ekonomskih interesa potrošača, zakonitosti gradnje te uporabe građevina. Stupanjenm na snagu ovoga Zakona, u prekršajne mjere se uvodi primjena načela oportuniteta, temeljem kojeg inspektor neće poduzimati propisane prekršajne mjere u slučaju počinjenja lakših prekršaja i to ako pravna ili fizička osoba otkloni nepravilnosti tijekom inspekcijskog nadzora odnosno do donošenja rješenja. Ovaj Zakon dio je reformskih mjera određenih Nacionalnim programom reformi 2018. godine.
    
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je većinom glasova odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Državnom inspektoratu.
2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja Konačnog prijedloga zakona.
      
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 38. sjednici održanoj 24. listopdada 2018. godine, razmotrio je Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za  2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 34. Zakona o o zaštiti tržišnog najtecanja, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja dostavila  aktom od  12. rujna 2018. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/93, Urbroj: 50301-25/16-18-13  od   11. listopada 2018.  godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da je temeljni zadatak AZTN-a onemogućiti odnosno sankcionirati narušavanje tržišnog natjecanja kroz zabranjene sporazume između poduzetnika i zlouporabu vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu uključujući kontrolu dopuštenosti koncentracije poduzetnika. Istaknuo je da je uloga Agencije promicanje prava i politike tržišnog natjecanja kao i aktivno uključivanje u zakonodavne aktivnosti kako na nacionalnom tako i na međunarodnom planu. U provedbi Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja Agencija je u izvještajnom razdoblju riješila  ukupno 645 predmeta odnosno u 20-godišnjem radu više od 8 tisuća predmeta. Neriješenih predmeta u 2017. je ostalo 18 a Visoki upravni sud je donio 9 presuda u kojima su tužbe protiv Agencije odbačene odnosno odbijene. Trajanje sudskih postupaka iz područja tržišnog natjecanja od oko 200 dana svrstava Agenciju na visoko drugo mjesto po ažuranosti postupanja u Europskoj uniji. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno donio slijedeći

Z A K  LJ U Č A K

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2017. godinu.

Temeljem članka 44. stavak 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je donio slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Predlaže se Hrvatskom saboru da Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2017. godinu raspravi na Plenarnoj sjednici.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. srpnja 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju prestavnica predlagatelja izvjestila je da se ovim Zakonom problematika zaštite potrošača usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije. Zakonom se preciznije definiraju tijela  javne vlasti i jedinica lokalne uprave i samouprave koja odlučuju o pravima i obvezama potrošača, propisuje da u spomenutim tijelima moraju biti predstavnici udruga za zaštitu potrošača, utvrđuje da se obveza isticanja dvije cijene odnosi isključivo na prodaju unutar poslovnih prostorija, dodatno i preciznije uređuje pitanje neovisnosti udruga za zaštitu potrošača te propisuje obveza polaganja stručnog ispita za osobe koje obavljaju poslove savjetovanja potrošača. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača.
2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja Konačnog prijedloga zakona.
     
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine, razmotrio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2017. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 33. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, dostavila Hrvatska energetska regulatorna agencija, aktom od  29. lipnja 2018. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/80, Urbroj: 50301-25/16-18-8 od 26. srpnja 2018. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da je stanje Hrvatskog energetskog sektora u 2017. godini, primarno u onim segmentima u kojima postoji nadležnost energetskog sektora, zadovoljavajuće. Hrvatski regulirani energetski sustavi u 2017.godini su funkcionirali stabilno uz zadovoljavajuću sigurnost i kvalitetu pruženih energetskih usluga. Govoreći o električnoj energiji istaknuto je da kupci više nemaju dva računa za struju, da je povećana naknada za proizvodnju električne energije iz kogeneracije te smanjen PDV. Istaknuo je da je 59% električne energije proizvedeno u Republici Hrvatskoj, što je više od prosjeka Europske unije. Gubici u proizvodnji bili su 1.343 gigavat sata. Povlaštenim proizvođačima je u izvještajnom razdoblju isplaćeno 1,9 milijardi kuna poticaja. Prirodni plin bilježi porast potrošnje od 15,4% u odnosu na 2016. godinu uz smanjenje cijena na veleprodajnom i maloprodajnom tržištu. Obzirom da je proizvodnja pala povećan  je uvoz. Nafta, naftni derivati i biogoriva bilježe porast uvoza iako je proizvodnja nafte i naftnih derivata povećana u odnosu na prethodnu godinu. Proizvodnja biogoriva pala je za 30%.

U raspravi koja je uslijedila predstavnik predlagatelja je u odgovoru na postavljena pitanja pojasnio da će u travnju 2022. završiti ovaj prijelazni model po kojem je HEP jedini opskrbljivač na veleprodajnom tržištu i po kojem se spriječava povećanje cijena. Također je pojasnio da su propisani kriteriji po kojima HER-a bira opskrbljivača ako se nitko ne javi na  natječaj te da je HEP i prethodne tri godine obavljao posao  opskrbljivača  na veleprodajnom tržištu.
    
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je  jednoglasno donio  slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2017. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2017. godinu.

Temeljem članka 44. stavak 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je donio slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Predlaže se Hrvatskom saboru da Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2017. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2017. godinu, raspravi na  Plenarnoj sjednici.
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. kolovoza 2018. godine.
 
Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao sa mišljenjem Hrvatske gospodarske komore od 20. rujna 2018. godine.  

U uvodnom izlaganju prestavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom propisuju kompromisno rješenje, kako bi se  uspostavila ravnoteža interesa opskrbljivača električne energije s jedne strane i opstanak sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visoko učinkovitih kogeneracija s druge strane. Slijedom navedenog, propisuje se da su opskrbljivači električne energije dužni od operatora otkupljivati određeni udio izražen u postotku u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije, a koji dio utvrđuje Vlada  Republike Hrvatske Uredbom. Zakonom se uređuje pitanje izrade Izvješća o ukupno ostvarenoj neposrednoj potrošnji energije iz obnovljivih izvora, uređuje status povlaštenog proizvođača električne energije, pitanje prikupljanja i obračuna sredstava za isplatu poticaja, stvaraju preduvjeti za razvoj solarnih fotonaponskih elektrana u kućanstvima, propisuje pravna zaštita i kontrola zakonitosti provedenog natječaja za dodjelu tržišne premije i poticanje zajamčenom otkupnom cijenom itd.

U raspravi koja je uslijedila predstavnik Vlade Republike Hrvatske je u odgovoru na postavljena pitanja pojasnio  da će Uredba o kvotama propisati  iste a da će okvir za navedeno biti strategija energetske učinkovitosti. Cilj je ustrojiti i ostaviti za budućnost održiv i pravedan sustav koji će otkloniti prigovore o financiranju obnovljivih izvora energije od strane države.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“, 2 glasa „suzdržana“ i 1 glas „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K L J U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.
2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja Konačnog prijedloga zakona.      

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zaključka o izmjeni Uredbe o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Hrvatske seljačke  stranke, aktom od 27. lipnja 2018. godine.
 
Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/18-12/75, Urbroj: 50301-25/16-18-4 od 26. srpnja 2018. godine.
 
U uvodnom izlaganju prestavnik predlagatelja pojasnio je da se predloženim Zaključkom predlaže da se raspodjela naknade za eksploataciju vrši na način da se unutar 10% poveća prihod jedinicama lokalne samouprave. Naime, zadnjim izmjenama Uredbe Vlade Republike Hrvatske iz 2014. godine rudna renta se plaća 10% od čega državni pripada 5%, lokalnoj samoupravi 3% a regionalnoj 2%.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade Republike Hrvatske, koja predlaže da se ne prihvati prijedlog ovog Zaključka, izvjestivši Odbor da će Vlada Republike Hrvatske Uredbom regulirati navedenu problematiku te da će se povećati udio lokalne samouprave u naknadi za eksploataciju ugljikovodika.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 6 glasova „za“, 3 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje slijedećeg

Z A K LJ U Č K A

Ne prihvaća se Prijedlog zaključka o izmjeni Uredbe o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika.
      
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. srpnja 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju prestavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom problematika biogoriva za prijevoz usklađuje sa pravnom stečevinom Europske unije. Zakonom se uvodi obveza obveznicima javne usluge javnog prijevoza i željeznice da za potrebe prijevoza koristi isključivo električnu energije proizvedenu u postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije, ukida mogućnost davanja novčanih potpora za proizvodnju biogoriva kao i pojam povlaštenog proizvođača, propisuje obveza stavljanja propisanih količina biogoriva na tržište odnosno financijski troškovi kojima će biti izloženi obveznici koji navedenu obvezu ne ispunjavaju itd.

Odbor je raspolagao sa Mišljenjem Hrvatske gospodarske komore od 20. rujna 2018. godine.

U raspravi koja je uslijedila ukazano je da su biodizelska postrojenja u Ozlju, Vukovaru i Netretiću u potpunosti zaustavila proizvodnju biogoriva za prijevoz a da je postrojenje u Vukovaru za sada i konzervirano. Izneseno je i stajalište da se sadašnji sustav praćenja ispunjavanja obveza distributera nije pokazao učinkovitim te bi isti trebalo revidirati zbog praćenja domaće proizvodnje.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske pojasnio je da će ovaj Zakon pokrenuti domaću proizvodnju te da će Hrvatske  tvrtke imati određene popuste uključujući i naknadu, kako bi se ponovo pokrenula proizvodnja.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BIOGORIVIMA ZA PRIJEVOZ 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o samoopskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora energije, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 11. lipnja 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/65, Urbroj: 50301-25/05-18-6 od  19. srpnja 2018. godine.
 
U uvodnom izlaganju prestavnik predlagatelja pojasnio je da je svrha ovoga Zakona unapređenje energetske politike u području obnovljivih izvora energije, smanjenje štetnog utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš, smanjenje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva, sigurnost opskrbe, ušteda kućanstva u vidu politike samopskrbe električnom energijom te razvoj novih tehnologija.
 
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je razloge zbog kojih se Vlada Republike Hrvatske protivi prihvaćnju Prijedloga ovoga zakona a kako to  stoji u njezinom Mišljenju, naglašivši da je intencija Vlade Republike Hrvatske davanje građanima poticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i to putem Fonda.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 6 glasova „za“ i 3 glasa “protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o samoopskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora energije
   
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. srpnja 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju prestavnica predlagatelja izvjestila je da se ovaj Zakon donosi zbog obveze provedbe pravne stečevine Europske unije i osiguranja zakonodavnog okvira za elektroničko fakturiranje u postupcima javne nabave. Slijedom navedenog Zakonom su uklonjene odnosno smanjene prepreke prekograničnoj trgovini koje nastaju zbog istovremenog postojanja nekoliko različitih pravnih zahtjeva i tehničkih normi o elektroničkom izdavanju računa. Donošenje Zakona omogućit će pravnu sigurnost za izdavanje i zaprimanje eRačuna u postupcima javne nabave i odrediti uloge dionika eRačuna, tijela nadležnih za provedbu, nadzor te kazne za prekršitelje.  
 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O ELEKTRONIČKOM IZDAVANJU RAČUNA U JAVNOJ NABAVI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o upravljanju državnom imovinom, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Miro Bulj, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 11. lipnja 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/67, Urbroj: 50301-26/23-18-5 od 23. kolovoza 2018. godine.
 
U uvodnom izlaganju prestavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim Zakonom predlaže raspolaganje prihodima  od prodaje nekretnina u vlasništu Republike Hrvatske na način da jedinicama lokalne samouprave na čijem se području nalazi predmetna nekretnina pripada 50% prihoda od prodaje te nekretnine. Također se predlaže smanjenje ovlasti resornog ministra u slučajevima prodaje dionica i udjela u vlasništvu Republike Hrvatske, prodaje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske i prodaje pokretnina u vlasništvu Republike Hrvatske na način da se broj 7.5000.000,00 zamjeni s brojem 1.000.000,00.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 6 glasova „za“, 3 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o upravljanju državnom imovinom.
   
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine, razmotrio je Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za  2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 18. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, dostavila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave,  aktom od 30. lipnja 2018. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/84, Urbroj: 50301-25/14-18-18 od 13. rujna 2018. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je antikorupcijsko djelovanje i javno dostupnu pravnu praksu Komisije. Ukazao je na pozitivne učinke elektroničke žalbe, koja predstavlja daljnji korak do potpune digitalizacije postupka javne nabave. Izvjestio je da je u izvještajnom razdoblju Komisija imala ukupno 1043 žalbena predmeta od kojih se 98,20% odnosilo na javnu nabavu a 1,8% na koncesije. Od zaprimljenih žalbi 52,22% su usvojene, 22,60% su odbijene a 19,67% su odbačene. Komisija je uočila stalno povećanje složenosti žalbenih predmeta koje je uvjetovano otvaranjem mogućnosti korištenja sredstava fondova Europske unije. Komisija je utvrdila postojanje osobito bitnih povreda postupaka javne nabave u 107 predmeta. Prosječno vrijeme koje teče od zaprimanja žalbe  do donošenje odluke je 36 dana. Usporedbom podataka  na razini država članica Europske unije Državna komisija Republike  Hrvatske spada među najučinkovitije.

U raspravi je predstavnik predlagatelja  u odgovoru na postavljena pitanja pojasnio da naručitelj određuje pravni okvir Ugovora te da isti mora  biti zakonski valjan. Za navedeno je potrebno znanje i stručnost koju naručitelji ponekad nemaju. Također je pojasnio da po važećem Zakonu naručitelj ne može odustati od Ugovora ako uoči eventualnu grešku koju je napravio u ponudi odnosno Ugovoru. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno donio slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2017. godinu.

Temeljem članka 44. stavak 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je donio slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Predlaže se Hrvatskom saboru da Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2017. godinu raspravi na Plenarnoj sjednici.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. kolovoza 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju prestavnik predlagatelja izvjestio je da se Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti Republika Hrvatska opredjelila za primjenu kombiniranog pristupa ušteda energetskih usluga i to na način da se dio ušteda ostvari kroz sustav obveza a dio kroz alternativne mjere politike. Ovim Zakonom uspostavlja se sustav obveza koji će imati dugoročnu perspektivu i koji će poticati ulaganja u energetsku učinkovitost. Zakonom se također dopunjuje supsidijarna primjena propisa kojima se uređuju tehnički zahtjevi koje moraju ispuniti proizvodi koji se stavljaju na tržište, prenose odrednice Direktive Europske unije 2010/30/EU o osiguravanju transparetnosti inoformacija, te utvrđivanju okvira za označavanje energetske učinkovitosti, pojašnjavaju dužnosti javnog sektora, poglavito u pogledu imenovanja jedne odgovorne osobe za energetsku učinkovitost kao i način njezina imenovanja itd.   

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“ 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K L J U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti.
2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja Konačnog prijedloga zakona.      
  
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 36. sjednici održanoj 10. srpnja 2018. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije, drugo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. srpnja 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da donošenje ovog Zakona ima za cilj provođenje djelotvornog nadzora veleprodajnih tržišta energije za što je, između ostalog, potrebno redovito nadziranje pojedinosti o ugovorima, uključujući naloge za trgovanje kao i podatke o kapacitetu i upotrebi postrojenja za proizvodnju,  skladištenje, potrošnju i prijenos  električne energije. Propisano je da operator prijenosnog susata treba biti jedini subjekt koji donosi pravila a Agencija jedino nadležno tijelo koje ih odobrava. Zakonom se također precizira pojam treće države u smislu da su tim pojmom uključene i zemlje  Energetske zajednice te utvrđuje obveza operatora prijenosnog sustava na čuvanje povjerljivosti komercijalno osjetljivih informacija.   
 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z A K O N A O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE 
     

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 36. sjednici održanoj 10. srpnja 2018. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, drugo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. srpnja 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju prestavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim Zakonom  uređuje novisnost  Hrvatske energetske  regulatorne agencije u smislu donošenje autonomnih odluka povezanih sa regulatornim pitanjima a u cilju kako bi unutarnje tržište energije funkcioniralo potpuno neovisno od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela uključujući i Vladu. Odluke Agencije podliježu sudskom preispitivanju a u svome radu Agencija je ovlaštena na donošenje obvezujućih odluka u odnosu na fizičke  i pravne osobe za izricanje odgovarajućih sankcija. Zakonom je jasno određen sadržaj Statuta Agencije, za koji je potrebna prethodna suglasnost Hrvatskoga sabora kao i određeno da se uvjeti koji moraju  ispunjavati stručni voditelji te njihova prava i obveze uređuju Pravilnikom koje donosi Upravno vijeće Agencije.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z A K O N A O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGULACIJI ENERGETSKIH DJELATNOSTI 
     

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 36. sjednici održanoj 10. srpnja 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. srpnja 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju prestavnik predlagatelja pojasnio je da se vođenje registra državne imovine temeljem ovog Zakona povjerava Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog  društva. Zakonom je također taksativno navedena sva nefinancijska i financijska imovina države. Ovim Zakonom definirani su obveznici dostave i unosa podataka kao i njihove obveze, prekršajne odredbe te propisano da se tehnički i provedbeni detalji pobliže uređuju i definiraju uredbom.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K L J U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine.
2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja Konačnog prijedloga zakona.      

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 35. sjednici održanoj 3.  srpnja 2018. godine, razmotrio je a) Prijedlog odluke o razrješenju zamjenika predsjednika Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i b) Prijedlog odluke o imenovanju zamjenika predsjednika Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave,  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2018. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predložene Odluke kao matično radno tijelo.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja.

Odbor za gospodarstvo odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1.  Podržava se donošenje Odluke o razrješenju zamjenika predsjednika Državne komisije za kontrolu postupaka javne  nabave.

2.  Podržava se donošenje Odluke o imenovanju zamjenika predsjednika Državne komisije za  kontrolu postupaka javne nabave.
  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.
       

PREDSJEDNIK ODBORA
           Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 14. lipnja 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računau javnoj nabavi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju prestavnik predlagatelja pojasnio je da se ovaj zakon donosi zbog provedbe stečevine EU i osiguranja zakonodavnog okvira za elektroničko fakturiranje u postupcima javna nabave.Donošenjem zakona ostvarit će se uštede u poslovnom procesu, skratiti rokovi obrade računa te ubrzati plačanja.U primjeni zakona biti će potrebno osiguratitransportnu infrastrukturu za interkonekciju informacijskih posrednika i razmjenu e Računa.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.
2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja Konačnog prijedloga zakona.
      
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 14. lipnja 2018. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojneprojekte, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. svibnja 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo. 
   
U uvodnom izlaganju prestavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim Zakonom osigurava pravna podloga za davanje potpora uspmjerenih na istraživačko-razvojne projekte i to umanjenjem osnovice poreza na dobit i poreza na dohodak, poticanje ulaganja privatnog sektora te malih i srednjih poduzeća u istraživanje i razvoj te poticanje interesa poslovnog sektora na suradnju sa znanstvenim organizacijama.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O DRŽAVNOJ POTPORI ZA ISTRAŽIVAČKO-RAZVOJNE PROJEKTE 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 14. lipnja 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. svibnja 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju prestavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim zakonom ostvaraju pretpostavke za postizanje propisane  obveze korištenja energija iz obnovljivih izvora u prijevozu i to od 10 %ukupno potrošene energije u prijevozu. Cilj se treba postići korištenjem boigoriva i električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Sljedom navedenog, doprinos za električnu energiju potrošenu u željezničkom prometu uračunava  se u 2,5 puta večoj vrijednosti od stvarno potrošene energije, u cestovnom prometu 5 puta dok energija biogoriva proizvedena iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom ne smije prelaziti
7 % ukupne godišnje energije u prijevozu.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K L J U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biorogrivima za prijevoz.
2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja Konačnog prijedloga zakona.      
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 32. sjednici održanoj 6. lipnja 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. svibnja 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom mjenjaju odredbe o nadležnosti Hrvatske energetske regulatorne agencije na način da ovo regulatorno tijelo može donositi odluke neovisno o bilo kojem političkom tijelu. Zakonom se uređuju ovlasti Agencije u prikupljanju podataka, uvjeti koje moraju ispunjavati stručni voditelji te njihova prava, rokove za donošenje statuta i pravilnika te utvrđuje da se odluke Agencije mogu osporiti jedino pred sudom odnosno tijelom nevisnim od Vlade Republike Hrvatske. 
     
U raspravi je podržana veća neovisnost HERE, koja se propisuje ovim Zakonom, u odnosu na postojeći Zakon te pojašnjeno da HERU nadzire Hrvatski sabor i u određenim slučajevima sud.

Nakon provedene rasprave, Odbor za gospodarstvo je sa  7 glasova „za“ i  1 glasom  „suzdržanim“  odlučio  Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji  energetskih djelatnosti.
2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanje Konačnog prijedloga zakona.
      
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 32. sjednici održanoj 6. lipnja 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. svibnja 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da ovaj Zakon ima za cilj usklađivanje sa pravnom stečevinom Europske unije i to u provođenju nadzora veleprodajnih tržišta energije. Zakonom se utvrđuje pravo proizvođača da električnu energiju za potrebe crpnog (pumpnog) rada reverzibilne hidroelektrane nabavlja na veleprodajnom tržištu kao i obveza proizvođača na plaćanje naknade za korištenje mreže u skladu sa metodologijom za distribuciju i prijenosa električne energije.

U raspravi je predstavnik predlagatelja odgovorio na primjedbe Hrvatske gospodarske komore. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za gospodarstvo je  sa 7 glasova „za i 1 glasom „suzdržanim“   odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije.
2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona. 
     
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 23.  svibnja 2018. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakonao unapređenju poduzetničke infrastrukture, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. svibnja 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom uređuje materija iz područja unapređenja poduzetničke infrastrukture kroz detaljnije definiranje navedenog pojma, uključivanje slobodnih zona u subjekte poduzetničke instrastrukture, propisivanje dodatnih uvjeta i kriterija prilikom osnivanja i proširenja subjekata poduzetničke instrastrukture kao i prilikom raspolaganja zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske kada je namjena tog zemljšta osnivanje odnosno proširenje poduzetničkih zona itd.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

      Z A K O N A
   O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UNAPREĐENJU PODUZETNIČKE  INFRASTRUKTURE 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor      

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 23.  svibnja 2018. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. svibnja 2018. godine. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da je ovim Zakonom ueđeno gospodarenje ugljikovodicima, njihovo istraživanje i ekspoloatacija, izdavanje dozvola za istraživanje i sklapanje ugovora za eksploataciju, naknada i druga pitanja. Glavni ciljevi koji se planiraju postići donošenjem ovoga Zakona su rješavanje problema dvostruke nadležnosti prilikom realizacije istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, geotermalnih voda, skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida, utvrđivanje eksploatacijskog polja, uvođenje registra eksploatacijskih polja, izrade i provjere projekata, građenje i uporaba objekata  i postrojenja, sanacija prostora, naknada štete, mjere sigurnosti zaštite na radu itd. 
  
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z A K O N A  O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 23.   svibnja 2018. godine, razmotrio je Izmjene i dopune Statuta Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 26. stavka 7. Zakona o zaštiti tržišnog najtecanja dostavila Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, aktom od 23. travnja 2018. godine.. 

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/39,  Urbroj: 5030-25/27-18-10 od 16. svibnja 2018. godine.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ove Izmjene i dopune Statuta donose zbog nadležnosti Agencije u provedbi Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Slijedom navedenog propisana  je nadležnost Agencije u provedbi  navedenog Zakona, upravni i stručni poslovi Agencije, podnošenje izvještaja o radu Agencije te utvrđeni upravni i stručni poslovi vezani za zabranu nepoštenih trgovačkih praksi. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo  jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti potvrđivanje

           IZMJENA I  DOPUNA
STATUTA AGENCIJE ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor      

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 23. svibnja 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. svibnja 2018. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da je Vlada Republike Hrvatske u srpnju 2015. godine projekt pod nazivom Terminal za UPP na otoku Krku proglasila strateškim energetskim projektom. Iste godine Europska komisija je navedeni projekt uvrstila u popis projekata od zajedničkog interesa s ciljem ostvarivanja energetskih i klimatskih ciljeva Europe a u okviru energetske strategije EU. Projekt predviđa dvije faze gradnje i to u prvoj fazi - gradnja plutajućeg terminala,  a u drugoj fazi  - gradnja kopnenog terminala za UPP. Glavni ciljevi ovoga Zakona su rješavanje izdavanja koncesije na pomorskom dobru za realizaciju projekta kao i prateće infrastrukture te nedvojbeno utvrđivanje interesa Republike Hrvatske kojim će se omogućiti izvaštenje nekretnina.

Predstavnik predlagatelja  pojasnio  je razloge zbog kojih smatra da će terminal poslovati sa dobitkom te da će se poštivati rokovi njegove izgradnje.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z A K O N A O TERMINALU ZA UKAPLJENI PRIRODNI PLIN 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 23. svibnja 2018. godine, razmotrio je Prijedlog odluke o razrješenju članice Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije i i Prijedlogu odluke o imenovanju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatske energetske  regulatorne agencije, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  4. svibnja 2018. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predložene Odluke kao matično radno tijelo.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja Odbor za gospodarstvo  jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Podržava se donošenje  Odluke o razrješenju članice Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije.

 2. Podržava se donošenje Odluke o imenovanju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatske  energetske regulatorne agencije.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.
       

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor      

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 23. svibnja 2018. godine, razmotrio je Prijedlog za iskazivanje povjerenja Darku Horvatu, za obavljanje dužnosti ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske aktom od 21.svibnja 2018. godine.

Odbor  za gospodarstvo Hrvatskoga sabora navedeni Prijedlog raspravio je na temelju odredbe članka 75. i članka 119. stavak 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
    
Nakon što je predsjednik Vlade Republike Hrvatske obrazložio prijedlog  za iskazivanje povjerenja predloženom kandidatu, Odbor je proveo raspravu.

Predloženi kandidat za obavljenje dužnosti ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta odgovorio je na sva postavljena pitanja, nakon čega je  Odbor za gospodarstvo  sa 6 glasova „za“ i 1 glasom “suzdržanim“ odlučio poduprijeti donošenje Odluke za iskazivanje povjerenja Darku Horvatu za obavljanje dužnosti ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor   

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 23. svibnja 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini,s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Siniša Varga, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 25. siječnja 2018. godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.
      
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/05, Urbroj:50301-25/14-18-0 od 1. ožujka 2018. godine.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom propisuje zabrana prodaje energetskih pića osobama mlađim od 18. godina kao i stavljanje energetskih pića u slični ili isti režim trgovine koja imaju alkoholna pića i duhanski proizvodi.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo  je sa 6 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti da ne donese  

   ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVINI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.   

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor      

   Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 30. sjednici održanoj  2. svibnja 2018. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od  26.travnja  2018. godine.
   
   Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo. 
   
   U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim Zakonom stavlja u funkciju veći broj nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, koji danas nisu u funkciji, čime će se potaknuti investicijska aktivnost i novo zapošljavanje. Također je taksativno nabrojao nove i izmjenjene članke Konačnog prijedloga zakona u odnosu na tekst Zakona iz prvog čitanja.

   U raspravi koja  je uslijedila  izneseno je stajalište da će doći do dualiteta Zakona o turističkom zemljištu sa ovim Zakonom, što je predstavnik predlagatelja otklonio  istaknuvši da ta dva zakona ne propisuju istu materiju. Ujedno je obavijestio članove Odbora  da je u tijeku izrada novoga Zakona o turističkom zemljištu. U raspravi je također ukazano na problem predlaganja djelatnika koji čine upravu trgovačkih društava u kojima država ima većinski udio, konkretno činjenicu da određeni broj članova uprave navedenih trgovačkih društava imaju srednju stručnu spremu. Predstavnik predlagatelja također je pojasnio da će prodaju poslovnih prostora i stanova propisati novi zakon.   
   
   Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo jednoglasno je  odlučio Hrvatskome saboru predložiti  donošenje

Z A K O N A
O UPRAVLJANJU DRŽAVNOM IMOVINOM

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.   

PREDSJEDNIK ODBORA

Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 11. travnja 2018. a na temelju članka 47. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, donio je slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora održat će tematsku sjednicu na temu: Izvješće potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske i ministrice gospodarstva, poduzetništvai obrta gđe. Martine Dalić i izvanrednog povjerenika Vlade Republike Hrvatske gospodina Fabrisa Peruška o poslovanju Agrokora d.d. Sjednica će se održati 18. travnja 2018. godine u 12:00 sati.

OBRAZLOŽENJE

Na poticaj predsjednika Odbora a u cilju izvještavanja zastupnika i cijelokupne javnosti o sklopljenoj nagodbi o poslovanju Trgovačkog društva Agrokor d.d., održat će se ova tematska sjednica.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 11. travnja 2018. a na temelju članka 47. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, donio je slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Odbor za gospodarstvo  zajedno sa  Odborom za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održat će zajedničku tematsku sjednicu na temu održivog korištenja biomase. Sjednica će se održati 26. travnja 2018. godine.

OBRAZLOŽENJE

 Na poticaj predsjednika ovih dvaju Odbora a u cilju održivog korištenja ove domaće sirovine, sazvana je ova tematska sjednica.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 11. travnja 2018. godine, razmotrio Konačni prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Centru za praćenje poslovanja energetskog sekora i investicija, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  15. ožujka 2018.  godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da će donošenjem ovog Zakona Ministarstvo zaštite okoliša i energetike preuzeti imovinu, opremu, sredstva za rad, financijska sredstva kao i radnike CEI-a. Zakon je donesen u cilju povećanja financijske učinkovitosti i transparentnosti poslovanja kao i ubrzavanja procesa i ekonomičnosti odlučivanja u trgovačkim društvima u energetskom sektoru.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je  jednoglasno  odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

   
Z A K O N A
O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA O CENTRU ZA PRAĆENJE POSLOVANJA ENERGETSKOG SEKTORA I INVESTICIJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.   

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor      

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 26. sjednici održanoj 28. veljače 2018. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora,  dostavila  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. veljače 2018. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim zakonom jača investicijska klima  u Hrvatskoj, povečava učinkovitost središnjih tijela državne uprave te ubrzavaju postupci potrebni za realizaciju strateških projekata. Zakonom je snižen kriterij vrijednosti ukupnih kapitalnih troškova za odabir strateških projekata, propisano da raspolaganje nekretninama u vlasništvi Republike Hrvatske obuhvaća šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javna ceste i vodno dobro, utvrđena nadležnost Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i Agencije za investicije i konkurentnost, pojednostavljena procedura dokazivanja namjere realizacije prijavljenog strateškog projekta itd. 
 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z A K O N A O STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 24. sjednici održanoj 31.  siječnja 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2018. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je razloge donošenja ovoga Zakona. Istaknuo je da su, u razdoblju od 2007. do 2014. godine, mjere poreznih olakšica za istraživačko-razvojne projekte bile utvrđene Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te na njemu utemeljenom Pravilniku o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte. U provedbi ovih mjera tijekom godina uočene su određene nedorečenosti koje su ukazivale na nužnost detaljnog propisivanja postupka i kriterija evaluacije projektnih prijedloga, postupka provjere opravdanosti troškova i postupanje u slučaju izmjena na projektima u odnosu na prijavu temeljem koje je odobreno pravo na potporu. Predstavnik predlagatelja je nadalje iznio kako je ključno izraditi zakonodavni okvir koji potiče ulaganje u istraživanje i razvoj svih subjekata u poslovnom sektoru, omogućavajući veće poticaje za projekte malih i srednjih poduzeća (mikro, mala, srednja), koji čine većinu, odnosno 99,7% od ukupnog broja poslovnih subjekata u Hrvatskoj, te koji zapošljavaju više od dvije trećine od ukupnog broja zaposlenih osoba u poslovnim subjektima u Republici Hrvatskoj.

Također je ukazao kako je potrebno dodatno poticati interes poslovnog sektora za suradnju sa znanstvenim organizacijama u provedbi istraživačko-razvojnih projekata, budući da je tijekom svih promatranih godina uočen problem u nedostatku interakcije ta dva sektora. Iz navedenih razloga predlaže se donošenje posebnog propisa, odnosno novog Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, kako bi se njime nedostaci otklonili.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, Odbor za gospodarstvo je jednoglasno (8  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte.
2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora   

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 24. sjednici održanoj 31. siječnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o tržištu plina, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2018. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da se ovim Zakonom  uređuju pravila i mjere za sigurnu i pouzdanu proizvodnju, transport, skladištenje, upravljanje terminalom za ukapljeni prirodni plin, distribuciju i opskrbu plinom, organiziranje tržišta plina kao dijela plinskog tržišta Europske unije te se uređuje i postupanje u vezi s provedbom Zakona. Nadalje, utvrđuju se pravila koja se odnose na zaštitu kupaca, organiziranje i funkcioniranje plinskog sektora, koncesija za distribuciju plina i koncesija za izgradnju distribucijskog sustava, pravo pristupa treće strane, model bilančnih skupina, otvoren pristup tržištu, utvrđivanje obveza općih usluga i prava kupaca plina, a koja uključuju prava krajnjih kupaca, odvojeno vođenje poslovnih knjiga, financijskih izvješća, pravila pristupa plinskom sustavu, načela uzajamnosti i prekogranični transport plina. Predstavnik predlagatelja je istaknuo i to da su glavni ciljevi koji se planiraju postići kroz ovaj Zakon usklađivanje s EU Direktivom 2009/73/EZ i pravnom stečevinom Europske unije. Donošenjem ovoga Zakona jasno će se definirati nadležnost za obavljanje pojedinih poslova te urediti svi odnosi, prava i obveze sudionika na tržištu plina u skladu s  navedenom Direktivom odnosno urediti tržište plina u Republici Hrvatskoj u segmentu kućanstva na način da se urede odnosi te prava i obveze sudionika na tržištu plina, obveze regulatorne agencije, način zakupa skladišnih kapaciteta, način određivanja cijene javne usluge, način određivanja opskrbljivača u obvezi javne usluge, način određivanja zajamčenog opskrbljivača, kao i transparentno propisati uvjete svih natječaja na tržištu plina koji se provode.

U raspravi  koja je uslijedila  postavljeno je pitanje  je li je ovaj Zakon  u dijelu koji se odnosi na metodologiju za određivanje regulirane cijene plina u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom. U odgovoru na postavljano pitanje predstavnik predlagatelja je naveo da se navedeno izravno dogovara  u redovnoj komunikaciji s Europskom komisijom.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

 
Z A K O N A  O   T R Ž I Š T U   P L I N A
  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor
     

HRVATSKI SABOR
Odbor za gospodarstvo
Klasa: 022-03/17-01/151
Urbroj: 6521-6-18
Zagreb, 2. ožujka 2018.  

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

PREDMET: Ispravak Izvješća o Konačnom prijedlogu zakona  o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja, P.Z. br. 218

U Izvješću o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja, P.Z. br. 218  ZAKLJUČAK o povratnom djelovanju članka 13. ovoga Zakona BRIŠE SE.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 17. siječnja 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od  13. prosinca 2017. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom uređuje istražtivanje i eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, skladištenje prirodnog plina i trajno zbrinjavanje ugljikovog dioksida.

Zakonom će se riješiti problem dvostruke nadležnosti prilikom realizacije istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, geotermalnih voda te skladištenja prirodnog plina trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida, smanjti administrativne barijere, potaknuti nove investicije u segmentu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda te detaljnije propisati pitanja vezana za utvrđovanje rezervi, utvrđivanje eksploatacijskog polja, registra istražnih prostora, izrade i provjere projekata, izrade planova i izvođenja mjerenja, sanacije prostora, naknadeštete, mjere sigurnosti i zaštite i drugih tehničkih pitanja.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

  Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.
2. Sve primjebe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
       Darinko Kosor      

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 17. siječnja 2018. godine, razmotrio je Prijedlog odluke o izmjenama Odluke  o davanju koncesije za korištenje  vodne snage  radi proizvodnje električne energije „Hrvatskoj elektroprivredi“ d.d. Zagreb, u HE Zakučac, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od  13. prosinca 2017. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovom Odlukom usklađuje Odluka Hrvatskoga sabora iz 1998. godine o davanju koncesije za korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije „Hrvatskoj elektroprivredi“ d.d. , Zagreb, u HE Zakučac sa  izmjenama Ugovora o koncesiji iz 1999. godine  na način da se mijenja navedeni Ugovor i  povećava instalirani protok vode HE Zakučac s postojećih (ugovorenih) 220m3/s na 240m3/s, odnosno instalirana snaga s postoječih 486 MV penje se na 576 MV.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno  odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o davanju koncesije za korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije „Hrvatskoj elektroprivredi“ d.d.  Zagreb, u HE Zakučac.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
       Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 17. siječnja 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. prosinca 2017. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom propisuju pojam, vrsta i kategorizacija poduzetničkih zona, ustrajavanje registra poduzetničkih zona navode preduvjeti za dobivanje potpore resornog ministarstva, oblikuje sustav za instrafstrukturno opremanje poduzetnih zona te oblikuje sustav za poduzetničke potporne institucije a koji je usmjeren na unapređenje njihove aktivnosti i jačanje konkuretnosti.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da državna sredstva u poduzetničkim zonama treba ulagati tamo gdje će se ona financijski oplemeniti  a što se tiče kriterija za darovanje državnog zemljišta, oni su propisani  ovim Zakonom poštujući zahtjeve jedinica lokalne uprave i samouprave. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ne mogu prihvati zahtjevi Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske  obrtničke komore  na temelju kojih bi navedene institucije ušle u Zakon u statustu poduzetničkih potpornih institucija sa obrazloženjem da su to institucije sa javnim ovlastima koje imaju svoje članstvo i članarinu a i  u mogućnosti su osnovati poduzetničku potopornu instituciju.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je  sa 7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture.

2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
       Darinko Kosor  

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 17. siječnja 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o tržištu toplinske energije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e, aktom od 20. studenoga 2017. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa:022-03/17-12/81, Urbroj: 50301-25/18-17-9 od 22. studenoga 2017. godine. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim Zakonom olakšavaju uvjeti izdvajanja krajnjeg kupca iz zajedničkog toplinskog sustava na način da se dopušta izdvajanje temeljem diskrecijske odluke vlasnika, dok se za izdvajanje cijele zgrade iz toplinskog sustava umjesto dosadašnjih 90%  glasova vlasnika propisuje većina glasova.

Vlada Republike Hrvatske u svom Mišljenju pojašnjava da bi u slučaju prihvaćanja ovoga zakonskog prijedloga u toplinskom sustavu nastao problem koji ne bi bilo moguće riješiti bez oštećenja ostalih suvlasnika i u ugrožavanja njihovih ranije stečenih prava. U Mišljenju je također navedeno da je u pripremi nacrt prijedloga zakona koji će regulirati navedenu materiju. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“  odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje slijedećeg

Z A K LJ U Č K A

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o  tržištu toplinske energije.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.
   

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor      

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 17. siječnja 2018. godine, razmotrio je Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2016. godini, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. prosinca 2017. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da je u 2016. godini u Republici Hrvatskoj poslovalo 12 slobodnih zona s napomenom da je Slobodna zona Varaždin, čiji korisnici ostvaruju 60% od ukupnih prihoda svih korisnika slobodnih zona i u kojoj je zaposleno 60% svih radnika u slobodnim zonama, prestala poslovati. U izvještajnoj godini u slobodnim zonama je poslovalo 115 korisnika, koji su zapošljavali cca 7500 radnika što je 65 radnika u prosjeku, po slobodnoj zoni.

Bez Slobodne zone Varaždin to je 26 radnika u prosjeku po slobodnoj zoni. U odnosu na 2015. godinu, broj korisnika slobodnih zona smanjen je za 16% a broj zaposlenih za 3,2%. Ukupni prihodi slobodnih zona u 2016. godini iznosili su cca 4 milijarde i 760 milijuna kuna što je 14,5% manje nego u prethodnoj godini. Ukupan izvoz iz slobodnih zona u 2016. godini iznosio je cca 3 milijarde 500  milijuna kuna, što je za 8% manje nego u prethodnoj godini s napomenom da je udio izvoza na tržište Europske Unije iznosio 5,2% više nego u 2015. godini.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 8 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2016. godini.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
       Darinko Kosor      

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 17. siječnja 2018. godine, razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i  dopunama Zakona o poticanju ulaganja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od   4.  siječnja 2018.  godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom uvodi pojam gospodarske aktivacije neaktivne imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, uvode novi kriteriji  za ulaganja u Centre za razvoj informacijsko komunikacijskih sustava i softera, usklađuju vrste potpore sa nadležnom Uredbom Komisije EU, izjednačavaju uvjeti otvaranja novih radnih mjesta mikropoduzetnika i ostalih poduzetnika, detaljnije definiraju kriteriji za porezne potpore, proširuje pojam logističko distribucijskih centara te definira nadležno tijelo državne uprave za osiguranje bez povratnih novčanih potpora za poticanje ulaganja. 

U raspravi je izneseno stajalište  da bi se mjera koja se odnosi na neaktivnu imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske i koja se propisuje člankom 9. stavkom 1. ovoga Zakona trebala odnositi na cjelokupno područje Republike Hrvatske a ne samo na one jedinice lokalne samouprave koje su prema stupnju razvijenosti razvrstne u potpomognuta područja sukladno s propisom kojim se utvrđuju ta područja.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je temeljem članka 193. Poslovnika donio
             

zaključak

utvrđuje se da za povratno djelovanje odredaba navedenih u članku 13. ovoga Zakona postoje posebno opravdani razlozi u smislu članka193. Poslovnika Hrvatgskoga sabora te sa 7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

            Z A K O N A
 O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ULAGANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.    
 

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor      

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 17. siječnja 2018. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. prosinca 2017. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da sa ovim Zakonom preciznije definira što ćini državnu imovinu, propisuje da državnu imovinu kojom upravlja resorno ministarstvo čine zemljišta i objekti unutar zone građevinskog zemljišta kao i posebni dijelovi građevina odnosno stanovi i poslovni prostori, a u ingerenciji resornog ministarstva biti će i upravljanje nekretninama na kojima su kampovi i to nezavisno od toga nalaze li se unutar građevinske zone.

Također, resorno ministarstvo upravljat će zemljištima koja su izdovojena iz poljoprivrednog zemljišta pod uvjetom da se na njima planira izgradnja golf igrališta, kampova, hotela i drugih objekta za pružanje turističkih usluga. Vezano za strateške i planske dokumente , uskladit će se rokovi za njihovo donošenje te njihovo važenje i to na način da će strategija upravljanja državnom imovinom važiti sedam godina, dok će rok za izradu Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom biti 30. studenoga tekuće godine za iduću godinu.

Ovim Zakonom omogućit će se i efikasnije raspolaganje nekretninama, dionicima i udjelima za koje nije iskazan interes za stjecanje u prvom natječaju i to na način da će procjenu vrijednosti imovine raditi sudski vještaci. Zakonom će se također omogućiti stavljanje u funkciju nekretnina za koje nisu riješeni imovinsko pravni odnosi (npr.bivša odmarališta na hrvatskoj obali), davanjem navedenih nekretnina  u dugoročni zakup.Zakonom se također uređuje i upravljanje privremeno oduzetom imovinom u kaznenim postupcima te propisuje obveza Ministarstva državne imovine da vodi evidenciju državne imovine kojom upravlja kao i da navedena evidencija nema status javnog registra.

Predstavnik predlagatelja posebno je naglasio da poziva sve zainteresirane na davanje primjedaba i prijedloga na predloženi tekst ovoga Zakona kako bi se postigao što je moguće veći i pozitivniji efekt njegova donošenja. Naglasio je da je u javnoj raspravi na tekst Nacrta prijedloga zakona upučeno 211 primjedbi koje su sve razmotrene.

U raspravi koja je uslijedila predlatavnik predlagatelja pojasnio je da će sve odluke vezane za upravljanje državnom imovinom a koje se donose na temlju ovoga Zakona javno objavljivati što uključuje i redovito upoznavanje javnosti s aktivnostima tijela koja upravljaju državnom imovinom. Također je pojašnjeno da će biti donesen novi Zakon o Središnjem registru.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom.
2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor      

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 17.  siječnja 2018. godine, razmotrio je Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2015. i 2016. godinu, s financijskim pokazateljima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od  13. prosinca 2017. godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da je Ravnateljstvo za robne zalihe u 2015. godini ostvarilo prihode i primitke u iznosu od 116 milijuna kuna dok su rashodi iznosili 126 milijuna kuna. Slijedom navedenog Ravnateljstvo je ostvarilo manjak prihoda u odnosu na rashode u iznosu od 10 milijuna kuna, koji je pokriven prenesenim viškom prihoda iz ranijih godina. Ukupna potraživanja na dan 31. prosinca 2015. iznosila su  445 milijuna kuna i veća su za 20,96% u odnosu na prosinac 2014. Ukupne obveze na dan 31. prosinca 2015. iznosili  su  215 milijuna kuna i gotovo su identične sa iskazanima na dan 31. prosinca 2014.

Sveukupna  vrijednost robnih zaliha na dan 31. prosinca 2015. iznosila je 384 milijuna kuna što je za 14,3% više nego u 2014. godini. Predstavnik predlagatelja napomenuo je da je Ravnateljstvo za robne zalihe aktivno bilo uključeno u opskrbu stanovništva na poplavljenim područjima Vukovarsko-srijemske županije, kao i u interveniranje strateškim robnim zalihama u svrhu zbrinjavanja migranata. Po strukturi najveću vrijednost robnih zaliha čini 15 vrsta proizvoda (90,45%).

U 2016. godini prihodi i primici iznosili su 115 milijuna kuna a rashodi 114 milijuna kuna. Ukupna potraživanja na dan 31. prosinca 2016. iznosila su 449 milijuna kuna a obveze 215 milijuna kuna. Sveukupna vrijednost robnih zaliha na dan 31. prosinca 2016. iznosila je 467 milijuna kuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 8 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2015. i 2016. godini, s financijskim pokazateljima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
       Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 22. sjednici održanoj 22. studenoga 2017. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da je ovaj Zakon usklađen sa Zakonom o državnim potporama kao i s pravnom stečevinom Europske unije. Zakonom se uvode povoljniji uvjeti za ostvarenje poticajnih mjera u slučajevima ulaganja mikro poduzetnika, proširuje pojam Logističkih i distribucijskih centara, uvode nove potporne mjere za ulaganje putem gospodarskog aktiviranja neaktivne imovine u vlasništvu Republike Hrvatske te pridonosi ravnomjernom regionalnom razvoju Republike Hrvatske.  

U raspravi koja je uslijedila predstavnik predlagatelja pojasnio je da ustanove i turistička zemljišta nisu obuhvaćena ovim Zakonom.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 8 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

ZA K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja.
2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Darinko Kosor      

Uz prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu, podnose se i:
 -Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu za:
                    -Hrvatske vode
                    -Hrvatske ceste
                    -Centar za restrukturiranje i prodaju
                    -Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
                    -Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
                    -Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

 -Prijedlog Državnog proračuna i financijskih planova izvvanproračunskih korisnika za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu (konsolidirano)

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 22. sjednici održanoj  22. studenoga 2017. godine, razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2018.   godinu  i projekcije za 2019. i 2020. godinu  kao i  prijedloge  financijskih planova za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu:  Hrvatskih voda,   Hrvatskih cesta,  Centra za restrukturiranje i prodaju,  Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i  Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2 . studenoga  2017. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. stavak 2 Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
 
U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvijestio je da se Prijedlogom ovoga proračuna ukupni prihodi Državnog proračuna u 2018. godini planiraju u iznosu od 129 milijardi kuna, u 2019. u iznosu od 133,3 milijarde kuna a u 2020. u iznosu od 137,3 milijarde kuna. U strukturi prihoda najveći dio odnosi se na porez na dodanu vrijednost, u 2018. 49,6 milijardi kuna, 2019. 51,6 milijardi kuna a u 2020. 53,7 milijardi kuna. Osim PDV-a   najveći udio u porezima odnosi se na doprinose i to: u 2018. 24,3 milijarde kuna, 2019. 25,2 milijarde kuna a u 2020. 26,1 milijardu kuna, posebne poreze i trošarine u 2018. 15,4 milijarde kuna, u 2019. 15,5 milijardi kuna au 2020. 15,8 milijardi kuna i prihodi od pomoći koji se najvećim dijelom odnose na sredstva iz EU fondova i to u iznosu od 2018. 13,8 milijardi kuna, 2019. 14,6 milijardi kuna i 2020. 15,1 milijardi kuna.

Ukupni rashodi Državnog proračuna u 2018. planirani su u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je za 5 milijardi kuna odnosno 3,9% više u odnosu na 2017. godinu, u 2019. 135,4 milijarde kuna a u 2020. 135,6 milijardi kuna. Najveći dio rashoda odnosi se na naknade građanima i kućanstvima i to za 2018. u iznosu od 47,8 milijardi kuna, za 2019. u iznosu od 48,9 milijardi kuna a u 2020. 50 milijardi kuna. Drugi po redu su rashodi za zaposlene i to u 2018. u iznosu od 27,9 milijardi kuna , u 2019. u iznosu od 28,2 milijarde kuna a u 2020. u iznosu 28,5 milijardi kuna. Rashodi za  pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna planirani su u 2018. u iznosu od 16,5 milijardi kuna, u 20'19. u iznosu od 17,8 milijardi kuna a u 2020. 18, 8 milijardi  kuna.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 129 milijardi kuna i ukupno planiranih rashoda u iznosu od 133,3 milijarde kuna, planirani manjak Državnog proračuna za 2018. godinu iznosi 4,3 milijarde kuna ili 1,1 BDP-a-. U 2019. manjak Državnog proračuna projiciran je na razini od 2,1 milijardu kuna ili 0,5% BDP-a  dok se u 2020. godini projicira višak od 1,7 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a. 

Planirani prihodi izvanproračunskih korisnika u 2018. iznose 31,8 milijardi kuna, u 2019. 33,1 milijardu kuna a u 2020. 33,9 milijardi kuna. Najveći dio odnosi se na doprinose za zdravstveno osiguranje cca 19, 5 milijardi kuna te prihode od pomoći cca 7 milijardi kuna. Rashodi poslovanja izvanproračunskih korisnika planirani su u 2018. godini u iznosu 28,8 milijardi kuna, u 2019. 29,8 milijardi kuna a u 2020. 30,6 milijardi kuna. Daleko najveći udio i to 80,8%  odnosi se na naknade građanima i kućanstvima i druge naknade.

Ovako planirani proračun rezultat je očekivanog rada gospodarske  aktivnosti, iskorištavanja pozitivnih impulsa između narodnog i domaćeg okruženja kao i daljnjeg jačanja fiskalne održivosti, sve navedeno uz provođenje mjera u svrhu poticanja adekvatne skrbi za sve slojeve stanovništva uz naglasak na jačanju demografske održivosti.

U raspravi koja je uslijedila predstavnik predlagatelja odgovorio je na postavljena pitanja kako slijedi: Ovaj prijedlog proračuna rađen je na način da stvara prostor poduzetnicima  za njihovu djelatnost pa je između ostalog a u skladu s navedenim porez na dohodak tako planiran da ne nanosi štetu jedinicama lokalne uprave i samouprave. EU prihodi su u 2018. godini planirani u iznosu od cca 13 milijardi kuna što predstavlja  povećanje u odnosu na 2017. godinu a rezultat su realizacije projekata pa time i prihoda koji će se ostvariti  u 2018. a preneseni su iz 2017. godine. Prihodi od privatizacije u 2018. godini u iznosu od 1 milijardu kuna realno su planirani. Jedinice lokalne uprave i  samouprave će u 2018. biti u plusu prema projekcijama iz ovog Proračuna u iznosu od 1 milijardu i 500 milijuna kuna. One jedinice lokalne uprave i samouprave koje se ne mogu samo  financirati dobiti će kompenzacijske mjere iz Fonda izravnanja.

  
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je  odlučio sa 7 glasova „za“ 2 glasa „suzdržana“  i 2 glasa „protiv“ Hrvatskome saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2019. I 2020. GODINU

te sljedećih prijedloga financijskih planova za 2018. i projekcije za 2019. i 2020. godinu

-Hrvatskih voda,
-Hrvatskih cesta,
-Centra za restukturiranje i prodaju,
-Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
-Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
-Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBOR 
Darinko Kosor    

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 22. sjednici održanoj 22. studenoga 2017.godine, razmotrio je Prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2017. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao s mišljenjem Hrvatske gospodarske komore od 21. studenoga 2017. godine, koje je dostavljeno i predstavniku predlagatelja.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da se ovim  zakonskim prijedlogom želi skratiti i znatno ubrzati procesi ishođenja ukupne dokumentacije potrebne za realizaciju javnih, privatnih i javnoprivatnih investicijskih  projekata, što bi trebalo rezultirati većim interesom za investicijske projekte u Republici Hrvatskoj. Zakonom se uređuju kriteriji i postupak prijave strateških investicijskih projekata, postupak procjene, odabira, pripreme i provedbe istih, ovlaštenja tijela koja sudjeluju u postupku, raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u vezi s provedbom strateških investicijskih projekata, davanje koncesija te izdavanje upravnih akata u vezi s provedbom tih projekata.        

U raspravi koja je uslijedila predstavniku predlagatelja je sugerirano da se u Povjerenstvo za procjenu i utvrđivanje Prijedloga strateških projekata uključi predstavnik Ministarstva financija (članak 10.), a da se u članku 8. doda novi stavak 6. koji bi trebao propisivati obvezu Ministarstva nadležnog za gospodarstvo da vodi popis svih investicijskih projekata u Republici Hrvatskoj.   

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 8 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći
   
Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanju teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.
   

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 22. sjednici održanoj 22. studenoga 2017. godine, razmotrio je Konačni prijedlog Zakona o  izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2 . studenoga 2017. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. stavak 2 Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno izlaganje podnio je  predstavnik predlagatelja.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 8 glasova „za“ 1 glas „suzdran“ i 2  glasa „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

 
Z A K O N A

O  IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU   

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor   

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 22. sjednici održanoj  22. studenoga 2017. godine, razmotrio je Prijedlog nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje od 2017. do 2020.  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 130. stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača  podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. listopada 2017. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je ovaj  Prijedlog nacionalnog programa  kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja pojasnila je da se ovim   Nacionalnim Programom osiguravaju visoki standardi zaštite potrošača osiguravanjem slobode odabira proizvoda i usluga, prava na sigurne proizvode i usluge, prava na točne i istinite informacije o sadržaju i kvaliteti proizvoda, prava na javne i transparentne ugovorne odredbe, prava na zaštitu od nepoštene poslovne prakse kao i mogućnost učinkovitog rješavanja pritužbi i sporova. Glavni cilj ovog nacionalnog programa je jačanje uloge potrošača kako bi isti postali aktivniji sudionici na tržištu. Poseban naglasak dat je na osiguranje sigurnih proizvoda na tržištu a u slučajevima kada se na tržištu pojave nesigurni proizvodi potrošaći moraju raspolagati svim potrebnim informacijama kako bi se zaštitili od svih rizika. Ovaj Nacionalni program također predviđa aktivniju ulogu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u provedbi politike zaštite potrošača. 

U raspravi koja je uslijedila ukazano je na neravnopravnost  u kriterijima za otvaranje obrta  (3 godine rada u struci, jamče cjelokupnom svojom imovinom itd.) u odnosu na otvaranje jednostavnog trgovačkog društva za što je potrebno 10 kuna za otvaranje  istog.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 8 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim" odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

NACIONALNOG PROGRAMA ZAŠTITE POTROŠAČA ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2020. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

     
PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor      
  

Uz prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske  za 2017. godinu i projekcija za 2018.   i 2019. godinu podnose se i :
          -  Prijedlozi  financijskih planova za 2017. godinu i projekcija za 2018. i   2019. godinu:
                 -     Hrvatskih voda,
                 -     Hrvatskih cesta,
                 -     Centra za restrukturiranje i prodaju,
                 -     Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
                 -     Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
                 -     Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

                 - Prijedlog Državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za  2017. godinu   i projekcije za 2018. i 2019. godinu   (konsolidirano)

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 21. sjednici održanoj 8. studenoga 2017. godine, razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2017. godinu  i projekcija za 2018. i 2019. godinu  kao i  prijedloge  financijskih planova za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu:  Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta,  Centra za restrukturiranje i prodaju,  Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i  Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od  2. studenoga  2017. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. stavak 2 Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
 
U uvodnom izlaganju  predstavnica predlagatelja izvijestila je da se ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna proračunski prihodi za 2017. godinu povećavaju za 875,8 milijuna kuna, i to prvenstveno  zbog rasta poreznih prihoda i doprinosa koji su u odnosu na plan povećani za 2,4 milijarde kuna. Najznačajnije smanjenje prihoda bilježi kategorija pomoći i to za 1,9 milijardi kuna, što je rezultat dinamike provođenja projekata financiranih iz EU fondova s kraja 2017. na početak 2018. godine. Novim planom proračuna za 2017. godinu ukupni prihodi iznosit će 122,5 milijardi kuna. Pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu rezultirala su i međugodišnjim realnim rastom BDP-a od 2,7% u prvom polugodištu 2017. godine dok se gospodarski rast u 2017. očekuje na razini od 3,2% povećanja BDP-a.

Ukupni rashodi Državnog proračuna za 2017. godinu smanjuju se za 1,6 milijardi kuna tako da će umjesto 128, 4 milijarde kuna iznositi 126,8 milijardi kuna.  Na smanjenje rashoda najviše je utjecalo smanjenje rashoda za nabavu nefinancijske imovine i to za 820,3 milijuna kuna, smanjenje financijskih rashoda i to za 794,3 milijuna kuna te smanjenje subvencija u iznosu od 282,6 milijuna kuna.
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 122,5 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 126,8 milijardi kuna, manjak Državnog proračuna za 2017. godinu planiran je u iznosu od 4,3 milijarde kuna odnosno 1,2 % BDP-a , što predstavlja smanjenje od 2,5 milijardi kuna ili 0,7 postotnih bodova BDP-a.

Prihodi poslovanja izvanproračunskih korisnika u 2017. godini planirani su u iznosu od 30,7 milijardi kuna, što je povećanje od 253,2 milijuna kuna u odnosu na prethodni plan. Povećanje prihoda poslovanja odnosi se na sve izvanproračunske korisnike osim Hrvatskih voda.
Rezultat svega navedenog je ukupni manjak proračuna opće države koji će iznositi 1% bruto domaćeg proizvoda pri ćemu će Državni proračun bilježiti razinu manjka od 1,2%  BDP-a dok će izvanproračunski korisnici ostvariti višak od 0,3% BDP-a.  Očekivani manjak jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je 0,1% BDP-a.
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta planira povećanje od cca 78 milijuna kuna, Ministarstvo državne imovine od cca 14 milijuna kuna a Ministarstvo zaštite okoliša i energetike planira manjak od 167 milijuna kuna u 2017. godini.

U raspravi koja je uslijedila predstavnica predlagatelja pojasnila je da je reprogramiranje dugova zbog manjih kamatnih stopa rezultiralo u konačnici manjim dugom, kao i  da su ovim rebalansom u jednom dijelu podmirene obveze države iz prijašnjih godina, pri čemu je posebno istaknuta farmaceutska industrija čiji dug se ovim rebalansom sa 2 milijarde 757 tisuća kuna smanjuje na cca 2 milijarde. U raspravi je također ukazano da su štete od elementarnih nepogoda procijenjene na 2,4 milijarde kuna dok je za sanaciju predviđeno cca 100 milijuna kuna iz državnog proračuna. Predstavnica predlagatelja pojasnila je da će dio saniranja šteta biti pokriven novcem iz fondova Europske unije. Također je pojašnjeno da će novi Zakon o financiranju lokalne uprave i samouprave donijeti znatno više sredstava tim jedinicama. Na pitanje vezano za razmišljanje o smanjenju PDV-a zbog punjenja proračuna po osnovu PDV-a više od planiranog, predstavnica predlagatelja odgovorila je da se za sada o tome ne razmišlja a pojasnila je i da će se mijenjati zakonodavni okvir za kapitalne projekte. Ujedno je odgovorila da je pitanje uprihodovanja po osnovu PDV-a za ugostiteljsku djelatnost nadležnost Porezne uprave.    

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 9 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“ glasova  odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje
 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2018. I 2019. GODINU

te sljedećih prijedloga financijskih planova za 2017. i projekcije za 2018. i 2019. godinu

-Hrvatskih voda,
-Hrvatskih cesta,
-Centra za restukturiranje i prodaju,
-Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
-Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
-Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Darinko Kosor         

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 21. sjednici održanoj 8. studenoga 2017. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. listopada 2017. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da se u svrhu racionalizacije poslovanja i učinkovitosti tijela javne uprave ovim Zakonom ukida Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) a njegove poslove preuzima Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Slijedom navedenog Ministarstvo će preuzet zaposlenike Centra, imovinu, opremu, sredstva za rad, financijska sredstva te ukupna prava i obveze CEI-a. 

U raspravi koja je uslijedila predstavnik predlagatelja odgovorio je na postavljena pitanja i pojasnio da će se ovim Zakonom uštedjeti cca 800 tisuća kuna za najam, koji više neće biti potreban a određeni dio sredstava uštedjeti će se i zbog toga što su plaće u Ministarstvu dosta manje nego one koje su zaposlenici primali u Centru.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 8 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

        Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor      

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 21. sjednici održanoj 8. studenoga 2017. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. stavak 2 Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU   

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor      

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 20. sjednici održanoj 18. listopada 2017. godine, razmotrio je Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju dječjeg vrtića u naselju Pirovac koju je ovom Odboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. rujna 2017. godine.

Odbor je o navedenom Prijedlogu odluke raspravljao na temelju nadležnosti utvrđene člankom 13. stavak 3. Zakona o izvlaštenju („Narodne novine“br. 74/14).

Odboru su dostavljene preslike dokumenata potrebne za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske .

Predlagatelj  navodi da na području Općine Pirovac postoji trajna potreba za samostalnim objektom u kojem će biti smještena posebna ustanova za odgoj i obrazovanje djece predškolske dobi. 

Kao rezultat svih radnji provedenih u postupku ovoga izvlaštenja, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske je svojim aktom, Klasa: 943-03/17-1, Urbroj: 514-04-02-02-17-13, od  24. kolovoza 2017. godine uputilo je Prijedlog Vladi Republike Hrvatske da u smislu članka 13. stavka 3. Zakona o izvlaštenju utvrdi da je izgradnja dječjeg vrtića u naselju Pirovac  od interesa za Republiku Hrvatsku.

Vlada Republike Hrvatske je sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o izvlaštenju proslijedila predmet ovom Odboru kako bi isti dao svoje prethodno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske u konkretnom slučaju.

Članovi Odbora podržali su davanje pozitivnog prethodnog mišljenja za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske u ovom predmetu te su temeljem članka 13. stavak 3. Zakona o izvlaštenju jednoglasno odlučili dati

POZITIVNO PRETHODNO MIŠLJENJE
o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju dječjeg vrtića u naselju Pirovac.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 20. sjednici održanoj 18. listopada 2017. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju konvencije o nadzoru i označivanju predmeta od plemenitih kovina, hitni postupak, prvo i drugo čitanje,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila  Vlada Republike Hrvatske, aktom od  5. listopada 2017. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da će donošenjem ovog Zakona Konvencija postati dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Njenim prihvaćanjem povećat će se mogućnost pristupa međunarodnom tržištu predmeta od plemenitih kovina i time poboljšati položaj proizvođača istih kao i unaprijediti zaštita potrošača. Ujedno će Republika Hrvatska ostvariti isti status na međunarodnom tržištu kakav imaju ostale države ugovornice Konvencije.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

     ZAKONA
 O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O NADZORU I OZNAČIVANJU PREDMETA OD PLEMENITIH KOVINA 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor  

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 20. sjednici održanoj 18. listopada 2017. godine, razmotrio je Prijedlog zaključaka o izmjeni Uredbe o naknadi za istraživanje i eksploataciji ugljikovodika koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Hrvatske seljačke stranke, aktom od  25. siječnja 2017. godine.

Odbor za gospodarstvo,na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo. Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 310-01/17-01/01, Urbroj: 654-17-93, od 26. siječnja 2017. godine. U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da se predloženim Zaključkom Vlada Republike Hrvatske zadužuje da u što ranijem roku izmijeni Uredbu o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na način da se ista poveća sa 10% na 12% a da se njezina raspodjela vrši na način da 5% ostvaruju gradovi odnosno općine, 5% županije  a 2%   državni proračun.Navedenim Zaključkom predlaže se također da Vlada Republike Hrvatske  zajedno sa INA-om i jedinicama lokalne i regionalne samouprave redefiniraju uzajamna prava i obveze, posebno u području isplate rudne rente te vođenja evidencija eksploatiranih količina.
 
Svi sudionici u raspravi podržali su ovu inicijativu ali i ukazali na činjenicu da je Međudioničarskim ugovorom između Republike Hrvatske i MOL-a, u razdoblju od 2014. do 2024. godine, predmetna naknada utvrđena u visini od 10%. Kako je navedeni Ugovor predmet arbitraže  na arbitražnom sudu u Wahingtonu jedini način mijenjanja ove naknade je izmjena ugovornih odredbi dogovorom stranaka arbitražnog  postupka.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 5 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“  odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje slijedećeg

 Z A K LJ U Č K A

Ne prihvaća se Prijedlog zaključka o izmjeni Uredbe o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 27. rujna 2017. godine, razmotrio je Godišnje izvješće o radu  Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za  2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 18. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave , dostavila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, aktom od 30. lipnja 2017. godine.
Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/17-12/59, Urbroj: 50301-25/05-17-26  od   14. rujna 2017. godine.

U uvodnom izlaganju  predstavnik  predlagatelja istaknuo je antikorupcijsko i javno djelovanje komisije ukazavši da je u 2016. godini web stranice komisije imala  milijun registriranih pregleda. Statistički gledano, komisija je u izvještajnom razdoblju zaprimila 1.135 žalbi, od kojih se 1.103 odnosi na javnu nabavu a 32 na koncesije.  Žalba na odluke komisije je usvojena u 39,83% slučajeva, odbijena u 25,36% a odbačena u 24,98% slučajeva. Prosječno vrijeme od zaprimanja žalbe do donošenja odluke je 34 dana a od datuma kompletiranja žalbenog predmeta do donošenja odluke 11 dana, što je na nivou država članica EU pri vrhu. Protiv odluka komisije uložene su  132 tužbe Upravnom sudu Hrvatske, što je 12% odluka komisije. Gotovo 70% tužbi je odbijeno, 19,00% usvojeno a u 11,81 % slučajeva obustavljen je postupak. Visoki Upravni sud je donio 23 presude kojima se odbija žalba na presudu Upravnog suda i 2 kojima se žalba usvaja i vraća na ponovni postupak. Ukazano je na činjenicu da se veliki broj žalbi odbacuje zbog neurednosti kao i da je u Izvješće stavljena lista žalitelja u 6 i više predmeta, što je novina u odnosu na prethodno Izvješće. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da je žalbeni postupak pred Komisijom donio  u Državni proračun  preko 20 milijuna kuna te izvjestio da bi se elektronska žalba trebala početi primjenjivati u slijedećoj godini.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 9 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje slijedećeg

Z A K  LJ U Č  K  A

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2016. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor      

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 27. rujna 2017. razmotrio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o zaštiti potrošača, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Goran Aleksić, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 12. srpnja 2017.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Odbor  je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/17-12/57, Urbroj: 5031-25/14-17-6 od 14. rujna 2017. godine.

U uvodnom izlaganju, predlagatelj ovoga Zakona izvjestio je da se njime potrošačima omogućuje ostvarivanje svojih prava na temelju pravomočnih sudskih presuda u kolektivnom sudskom sporu. Zakonom se utvrđuje zastara za pojedinačna potraživanja, vraćanje neosnovano stećene dobiti od osuđene pravne osobe, naćin obračuna preplaćene kamate itd. Predlagatelj je izvjestio Odbor da je Udruga Franak podnijela kolektivnu tužbu protiv osam banaka zbog nepoštivanja odredaba o načinu ugovaranja kamatnih stopa te da su u sedam presuda navedene odredbe proglašene ništavnim, što je potvrdio i Ustavni sud. Ukazao je i na činjenicu da je usprkos  tome što je doneseno više od stotinjak presuda protiv banaka velika većina ljudi, (oko 90%), iz različitih razloga odustala od podnošenja tužbi kojima se traži izvršenje navedenih  presuda.
 
U dostavljenom mišljenju, Vlada Republike Hrvatske predlaže neprihvačanje ovoga zakonskog prijedloga iz razloga iznesenih u navedenom mišljenju. Predstavnica Vlade Republike Hrvatske pojasnila je da je osnov stava Vlade Republike Hrvatske, stajalište po kojem se nebi trebalo normirati samo jedno područje iz Zakona o zaštiti potrošača nego da bi se navedena materija trebala urediti novim Zakonom.

Svi sudionici u raspravi podržali su ideju ovoga Zakona, ali se većina ne slaže sa metodologijom njegova donošenja i prihvaća stav Vlade Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 2 „glasa“ za donošenje ovoga Zakona, 1 glasom „suzdržanim“ i 6 glasova „protiv“ donošenja ovoga Zakona odlučio Hrvatskome saboru predložiti da ne donese

ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 27.  rujna 2017. godine, razmotrio je Godišnje izvješće o radu  Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 34. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja za 2016. godinu , aktom od   29. kolovoza 2017. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/17-12/61, Urbroj: 50301-25/18-17-14 22. rujna 2017. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da je u izvještajnom razdoblju, Agencija, koja ima 44 zaposlenika i radi u 12 do 14 timova, riješila 641 predmet te dala svoje mišljenje na preko 100 zakona. Ukazao je na nastavak odljeva kadrova, specifičan profil koji se traži za obavljanje poslova u Agenciji te skupu i dugotrajnu edukaciju zaposlenika. Planirana sredstva za obavljanje poslova Agencije u Državnom proračunu  u 2016. godini iznosila su 10,343.072,000 tisuća kuna a izvršenje rashoda bilo je 98,6%. Uštede na materijalnim troškovima iznosile su 18% a na troškovima zaposlenih 1,8%. Komisija je u izvještajnom razdoblju za upravno kaznene mjere naplatila  1,592.000 tisuća kuna a  za upravne pristojbe 255 tisuća kuna. Djelatnici Agencije aktivno su sudjelovali u izradi Zakona o postupcima naknade štete zbog povrede prava tržišnog natjecanja i Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Agencija je izdala vodič za naručitelje u otkrivanju kartela u javnoj nabavi te postala član Odbora za tržišno natjecanje pri OECD-u.
U raspravi je pojašnjeno da Europska komisija donijela preporuku o zaštiti potrošača u lancu opskrbe hranom te da je Zakon protiv nepoštene trgovačke prakse u drugom čitanju.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 9 glasova „za i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje slijedećeg

Z A K  LJ U Č  K  A

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2016. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor  

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 27. rujna 2017. godine, razmotrio je Godišnje izvješće o radu  Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2016. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije  za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 33. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, dostavila Hrvatska energetska regulatorna agencija , aktom od  30. lipnja 2017. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/17-12/49, Urbroj: 50301-25/05-17-7 od 31. kolovoza 2017. godine.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja pojasnio je da je ovo Izvješće temeljni dokument kojim se ostvaruje transparentnost rada HERE. Izvjestio je da je 2016. godina, godina kontinuiteta - od 2013. godine na dalje – implementacije europskog prava u rad Agencije. Istaknuo je da u izvještajnom razdoblju nije bilo većih odstupanja u cijenama energije u odnosu na prethodne godine. Ukazao je na problem sustava poticanja obnovljivih izvora energije koji je skup za održavanje pa je tako u 2016. godini ono iznosilo milijardu i pol kuna. Posebno je istaknuo zadaću Agencije u zaštiti kupaca i to: putem rješavanja žalbi, pritužbi itd. kao i informiranja kupaca o svojim pravima.
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da je koncept obnovljih izvora energije državni koncept koji mora biti usklađen sa europskim normama. Pojašnjeno je da Republika Hrvatska ima solidnu poziciju kada se govori o obnovljim izvorima energije  kao i da Republika Hrvatske u navedenom području slijedi zadane europske standarde, a ukazano je i na naš hidropotencijal. U raspravi je također istaknuto da su opskrbljivači obvezni otkupljivati obnovljive izvore energije iznad tržišnih cijena što dugoročno nije održivo a ukazano je i na važnost stabilnih izvora energije.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 9 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje slijedećeg

Z A K  LJ U Č  K  A

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2016. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2016. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na  17. sjednici održanoj 10. srpnja  2017. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, s Konačnim prijedlogom zakona, kojI je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6.  srpnja 2017. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju  predstavnik  predlagatelja  izvjestio je da će donošenjem ovog Zakona Agencija za ugljikovodike preuzeti poslove i djelatnike Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata uključujući njezinu opremu i financijska sredstva za obavljanje preuzetih poslova. Navedeno će pridonijeti racionalnijoj organizaciji i učinkovitijem poslovanju što će za posljedicu imati ukupno smanjenje troškova.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA  O  IZMJENAMA  I DOPUNAMA  ZAKONA O OSNIVANJU AGENCIJE ZA UGLJIKOVODIKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 10.  srpnja 2017. godine, razmotrio je Prijedlog odluke o razrješenju članice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i Prijedlog odluke o imenovanju članice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. lipnja 2017. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predložene Odluke kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je, budući da dosadašnjoj članici Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave ističe mandat od pet godina, Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 29. lipnja 2017. utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju članice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, radi isteka mandata. Na istoj sjednici Vlada Republike Hrvatske utvrdila je Prijedlog odluke o imenovanju članice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.       

Odbor za gospodarstvo odlučio je s 9 glasova „za“ i  1 glasom „suzdržan“ predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1.  Podržava se donošenje  Odluke o razrješenju članice Državne komisije za kontrolu postupaka javne  nabave.

2.  Podržava se donošenje Odluke o imenovanju članice Državne komisije za  kontrolu postupaka javne nabave.
    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 10. srpnja 2017. godine, razmotrio je Godišnje izvješće Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odedbi članka 15. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva („Narodne novine“, broj 29/02, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/16)  dostavila Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, aktom od  5. lipnja 2017. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/17-07/181, Urbroj: 50301-25/18-17-16 od 6. srpnja 2017. godine.
U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je  da su se u 2016. godini jamstva pokazala kao jedan od ključnih instrumenata pružanja podrške razvoju poduzetničkih projekata zbog čega su jamstveni programi osvježeni novim programima financiranim iz fondova EU. HAMAG-BICRO je u 2016. godini odobrio 220 jamstava u iznosu od 275 milijuna kuna s napomenom da se cca 54% zaprimljenih zahtjeva odnosi na jamstveni program EU Početnik dok se cca 41% odnosi na jamstveni program Rastimo zajedno. Pojašnjeno je da je potpisom Sporazuma o financiranju s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU za financijske instrumente alocirano 105 milijuna Eura te osigurano 45 milijuna Eura nacionalnih sredstava.

Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

Z A K  LJ U Č  K  A

Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) za 2016. godinu.
  
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na  17. sjednici održanoj 10. srpnja  2017. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. srpnja 2017. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju  predstavnik  predlagatelja  izvjestio je da će donošenjem ovog Zakona Agencija za ugljikovodike preuzeti poslove i djelatnike Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata uključujući njezinu opremu i financijska sredstva za obavljanje preuzetih poslova. Navedeno će pridonijeti racionalnijoj organizaciji i učinkovitijem poslovanju što će za posljedicu imati ukupno smanjenje troškova.

Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O  IZMJENAMA  ZAKONA O TRŽIŠTU NAFTE I NAFTNIH DERIVATA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,   predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 16. sjednici održanoj 27. lipnja 2017. godine, razmotrio je Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju skijališta „Panos“u sklopu projekta  Sportsko-rekreativnog centra „Bijeli Vrh“ u k.o. Vrhovine koju je ovom Odboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. lipnja 2017. godine.

Odbor je o navedenom Prijedlogu odluke raspravljao na temelju nadležnosti utvrđene člankom 13. stavak 3. Zakona o izvlaštenju („Narodne novine“br. 74/14).

Odboru su dostavljene preslike dokumenata potrebne za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske i donošenje ocjene  da će se korištenjem nekretnine u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem nekretnine na dosadašnji način.

Predlagatelj  navodi da će izgradnja skijališta „Panos“ u skopu projekta Sportsko-rekerativnog centra „Bijeli Vrh“ u k.o. Vrhovine doprinijeti ekonomsom i socijalnom razvoju Ličko-senjske županije putem proširenja, modernizacije i unaprjeđena turističke ponude u Općini Vrhovine.

Kao rezultat svih radnji provedenih u postupku ovoga izvlaštenja, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske je svojim aktom, Klasa: 943-04/16-01/8, Urbroj: 514-04-02-02-17-11, od  19. svibnja 2017. godine uputilo Prijedlog Vladi Republike Hrvatske da u smislu članka 13. stavka 3. Zakona o izvlaštenju utvrdi da je izgradnja skijališta „Panos“ u sklpou  projekta Sportsko-rekreacijskog centra „Bijeli Vrh“  od interesa za Republiku Hrvatsku.

Vlada Republike Hrvatske je sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o izvlaštenju proslijedila predmet ovom Odboru kako bi isti dao svoje prethodno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske u konkretnom slučaju.

Članovi Odbora podržali su davanje pozitivnog prethodnog mišljenja za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske u ovom predmetu te su temeljem članka 13. stavak 3. Zakona o izvlaštenju jednoglasno odlučili dati

POZITIVNO PRETHODNO MIŠLJENJE

o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju skijališta „Panos“ u sklopu projekta Sportsko-rekreativnog cventra „Bijeli Vrh“ u k.o. Vrhovine .

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 16. sjednici održanoj 27. lipnja 2017. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 30. ožujka 2017.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/17-12/08, Urbroj: 50301-25/18-17-7 od 14. lipnja 2017. godine. 

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim zakonskim prijedlogom uvodi institut dobrovoljnog članstva članova Komore, propisuje upravni nadzor nad radom tijela Komore, uvodi obveza Komore da izvješća o radu dostavlja Vladi Republike Hrvatske, propisuje obveza posebne organizacijske jedinice koja će obavljati nadzor nad radom regionalnih komora te definiraju izvori financiranja Komore.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je  sa 6 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

ZAKLJUČAK

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori koji je podnio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.
      

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 16. sjednici održanoj 27. lipnja 2017. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o tržištu nafte i naftnih derivata s Konačnim prijedlogom zakona,hitni postupak, prvo i drugo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 1. ožujka 2017. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupaku.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/17-12/09, Urbroj: 50301-25/25-17-5 od 13. travnja 2017. godine. 

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da će se donošenjem ovoga zakona stvoriti zakonske pretpostavke za odbijanje pristupa transportnim kapacitetima energetskog  subjekta koji obavlja djelatnost transporta nafte u slučajevima ugrožavanja zdravlja i kvalitet života građana, te propisuje rok usklađivanja tehničkih uvjeta za pristup pravnihi fizičkih osoba njihovim transportnim kapacitetima.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

ZAKLJUČAK

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, Konačnim prijedlogom zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 15. sjednici održanoj 12. lipnja 2017. godine, razmotrio je Izvješće o provedbi Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje od 2013. do 2016. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  13. travnja 2017. godine. 

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da je provođenje Nacionalnog programa zaštite potrošača rezultiralo podizanjem svijesti potrošača o  njihovim pravima, što je i osnovni cilj ovoga programa. U cilju postizanja navedenog, zaštita potrošača prilagođena je europskim pravilima, organizirana su savjetovanja potrošača, uspostavljeni instrumenti za jednostavnije rješavanje sporova, uvedeno pravo na povrat neispravnog proizvoda, propisani visoki siguronosni standardi kao i pravo na informiranost potrošača o sadržaju i kvaliteti proizvoda itd.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje slijedećeg

   Z A K  LJ U Č  K  A

Prihvaća se Izvješće o provedbi Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje od 2013. do 2016. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 15. sjednici održanoj 12.  lipnja 2017. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4.  svibnja 2017. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Zakonu  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju  predstavnica predlagatelja izvjestila je da se ovim Zakonom detaljno uređuje dokazni postupak naknade štete pred trgovačkim sudovima, zaštita prava poduzetnika pokajnika, učinak odluka tijela nadležnih za zaštitu tržišnog natjecanja o povredi prava tržišnih natjecanja usvojenih u nacionalnim postupcima naknade štete kada je pravomoćna odluka donesena u drugoj državni članici Europske unije, pitanje zastare, zastoja postupka, solidarne odgovornosti poduzetnika, izračuna visine iznosa štete od strane trgovačkih sudova, sporazumno rješavanje sporova te novčane kazne.
  
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je temeljem članka 193. Poslovnika jednoglasno  donio
zaključak

utvrđuje se da za povratno djelovanje odredaba navedenih  u članku 19. ovoga Zakona postoje posebno opravdani razlozi u smislu članka 193. Poslovnika Hrvatskoga sabora te jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

         Z A K O N A
O POSTUPCIMA NAKNADE ŠTETE ZBOG POVREDA PRAVA TRŽIŠNOG NATJECANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.    

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor      

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 15. sjednici održanoj 12. lipnja 2017. godine, razmotrio je Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju ZIP LINE 3 žičare u sklopu projekta Sportsko-rekreativnog centra „Bijeli Vrh“ u.k.o. Rudoplje i k.o. Vrhovine koju je ovom Odboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. ožujka  2017. godine.

Odbor je o navedenom Prijedlogu odluke raspravljao na temelju nadležnosti utvrđene člankom 13. stavak 3. Zakona o izvlaštenju („Narodne novine“br. 74/14).

Odboru su dostavljene preslike dokumenata potrebne za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske i donošenje ocjene  da će se korištenjem nekretnine u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem nekretnine na dosadašnji način.

Predlagatelj  navodi da je  izgradnja  ZIP LINE 3 žičare  važan dio projekta Sportsko-rekreativnog centra „Bijeli vrh“, koji će doprinijeti ekonomskom i socijalnom razvoju Ličko-senjske županije putem proširenja, modernizacije i unaprjeđenja turističke ponude u Općini Vrhovine, a budući se 45% površine Nacionalnog parka Plitvička jezera nalazi na području Općine Vrhovine izgradnja projekta će doprinijeti i unaprjeđenju ponude samog turizma Plitvičkih jezera i produljenju boravka  gostiju i posjetitelja Nacionalnog parka.

Kao rezultat svih radnji provedenih u postupku ovoga izvlaštenja, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske je svojim aktom, Klasa: 943-04/16-01/18, Urbroj: 514-04-02-02-17-32, od  6. ožujka 2017. godine uputilo Prijedlog Vladi Republike Hrvatske da u smislu članka 13. stavka 3. Zakona o izvlaštenju utvrdi da je izgradnja ZIP LINE  3 žičare u sklopu projekta Sportsko-rekreacijskog centra „Bijeli Vrh“  od interesa za Republiku Hrvatsku.

Vlada Republike Hrvatske je sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o izvlaštenju proslijedila predmet ovom Odboru kako bi isti dao svoje prethodno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske u konkretnom slučaju.

 Članovi Odbora podržali su davanje pozitivnog prethodnog mišljenja za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske u ovom predmetu te su temeljem članka 13. stavak 3. Zakona o izvlaštenju jednoglasno odlučili dati

 POZITIVNO PRETHODNO MIŠLJENJE

o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju ZIP LINE  3 žičare u sklopu projekta Sportsko-rekreativnog cventra „Bijeli Vrh“ u.k.o.  Rudopolje i k.o. Vrhovine.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor  

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 15. sjednici održanoj 12. lipnja 2017. godine, razmotrio je Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju  poslovne građevine ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu projekta Sportsko-rekreativnog centra „Bijeli Vrh“ u.k.o. Vrhovine koju je ovom Odboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. ožujka  2017. godine.

Odbor je o navedenom Prijedlogu odluke raspravljao na temelju nadležnosti utvrđene člankom 13. stavak 3. Zakona o izvlaštenju („Narodne novine“br. 74/14).

Odboru su dostavljene preslike dokumenata potrebne za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske i donošenje ocjene  da će se korištenjem nekretnine u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem nekretnine na dosadašnji način.

Predlagatelj navodi da je izgradnja  poslovne građevine ugostiteljsko turističke namjene  važan dio projekta Sportsko-rekreativnog centra „Bijeli vrh“, koji će  doprinijeti ekonomskom i socijalnom razvoju Ličko-senjske županije putem proširenja, modernizacije i unaprjeđenja turističke ponude u Općini Vrhovine, a budući se 45% površine Nacionalnog parka Plitvička jezera nalazi na području Općine Vrhovine izgradnja projekta će doprinijeti i unaprjeđenju ponude samog turizma Plitvičkih jezera i produljenju boravka gostiju i posjetitelja Nacionalnog parka.

Kao rezultat svih radnji provedenih u postupku ovoga izvlaštenja, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske je svojim aktom, Klasa: 943-04/16-01/18, Urbroj: 514-04-02-02-17-33, od  6. ožujka 2017. godine uputilo Prijedlog Vladi Republike Hrvatske da u smislu članka 13. stavka 3. Zakona o izvlaštenju utvrdi da je izgradnja poslovne građevine ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu projekta Sportsko-rekreacijskog centra „Bijeli Vrh“  u.k.o. Vrhovine od interesa za Republiku Hrvatsku.

Vlada Republike Hrvatske je sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o izvlaštenju proslijedila predmet ovom Odboru kako bi isti dao svoje prethodno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske u konkretnom slučaju.

Članovi Odbora podržali su davanje pozitivnog prethodnog mišljenja za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske u ovom predmetu te su temeljem članka 13. stavak 3. Zakona o izvlaštenju jednoglasno odlučili dati

        POZITIVNO PRETHODNO MIŠLJENJE

o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju poslovne građevine ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu projekta Sportsko-rekreativnog centra „Bijeli Vrh  uk.o. Vrhovine

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor      

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 15. sjednici održanoj 12. lipnja 2017. godine, razmotrio je Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju ZIP LINE 1 žičare u sklopu projekta Sportsko-rekreativnog centra „Bijeli Vrh“ u.k.o. Vrhovine i k.o. Rudopolje koju je ovom Odboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. ožujka  2017. godine.

Odbor je o navedenom Prijedlogu odluke raspravljao na temelju nadležnosti utvrđene člankom 13. stavak 3. Zakona o izvlaštenju („Narodne novine“br. 74/14).

Odboru su dostavljene preslike dokumenata potrebne za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske i donošenje ocjene  da će se korištenjem nekretnine u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem nekretnine na dosadašnji način.

Predlagatelj  navodi da je  izgradnja  ZIP LINE 1 žičare  važan dio projekta Sportsko-rekreativnog centra „Bijeli vrh“, koji će doprinijeti ekonomskom i socijalnom razvoju Ličko-senjske županije putem proširenja, modernizacije i unaprjeđenja turističke ponude u Općini Vrhovine, a budući se 45% površine Nacionalnog parka Plitvička jezera nalazi na području Općine Vrhovine izgradnja projekta će doprinijeti i unaprjeđenju ponude samog turizma Plitvičkih jezera i produljenju boravka  gostiju i posjetitelja Nacionalnog parka.

Kao rezultat svih radnji provedenih u postupku ovoga izvlaštenja, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske je svojim aktom, Klasa: 943-04/17-01/18, Urbroj: 514-04-02-02-17-31, od  6. ožujka 2017. godine uputilo Prijedlog Vladi Republike Hrvatske da u smislu članka 13. stavka 3. Zakona o izvlaštenju utvrdi da je izgradnja ZIP LINE  1 žičare u sklopui  projekta Sportsko-rekreacijskog centra „Bijeli Vrh“  od interesa za Republiku Hrvatsku.

Vlada Republike Hrvatske je sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o izvlaštenju proslijedila predmet ovom Odboru kako bi isti dao svoje prethodno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske u konkretnom slučaju.

Članovi Odbora podržali su davanje pozitivnog prethodnog mišljenja za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske u ovom predmetu te su temeljem članka 13. stavak 3. Zakona o izvlaštenju jednoglasno odlučili dati

         POZITIVNO PRETHODNO MIŠLJENJE

o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju ZIP LINE  1 žičare u sklopu projekta Sportsko-rekreativnog cventra „Bijeli Vrh“ u.k.o. Vrhovine i k.o. Rudopolje.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor      

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 15. sjednici održanoj 12.  lipnja 2017. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. godine o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora,  dostavila  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4.  svibnja 2017. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Zakonu  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela. 
 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z A K O N A
O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 910/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 23. SRPNJA 2014. GODINE O ELEKTRONIČKOJ IDENTIFIKACIJI I USLUGAMA POVJERENJA ZA ELEKTRONIČKE TRANSAKCIJE NA UNUTARNJEM TRŽIŠTU I STAVLJANJU IZVAN SNAGE DIREKTIVE 1999/93/EZ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor   

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 9.  lipnja 2017. godine, razmotrio je Prijedlog za iskazivanje povjerenja gospodinu dr.sc. Tomislavu Ćoriću, za obavljanje dužnosti ministra zaštite okoliša i energetike, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od   lipnja 2017. godine.

Odbor  za gospodarstvo Hrvatskoga sabora navedeni Prijedlog raspravio je na temelju odredbe članka 75. i članka 119. stavak 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Nakon što je predsjednik Vlade Republike Hrvatske  obrazložio prijedlog  za iskazivanje povjerenja predloženom kandidatu, Odbor je proveo raspravu.

Odbor za gospodarstvo  odlučio je sa 7 glasova „za“ , 3 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“ poduprijeti donošenje Odluke za iskazivanje povjerenja dr.sc. Tomislavu Ćoriću  za obavljanje dužnosti ministra zaštite okoliša i energetike.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor
    

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 5. travnja 2017. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 116, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora,  dostavila  Vlada Republike Hrvatske, aktom od  31. ožujka 2017. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Zakonu  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja pojasnili su da je osnovni cilj donošenja ovoga zakona zaštita održivosti poslovanja trgovačkih društava od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku koja utječu na ukupnu gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost države. Sljedom navedenog, njime se ispunjavaju ustavna načela koja se odnose na uređeni pravni poredak i koja predstavljaju dio ukupnih mjera javnih politika Vlade Republike Hrvatske. Zakonom se propisuju pretpostavke za otvaranje postupka izvanredne uprave, sam postupak izvanredne uprave, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe, tijela koja ga provode, žalbeni postupak,nagodbu između dužnika i vjerovnika itd. Za primjenu ovoga zakona na određeno trgovačko društvo kumulativno  moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: a) da u kalendarskoj godini kaja predhodi u kojoj je otvoren postupak izvanredne uprave društvo odnosno njegova ovisna društva zapošljavaju više od 5.000 radnika b) da postojeće obveze dužnika i njegovih ovisnih društava iznose više od 7.500.000.000,00 kuna.

U raspravi koja je uslijedila izneseno je stajalište da je reakcija Vlade Republike Hrvatske zakašnjela te da se postavljanjem povjerenika, kako je to propisano ovim Zakonom, Vlada miješa u poslovanje privatne tvrtke i preuzima odgovornost za evenutalnu štetu. Također je istaknuto da nemogućnost pokretanja postupaka unutar roka od 15 mjeseci protiv Uprave nije dobro riješenje kao što nije dobro rješenje niti favoriziranje banaka, što ovaj Zakon omogućava. Ukazano je da je u proteklom periodu u Republici Hrvatskoj propalo malih i srednjih tvrtki sa više od 40 tisuća zaposlenih te da upravo takove tvrtke nisu, u svojstvu vjerovnika, dovoljno zaštićeni odredbama ovoga Zakona. Također je ukazano na činjenicu da su vjerovnici krenuli u naplatu svojih potraživanja preuzimanjem dionica a upozoreno je i na model aktiviranje mjenica koje se vraćaju svojim dužnicima. Izraženo je i stajalište da će u procesu restrukturiranja sve što nije bitno za osnovnu djelatnost biti ugašeno te da treba aktivirati sve mehanizme ublažavanja povećanja nezaposlenosti. Sugerirano je i donošenje Pravilnika kako bi se što brže i lakše mogli rješavati oni problemi koji nisu propisani odredbama ovoga Zakona.

U odgovoru na postavljena pitanja predstavnici predlagatelja pojasnili su da je tek nakon snižavanja rejtinga Agrokora Vlada dobila početna saznanja o stanju o tom koncernu te da je uočavanjem rizika poslovanja istog odmah započela sa donošenjem mjera. Pojašnjeno je i da se, kada se govori o povjereniku,  zapravo radi o predstečajnoj proceduri što znači da tim momentom prestaje redovito poslovanje. Srce ovoga Zakona je isplata vjerovnika koji imaju dospjele tražbine u prvom koraku. Ukazano je i na članak 49. i 50. Ustava Republike Hrvatske, koji predstavljaju ustavno pravni temelj za donošenje ovoga Zakona. Što se tiče mjenica pojašnjeno je da postoje dvije vrste mjenica  i to mjenice vezane za isporuku roba i usluga i one koje to nisu, uz napomenu da Vlada nema podataka o iznosima iz mjenica. Podatke o tome trebala bi imati Hrvatska narodna banka. Predstavnici predlagatelja pozvali su na  dogovor svih strana u slučaju Agrokora, kako bi se našlo najbolje rješenje i umanjila šteta.   

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa  7 glasova „za“ i   3 glasa „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O POSTUPKU IZVANREDNE UPRAVE U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA OD SISTEMSKOG ZNAČAJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 15. ožujka 2017.godine, razmotrio je Prijedlogu Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. godine o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EU,  P.Z.E. br. 100 , prvo čitanje P.Z. br. 45 , koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora,  dostavila  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. ožujka 2017. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Zakonu  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela. 
 
U uvodnom izlaganju  predstavnica predlagatelja izvjestila je da  je cilj Uredbe i provedbenog Zakona povećanje povjrenja u elektroničke transakcije. Navedeno će rezultirati povećanjem djelotvornosti javnih i privatnih onlein usluga, elektroničkog poslovanja i elektroničke trgovine u Europskoj uniji. Također, Uredba bi trebala doprinjeti jedinstvenom digitalnom tržištu uzajamnim priznavanjem elektroničkih identifikacija, elektroničkih potpisa, usluga elektroničke dostave te uvjeta za interoperabilne usluge e-uprave u Eurpskoj uniji. 
  
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

   Z A K L JU Č A K

Prihvaća se Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. godine o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EU, 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
          Darinko Kosor 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 15. ožujka 2017. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2017. godine. 

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju  predstavnica predlagatelja izvjestila je da se prenošenjem Direktive doprinosi ujednačavanju pravila u postupcima naknade štete zbog povrede prava tržišnog natjecanja.Cilj je postići ravnotežu između javne i privatne provedbe prava tržišnog natjecanja i ujednačiti materijalna i procesna pravila ostvarivanja prava na naknadu štete. Zakon će osigurati da oštećenici kojima je šteta nastala povredom Europskog ili nacionalng prava tržišnog natjecanja dobiju punu kompenzaciju  povrede koju su pretrpjeli. Time će se postići da javno pravnu provedbu zaštite tržišnog natjecanja (utvrđivanje i sankcioniranje povrede) slijedi privatno pravna provedba (naknade štete nastale tom povredom).

U raspravi koja je uslijedila ukazano je na važnost transparentnog određivanja izvođača prilikom izvođenja radova kao i na važnost ugradnje zaštitnih elemenata u Zakon temeljem kojih poduzetnici moraju imati  zagarantiranu pravnu sigurnost u zaštiti svojih prava  a koja uključuje i mogućnost ovrhe tvrtki iz država Europske unije.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

   Z A K L J U Č AK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
                Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 8. sjednici održanoj 16. veljače 2017. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače 2017. godine. 

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim zakonom uređuje novi model tržišta  plina i to na način da nakon provedenog javnog natječaja Vlada Republike Hrvatske na određeno vrijeme odredi opskrbljivača na veleprodajnom tržištu. Zakonom je također uvedena obveza Vlade Republike Hrvatske da osigura stabilnost opskrbe plinom kućanstava kao i da odredi maksimalnu cijenu plina za kupce  iz kategorije kućanstava. Također se ukida obveza proizvođača plina da cjelokupnu proizvedenu količinu prirodnog plina prvenstveno ponudi opskrbljivačima na teritoriju Republike Hrvatske.
U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje zašto su smanjeni kapaciteti skladišta plina sa 70% na 60%, da li će maksimalna cijena za distributere, a koju će određivati Vlada Republike Hrvatske biti tržišna ili će se određivat po nekim drugim kriterijima a izneseno je i  stajalište da se hitni postupak prilikom donošenja ovog Zakona primjenjuje zato što se kasni sa njegovim donošenjem. U odgovoru na postavljena pitanja predstavnik predlagatelja pojasnio je da će se kapaciteti određivati na dnevnoj bazi a ne kako se do sada radilo, na mjesečnoj bazi uz konstataciju da je popunjenost skladišnih kapaciteta od 60% dovoljna. Što se tiče određivanja maksimalne cijene plina za javnu uslugu ista će biti određena i obrazložena Uredbom Vlade Republike Hrvatske uzimajući u obzir važeću cijenu plina.

Svi sudionici u raspravi podržali su donošenje ovog Zakona ali i ukazali na mogući problem postojećeg uskladištenja u smislu upitnosti njegove fleksibilnosti za postizanjem uravnoteženja sustava uskladištenja na dnevnoj bazi. U smislu navedenog u raspravi je ponovno naglašena nužnost izgradnje  novog skladišta koje bi trebalo riješiti navedeni problem.  Ovim Zakonom stvaraju se pretpostavke za izgradnju LNG terminala, čime će se izbjeći troškovi transporta koji su ključni u određivanju cijene plina. Također je ocijenjeno pozitivnim što se ovim Zakonom razdvaja računovodstveno praćenje distribucije i opskrbe. Uz konstataciju da pada količina plina koja se troši u Republici Hrvatskoj ukazano je na nužnost konsolidiranja lokalnih opskrbljivača što je prvenstveno zadatak HERE. Konstatirano je da Republika Hrvatska pokriva dvije trećine svoga tržišta u proizvodnji plina te je u kontekstu navedenog postavljeno  pitanje njegove cijene u odnosu na ostale zemlje, konkretno Mađarsku a izneseno je i stajalište da bi se izradnjom novih proizvodnih kapaciteta povećala potrošnja plina. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da sve zemlje Europske Unije imaju određenu dozu regulacije cijena plina te da će LNG terminal, koji je strateški proizvod, stvoriti uvjete za veću konkurenciju u Republici Hrvatskoj, što će smanjiti cijenu plina. U raspravi je također konstatirano da su zbog pada proizvodnje plina nužna nova istraživanja te da bez obzira na različita stajališta o tome u Republici Hrvatskoj ima dovoljno plina i za industriju i  za kućanstva.  

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 8 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

   ZAKONA
    O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU PLINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 7. sjednici održanoj 25.  siječnja 2017. godine, razmotrio je Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2015. godini koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. siječnja 2017. godine. 

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da je u Republici Hrvatskoj u 2015 god. poslovalo 13 ( do 9. svibnja 2015), odnosno nakon navedenog razdoblja 12 slobodnih zona i to 9 na kopnenom području a 4 na lučkom. Slobodna zone su u izvještajnom razdoblju ostvarile 5,57 milijardi kuna prihoda uz gubitak u poslovanju od 109,9 milijuna kuna. Ukupan izvoz iz slobodnih zona na tržište Europske unije iznosio je u 2015 god. 3,81 milijardi kuna, što je 5% manje nego u 2014 god. Ukupna naknada za koncesiju u 2015 god. iznosila je 798.135,40 kuna, što je za 5% više nego u predhodnoj godini.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje slijedećeg

   ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2015. godini.
  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj  9. prosinca 2016. godine, razmotrio je  Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. stavak 2 Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja pojasnila je da se ovim Zakonom uređuje prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, ovlasti Vlade Republike Hrvatske za zaduživanje i izdavanje obveznica kao i davanje jamstava, upravljanje državnom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu itd.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“  i 1 glasom „protiv“  odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

 
        Z A K O N A

O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU   

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

      PREDSJEDNIK ODBORA 
        Darinko Kosor      

 Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 62, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora,  dostavila  Vlada Republike Hrvatske, aktom od  8.  prosinca 2016. godine. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Zakonu  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da će uvođenje procjene učinaka propisa (MSP) kroz duži period primjene rezultirati pozitivnim gospodarskim učinkom na rast proizvodnje i zaposlenosti, sve kao rezultat smanjenja regulatornih prepreka. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

     Z A K O NA
 O DOPUNI ZAKONA O POTICANJU RAZVOJA MALOG  GOSPODARSTVA 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

      PREDSJEDNIK ODBORA 
             Darinko Kosor   

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine, razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2017.   godinu  i projekcije za 2018. i 2019. godinu  kao i  prijedloge  financijskih planova za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu:  Hrvatskih voda,   Hrvatskih cesta,  Centra za restrukturiranje i prodaju,  Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i  Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8.  prosinca 2016. godine. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. stavak 2 Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
 
U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da se zbog oporavka ekonomske aktivnosti započete tijekom 2015. godine te nastavljene i ubrzane 2016. godine, u srednjoročnom razdoblju očekuje nastavak pozitivnih ekonomskih kretanja sa predviđenim rastom BDP-a u 2017. i 2018. godini od 3,2% koji bi u 2019. godini trebao ubrzati na 3,3%.
Gospodarski rast će se kroz čitavo projekcijsko razdoblje temeljiti isključivo na doprinosu domaće potražnje u okviru koje će zbog rasta realnog raspoloživog dohotka potrošnja kućanstva biti njen glavni pokretač  a pri čemu će značajan utjecaj imati sveobuhvatna porezna reforma čiji se multiplikativni učinak procjenjuje na 0,5% BDP-a.

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2017. godini planirani su u iznosu od 121, 6 milijardi kuna, u 2018. 127,3 milijarde kuna a zbog postupnog jačanja oporavka gospodarske aktivnosti i povećane apsorbicije EU fondova u 2019. planiraju se u iznosu od 132,3 milijarde kuna.. U strukturi ukupnih prihoda najveći dio odnosi se na porezne prihode koji su u 2017. godini projicirani u iznosu od 72,8 milijardi kuna, u 2018. 74,9 milijardi kuna a u 2019. u iznosu od 77,7 milijardi kuna. Uz porezne prihode najveća stavka su doprinosi koji su u 2017. planirani u iznosu od 23,1 milijardu kuna, u 2018.  23,9 milijardi kuna a u 2019. 24,8 milijardi kuna. Prihodi od pomoći planirani su u 2017. u iznosu od 11,2 milijarde kuna, u 2018. 13,6 milijardi kuna a u 2019. 15,1 milijardu kuna.

 Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u 2017. u iznosu od 128,4 milijarde kuna, što je 5,48% ili 6,7 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2016 godinu. U 2018. ukupni rashodi planirani su u iznosu od 130,0 milijardi kuna a u 2019. u iznosu od 136,2 milijarde kuna. Ovakovo povećanje rashoda državnog proračuna rezultat je kompenzacija jedinicama lokalne i regionalne samouprave, zbog porezne reforme, i to u iznosu 1,3 milijardu kuna, rastu sredstava za mirovine u iznosu od 700 milijuna kuna, većim rashodima za zaposlene u iznosu od 400 milijuna kuna, povećanju rashoda za sudske tužbe u iznosu  od 388 milijuna kuna, izradi Strategije nacionalne sigurnosti u iznosu od 348 milijuna kuna, povećanju kamatnih troškova u iznosu od 265 milijuna kuna, ulaganja u demografske mjere u iznosu od 158 milijuna kuna, primjeni novog Zakona o hrvatskim braniteljima u iznosu od 150 milijuna kuna itd. U strukturi ukupnih rashoda najveći dio odnosi se na naknade građanima i kućanstvima i to u 2017.u iznosu od 46,1 milijardu kuna, u 2018. u iznosu od 47,6 milijardi kuna  a u 2019. u iznosu od 48,4 milijardi kuna. Rashodi za zaposlene, koji čine drugu po veličini skupinu rashoda proračuna planirani su u 2017. u iznosu od 26,4 milijardi kuna, u 2018. u iznosu od 26,8 milijardi kuna,a u 2019. u iznosu od 27,1 milijardu kuna. Materijalni rashodi su u 2017. planirani u iznosu od 12,3 milijardi kuna a u 2018.i 2019. u iznosu od 12,5 milijardi kuna.  

 Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 121,6 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 128,4 milijarde kuna, planirani manjak državnog proračuna u 2017. iznosit će  6,8 milijardi kuna odnosno 1,9% BDP-a. U 2018. manjak državnog proračuna projiciran je na razini od 5,7 milijardi kuna ili 1,5 BDP-a a u 2019. 3,9 milijardi kuna ili 1% BDP-a.

 Prihodi poslovanja izvanproračunskih korisnika u 2017. planirani su u iznosu 30,4 milijarde kuna a rashodi u iznosu 29,5 milijardi kuna, čime će se ostvariti višak od 948,9 milijuna kuna. Za 2018. projiciran je višak u iznosu od 1,2 milijarde kuna a za 2019.  višak u iznosu 710 milijuna kuna. Najveći dio prihoda odnosi se na doprinose za zdravstveno osiguranje i prihode od pomoći. Najveći dio rashoda odnosi se na naknade građanima i kućanstvima i druge naknade te materijalne rashode. Sredstva za Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u 2017. planirana su u iznosu od 2 milijarde 207 milijuna kuna i veća su za 5,8 % od plana za 2016. dok se u 2018. povećavaju za daljnjih 4,1% a u 2019. za još 1%.   

U raspravi koja je uslijedila pojašnjeno je da se priprema studija izvodljivosti za završetak ceste  Zagreb-Bjelovar i to od Farkaševca do Bjelovara kao i ceste Križevci-Koprivnica. Namjera Republike Hrvatske da se navedeni prometni pravci financiraju iz EU fondova a ako to neće biti moguće putem kredita Svjetske banke. U raspravi je također pohvaljena stavka vezana za Agenciju za investiticije i konkurentnost a ukazano je i na problematiku Imunloškog zavoda te zatraženo donošenje trajnog rješenja o istom.   
  
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa  7 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“  odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

    DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2018. I 2019. GODINU

te sljedećih prijedloga financijskih planova za 2017. i projekcije za 2018. i 2019. godinu

-Hrvatskih voda,
-Hrvatskih cesta,
-Centra za restukturiranje i prodaju,
-Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
-Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
-Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Darinko Kosor   

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 8.  prosinca 2016. godine, razmotrio je  Konačni prijedlog zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 45 , koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora,  dostavila  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1.  prosinca 2016. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Zakonu  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela. 
 
U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom u pravni sustav Republike Hrvatske implementira Direktiva i uređuje provedba Uredbe vezane za rješavanje potrošačkih sporova. Njime se omogućuje online rješavanje potrošačkih sporova putem interaktivne web stranice, bez potrebe za osobnim dolaskom, osobnim dostavljanjem dokumenata ili dostavljanjem putem pošte. Zakonom se također propisuje osnivanje i sastav tijela kao i postupak rješavanja potrošačkih sporova.
   
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

     Z A K O NA
                         O ALTERNATIVNOM RJEŠAVANJU POTROŠAČKIH SPOROVA 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

      PREDSJEDNIK ODBORA 
             Darinko Kosor      

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 4. sjednici održanoj 29. studenoga 2016. razmotrio je Prijedlog zakona o javnoj nabavi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24.  studenoga 2016. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom  Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnica  predlagatelja  izvjestila je da je osnovni cilj donošenja ovoga zakona fleksibilniji i jednostavniji postupak javne nabave uz smanjenje troškova poduzetnika. Njime se propisivanje postupaka javnih nabava u Republici Hrvatskoj usklađuje sa novim smjernicama EU te stvaraju pretpostavke za provedbu investicijskih projekata koji se financiraju novcem iz fondova EU. Ekonomski najpovoljnija ponuda ubuduće će biti jedini kriterij pri odabiru ponude u javnoj nabavi a kako bi se spriječile moguće zlouporabe ograničava se mogućnost da naručitelji i ponuditelji rade izmjene ugovara uzastopnim aneksima. Sada je mogućnost povečanja prvotno ugovorene cijene ograničena na 30%. Među novinama u novom sustavu javnih nabava je standardizacija dokumentacije, koja bi trebala omogučiti jednoobraznost u praksi pa se zato uvodi Europska jedinstvena dokumentacija (EPSD). Dio je to mehanizma zaštite u postupcima javne nabave, koji obuhvaća i obvezu naručitelja da donese i objavi planove nabave za sve vrijednosti iznad 20.000 kuna. Novina je i uvođenje  instituta javnog savjetovanja u trajanju od 5 dana, kada će sve zainteresirane strane moći izvršiti uvid u dokumentaciju i na taj način utjecati na spriječavanje preferiranja jednog naručitelja, što će također direktno utjecati na smanjenje broja žalbi. Kako bi se smanjili troškovi u postupku javne nabave,  propisana visina jamstva je ovim Zakonom smanjena od 5% na 3%  vrijednosti javne nabave, smanjena je naknada za žalbu, ukinuta upravna pristojba od 70 kuna itd.

Koliko je javna nabava važan dio hrvatskoga gospodarstva pokazuje podatak da je vrijednost  javnih nabava u prošloj godini iznosila 40,6 milijardi kuna, što čini 12,14% BDP-a, odnosno cca 30% državnog proračuna  dok je broj sklopljenih ugovora u 2015. godini iznosio 15.485.

Svi sudionici u raspravi izrazili su pozitivno stajalište o ovom Zakonu u cijelini. Pohvalili su uvođenje kriterija najpovoljnije ekonomske ponude, uvođenje instituta javnog savjetovanja te smanjenje jamstva od 5% na 3%. Izneseno je stajalište da svi oni koji imaju pravo na žalbu mogu tražiti izmjene dokumentacije prije podnošenja žalbe a zatražena je i izrada sektorskih smjernica prilikom koje treba koristiti usluge Hrvatske gospodarske komore kao i strukovnih komora.

U odgovoru na postavljena pitanja predstavnica predlagatelja izrazila je stajalište da ovaj Zakon ima potencijal za stvaranje ušteda i osiguranje kvalitetnije javne nabave. Govoreći o pitanju usluge brokera u osiguranju pojašnjeno je da je Zakonom o osiguranju propisano da trošak brokera snosi kupac a ne javni naručitelj kao i da je nemoguće unaprijed identificirati vrijednost javne nabave. Što se tiče uvođenja nove - sektorske inspekcije koja bi kontrolirala izvršenje ugovora o javnoj nabavi, konstatirano je da bi ona bila dodatni trošak a ukazano je i na činjenicu da postoji niz drugih institucija koje kontroliraju postupak javne nabave. Ovim Zakonom također je propisano  da se ukupna vrijednost ugovora u javnoj nabavi može svim aneksima povećati najviše 30% od početno ugovorene vrijednosti.  

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

       Z A K O N A   
      
       O    J A V N O J   N A B A V I

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,   predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 23. studenoga 2016. godine, razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016.godin s pripadajućim  privicima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora,  dostavila  Vlada Republike Hrvatske, aktom od  17. studenoga 2016. godine.

Odbor je o navedenom Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna raspravljao na temelju članka 179. stavak 2 u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da su povoljna makroekonomska kretanja u dosadašnjem dijelu godine rezultirala međugodišnjim rastom BDP-a  od 2,7% u prvom polugodištu 2016. godine. Najveći pozitivan doprinos ovakvom rastu BDP-a rezultat je  povećanja izvoza roba iz usluga (5,4%) potrošnje kućanstva (3,1%), bruto investicije u fiksni kapital (5,4%) i državne potrošnje (1,5%). Najveći negativni doprinos promjeni BDP-a vezan je za uvoz roba iz usluga koji je u prvom polugodištu 2016. povećan za 6,7%. U skladu s opisanim kretanjem BDP-a u 2016. godini očekuje se gospodarski rast od 2,6%.

Prihodi Državnog proračuna u 2016. godini  bilježe rast za 1,5 milijardi kuna i 
planirani su  u iznosu  116,4 milijarde kuna. U strukturi prihoda najveći dio odnosi se na
prihode od poreza  71 milijardu kuna, doprinosa 20,3 milijarde kuna i pomoći 8,4 milijarde kuna, pri čemu valja istaknuti da se 95% ovih prihoda odnosi na prihode i pomoći institucija i tijela EU.

Rashodi Državnog proračuna u 2016. godini smanjuju se  za 0,7 milijardi kuna tako da sa 122,4 milijarde kuna  padaju na 121,7 milijardu kuna. Kada govorimo o rashodima potrebno je istaknuti da su  zakonske izmjene ustrojstva i djelokruga postojećih ministarstava i drugih tijela državne uprave jedan od razloga za ove izmjene i dopune Državnog proračuna. Najveće uštede u rashodima Državnog proračuna ostvarene su na kategorijama financijskih rashoda (kamata), naknada građanima i kučanstvima, pomoći i kapitalnim rashodima. Gladajući po stavkama najveći dio rashoda odnosi se na naknade građanima i kučanstvima 45,2 milijarde kuna, rashodi za zaposlene 25,7 milijardi kuna,  pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 13,4 milijarde kuna i subvencije 6,1 milijardu kuna.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 116,4 milijardu kuna i ukupno planiranih rashoda u iznosu od 121,7 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2016. godinu planiran je u iznosu od 5,3 milijarde kuna odnosno 1,6% BDP-a , što predstavlja smanjenje od 2,1 milijardu kuna u odnosu na predhodnu godinu.

Novim planom za 2016. godinu planirani prihodi izvanproračunskih korisnika iznose 29,9 milijardi kuna što je povećanje od 70,9 milijuna kuna. Najznačajniji izvor prihoda izvanproračunskih korisnika predstavljaju doprinosi za zdravstveno osiguranje 18,2 milijarde kuna,  pomoći 5,5 milijardi kuna i prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi 5,1 milijardu kuna. U skladu s navedenim, izvanproračunski korisnici ostvarit će manjak od 0,3% BDP-a dok će očekivani višak prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iznosti 0,2% BDP-a.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta bilježi planirani rast u 2016. godini od 12,7 %, izraženo u brojkama 235.377,422 milijuna kuna dok Ministarstvo poduzetništva i obrta bilježi smanjenje  od 53,3%  izraženo u brojkama 575.189,214 milijuna kuna. 

U raspravi koja je uslijedila izraženo je stajalište da bi spor INA- MOL, umjesto na poziciji Ministarstva gospodarstva poduzetništva i obrta trebao biti na poziciji Državnog odvjetništva, kao i ostali arbitražni sporovi. Odgovarajući na pitanje iz čega se sastoji povećanje prihoda od 1,2 milijarde kuna a koje se odnose na porez na dobit, predstavnica predlagatelja pojasnila je da se tu radi o prihodima od imovine ( financijske, nefinancijske i prihodi od kamata). Iznesen je podatak da je dobit trgovačkih društava  u 2016. godini 942 milijuna kuna dok je u 2016. godini ta dobit iznosila 268 milijuna kuna. Također je iznesen podatak da su prihodi Hrvatske narodne banke  u 2016. godini 483 milijuna kuna. Što se tiče trošarina, čiji su prihodi u ovoj godini 725 milijuna kuna, najveći porast u strukturi navedenog prihoda odnosi se na duhanske proizvode i energente. U raspravi je također pojašnjen rad Fonda za zaštitu okoliša u 2015. godini. Svi sudionici u raspravi podržali su zahtjev da Porezna uprava dostavi članovima Odbora analitiku poslovanja trgovačkih društava po kategorijama mali, veliki i srednji poduzetnik i to za  2015. i 2016. godinu.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

   IZMJENA I DOPUNA
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU

te slijedećih odluka:

- 
- Odluke o izmjenama i dopunama Financijskog plana Hrvatskih voda za 2016. godinu,
- Odluke o izmjenama i dopunama Financijskog plana Centra za restrukturiranja i  prodaju,
- Odluke o izmjenama i dopunama Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- Odluke o izmjenama i dopuna Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
- Odluke o izmjenama i dopunama Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
 
  
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj  23 . studenoga 2016. godine, razmotrio je  Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora,  dostavila  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17.  studenoga 2016. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. stavak 2 Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
 
U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da se zbog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016.godinu, ovim  zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, visina zaduženja za izvanproračunske korisnike , iznos proračunske i jamstvene zalihe te iznos sredstava pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
  
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

 
Z A K O N A

O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU   

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 14. studenoga 2016. godine, razmotrio je Prijedlog za iskazivanje povjerenja dr.sc. Martini Dalić potpredsjednici Vlade Republike Hrvatske i za obavljanje dužnosti ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta i dr.sc. Goranu Mariću, za obavljanje dužnosti ministra državne imovine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2016. godine.

Odbor  za gospodarstvo Hrvatskoga sabora navedeni Prijedlog raspravio je na temelju odredbe članka 75. i članka 119. stavak 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je objedinio raspravu o predloženim kandidatima.

Nakon što je predsjednik Vlade Republike Hrvatske obrazložio prijedlog za iskazivanje povjerenja predloženim kandidatima, Odbor je proveo raspravu. Odbor je proveo odvojeno glasovanje o predloženim kandidatima.

Odbor za gospodarstvo odlučio je sa 7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“  poduprijeti donošenje Odluke za iskazivanje povjerenja dr.sc. Martini Dalić potpredsjednici Vlade Republike Hrvatske i za obavljanje dužnosti ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Odbor za gospodarstvo odlučio je sa 7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ poduprijeti donošenje Odluke za iskazivanje povjerenja dr.sc. Goranu Mariću  za obavljanje dužnosti ministra državne imovine.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 1. sjednici održanoj 4. studenoga 2016.godine, razmotrio je Godišnje izvješće Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odedbi članka 15. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva  dostavila Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, aktom od  21. srpnja 2016. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja pojasnio je  da su osnovne zadaće Agencije izdavanje jamstava, mikrokreditiranje, poticanje investicija, bespovratne potpore, podrška razvoju i jačanju kapaciteta krajnjih korisnika te kontrola namjenskog korištenja sredstava. Vezano za jamstva istaknuto je da je Agencija u 2015 godini zaprimila 540 zahtjeva za jamstvom od kojih se 293  odnosi na jamstveni program Rastimo zajedno, 185 na Program EU početnik a 62 na program Poljoprivrednici.U 2015. godini je Agencija odobrila 382 jamstva u iznosu od 364.635 tisuća kuna što je rezultiralo iniciranjem 677.058 tisuća kuna novh kredita. Najviše jamstava (22,16%) izdano je u gradu Zagrebu, u Istarskoj županiji 10,23%, te u Splitsko-dalmatinskoj 8,52%. Agencija je u izvještajnom razdoblju odobrila 34 mikrokredita u prosječnom iznosu od 108 tisuća kuna, koji se razvrstani prema djelatnostima odnose na uslužne djelatnosti 71%, proizvodnju 26% i građevinski sektor 3%. U okviru poticanja ulaganja u vlasnički kapital odobrene su 23 potpore ukupne vrijednosti 3.956.500,00 kuna a dodatnih 3.956.500,00 kuna uloženo je u vlasnički kapital primatelja potpore od strane privatnih ulagača. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da je program mjera poticanja konkuretnosti poduzetništva i obrta u razdoblju 2011.- 2015. godine definiran kroz tri glavna područja: gospodarski oporavak i razvoj poduzetništva, tehnološki razvoj i jačanje konkurentnosti te regionalni razvoj i korištenje fondova EU.  

U raspravi koja je uslijedila ukazano je na činjenicu da su neki materijalni troškovi porasli i za 500% a data je i sugestija Upravi da se troškovi Agencije vrate na one koji su bili u 2014. godini. 
  
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje slijedećeg

Z A K  LJ U Č  K  A

Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) za 2015. godinu.

  
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 1. sjednici održanoj 4. studenoga 2016. godine, razmotrio je Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2015. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 34. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja aktom od 9. svibnja 2016. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da je Agencija u području zaštite tržišnog natjecanja u 2015. riješila 667 predmeta, što je 5,2 posto više u odnosu na predhodno izvještajno razdoblje. Temeljem rješenja o utvrđenim povredama propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, Agencija je u 2015. izrekla ukupno 17.510.500,00 kuna upravno kaznenih mjera od čega je  uplaćeno u Državni proračun 40.056.54 kuna, dok je od 27. siječnja do 3. veljače 2016. uplačeno dodatnih 6.989.000,00 kuna. Agencija je u 2015. u okviru promicanja kulture tržišnog natjecanja, dala mišljenje na 51 zakon i prijedlog zakona, procjenu učinaka propisa te obradila 120 podnesaka poduzetnika. Istaknut je i angažman Agencije na suradnji s Europskom komisijom i konvergenciji propisa o zaštiti tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu kao i početak primjene instituta pokajničkog programa. Iznesen je i podatak da su planirana sredstva Agencije za 2015. iznosila 11,7 milijuma kuna, a izvršenja rashoda 11 milijuna kuna, odnosno 93,57 posto. Agenciju je Ministarstvo gospodarstva ovlastilo na osnivanje radne skupine za izradu propisa kojim će se urediti pitanje naknade štete zbog povrede prava tržišnog natjecanja.

U raspravi koja je uslijedila izneseno je stajalište da rast gospodarstva ne smije biti na štetu javnog interesa kao i da treba nužno donijeti zakon kojim će se spriječit nepoštena trgovačka praksa.

 
Nakon uvodnog izlaganja Predsjednika Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja   Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje slijedećeg

   Z A K  LJ U Č  K  A

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2015. godinu.

  
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 1. sjednici održanoj  4.  studenoga 2016. godine, razmotrio je Godišnje izvješće o radu  Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 18. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, dostavila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, aktom od  30. lipnja 2016. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja je govoreći o pokazateljima rada Državne komisije pojasnio da je u 2015. godini Komisija zaprimila 1137 žalbi od čega se 1112 odnosi na javnu nabavu a 25 na koncesije. Najveći broj žalbi izjavljen je u fazi odluke o odabiru i objavi dokumentacije za nadmetanje (91,29%). Po vrstama odluke najveći broj – 370 što čini 37,49%  su odluke o usvajanju žalbi, 281 žalba (28,47%) odnosi se na odluke kojima se žalba odbacuje dok se 229 odluka (23,20%) odnosi na odluke kojima se žalba odbija. U 2015. godini zaprimljena su i 34 prijedloga za određivanje privremene mjere a 29 zahtjeva odnose se na odobrenja nastavka postupka odnosno sklapanja ugovora o javnoj nabavi. Pojašnjeno je da je prosječno vrijeme od zaprimanja žalbe do objave odluke 38 dana dok je prosječno vrijeme od datuma kompletiranja žalbenog predmeta do donošenja odluke 18 dana. Komparativni prikaz sa zemljama članicama EU pokazuje da je Republika Hrvatska po trajanju postupka pravne zaštite u samome vrhu. Protiv odluka Državne komisije pokrenuto je 98 upravnih sporova. Sa osnova naknade za pokretanje žalbenog postupka  u 2015. godini je u Državni proračun uplaćeno 21.413.698,88 kuna.

U raspravi koja je uslijedila istaknuta je važanost edukacije i transparetnosti u javnoj nabavi. Ukazano je i na lošu percepciju javne nabave u zdravstvu kao i na potrebu visoke stručnosti koju moraju imati državni službenici koji rade u javnoj nabavi. Predstavnica predlagatelja pojasnila je da je u izradi novi Zakon o javnoj nabavi koji uvažava pravnu stečevinu Europske unije kao i iskustva iz prakse koja su prenesena kako Državnoj komisiji tako i resornom ministarstvu.    
   
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje slijedećeg

   Z A K  LJ U Č  K  A

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2015. godinu

  
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 1. sjednici održanoj  4. studenoga 2016. godine, razmotrio je Godišnje izvješće o radu  Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2015. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije  za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odedbi članka 33. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, dostavila Hrvatska energetska regulatorna agencija , aktom od  11. srpnja 2016. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnica  predlagatelja izvjestila je da ovo izvješće analizira hrvatski energetski sektor, odnosno sektor električne energije, prirodnog plina, nafte, naftnih derivata i biogoriva te sektor toplinske energije. Poješnjeno je da je HERA postala članom europskih regulatornih asocijacija, što je rezultiralo uvođenjem obvezujućih provedbenih propisa zajedničkog energetskog tržišta, regionalnu suradnju, izvještavanje itd. Osnovna karakteristika hrvatskog tržišta  energije je daljnje otvaranje tržišta prirodnog plinana veleprodajnoj razini kao i tržišta elektrićne energije. Obnovljivi izvori električne energije istovremeno bilježe kontinuirani rast što dovodi do potrebe odgovarajućeg koncipiranja sustava poticanja.
Govoreči o proračunu HERE za 2015. godinu istaknuto je da su prihodi iznosili 26.512.600 kuna te su za 1,57%  manji od prihoda u 2014. godini dok su rashodi 21.548.408 kuna i za 1,14%  su manji od rashoda u 2014. godini. U strukturi prihoda najznačajniji su prihodi od naknada za obavljanje energetske djelatnosti i čine 94,63% ukupnih prihoda, dok se rashodi u največem dijelu ( 66,27% )odnose  na rashode za radnike.

U raspravi koja je uslijedila pojašnjeno je da je HERA donijela odluku o razdvojenom računovodstvu reguliranih od tržišnih djelatnosti.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje slijedećeg

   Z A K  LJ U Č  K  A

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2015. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2015. godinu.  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor