Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 23. studenoga 2016. godine, razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016.godin s pripadajućim privicima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2016. godine.
Odbor je o navedenom Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna raspravljao na temelju članka 179. stavak 2 u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da su povoljna makroekonomska kretanja u dosadašnjem dijelu godine rezultirala međugodišnjim rastom BDP-a od 2,7% u prvom polugodištu 2016. godine. Najveći pozitivan doprinos ovakvom rastu BDP-a rezultat je povećanja izvoza roba iz usluga (5,4%) potrošnje kućanstva (3,1%), bruto investicije u fiksni kapital (5,4%) i državne potrošnje (1,5%). Najveći negativni doprinos promjeni BDP-a vezan je za uvoz roba iz usluga koji je u prvom polugodištu 2016. povećan za 6,7%. U skladu s opisanim kretanjem BDP-a u 2016. godini očekuje se gospodarski rast od 2,6%.
Prihodi Državnog proračuna u 2016. godini bilježe rast za 1,5 milijardi kuna i
planirani su u iznosu 116,4 milijarde kuna. U strukturi prihoda najveći dio odnosi se na
prihode od poreza 71 milijardu kuna, doprinosa 20,3 milijarde kuna i pomoći 8,4 milijarde kuna, pri čemu valja istaknuti da se 95% ovih prihoda odnosi na prihode i pomoći institucija i tijela EU.
Rashodi Državnog proračuna u 2016. godini smanjuju se za 0,7 milijardi kuna tako da sa 122,4 milijarde kuna padaju na 121,7 milijardu kuna. Kada govorimo o rashodima potrebno je istaknuti da su zakonske izmjene ustrojstva i djelokruga postojećih ministarstava i drugih tijela državne uprave jedan od razloga za ove izmjene i dopune Državnog proračuna. Najveće uštede u rashodima Državnog proračuna ostvarene su na kategorijama financijskih rashoda (kamata), naknada građanima i kučanstvima, pomoći i kapitalnim rashodima. Gladajući po stavkama najveći dio rashoda odnosi se na naknade građanima i kučanstvima 45,2 milijarde kuna, rashodi za zaposlene 25,7 milijardi kuna, pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 13,4 milijarde kuna i subvencije 6,1 milijardu kuna.
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 116,4 milijardu kuna i ukupno planiranih rashoda u iznosu od 121,7 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2016. godinu planiran je u iznosu od 5,3 milijarde kuna odnosno 1,6% BDP-a , što predstavlja smanjenje od 2,1 milijardu kuna u odnosu na predhodnu godinu.
Novim planom za 2016. godinu planirani prihodi izvanproračunskih korisnika iznose 29,9 milijardi kuna što je povećanje od 70,9 milijuna kuna. Najznačajniji izvor prihoda izvanproračunskih korisnika predstavljaju doprinosi za zdravstveno osiguranje 18,2 milijarde kuna, pomoći 5,5 milijardi kuna i prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi 5,1 milijardu kuna. U skladu s navedenim, izvanproračunski korisnici ostvarit će manjak od 0,3% BDP-a dok će očekivani višak prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iznosti 0,2% BDP-a.
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta bilježi planirani rast u 2016. godini od 12,7 %, izraženo u brojkama 235.377,422 milijuna kuna dok Ministarstvo poduzetništva i obrta bilježi smanjenje od 53,3% izraženo u brojkama 575.189,214 milijuna kuna.
U raspravi koja je uslijedila izraženo je stajalište da bi spor INA- MOL, umjesto na poziciji Ministarstva gospodarstva poduzetništva i obrta trebao biti na poziciji Državnog odvjetništva, kao i ostali arbitražni sporovi. Odgovarajući na pitanje iz čega se sastoji povećanje prihoda od 1,2 milijarde kuna a koje se odnose na porez na dobit, predstavnica predlagatelja pojasnila je da se tu radi o prihodima od imovine ( financijske, nefinancijske i prihodi od kamata). Iznesen je podatak da je dobit trgovačkih društava u 2016. godini 942 milijuna kuna dok je u 2016. godini ta dobit iznosila 268 milijuna kuna. Također je iznesen podatak da su prihodi Hrvatske narodne banke u 2016. godini 483 milijuna kuna. Što se tiče trošarina, čiji su prihodi u ovoj godini 725 milijuna kuna, najveći porast u strukturi navedenog prihoda odnosi se na duhanske proizvode i energente. U raspravi je također pojašnjen rad Fonda za zaštitu okoliša u 2015. godini. Svi sudionici u raspravi podržali su zahtjev da Porezna uprava dostavi članovima Odbora analitiku poslovanja trgovačkih društava po kategorijama mali, veliki i srednji poduzetnik i to za 2015. i 2016. godinu.
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje
IZMJENA I DOPUNA
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU
te slijedećih odluka:
-
- Odluke o izmjenama i dopunama Financijskog plana Hrvatskih voda za 2016. godinu,
- Odluke o izmjenama i dopunama Financijskog plana Centra za restrukturiranja i prodaju,
- Odluke o izmjenama i dopunama Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- Odluke o izmjenama i dopuna Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
- Odluke o izmjenama i dopunama Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor