Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 42. sjednici održanoj 4. prosinca 2018. godine, na temelju članka 196 Poslovnika Hrvatskoga sabora na Konačni prijedlog zakona o Državnom inspektoratu predlaže sljedeći
A M A N D M A N
Odredbe članka 58. stavka 2.,3. i 4. Konačnog prijedloga Zakona o državnom inspektoratu, mijenjaju se i glase:
„(2) Zaprimljene predstavke u kojima su navedeni podaci o prijavitelju (ime i prezime te adresa stanovanja) a kojima se ukazuje na postupanja protivna propisima mogu se koristiti kao povod za obavljanje inspekcijskog nadzora.
(3) Ako inspektor povodom zaprimljene predstavke obavi inspekcijski nadzor, podnositelja će u pisanom obliku obavijestiti o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama.
(4) Ako prema sadržaju zaprimljene poredstavke inspektor nije ovlašten obavljati inspekcijski nadzor, o tome će pisano obavijestiti podnositelja predstavke“
OBRAZLOŽENJE
Iz odredbe članka 58. Konačnog prijedloga Zakona proizlazi da anonimne predstavke imaju jednaku vrijednost za obavljanje inspekcijskog nadzora kao i one dostavljenje od poznatog podnositelja.
Međutim, problem u praksi predstavljaju anonimne predstavke / prijave s elementarnim nedostacima, odnosno bez podataka o stranci koja ih podnosi i kao takve se manifestiraju u javnosti kao oruđe zadovoljavanja osobnih pobuda za ometanja tuđeg poslovanja i trajnog narušavanja ugleda, a time i kao faktor pravne nesigurnosti.
Provođenjem inspekcijskog nadzora iniciranog podnesenim anonimnim predstavkama omogućuje se obijesno lažno prijavljivanje koje može dovesti do niza štetnih posljedica.
Učestali inspekcijski nadzori zbog načina svoje operativne provedbe ometaju redovno poslovanje poslovnog subjekta kojem se narušava ugled u javnosti što vrlo često rezultira i izmaklom dobiti koja se po redovnom tijeku stvari mogla očekivati da nije bilo zabludom iniciranih nadzora.
Zbog anonimnih i drugih predstavki u sektoru turizma i ugostiteljstva, razne inspekcije nad poslovnim subjektima znaju izvršiti i preko petnaest inspekcijskih nadzora u toku mjesec dana u kojima ne nađu nikakve ili nađu tek sitnija odstupanja od zakonom propisanih normi.
Uz svaki nadzor inspektora vežu se vrijeme, naknade i troškovi koji nastaju provedbom istoga. Svjesni činjenice da je broj anonimnih i drugih prijava i predstavki veći nego prije upozoravamo na izgledan pad kvalitete provedbe nadzora.
U prilog neefikasnosti i potrebi sprječavanja zloupotrebe anonimnih predstavki govori i članak 39. stavak 1. Zakona o sprječavanju sukoba ineresa (NN 26/11, 12/12, 124/12, 48/13, 57/15) kojim su anonimne prijave jasno i nedvosmisleno isključene iz razmatranja.
Obzirom na gore navedene potencijalne negativne učinke anonimnih predstavki te nemogućnost utvrđenja indentiteta, a time i odgovornosti podnositelja istih, u slučajevima u kojima je to potrebno, anonimna predstavka se ne bi u pravilu smjela uzeti kao vjerodostojna i relevantna za daljnje postupanje inspektora.
Stoga se ovim amandmanom daje izraziti legitimni prioritet predstavkama u kojima su navedeni svi potrebni podaci o prijavitelju.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor