Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora na svojoj 55. sjednici održanoj 05. veljače 2020. godine razmotrio je TREĆU REVIZIJU PROGRAMA RAZGRADNJE NUKLEARNE ELEKTRANE KRŠKO I TREĆU REVIZIJU PROGRAMA ODLAGANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA (RAO) I ISTROŠENOGA NUKLEARNOG GORIVA (ING) NUKLEARNE ELEKTRANE KRŠKO /davanje prethodne suglasnosti Hrvatskoga sabora za potvrđivanje/ podnositelj: Izaslanstvo Republike Hrvatske u Međudržavnom povjerenstvu za praćenje provedbe Ugovora i obavljanje drugih zadataka u skladu s Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju Nuklearne elektrane Krško koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske svojim aktom od 23. siječnja 2020. godine.
Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da je razgradnja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva zajednička obveza ugovornih strana te da se mora provesti sukladno Međudržavnom ugovoru. Sama razgradnja i odlaganje radioaktivnog otpada će se provodit prema već donesenim Programima koji uključuju kako financijska sredstva tako i rokove za njihovo provođenje. Pojasnio je da je Međudržavni ugovor predvidio reviziju obaju programa svakih pet godina kako bi se sve aktivnosti detaljnije i pouzdanije isplanirale te po potrebi korigirale. Međudržavno povjerenstvo je usvojilo zaključak kojim prima na znanje Treću reviziju Programa razgradnje i Programa odlaganja te ustvrdilo da su Programi pripremljeni za daljnje postupanje sukladno internim zakonodavnim procedurama obje zamlje.
U raspravi je pojašnjeno da se postojeći otpad kako slovenske tako i hrvatske strane trenutno skladišti na lokaciji postrojenja Nuklearne elektrane. Također je istaknuto da je 2018. godine donijet Nacionalni program za zbrinjavanje kompletnog radioaktivnog otpada – ne samo iz Nuklearne elektrane Krško – te da je kao lokacija određen vojni kompleks Čerkezovac. 2023. godina je početna godina od kada bi prema prostornom planu trebalo početi trajno zbrinjavanje nuklearnog otpada. Financijske projekcije cijene koštanja zajedničkog skladišta približno su iste u odnosu na cijenu koštanja skladišta koje bi Republika Hrvatska radila sama za svoj nuklearni otpad i na svom teritoriju. Prema postojećim projekcijama skladište koje će graditi Hrvatska biti će nadzemno, na čvrstom terenu dok je skladište koje je počela graditi Slovenija smješteno ispod zemlje. Aproksimativno cijena skladišta je 206 milijuna eura sa rokom trajanja od 300 godina.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa sedam (7) glasova ZA i dva (2) suzdržana predložio Hrvatskom saboru donošenje
O D L U K E
1. o davanju prethodne suglasnosti za potvrđivanje Treće revizije programa razgradnje Nuklearne elektrane Krško i Treće revizije programa odlaganja radioaktivnog programa (RAO) i istrošenog nuklearnog goriva (ING) Nuklearne elektrane Krško
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Darinka Kosora, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor