Uz prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu, podnose se i:
-Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu za:
-Hrvatske vode
-Hrvatske ceste
-Centar za restrukturiranje i prodaju
-Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
-Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-Prijedlog Državnog proračuna i financijskih planova izvvanproračunskih korisnika za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu (konsolidirano)
Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 22. sjednici održanoj 22. studenoga 2017. godine, razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu kao i prijedloge financijskih planova za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu: Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, Centra za restrukturiranje i prodaju, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2 . studenoga 2017. godine.
Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. stavak 2 Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da se Prijedlogom ovoga proračuna ukupni prihodi Državnog proračuna u 2018. godini planiraju u iznosu od 129 milijardi kuna, u 2019. u iznosu od 133,3 milijarde kuna a u 2020. u iznosu od 137,3 milijarde kuna. U strukturi prihoda najveći dio odnosi se na porez na dodanu vrijednost, u 2018. 49,6 milijardi kuna, 2019. 51,6 milijardi kuna a u 2020. 53,7 milijardi kuna. Osim PDV-a najveći udio u porezima odnosi se na doprinose i to: u 2018. 24,3 milijarde kuna, 2019. 25,2 milijarde kuna a u 2020. 26,1 milijardu kuna, posebne poreze i trošarine u 2018. 15,4 milijarde kuna, u 2019. 15,5 milijardi kuna au 2020. 15,8 milijardi kuna i prihodi od pomoći koji se najvećim dijelom odnose na sredstva iz EU fondova i to u iznosu od 2018. 13,8 milijardi kuna, 2019. 14,6 milijardi kuna i 2020. 15,1 milijardi kuna.
Ukupni rashodi Državnog proračuna u 2018. planirani su u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je za 5 milijardi kuna odnosno 3,9% više u odnosu na 2017. godinu, u 2019. 135,4 milijarde kuna a u 2020. 135,6 milijardi kuna. Najveći dio rashoda odnosi se na naknade građanima i kućanstvima i to za 2018. u iznosu od 47,8 milijardi kuna, za 2019. u iznosu od 48,9 milijardi kuna a u 2020. 50 milijardi kuna. Drugi po redu su rashodi za zaposlene i to u 2018. u iznosu od 27,9 milijardi kuna , u 2019. u iznosu od 28,2 milijarde kuna a u 2020. u iznosu 28,5 milijardi kuna. Rashodi za pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna planirani su u 2018. u iznosu od 16,5 milijardi kuna, u 20'19. u iznosu od 17,8 milijardi kuna a u 2020. 18, 8 milijardi kuna.
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 129 milijardi kuna i ukupno planiranih rashoda u iznosu od 133,3 milijarde kuna, planirani manjak Državnog proračuna za 2018. godinu iznosi 4,3 milijarde kuna ili 1,1 BDP-a-. U 2019. manjak Državnog proračuna projiciran je na razini od 2,1 milijardu kuna ili 0,5% BDP-a dok se u 2020. godini projicira višak od 1,7 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a.
Planirani prihodi izvanproračunskih korisnika u 2018. iznose 31,8 milijardi kuna, u 2019. 33,1 milijardu kuna a u 2020. 33,9 milijardi kuna. Najveći dio odnosi se na doprinose za zdravstveno osiguranje cca 19, 5 milijardi kuna te prihode od pomoći cca 7 milijardi kuna. Rashodi poslovanja izvanproračunskih korisnika planirani su u 2018. godini u iznosu 28,8 milijardi kuna, u 2019. 29,8 milijardi kuna a u 2020. 30,6 milijardi kuna. Daleko najveći udio i to 80,8% odnosi se na naknade građanima i kućanstvima i druge naknade.
Ovako planirani proračun rezultat je očekivanog rada gospodarske aktivnosti, iskorištavanja pozitivnih impulsa između narodnog i domaćeg okruženja kao i daljnjeg jačanja fiskalne održivosti, sve navedeno uz provođenje mjera u svrhu poticanja adekvatne skrbi za sve slojeve stanovništva uz naglasak na jačanju demografske održivosti.
U raspravi koja je uslijedila predstavnik predlagatelja odgovorio je na postavljena pitanja kako slijedi: Ovaj prijedlog proračuna rađen je na način da stvara prostor poduzetnicima za njihovu djelatnost pa je između ostalog a u skladu s navedenim porez na dohodak tako planiran da ne nanosi štetu jedinicama lokalne uprave i samouprave. EU prihodi su u 2018. godini planirani u iznosu od cca 13 milijardi kuna što predstavlja povećanje u odnosu na 2017. godinu a rezultat su realizacije projekata pa time i prihoda koji će se ostvariti u 2018. a preneseni su iz 2017. godine. Prihodi od privatizacije u 2018. godini u iznosu od 1 milijardu kuna realno su planirani. Jedinice lokalne uprave i samouprave će u 2018. biti u plusu prema projekcijama iz ovog Proračuna u iznosu od 1 milijardu i 500 milijuna kuna. One jedinice lokalne uprave i samouprave koje se ne mogu samo financirati dobiti će kompenzacijske mjere iz Fonda izravnanja.
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je odlučio sa 7 glasova „za“ 2 glasa „suzdržana“ i 2 glasa „protiv“ Hrvatskome saboru predložiti donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2019. I 2020. GODINU
te sljedećih prijedloga financijskih planova za 2018. i projekcije za 2019. i 2020. godinu
-Hrvatskih voda,
-Hrvatskih cesta,
-Centra za restukturiranje i prodaju,
-Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
-Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
-Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBOR
Darinko Kosor