Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 4. sjednici održanoj 29. studenoga 2016. razmotrio je Prijedlog zakona o javnoj nabavi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2016. godine.
Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja izvjestila je da je osnovni cilj donošenja ovoga zakona fleksibilniji i jednostavniji postupak javne nabave uz smanjenje troškova poduzetnika. Njime se propisivanje postupaka javnih nabava u Republici Hrvatskoj usklađuje sa novim smjernicama EU te stvaraju pretpostavke za provedbu investicijskih projekata koji se financiraju novcem iz fondova EU. Ekonomski najpovoljnija ponuda ubuduće će biti jedini kriterij pri odabiru ponude u javnoj nabavi a kako bi se spriječile moguće zlouporabe ograničava se mogućnost da naručitelji i ponuditelji rade izmjene ugovara uzastopnim aneksima. Sada je mogućnost povečanja prvotno ugovorene cijene ograničena na 30%. Među novinama u novom sustavu javnih nabava je standardizacija dokumentacije, koja bi trebala omogučiti jednoobraznost u praksi pa se zato uvodi Europska jedinstvena dokumentacija (EPSD). Dio je to mehanizma zaštite u postupcima javne nabave, koji obuhvaća i obvezu naručitelja da donese i objavi planove nabave za sve vrijednosti iznad 20.000 kuna. Novina je i uvođenje instituta javnog savjetovanja u trajanju od 5 dana, kada će sve zainteresirane strane moći izvršiti uvid u dokumentaciju i na taj način utjecati na spriječavanje preferiranja jednog naručitelja, što će također direktno utjecati na smanjenje broja žalbi. Kako bi se smanjili troškovi u postupku javne nabave, propisana visina jamstva je ovim Zakonom smanjena od 5% na 3% vrijednosti javne nabave, smanjena je naknada za žalbu, ukinuta upravna pristojba od 70 kuna itd.
Koliko je javna nabava važan dio hrvatskoga gospodarstva pokazuje podatak da je vrijednost javnih nabava u prošloj godini iznosila 40,6 milijardi kuna, što čini 12,14% BDP-a, odnosno cca 30% državnog proračuna dok je broj sklopljenih ugovora u 2015. godini iznosio 15.485.
Svi sudionici u raspravi izrazili su pozitivno stajalište o ovom Zakonu u cijelini. Pohvalili su uvođenje kriterija najpovoljnije ekonomske ponude, uvođenje instituta javnog savjetovanja te smanjenje jamstva od 5% na 3%. Izneseno je stajalište da svi oni koji imaju pravo na žalbu mogu tražiti izmjene dokumentacije prije podnošenja žalbe a zatražena je i izrada sektorskih smjernica prilikom koje treba koristiti usluge Hrvatske gospodarske komore kao i strukovnih komora.
U odgovoru na postavljena pitanja predstavnica predlagatelja izrazila je stajalište da ovaj Zakon ima potencijal za stvaranje ušteda i osiguranje kvalitetnije javne nabave. Govoreći o pitanju usluge brokera u osiguranju pojašnjeno je da je Zakonom o osiguranju propisano da trošak brokera snosi kupac a ne javni naručitelj kao i da je nemoguće unaprijed identificirati vrijednost javne nabave. Što se tiče uvođenja nove - sektorske inspekcije koja bi kontrolirala izvršenje ugovora o javnoj nabavi, konstatirano je da bi ona bila dodatni trošak a ukazano je i na činjenicu da postoji niz drugih institucija koje kontroliraju postupak javne nabave. Ovim Zakonom također je propisano da se ukupna vrijednost ugovora u javnoj nabavi može svim aneksima povećati najviše 30% od početno ugovorene vrijednosti.
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje
Z A K O N A
O J A V N O J N A B A V I
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor