Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine, razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu kao i prijedloge financijskih planova za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu: Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, Centra za restrukturiranje i prodaju, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine. Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. stavak 2 Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se zbog oporavka ekonomske aktivnosti započete tijekom 2015. godine te nastavljene i ubrzane 2016. godine, u srednjoročnom razdoblju očekuje nastavak pozitivnih ekonomskih kretanja sa predviđenim rastom BDP-a u 2017. i 2018. godini od 3,2% koji bi u 2019. godini trebao ubrzati na 3,3%.
Gospodarski rast će se kroz čitavo projekcijsko razdoblje temeljiti isključivo na doprinosu domaće potražnje u okviru koje će zbog rasta realnog raspoloživog dohotka potrošnja kućanstva biti njen glavni pokretač a pri čemu će značajan utjecaj imati sveobuhvatna porezna reforma čiji se multiplikativni učinak procjenjuje na 0,5% BDP-a.
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2017. godini planirani su u iznosu od 121, 6 milijardi kuna, u 2018. 127,3 milijarde kuna a zbog postupnog jačanja oporavka gospodarske aktivnosti i povećane apsorbicije EU fondova u 2019. planiraju se u iznosu od 132,3 milijarde kuna.. U strukturi ukupnih prihoda najveći dio odnosi se na porezne prihode koji su u 2017. godini projicirani u iznosu od 72,8 milijardi kuna, u 2018. 74,9 milijardi kuna a u 2019. u iznosu od 77,7 milijardi kuna. Uz porezne prihode najveća stavka su doprinosi koji su u 2017. planirani u iznosu od 23,1 milijardu kuna, u 2018. 23,9 milijardi kuna a u 2019. 24,8 milijardi kuna. Prihodi od pomoći planirani su u 2017. u iznosu od 11,2 milijarde kuna, u 2018. 13,6 milijardi kuna a u 2019. 15,1 milijardu kuna.
Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u 2017. u iznosu od 128,4 milijarde kuna, što je 5,48% ili 6,7 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2016 godinu. U 2018. ukupni rashodi planirani su u iznosu od 130,0 milijardi kuna a u 2019. u iznosu od 136,2 milijarde kuna. Ovakovo povećanje rashoda državnog proračuna rezultat je kompenzacija jedinicama lokalne i regionalne samouprave, zbog porezne reforme, i to u iznosu 1,3 milijardu kuna, rastu sredstava za mirovine u iznosu od 700 milijuna kuna, većim rashodima za zaposlene u iznosu od 400 milijuna kuna, povećanju rashoda za sudske tužbe u iznosu od 388 milijuna kuna, izradi Strategije nacionalne sigurnosti u iznosu od 348 milijuna kuna, povećanju kamatnih troškova u iznosu od 265 milijuna kuna, ulaganja u demografske mjere u iznosu od 158 milijuna kuna, primjeni novog Zakona o hrvatskim braniteljima u iznosu od 150 milijuna kuna itd. U strukturi ukupnih rashoda najveći dio odnosi se na naknade građanima i kućanstvima i to u 2017.u iznosu od 46,1 milijardu kuna, u 2018. u iznosu od 47,6 milijardi kuna a u 2019. u iznosu od 48,4 milijardi kuna. Rashodi za zaposlene, koji čine drugu po veličini skupinu rashoda proračuna planirani su u 2017. u iznosu od 26,4 milijardi kuna, u 2018. u iznosu od 26,8 milijardi kuna,a u 2019. u iznosu od 27,1 milijardu kuna. Materijalni rashodi su u 2017. planirani u iznosu od 12,3 milijardi kuna a u 2018.i 2019. u iznosu od 12,5 milijardi kuna.
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 121,6 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 128,4 milijarde kuna, planirani manjak državnog proračuna u 2017. iznosit će 6,8 milijardi kuna odnosno 1,9% BDP-a. U 2018. manjak državnog proračuna projiciran je na razini od 5,7 milijardi kuna ili 1,5 BDP-a a u 2019. 3,9 milijardi kuna ili 1% BDP-a.
Prihodi poslovanja izvanproračunskih korisnika u 2017. planirani su u iznosu 30,4 milijarde kuna a rashodi u iznosu 29,5 milijardi kuna, čime će se ostvariti višak od 948,9 milijuna kuna. Za 2018. projiciran je višak u iznosu od 1,2 milijarde kuna a za 2019. višak u iznosu 710 milijuna kuna. Najveći dio prihoda odnosi se na doprinose za zdravstveno osiguranje i prihode od pomoći. Najveći dio rashoda odnosi se na naknade građanima i kućanstvima i druge naknade te materijalne rashode. Sredstva za Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u 2017. planirana su u iznosu od 2 milijarde 207 milijuna kuna i veća su za 5,8 % od plana za 2016. dok se u 2018. povećavaju za daljnjih 4,1% a u 2019. za još 1%.
U raspravi koja je uslijedila pojašnjeno je da se priprema studija izvodljivosti za završetak ceste Zagreb-Bjelovar i to od Farkaševca do Bjelovara kao i ceste Križevci-Koprivnica. Namjera Republike Hrvatske da se navedeni prometni pravci financiraju iz EU fondova a ako to neće biti moguće putem kredita Svjetske banke. U raspravi je također pohvaljena stavka vezana za Agenciju za investiticije i konkurentnost a ukazano je i na problematiku Imunloškog zavoda te zatraženo donošenje trajnog rješenja o istom.
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2018. I 2019. GODINU
te sljedećih prijedloga financijskih planova za 2017. i projekcije za 2018. i 2019. godinu
-Hrvatskih voda,
-Hrvatskih cesta,
-Centra za restukturiranje i prodaju,
-Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
-Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
-Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Darinko Kosor