8. saziv Hrvatskoga sabora (28.12.2015. - 14.10.2016.)

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 2. (tematskoj) sjednici održanoj 8. ožujka 2016. godine proveo je raspravu na temu „Primjena Zakona o održivom gospodarenju otpadom („NN“, br. 94/2013.) vezano uz prikupljanje, razvrstavanje i naplatu odvoza komunalnog otpada u jedinicama lokalne samouprave te s posebnim osvrtom na Grad Zagreb“.
 
Odbor je, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 6 . sjednici Odbora održanoj 8. lipnja 2016. godine sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Odbor naglašava važnost prelaska na kružno gospodarstvo u kojem se resursi iskorištavaju učinkovito, a stvaranje otpada svodi na najmanju moguću mjeru. Podržavajući koncept „nula otpada“ Odbor ističe nužnost izvršenja ciljeva u području gospodarenja otpadom definiranih direktivama Europske unije.

2. Polazeći od činjenice da gospodarenje otpadom nije proces isključivo vezan za jednog dionika Odbor poziva sve subjekte sustava gospodarenja otpadom na pojačane aktivnosti u pravcu uspostavljanja učinkovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Odbor posebno upozorava na značaj uključivanja građana u što je moguće većoj mjeri.

3. Odbor ističe važnost uspostave javnog, kvalitetnog, postojanog i ekonomski učinkovitog sustava sakupljanja komunalnog otpada u jedinicama lokalne samouprave i Gradu Zagrebu te ih poziva da u što kraćem roku osiguraju javnu uslugu prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada te odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada u skladu s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/2013.), strateškim dokumentima gospodarenja otpadom te propisima Europske unije.

4. Polazeći od podatka da od 128 gradova obuhvaćenih inspekcijskim nadzorom inspekcije zaštite okoliša i prirode u 2015. godini, čak 88 gradova nema potreban broj reciklažnih dvorišta, od čega 77 gradova nema niti jedno reciklažno dvorište, Odbor poziva jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb, koji je dužan osigurati funkcioniranje barem jednog reciklažnog dvorišta u svakoj gradskoj četvrti, da među prioritete u programima izgradnje komunalne infrastrukture uvrste izgradnju reciklažnih dvorišta.

5. Odbor naglašava da je provedeni inspekcijski nadzor inspekcije zaštite okoliša proveden tijekom 2015. pokazao da od 128 gradova čak 79 gradova nije osiguralo spremnike na javnim površinama za odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, 69 gradova nije osiguralo spremnike za biorazgradivi otpad, 7 gradova nije osiguralo spremnike za papir, 33 grada nisu osigurala spremnike za metal, 13 gradova nije osiguralo spremnike za staklo, 7 gradova nije osiguralo spremnike za plastiku, 41 grad nije osigurao spremnike za tekstil te 7 gradova nije osiguralo prikupljanje glomaznog (komunalnog) otpada. Odbor stoga poziva jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb da na svojem području u svrhu uspostave cjelovitog sustava odvojenog skupljanja otpada osiguraju postavljanje odgovarajućeg broja i vrste spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada.

6. Odbor naglašava da su količine odloženog biorazgradivog otpada u Republici Hrvatskoj 2015. godini iznosile 841.159 tona, što je znatno iznad ciljane količine od 378.088 tona do 31. prosinca 2016. godine propisane člankom 24. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („NN“, br. 94/2013.). Odbor stoga ističe važnost smanjivanja količine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta te potrebu usmjeravanja aktivnosti jedinica lokalne samouprave i posebice Grada Zagreba na odvojeno prikupljanje biorazgradivog otpada te izgradnju kompostana.

7. Odbor poziva jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb da u što kraćem roku osiguraju da davatelji javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada na njihovom području korisnicima javne usluge obračunavaju cijenu razmjerno količini predanog otpada u obračunskom razdoblju, pri čemu je kriterij količine otpada u obračunskom razdoblju masa predanog otpada ili volumen spremnika otpada i broj pražnjenja spremnika. Odbor posebice poziva Grad Zagreb da u cilju uspostave pravednog sustava naplate definira manji broj odvoza tjedno miješanog komunalnog otpada za sve korisnike usluge.

8. Odbor poziva Grad Zagreb da u što kraćem roku donese Plan gospodarenja otpadom.

9. Odbor ističe važnost provođenja inspekcijskih nadzora prikupljanja i razvrstavanja otpada na razini jedinica lokalne samouprave. Imajući u vidu da je kontrola provedbe naređenih mjera u provedenim inspekcijskim nadzorima od strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode pokazala da jedinice lokalne samouprave navedene nisu u cijelosti provele, Odbor poziva jedinice lokalne samouprave da pravovremeno izvršavaju naređene mjere.

10. Odbor poziva jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb kao i davatelje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada da sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu pravovremeno dostavljaju izvješća i akte u svezi pružanja javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada, odnosno Programa gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom.

11. Odbor ističe da su pouzdani i cjeloviti statistički podaci o gospodarenju otpadom od presudne važnosti za donošenje pravovremenih i kvalitetnih odluka. Stoga poziva Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu da izvrši procjenu postojeće metodologije prikupljanja podataka te izvora podataka kako bi se osigurala pouzdanost  podataka o sustavu gospodarenja otpadom na lokalnoj razini, državnoj razini kao i usporedivost prikupljenih podataka sa statističkim podacima država članica Europske unije. 

12. Odbor ističe važnost edukacije stanovništva o obvezi odvojenog prikupljanja komunalnog otpada. Odbor stoga poziva Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i jedinice lokalne samouprave da se aktivnije uključe u provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti stanovništva na svom području u cilju promicanja odvojenog prikupljanja komunalnog otpada te pravilnog postupanja s otpadom.

13. Odbor poziva Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na nastavak aktivnosti sufinanciranja jedinicama lokalne samouprave nabave komunalne opreme i opreme za nadogradnju sustava prikupljanja otpada u pogledu obračuna komunalne usluge odvoza otpada prema volumenu ili masi, nabave komunalnih vozila i mobilnih reciklažnih dvorišta, izgradnje reciklažnih dvorišta te provođenja projekta edukacije stanovništva.

14. Odbor naglašava da je u definiranju koncepta gospodarenja otpadom nužno voditi računa da se Republika Hrvatska u procesu pregovaranja obvezala do 31. prosinca 2018. godine uspostaviti integrirani sustav gospodarenja otpadom, uključujući izgradnju svih centara za gospodarenje otpadom. Odbor ističe da je iz EU sredstava sufinancirana izgradnja postojećih centara za gospodarenje otpadom te da je s ciljem realizacije projekata izgradnje centara uz sufinanciranje sredstvima EU poduzet niz aktivnosti na državnoj razini i razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, što centre čini sastavnim dijelom koncepta gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj.
 
15. Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske da u što kraćem roku donese Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, čiji je sastavni dio Plan sprječavanja nastanka otpada. Odbor ujedno poziva Ministarstvo zaštite okoliša i prirode da ubrza aktivnosti na izradi navedenog Plana.

16. Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske da u što kraćem roku donese Uredbu o komunalnom otpadu kojom će, sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, regulirati način gospodarenja komunalnim otpadom u vezi obveza jedinica lokalne samouprave, granične količine miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja i način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada. Odbor naglašava značaj jasnog definiranja primjene načela „onečišćivač plaća“ te  sustava odvojenog prikupljanja otpada „od vrata do vrata“.

17. Odbor poziva nadležna tijela da o realizaciji te aktivnostima vezanim uz realizaciju ovih Zaključaka izvijeste Odbor najkasnije do 31. kolovoza 2016. godine.

18. Ovi Zaključci dostavit će se svim sudionicima tematske rasprave.

 
PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 5. sjednici održanoj 20. travnja 2016. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. travnja 2016. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom prenose u nacionalno zakonodavstvo ključne odredbe Direktive (EU) 2015/412 Europskoga parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. godine o izmjeni Direktive 2001/18/EZ u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uzgoj genetski modificiranih organizama (GMO-a) na svojem državnom području. Ovim zakonskim prijedlogom propisuje se pravna osnova ograničavanja ili zabrane uzgoja GMO-a na dijelu ili na cijelom području Republike Hrvatske. Kako bi se Republici Hrvatskoj omogućila autonomnost odlučivanja vezano za ograničavanje ili zabranu uzgoja GMO-a u skladu s odredbom članka 26.c. Direktive Vijeća (EU) 2015/412 predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora detaljnije su se osvrnuli na dosadašnje aktivnosti Odbora tijekom šestog i sedmog saziva Hrvatskoga sabora, a vezano za povezivanje i suradnju RH sa susjednim državama u cilju uspostave regije Alpe-Jadran slobodne od GMO-a. Naglasak u raspravi dan je i na problematiku uvođenja genetskog modificiranog reprodukcijskog biljnog materijala u okoliš u svrhu različitu od stavljanja na tržište (pokusna polja), koegzistenciju genetski modificiranih usjeva i konvencionalnog, integriranog i ekološkog uzgoja poljoprivrednih proizvoda. Iznesena je primjedba zbog upućivanja predloženog Zakona u proceduru po hitnom postupku. Upozoreno je da nisu uvažene primjedbe koje je Zelena akcija uputila u javnoj raspravi. Izneseni su stavovi o potrebi inzistiranja da RH na cijelom svom području budu slobodna od GMO-a.  

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GENETSKI MODIFICIRANIM ORGANIZMIMA

 Odbor je ujedno jednoglasno (8 glasova „za“) donio sljedeće:

Z A K L J U Č  K E

1. Odbor naglašava da su se sve županije Republike Hrvatske u razdoblju od 2003. do 2010. godine Odlukama, Zaključcima ili Deklaracijama proglasile područjima slobodnim od GMO-a. Podržavajući opredjeljenje da Republika Hrvatska na cijelom svom području bude slobodna od GMO-a Odbor poziva središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove poljoprivrede i šumarstva da navedeni stav županija uvažava u pripremi prijedloga odluke Vlade Republike Hrvatske iz članka 52.c predloženog Zakona na način da se odlukom Vlade Republike Hrvatske utvrdi zabrana uzgoja GMO-a na cijelom području Republike Hrvatske.

2. Odbor naglašava da je u šestom sazivu od strane Odbora za zaštitu okoliša i prirode upućen u proceduru donošenja Prijedlog Deklaracije o potpori Inicijativi za proglašenje regije Alpe-Adria, da je u sedmom sazivu u sklopu održane tematske sjednice na temu Inicijativa Europske komisije „Preispitivanje postupaka odlučivanja o GMO-u“ prezentirana  Inicijativa o uspostavi regije Alpe-Jadran slobodne od GMO-a koju su supotpisala 34 člana Europskog parlamenta iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije i Mađarske te da je na 70. sjednici Odbora održanoj 18. lipnja 2015. godine Odbor zaključkom naglasio važnost daljnjeg povezivanja i suradnje s drugim državama u promicanju uzgoja slobodnog od GMO-a te ocijenio kako suradnja i razmjena iskustava, posebice sa susjednim zemljama iz regije Alpe-Jadran, može dodatno osnažiti poziciju Republike Hrvatske kako bi i dalje zadržala status države u kojoj je snazi moratorij uvođenja GMO-a u okoliš u svrhu kultivacije. Odbor stoga poziva Vladu Republike Hrvatske da u roku 30 dana dostavi Odboru stajalište o navedenoj Inicijativi kako bi o istoj te pitanju uzgoja i trgovanja GMO-a proveo raspravu na tematskoj sjednici.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa,  predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

                                           Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 5. sjednici održanoj 20. travnja 2016. godine Stajalište Republike Hrvatske o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija EU-a za grijanje i hlađenje COM (2016) 51, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 31. ožujka 2016. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom Klasa: 022-03/16-07/95, Urbroj: 50301-21/21-16-1 na sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je pomoćnik ministra gospodarstva. Republika Hrvatska u načelu podržava dokument no smatra kako bi ta strategija trebala uključiti i pitanje zgrada u kojoj su stanovnici zgrada ujedno i vlasnici stanova. Naime, u Republici Hrvatskoj popriličan je broj zgrada starih preko trideset godina koje su u suvlasništvu velikog broja vlasnika koji nemaju financijskih sredstava za održavanje odnosno modernizaciju zgrade. Upravo stoga Republika Hrvatska napominje kako je kompleksno pitanje višestambenih zgrada s velikim brojem suvlasnika potrebno posebno naglasiti.

U raspravi je od strane člana Odbora istaknuto da se navedenim dokumentom u glavi 4. Sinergije u energetskom sustavu navodi sljedeće: „Centraliziranim grijanjem osigurava se 9% grijanja u EU-u. Glavno gorivo 2012. bio je plin (40%), a slijedili su ga ugljen (29%) i biomasa (16%). Centralizirano grijanje može integrirati električnu energiju iz obnovljivih izvora (putem toplinskih crpki), geotermalnu i solarno-toplinsku energiju, otpadnu toplinu i energiju iz komunalnog otpada.“ Ujedno se dokumentom navodi sljedeće:  "Sinergije između procesa stvaranja energije iz otpada i centraliziranog grijanja/hlađenja mogle bi pružiti sigurnu, obnovljivu i, u nekim slučajevima, pristupačniju energiju kao zamjenu za fosilna goriva." Istaknuvši kako nema ekološke, ekonomske, a ponajmanje zdravstvene opravdanosti za spaljivanje komunalnog otpada u svrhu stvaranja toplinske ili neke druge energije, predložio je da se Odbor u tom smislu očituje na način da predloži da se iz ovog dokumenta isključi navedena mogućnost.

Pomoćnica ministra zaštite okoliše i prirode podržala je donošenje takvog zaključka Odbora. 
 
Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova „za“) je utvrdio sljedeće
MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija EU-a za grijanje i hlađenje COM (2016) 51

Odbor za zaštitu okoliša i prirode ujedno je većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) donio sljedeći

Z A K L J U Č A K

  
1. Odbor ističe kako nema ekološke, ekonomske i zdravstvene opravdanosti za korištenje spaljivanja komunalnog otpada u svrhu stvaranja toplinske ili neke druge energije te predlaže da se iz ovog dokumenta isključi ta mogućnost. 

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Gordan Maras, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Ljubica Ambrušec, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 4. sjednici održanoj 13. travnja 2016. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od buke, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. ožujka 2016. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se izmjenama i dopunom odredbi predloženoga Zakona pristupilo kako bi se osigurala provedba Direktive 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša, odnosno kako bi se obveze za treći krug izrade strateških karata buke i akcijskih planova za razdoblje od 2017. do 2019. godine mogle pravovremeno i u cijelosti ispuniti.

Nakon uvodnog obrazloženja podržane su predložene odredbe kojima se obveznicima izrade akcijskih planova uvodi obveza da izrađene akcijske planove i službeno donesu odnosno usvoje. Time će se osigurati da  izrađeni akcijski planovi budu i doneseni, odnosno usvojeni  od strane izvrših tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, članova društva koji zastupaju trgovačka društva i/ili ravnatelja ustanova.

Vezano za članak 4. predloženog Zakona kojim se briše članak 15. Zakona, postavljeno je pitanje razloga brisanja obveze objavljivanja u „Narodnim novinama“ ovlaštenja ministra zdravlja za obavljanje stručnih poslova zaštite od buke danih pravnim osobama. Od strane predstavnika predlagatelja pojašnjeno je da se navedenom pristupilo zbog složenosti postupka reakreditacije. U nastavku rasprave dodatno je naglašena važnost transparentnosti i informiranja javnosti putem službene objave ovlaštenja. Istaknut je prijedlog da se navedeno korigira amandmanom Odbora što je ujedno podržano od strane predstavnice predlagatelja.
  
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ZAŠTITI OD BUKE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i sljedećim

A M A N D M A N O M

Na članak 4.
Članak 4. briše se.

Obrazloženje:
Odbor je stajališta da radi cjelovitog informiranja javnosti nije uputno iz važećeg Zakona brisati obvezu objavljivanja u „Narodnim novinama“ ovlaštenja ministra zdravlja za obavljanje stručnih poslova zaštite od buke

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa,  predsjednika Odbora. 

     
PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras

Mišljenje Odbora za zaštitu okoliša i prirode o Stajalištu Republike Hrvatske o Inicijativi Europske komisije – Paket o kružnom gospodarstvu, D.E.U. br. 16/003
- Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi COM (2015) 593;
- Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu COM (2015) 596;
- Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu COM (2015) 595;
- Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada COM (2015) 594.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 4. sjednici održanoj 13. travnja 2016. godine Stajalište Republike Hrvatske o Inicijativi Europske komisije – Paket o kružnom gospodarstvu, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 22. ožujka 2016. godine. 
Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom Klasa: 022-03/16-07/73, Urbroj: 50301-21/21-16-1 na sjednici održanoj 1. ožujka 2016. godine.

Predmetno Stajalište Republike Hrvatske obuhvaća sljedeće prijedloge zakonodavnih akata:  Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi COM (2015) 593; Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu COM (2015) 596; Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu COM (2015) 595;   Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada COM (2015) 594.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode. Istaknuto je da se ovim Paketom o kružnom gospodarstvu predlaže izmjena šest direktiva iz područja gospodarenja otpadom te uvode stroži ciljevi recikliranja komunalnog (65% do 2030.) i ambalažnog otpada (75% do 2030.) kao i postupno ograničavanje odlaganja komunalnog otpada na najviše 10% do 2030. godine odnosno za pojedine države članice, uključujući i Republiku Hrvatsku do 2035. godine. Istaknuto je da je tek ograničeni udio (43%) komunalnog otpada nastalog u Uniji recikliran, dok je ostatak odložen na odlagališta (31%) ili spaljen (26%) čime Unija propušta znatnu priliku za poboljšanje učinkovitosti uporabe resursa i stvaranje više kružnog gospodarstva. Naglašeno je kako Republika Hrvatska podržava inicijativu Europske komisije u pogledu omogućavanja da se vrijedni materijal sadržan u otpadu učinkovito ponovno upotrijebi, reciklira i ponovno uključi u europsko gospodarstvo, odnosno da se pomogne napretku u smjeru kružnog gospodarstva u okviru kojeg se otpad postupno rabi kao resurs i stvaraju nove gospodarske prilike i radna mjesta. Republika Hrvatska smatra potrebitim slijediti primjere najbolje prakse u smislu postizanja resursne učinkovitosti i svođenja preostalog otpada na najmanju moguću mjeru. RH izražava pozitivan stav prema namjeri Europske komisije za pojednostavljivanje zakonodavstva EU o otpadu te općenito usmjeravanje otpada prema operacijama na višim razinama hijerarhije gospodarenja otpadom. Istaknuto je da će Republika Hrvatska novim Planom gospodarenja otpadom koji uključuje i Plan sprečavanja nastanka otpada i drugim aktima definirati mjere i aktivnosti za ostvarivanje ciljeva iz prijedloga izmjena ovih direktiva odnosno razvoj Republike Hrvatske u smjeru kružnog gospodarstva. U tom smislu Odbor je informiran da su predstavljeni ciljevi i mjere navedenog Plana. Zaključno je naglašeno da Republika Hrvatska podržava predložene ciljeve te da je svjesna kako će s obzirom na stopu recikliranja komunalnog otpada od 16,5% u 2014. godini za dostizanje predloženih ciljeva biti potrebne snažne dodatne mjere i novi zaokret u politici gospodarenja otpadom, a što će biti definirano novim Planom gospodarenja otpadom. Istaknuto je kako je navedeni Plan u izradi te da će brzo biti u proceduri donošenja. 

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je naglašeno pitanje velikih investicija koje će biti nužne u državama članicama pa tako i Hrvatskoj za dosizanje novih ambicioznih ciljeva. Konstatirano je da su za taj prijelaz izdvojena sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u iznosu od preko 6 milijardi eura te da će u kružno gospodarstvo ulagati i države članice.
Naglašena je važnost da Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u što kraćem roku prezentira svoju viziju djelovanja na području gospodarenja otpadom donošenjem Plana gospodarenja otpadom u što je moguće kraćem roku. Ovo posebice stoga što su  jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave zastale sa svim aktivnostima vezano uz izgradnju centara za gospodarenje otpadom.  Upozoreno je da navedeni Plan ujedno treba proći postupak strateške procjene utjecaja na okoliš te da za isti treba provesti postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Naglašeno je kako u definiranju politike gospodarenja otpadom treba imati na umu da navedeni Plan treba utvrditi postupanje s otpadom koji se neće moći reciklirati, a koji se može energetski oporabiti. Ujedno je istaknuto je da je novi Plan izrađen te trebao biti donesen do kraja 2015. godine, da je postupak izrade trajao više od godinu dana i da je taj projekt bio financiran darovnicom Svjetske banke. U tom kontekstu postavljeno je pitanje izvora financiranja izrade novog Plana gospodarenja otpadom te argumenata za izmjenu već izrađenog.

Vezano za planiranu izgradnju centara za gospodarenje otpadom i do sada poduzete aktivnosti od strane lokalne razine, a koje su za određene projekte u vrlo visokoj fazi, dodatno je upozoreno kako se lokalnoj razini ne odašilje jasna poruka o budućnosti navedenih centara. Naime, s jedne strane Ministarstvo zaštite okoliša i prirode načelno iznosi stav o politici odustajanja od centara, dok s druge strane neke jedinice lokalne samouprave upućuje na nastavak aktivnosti na izradi dokumentacije za izgradnju centara, a sve to uvjetima kada ne postoji definirana najavljena izmjena politike gospodarenja otpadom u vidu donesenog strateškog dokumenta. Ujedno je izneseno stajalište da centri za gospodarenje otpadom nisu u suprotnosti s kružnim gospodarstvom.
Tijekom rasprave u više je navrata upozoreno kako do sada najavljena izmjena politike gospodarenja otpadom predstavlja neformalne najave i da je nužno u što kraćem roku informirati javnost i Odbor o ciljevima i mjerama novog Plana.
Pomoćnica ministra ključnim problemom ocijenila je činjenicu da Republika Hrvatska nije do kraja 2015. godine donijela Plan gospodarenja otpadom. Dodatno je pojasnila da su tijekom proteklog tjedna vođeni službeni razgovori Ministarstva zaštite okoliša i prirode s predstavnicima Europske komisije. Istaknula je da Europska komisija upozorava Republiku Hrvatsku da kasni s donošenjem Plana te da se za nekoliko dana očekuje primitak druge opomene kojom će ujedno biti definiran rok za donošenje Plana. Istaknula je da je od Ministarstva zatraženo da u sklopu obrazloženja razloga prekoračenja rokova za donošenje Plana predstavi i politiku gospodarenja otpadom te pojasni u kojoj je fazi donošenje Plana.
Od strane Odbora iskazan je interes za službenu bilješku s navedenog sastanka održanog u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode na kojem je izrečen stav Europske komisije o nefinanciranju centara za gospodarenje otpadom s MBO tehnologijom.
Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova „za“) je utvrdio sljedeće
MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Inicijativi Europske komisije – Paket o kružnom gospodarstvu

Odbor za zaštitu okoliša i prirode ujedno je jednoglasno (9 glasova „za“) donio sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Imajući u vidu važnost rasprave koja se o Paketu o kružnom gospodarstvu vodi u Vijeću Europske unije za Okoliš, Odbor predlaže Odboru za europske poslove da na zajedničkoj sjednici razmotre Izvješće Vlade Republike Hrvatske o pripremama za sastanak Vijeća Europske unije za Okoliš koji će održati 20. lipnja 2016. godine.  
2. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i prirode da ubrza aktivnosti na izradi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, čiji je sastavni dio Plan sprječavanja nastanka otpada, kako bi isti Vlada Republike Hrvatske donijela u što kraćem roku. Odbor ujedno poziva Ministarstvo zaštite okoliša i prirode da Odboru dostavi cjelovitu informaciju o Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske koji je u izradi.
3. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i prirode da Odboru dostavi službenu bilješku sa sastanka održanog u mjesecu travnju ove godine u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode s predstavnicima Europske komisije, a na kojem je izrečen stav Europske komisije o neodobravanju sredstava iz strukturnih fondova za izgradnju centara za gospodarenje otpadom s MBO tehnologijom. 

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Gordan Maras, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Ljubica Ambrušec, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 4. sjednici održanoj 13. travnja 2016. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010 COM (2016) 52, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 31. ožujka 2016. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom Klasa: 022-03/16-07/95, Urbroj: 50301-21/21-16-1 na sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je pomoćnik ministra gospodarstva. Istaknuto je da nova Uredba uvodi novi i učinkovitiji pristup za sprečavanje i ublažavanje moguće krize sigurnosti opskrbe plinom, Predloženom Uredbom po prvi puta uvodi se načelo solidarnosti, predlaže pomak od nacionalnog pristupa prema regionalnom pristupu pri kreiranju mjera sigurnosti opskrbe te ojačava suradnja sa susjedima EU-a odnosno uključuje zemlje Energetske zajednice u osiguravanje učinkovitijeg sprječavanja i upravljanja plinskim krizama na granici između EU-a i ugovornih strana Energetske zajednice. Republika Hrvatska podržava predloženi dokument uz određene primjedbe na predloženi tekst Uredbe koje su detaljno prezentirane u Stajalištu Republike Hrvatske.

Nakon uvodnog obrazloženja Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova „za“) je utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010 COM (2016) 52

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Gordan Maras, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Ljubica Ambrušec, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 4. sjednici održanoj 13. travnja 2016. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi mehanizma razmjene informacija s obzirom na međuvladine sporazume i neobvezujuće instrumente između država članica i trećih zemalja u području energetike te stavljanju van snage Odluke br. 994/2012/EU COM (2016) 53, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 31. ožujka 2016. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom Klasa: 022-03/16-07/95, Urbroj: 50301-21/21-16-1 na sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je pomoćnik ministra gospodarstva. Istaknuto je kako je ključna novost u ovom Prijedlogu odluke uvođenje obvezujuće ex-ante kontrole usklađenosti međuvladinih sporazuma koje će provoditi Europska komisija, što znači da će države članice biti dužne izvršiti notifikaciju nacrta sporazuma prije zaključivanja te neće moći potpisivati sporazum prije dostave mišljenja Europske komisije. Ujedno će pri potpisivanju sporazuma morati u potpunosti uzeti u obzir mišljenje Europske komisije. Naglašeno je da Republika Hrvatska podržava izmjenu Odluke obzirom na istaknute nedostatke koji su do sada uočeni, ali da smatra kako su ex-ante pregledi i mogućnost sudjelovanja u pregovorima Europske komisije kao promatrača nepotrebni te da će dodatno usporiti i ugroziti proces prilikom sklapanja takvih ugovora. Republika Hrvatska smatra da su razmjena informacija te razrada modela klauzula za uvrštavanje u međuvladine sporazume dovoljni te da  ispunjavanjem ta dva uvjeta nema potrebe da se Europska komisija aktivnije uključi u pregovarački proces ukoliko sama država članica o tome ne odluči drugačije.

Nakon uvodnog obrazloženja Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova „za“) je utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi mehanizma razmjene informacija s obzirom na međuvladine sporazume i neobvezujuće instrumente između država članica i trećih zemalja u području energetike te stavljanju van snage Odluke br. 994/2012/EU COM (2016) 53

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Gordan Maras, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Ljubica Ambrušec, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 4. sjednici održanoj 13. travnja 2016. godine Stajalište Republike Hrvatske o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina COM (2016) 49, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 31. ožujka 2016. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom Klasa: 022-03/16-07/95, Urbroj: 50301-21/21-16-1 na sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je pomoćnik ministra gospodarstva. Istaknuto je da su temeljne sastavnice ove strategije izgradnja strateške infrastrukture za dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta i utvrđivanje projekata potrebnih za ukidanje ovisnosti nekih država članica o jednom izvoru energije. Europska komisija predlaže ovu strategiju za ukapljeni prirodni plin s ciljem da se u svim državama članicama poveća dostupnost ukapljenog prirodnog plina kao alternativnog izvora plina. Za Republiku Hrvatsku od posebnog je značaja što se ovom strategijom predlaže ubrzavanje svih aktivosti kako bi se ključni infrastrukturni projekti identificirani u okviru strategije (među njima i LNG terminal Krk) označili prioritetnima i na razini država članica. Republika Hrvatska smatra da je ova strategija velik korak u pravom smjeru aktualizacije ukapljenog prirodnog plina.

Nakon uvodnog obrazloženja Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova „za“) je utvrdio sljedeće

 MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina COM (2016).

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Gordan Maras, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Ljubica Ambrušec, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 3. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2016. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da su za 2016. godinu, polazeći od predviđenog rasta bruto domaćeg proizvoda od 2%, planirani ukupni prihodi u  iznosu od 114,9 milijardi kuna te ukupni rashodi u iznosu od 122,4 milijarde kuna. Pojašnjeno je da su ukupni rashodi za 1,7 milijardi kuna viši u odnosu na plan proračuna za 2015. godinu i da je to prvenstveno rezultat povećanja rashoda koji se financiraju iz EU sredstava te vlastitih i namjenskih prihoda proračunskih korisnika. Slijedom planiranih ukupnih prihoda i rashoda, planirani manjak državnog proračuna za 2016. godinu iznosi 7,5 milijardi kuna ili 2,2% bruto domaćeg proizvoda. 

Ministar zaštite okoliša i prirode istaknuo je da je za Ministarstvo zaštite okoliša i prirode za 2016. godinu ukupno planirano 1.271.601.533 kn što je povećanje od 32,5% u odnosu na 959 milijuna kuna planiranih za 2015. godinu. Napomenuto je kako se kod ovog bitnog povećanja radi uglavnom o drugim izvorima. U tom smislu naglašena je važnost  realizacije Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020. i stvaranja preduvjeta za što veću apsorpciju raspoloživih EU sredstava.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuto je kako ukupni prihodi Fonda planirani za 2016. godinu, zajedno sa prijenosom prihoda iz protekle godine, iznose 1 653 milijuna kuna. Od planiranih sredstava za programe i projekte zaštite okoliša izdvojeno je nekoliko novih aktivnosti kojima će se, polazeći od Akcijskog plana Ministarstva zaštite okoliša i prirode, potaknuti oporaba otpada i sustav ponovne uporabe predmeta. Ujedno su članovi Odbora upoznati s planovima Fonda vezano uz osiguranje sredstava za financiranje energetske učinkovitosti iz europskih fondova te daljnjim aktivnostima Fonda na smanjivanju administrativnih barijera i povećanju broja korisnika (kako građana tako i iz poduzetničkog sektora). 

Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda ukratko se osvrnuo na aktivnosti koje DHMZ-a poduzima s ciljem povlačenja EU sredstva za provođenje aktivnosti monitoringa kvalitete zraka te adaptacije na klimatske promjene jačanjem infrastrukture. Posebice je istaknuta aktivnost DHMZ-a na objedinjavanju i optimizaciji svih meteoroloških i oceanografskih mjerenja na Jadranu koje provodi nekoliko institucija.

Predstavnici Hrvatske agencije za okoliš i prirodu istaknuli su da je sukladno Uredbi o osnivanju Hrvatske agencije za okoliš („NN“, br. 72/2015.) te upisom u sudski registar prestala s radom Agencija za zaštitu okoliša i Državni zavod za zaštitu prirode te je njihove poslove kao pravni slijednik preuzela Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Naglašeno je da su ukupna planirana sredstva za 2016. povećana u odnosu na 2015. godinu, između ostalog i uvođenjem novih aktivnosti. 

Nakon uvodnih obrazloženja uslijedila je rasprava s naglaskom na aktivnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u dijelu povećanja energetske učinkovitosti u zgradarstvu putem Program energetske obnove obiteljskih kuća. Izražen je prijedlog ujednačavanja kriterija sufinanciranja za otoke prve i druge skupine. Predloženo je Fondu da razmotri mogućnost izjednačavanja sufinanciranja na 80% za obje skupine otoka te je zadužen da Odboru dostavi pregled realiziranih projekata za otoke prve i druge skupine.

U nastavku rasprave dodatno je podcrtana važnost nastavka aktivnosti energetske obnove stambenih objekata u 2016. godini te je zatraženo da Fond također dostavi Odboru pregled realizacije Programa energetske obnove obiteljskih kuća po županijama.

Vezano uz provedbu programa energetske učinkovitosti u zgradarstvu uočeno je da se sukladno odredbama Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost („NN“, br. 107/03 i 144/2012.) u Upravni odbor Fonda imenuju dva predstavnika ministarstva nadležnog za poslove zaštite okoliša, dok Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nema svog predstavnika. Stoga je predloženo da se putem izmjena Zakona u sastav Upravnog odbora Fonda uključi i predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u čijoj je nadležnosti energetska učinkovitost u zgradarstvu.

U raspravi interes je iskazan i za planirana sredstva za provođenje aktivnosti Ministarstva zaštite okoliša i prirode u svezi poboljšanja kvalitete zraka u Slavonskom Brodu u 2016. godini te je ministar ukratko naveo aktivnosti koje Ministarstvo planira poduzeti tijekom ove godine.  
 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2017. I 2018. GODINU

te sljedećih odluka:

- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju  za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2016. i projekcije za 2017. i 2018. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 3. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2016. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da predloženi Zakon omogućuje redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2016. godini. Navedenim Zakonom uređuju se prava i obveze korisnika proračunskih sredstava glede njihova namjenskog korištenja, ovlasti Vlade RH za zaduživanje i izdavanje obveznica na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, ovlasti Vlade RH za davanje jamstva, korištenje proračunske zalihe, upravljanje državnom imovinom, zaduživanje i tekuće otplate, državna jamstva, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda te novčane kazne zbog povreda odredaba ovoga Zakona.
 
Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 2. (tematskoj) sjednici održanoj 8. ožujka 2016. godine proveo je raspravu na temu „Primjena Zakona o održivom gospodarenju otpadom („NN“, br. 94/2013.) vezano uz prikupljanje, razvrstavanje i naplatu odvoza komunalnog otpada u jedinicama lokalne samouprave te s posebnim osvrtom na Grad Zagreb“.
 
Odbor je, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 6 . sjednici Odbora održanoj 8. lipnja 2016. godine sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Odbor naglašava važnost prelaska na kružno gospodarstvo u kojem se resursi iskorištavaju učinkovito, a stvaranje otpada svodi na najmanju moguću mjeru. Podržavajući koncept „nula otpada“ Odbor ističe nužnost izvršenja ciljeva u području gospodarenja otpadom definiranih direktivama Europske unije.

2. Polazeći od činjenice da gospodarenje otpadom nije proces isključivo vezan za jednog dionika Odbor poziva sve subjekte sustava gospodarenja otpadom na pojačane aktivnosti u pravcu uspostavljanja učinkovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Odbor posebno upozorava na značaj uključivanja građana u što je moguće većoj mjeri.

3. Odbor ističe važnost uspostave javnog, kvalitetnog, postojanog i ekonomski učinkovitog sustava sakupljanja komunalnog otpada u jedinicama lokalne samouprave i Gradu Zagrebu te ih poziva da u što kraćem roku osiguraju javnu uslugu prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada te odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada u skladu s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/2013.), strateškim dokumentima gospodarenja otpadom te propisima Europske unije.

4. Polazeći od podatka da od 128 gradova obuhvaćenih inspekcijskim nadzorom inspekcije zaštite okoliša i prirode u 2015. godini, čak 88 gradova nema potreban broj reciklažnih dvorišta, od čega 77 gradova nema niti jedno reciklažno dvorište, Odbor poziva jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb, koji je dužan osigurati funkcioniranje barem jednog reciklažnog dvorišta u svakoj gradskoj četvrti, da među prioritete u programima izgradnje komunalne infrastrukture uvrste izgradnju reciklažnih dvorišta.

5. Odbor naglašava da je provedeni inspekcijski nadzor inspekcije zaštite okoliša proveden tijekom 2015. pokazao da od 128 gradova čak 79 gradova nije osiguralo spremnike na javnim površinama za odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, 69 gradova nije osiguralo spremnike za biorazgradivi otpad, 7 gradova nije osiguralo spremnike za papir, 33 grada nisu osigurala spremnike za metal, 13 gradova nije osiguralo spremnike za staklo, 7 gradova nije osiguralo spremnike za plastiku, 41 grad nije osigurao spremnike za tekstil te 7 gradova nije osiguralo prikupljanje glomaznog (komunalnog) otpada. Odbor stoga poziva jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb da na svojem području u svrhu uspostave cjelovitog sustava odvojenog skupljanja otpada osiguraju postavljanje odgovarajućeg broja i vrste spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada.

6. Odbor naglašava da su količine odloženog biorazgradivog otpada u Republici Hrvatskoj 2015. godini iznosile 841.159 tona, što je znatno iznad ciljane količine od 378.088 tona do 31. prosinca 2016. godine propisane člankom 24. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („NN“, br. 94/2013.). Odbor stoga ističe važnost smanjivanja količine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta te potrebu usmjeravanja aktivnosti jedinica lokalne samouprave i posebice Grada Zagreba na odvojeno prikupljanje biorazgradivog otpada te izgradnju kompostana.

7. Odbor poziva jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb da u što kraćem roku osiguraju da davatelji javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada na njihovom području korisnicima javne usluge obračunavaju cijenu razmjerno količini predanog otpada u obračunskom razdoblju, pri čemu je kriterij količine otpada u obračunskom razdoblju masa predanog otpada ili volumen spremnika otpada i broj pražnjenja spremnika. Odbor posebice poziva Grad Zagreb da u cilju uspostave pravednog sustava naplate definira manji broj odvoza tjedno miješanog komunalnog otpada za sve korisnike usluge.

8. Odbor poziva Grad Zagreb da u što kraćem roku donese Plan gospodarenja otpadom.

9. Odbor ističe važnost provođenja inspekcijskih nadzora prikupljanja i razvrstavanja otpada na razini jedinica lokalne samouprave. Imajući u vidu da je kontrola provedbe naređenih mjera u provedenim inspekcijskim nadzorima od strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode pokazala da jedinice lokalne samouprave navedene nisu u cijelosti provele, Odbor poziva jedinice lokalne samouprave da pravovremeno izvršavaju naređene mjere.

10. Odbor poziva jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb kao i davatelje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada da sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu pravovremeno dostavljaju izvješća i akte u svezi pružanja javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada, odnosno Programa gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom.

11. Odbor ističe da su pouzdani i cjeloviti statistički podaci o gospodarenju otpadom od presudne važnosti za donošenje pravovremenih i kvalitetnih odluka. Stoga poziva Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu da izvrši procjenu postojeće metodologije prikupljanja podataka te izvora podataka kako bi se osigurala pouzdanost  podataka o sustavu gospodarenja otpadom na lokalnoj razini, državnoj razini kao i usporedivost prikupljenih podataka sa statističkim podacima država članica Europske unije. 

12. Odbor ističe važnost edukacije stanovništva o obvezi odvojenog prikupljanja komunalnog otpada. Odbor stoga poziva Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i jedinice lokalne samouprave da se aktivnije uključe u provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti stanovništva na svom području u cilju promicanja odvojenog prikupljanja komunalnog otpada te pravilnog postupanja s otpadom.

13. Odbor poziva Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na nastavak aktivnosti sufinanciranja jedinicama lokalne samouprave nabave komunalne opreme i opreme za nadogradnju sustava prikupljanja otpada u pogledu obračuna komunalne usluge odvoza otpada prema volumenu ili masi, nabave komunalnih vozila i mobilnih reciklažnih dvorišta, izgradnje reciklažnih dvorišta te provođenja projekta edukacije stanovništva.

14. Odbor naglašava da je u definiranju koncepta gospodarenja otpadom nužno voditi računa da se Republika Hrvatska u procesu pregovaranja obvezala do 31. prosinca 2018. godine uspostaviti integrirani sustav gospodarenja otpadom, uključujući izgradnju svih centara za gospodarenje otpadom. Odbor ističe da je iz EU sredstava sufinancirana izgradnja postojećih centara za gospodarenje otpadom te da je s ciljem realizacije projekata izgradnje centara uz sufinanciranje sredstvima EU poduzet niz aktivnosti na državnoj razini i razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, što centre čini sastavnim dijelom koncepta gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj.
 
15. Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske da u što kraćem roku donese Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, čiji je sastavni dio Plan sprječavanja nastanka otpada. Odbor ujedno poziva Ministarstvo zaštite okoliša i prirode da ubrza aktivnosti na izradi navedenog Plana.

16. Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske da u što kraćem roku donese Uredbu o komunalnom otpadu kojom će, sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, regulirati način gospodarenja komunalnim otpadom u vezi obveza jedinica lokalne samouprave, granične količine miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja i način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada. Odbor naglašava značaj jasnog definiranja primjene načela „onečišćivač plaća“ te  sustava odvojenog prikupljanja otpada „od vrata do vrata“.

17. Odbor poziva nadležna tijela da o realizaciji te aktivnostima vezanim uz realizaciju ovih Zaključaka izvijeste Odbor najkasnije do 31. kolovoza 2016. godine.

18. Ovi Zaključci dostavit će se svim sudionicima tematske rasprave.

PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 1. sjednici održanoj 24. veljače 2016. godine, Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. veljače 2016. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog plana kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je sukladno obvezama koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji, Vlada Republike Hrvatske donijela Program za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 2016. godinu.  Sastavni dio navedenog programa je Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2016. kojim se, s ciljem preuzimanja pravne stečevine Europske unije, predviđa donošenje 75 zakona.

Sjednici Odbora nazočan ministar zaštite okoliša i prirode upoznao je članove Odbora sa sedam zakona iz nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i prirode čije se donošenje planira  navedenim Planom usklađivanja.  

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je naglašeno da navedeni Plan ujedno predviđa donošenje zakonske regulative u područjima za koja je Odbor iskazivao interes u proteklim sazivima u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. Prvenstveno je ovdje riječ o problematici genetski modificiranih organizama te planiranom donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima u I. kvartalu 2016. godine. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (11 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

PLANA USKLAĐIVANJA ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE S PRAVNOM STEČEVINOM EUROPSKE UNIJE ZA 2016. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa,  predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

                                           Gordan Maras