5. saziv Hrvatskoga sabora (22.12.2003. - 11.1.2008.)

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na  40. sjednici 11. listopada  godine 2007., Prijedlog  zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjeriteljstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. br. 798,   koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 10. listopada godine 2007., klasa: 383-01/07-01/04, ur. broj: 65-07-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga  sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Područje zakonskog mjeriteljstva u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o mjeriteljstvu 2003. godine i tom je prigodom usklađeno s propisima Europske unije. Rješenja koja se sada predlažu zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mjeriteljstvu  uzimaju u obzir promjene koje su se na toj razini naknadno dogodile, kao i prijedloge upućene hrvatskoj strani u postupku pregovaranja. Nadalje, predlažu se neka terminološka usklađivanja, kako bi i u tom pogledu Zakon o mjeriteljstvu bio usklađen sa zakonima na koje je upućen u cjelini pravnoga poretka. U institucionalnom pogledu najvažnija je novost osnivanje Hrvatskog mjeriteljskog instituta i utvrđivanje djelokruga Državnog zavoda za mjeriteljstvo i Hrvatskog mjeriteljskog instituta, kako bi njihove nadležnosti bile usklađene prema postojećoj europskoj legislativi.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno donio sljedeći

zaključak:

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama zakona o mjeriteljstvu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Željka Pavlica, dipl. defektologa, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na  39. sjednici 10. listopada godine 2007., Prijedlog zakona o Nacionalnoj zakladi za potporu učeničkom i studentskom standardu,  s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z.  br. 795,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 4. listopada  godine 2007., klasa: 602-01/07-01/02, ur. broj: 65-07-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo. Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Razmatranim Prijedlogom zakona utemeljuje se jedno značajno sredstvo financiranja i promicanja potreba i interesa učenika i studenata na području njihovog standarda: osobito u području prehrane i stipendiranja i  prijevoza  učenika i studenata, ali i drugih potreba bez  kojih je danas nezamislivo studiranje u razvijenim društvima. Razvoj kulturnog i športskog  života učenika i studenata svakako pripadaju u krug interesa buduće nacionalne zaklade za razvoj učeničkog i studentskog standarda.

U raspravi je dobiven zadovoljavajući odgovor predlagatelja na pitanje: je li s dovoljno pozornosti svoj Prijedlog uskladio sa Zakonom o zakladama i fundacijama, kako se ne bi događali nesporazumi poput onoga u povodu djelovanja  tzv. fundacije Ivana Meštrovića. Istaknuto je, nadalje, kako u uvodnom obrazloženju uz Prijedlog nedostaje potpunija projekcija financijskog razvoja Zaklade za idućih nekoliko godina, kao početnog razdoblja bitnog u radu svake takve pravne osobe i pregled financijskih sredstava, kao što je odnos povratnih i nepovratnih namjena (zajmovi, dotacije).

Postavljeno je također pitanje o odnosu između socijalne funkcije izdataka iz raspoloživih sredstava Zaklade i momenta uvažavanja izvrsnosti, na što predlagatelj informira da će o tome odnosu odlučivati upravljačka tijela Zaklade zavisno o procjeni potreba i drugih okolnosti. Nakon provedene rasprave, donijet je jednoglasno zaključak:

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o Nacionalnoj zakladi
 za potporu učeničkom i studentskom standardu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Željka Pavlica, dipl. defektologa, potpredsjednika  Odbora.

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na  38. sjednici 4. listopada godine 2007., Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Europske zajednice i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanje,  tehnološki razvoj  i demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.), s Konačnim prijedlogom zakona,  P. Z.  br. 789, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 28. rujna godine 2007., klasa: 640-01/07-01/02, ur. broj: 65-07-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično  radno tijelo.
 
Uvodno obrazloženje podnio je  predstavnik  predlagatelja.

Potvrđivanje predloženog Memoranduma o razumijevanju temelji se na dosadašnjem uspješnom sudjelovanju Republike Hrvatske u Šestom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, koji pridonosi stvaranju Europskog istraživačkog prostora i inovacijama. Taj je proces potrebno nastaviti kroz Sedmi okvirni program, kako bi do pristupanja Europskoj uniji Hrvatska u potpunosti uskladila svoju znanstveno-istraživačku politiku s politikom Europske unije, te dodatno ojačala svoju znanstveno-istraživačku infrastrukturu. Sedmi okvirni program ostvarivat će se u razdoblju od 2007. do 2013. i predstavlja temeljni instrument Europske unije za poticanje istraživanja i tehnološkog razvoja. Punopravno članstvo Hrvatskoj omogućuje uključivanje znanstvenika iz Republike Hrvatske u europski istraživački prostor i povećava iskorištenost postojećih nacionalnih istraživačkih kapaciteta kroz sudjelovanje u zajedničkim projektima s istraživačkim organizacijama na području Europske unije, a predstavnici Republike Hrvatske stječu pravo sudjelovanja u radu upravljačkih tijela  za praćenje provedbe projekata Sedmog okvirnog  programa.
Sudionici rasprave ustvrdili su kako predstavlja uspjeh za Republiku Hrvatsku okolnost da već sudjeluje u okvirnim programima Europske zajednice za istraživanje (Šestog i Sedmog okvirnog  programa) iako još nije članica Europske unije. Procjena je predstavnika predlagatelja i sudionika rasprave da financijska participacija Hrvatske u spomenutom članstvu, koja u prvo vrijeme nije potpuna, može biti na financijskoj razini višestruko nadoknađena sredstvima koja će se povući s osnova sudjelovanja naših istraživača i organizacija u Europskim znanstveno-istraživačkim programima koji su predmetom ovoga Memoranduma.

Nakon provedene rasprave, donijet je jednoglasno 

z a k l j u č a k:

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Europske zajednice i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanje,  tehnološki razvoj  i demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu   odredio je  prof. dr. sc. Petra Selema,  predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Željka Pavlica, dipl. defektologa, potpredsjednika  Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 37. sjednici 26. rujna godine 2007., Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske zajednice o pristupanju Republike Hrvatske Šestom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, koji pridonosi stvaranju Europskog istraživačkog prostora i inovacijama (2002.-2006.), s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 749, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. srpnja godine 2007., klasa: 640-01/07-01/01, ur. broj: 65-07-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Šesti okvirni program Europske zajednice za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, koji pridonosi stvaranju Europskoga istraživačkoga prostora i inovacijama (2002.-2006.) predstavlja temeljni instrument Europske unije za poticanje istraživanja i tehnološkog razvoja. Punopravno sudjelovanje Republike Hrvatske uključuje mogućnost prijave pravnih subjekata iz Republike Hrvatske na sve natječaje Šestog okvirnog programa s istim pravima i obvezama koje vrijede za države članice Europske unije.

Nakon kraće rasprave Odbor je jednoglasno donio sljedeći

zaključak:
 

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske zajednice o pristupanju Republike Hrvatske Šestom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, koji pridonosi stvaranju Europskog istraživačkog prostora i inovacijama (2002.-2006.)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je  prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 37. sjednici 26. rujna godine 2007., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjeriteljstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. E. br. 753, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. kolovoza godine 2007., klasa: 383-01/07-01/03, ur. broj: 65-07-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga  sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podno je predstavnik predlagatelja.

Osnovna namjera ovog prijedloga je: osnivanje Hrvatskog mjeriteljskog instituta (HMI) te odjela poslova i ovlasti između postojećega Državnog zavoda za mjeriteljstvo i novoosnovanoga instituta. Osnivanje Hrvatskog mjeriteljskog instituta znači usklađivanje sa stanjem u Europskoj uniji odnosno tamošnjim jedinstvenim organizacijskim rješenjima.

U kraćoj raspravi, pored ostaloga, raspravljeno je pitanje koje je na više naslova uputila sindikalna podružnica Državnog zavoda za mjeriteljstvo, jer da nije poštivana odredba Kolektivnog ugovora prema kojoj prije donošenja odluka važnih za položaj državnih službenika i namještenika mora čelnik državnog tijela o tome obavijestiti sindikalnu organizaciju, što ovom prigodom nije učinjeno.

Predstavnik predlagatelja je na to ustvrdio da se vremena za očitovanje sindikata Sindikalne organizacije nije našlo uslijed kratkih rokova da bi se postupilo prema mjerilima i zahtjevima Europske unije. Dodao je, međutim, da su mu stajališta Sindikalne organizacije poznata a budući da se svode na bojazan od mogućeg gubitka zaposlenja dijela sindikalnog članstva  zbog namjeravane organizacije, on može kao ravnatelj Državnog zavoda jasno ustvrditi kako će svi postojeći uposlenici biti raspoređeni na rad u Državnom zavodu za mjeriteljstvo i novoj ustanovi,  Hrvatskom mjeriteljskom institutu.

Odbor je jednoglasno donio sljedeći

zaključak:
 

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakona o izmjenama i dopunama zakona o mjeriteljstvu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na  37. sjednici 27. rujna godine 2007., Prijedlog  zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 769, koji je  predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 30. kolovoza godine 2007., klasa: 135-02/07-01/01, ur. broj: 65-07-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga  sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično  radno tijelo. Uvodno obrazloženje podnijeli su  predstavnici  predlagatelja.

Prijedlog zakona regulira, u skladu s normama kakve vrijede u većini država Europske unije, pitanja stjecanja akademskih naziva i akademskog stupnja, stjecanje stručnih naziva po završetku stručnog studija, zatim korištenja akademskih i stručnih naziva i akademskog stupnja, kao i prelazne i završne odredbe kojima se usklađuje status osoba koje su prema do sada važećim propisima stekle stručne nazive i akademske stupnjeve završetkom studija prema novim nastavnim programima koji se izvode od akademske godine 2005./2006. sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Nakon provedene rasprave, u kojoj se posebna pozornost posvetila nekim prijelaznim rješenjima što ih prijedlog zakona donosi, kao i usporedbama nekih akademskih i stručnih naziva na relaciji između akademskih i stručnih studija odnosno njihovih, sadržaja  donijet je većinom glasova  sljedeći

z a k l j u č a k:

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu   odredio je  prof. dr. sc. Petra Selema,  predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Željka Pavlica, dipl. defektologa, potpredsjednika  Odbora.

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 37. sjednici 26. rujna godine 2007., Prijedlog zakona o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. E. br. 780,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna godine 2007., klasa: 910-04/06-01/05, ur. broj: 65-07-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 28. veljače 2007. godine o prioritetima programa Europske zajednice kojim se zadužuju tijela državne uprave da pristupe pregovorima o sklapanju Memoranduma te osiguraju odgovarajuće financijske i kadrovske uvjete za sudjelovanje u programima, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa zaduženo je za Program za cjeloživotno učenje, a Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti za Program Mladi na djelu.
Međutim, preduvjet za pristupanje Republike Hrvatske navedenim programima je osnivanje samostalne nacionalne agencije za njihovu provedbu te uspostavljanje sustava za upravljanje i nadzor nad programima sukladno standardima koje određuje Europska komisija.

Nakon kraće rasprave i postignute suglasnosti o nekom organizacijskim pitanjima konstituiranja i rada buduće Agencije Odbor je jednoglasno donio sljedeći

zaključak:
 

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na  37. sjednici 27. rujna godine 2007., Prijedlog odluke o proglašenju 2008. godine ”Godinom Marina Držića u Republici Hrvatskoj”, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 23. kolovoza godine 2007., klasa: 610-02/07-01/02, ur. broj: 65-07-02. Odbor je pitanje raspravio kao matično  radno tijelo. Uvodno obrazloženje podnio je  predstavnik  predlagatelja. 

Nakon kraće rasprave, u kojoj je izražena suglasnost prijedlogu da se donese Odluka  o proglašenju 2008. godine ”Godinom Marina Držića u Republici Hrvatskoj”, Odbor je jednoglasno donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese odluku o proglašenju 2008. godine  ”Godinom Marina Držića u Republici Hrvatskoj”.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu   odredio je  prof. dr. sc. Petra Selema,  predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Željka Pavlica, dipl. defektologa, potpredsjednika  Odbora. 

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 37. sjednici 27. rujna godine 2007., Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje za godinu 2006., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje,  aktom od 22. kolovoza godine 2007., klasa: 135-02/07-01/01, ur. broj: 65-07-02. Odbor je pitanje raspravio kao matično  radno tijelo. Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik  podnositelja Izvješća. 

Izvješće na kratak a u isto vrijeme egzaktan i dokumentiran način,  opisuje rad Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u 2006. godini, budući da pribjegava od ranije već provjerenoj izvještajnoj shemi: nepunih 17 stranica sažetog uvodnog izvješća dopunjeno je sa 105 stranica na kojima su prezentirani u vidu dodataka različiti akti (odluke i dnevni redovi rada odnosno sjednica Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje) te različiti popisi (recenzenata, prihvaćenih i odbijenih studijskih programa) kao i odgovarajući tabelarni prikazi.

U najkraćim crtama, Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu konstatira da se u izvještajnom razdoblju u najvećoj mjeri htjelo posvetiti trećem studijskom ciklusu predviđenom zasadama deklaracije tj. poslijediplomskim doktorskim studijima, ali je u svojemu radu ipak moralo unijeti stanovite izmjene budući da je neočekivano u 2006. godini još uvijek zaprimilo čak 16 prijedloga za osnivanje novih visokih učilišta i 65 prijedloga za pokretanje novih studijskih programa, od čega su 24 nova studijska programa predložila nova visoka učilišta u osnivanja a 41 su prijedlozi već postojećih učilišta. U tome radu Nacionalno vijeće došlo je do zaključka i izrazilo stajalište da će mu prioritet u radu biti utvrđivanje mreže visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, kako bi se spriječio nekontrolirani daljnji porast te mreže koji bi mogao biti nekontroliran, osobito ondje gdje nema osnove za to, u prvome redu u broju potrebnih nastavnika. Što se tiče doktorskih studija, Nacionalno vijeće je je u suglasnosti sa stajalištem Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, nastojalo da se postupak verifikacije takvih studija ne prekine uslijed same činjenice što o tome još nije donijelo mjerila zasnovana na Bolonjskim načelima, ali je također mišljenja da se magistarski ili drugi poslijediplomski studiji ne mogu u ovom prijelaznom razdoblju naprosto prevoditi odnosno prekvalificirati u poslijediplomske doktorske studije i ondje gdje visoko učilište takav studij doktorata znanosti do sada nije izvodilo odnosno nije imalo pravo provoditi postupak za stjecanja doktorata u tom znanstvenom polju, a nije se prilagodilo bolonjskim principima odnosno novim propisima. 

Temeljem podnesenog Izvješća Odbor je jednoglasno donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Predlaže se Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje za 2006. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu   odredio je  prof. dr. sc. Petra Selema,  predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Željka Pavlica, dipl. defektologa, potpredsjednika  Odbora.

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 36. sjednici 4. srpnja godine 2007., Izvješće o radu za 2006. godinu Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi čl. 13. točke 6. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, („Narodne novine“, br. 123/03, 105/04 i 174/04) dostavilo Nacionalno vijeće za znanost Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja godine 2007, klasa: 021-12/07-09/19, ur. Broj: 65-07-02.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća.

Izvješće za proteklu godinu 2006., dokumentirano s 12 priloga donosi pregled aktivnosti iz djelokurga Nacionalnog vijeća za znanost, među kojima su najvažnije: vrednovanje znanstvenih organizacija, vrednovanje znanstvenih programa i projekata te utvrđivanje uvjeta za izbor u znanstvena zvanja odnosno ovlast za neposrednim izborom u znanstvena znanja u posebnim za to predviđenim slučajevima.

Kada je riječ o vrednovanju programa i projekata, Izvješće ističe napredak na mnogim područjima. Tako je u odnosu na 2002. godinu bilo prijavljeno 46% više projekata nego u 2002. godini, a raspoloživa sredstva raspoređena u te svrhe, uvećana su u istom razdoblju za 52%. Kao posebno dostignuće u protekloj godini ističu se okolnosti da su prvi put u natječajnom postupku korištene međunarodne recenzije te da je čitav postupak proveden i elektroničkim putem.

Može se općenito ustvrditi da se postupanje u poslovima iz djelokruga Nacionalnog vijeća za znanost standardiziralo putem donošenja i provedbe odgovarajućih uputa, obrazaca, okvirno utvrđenih kriterija i uputa, a postupci vrednovanja primjenom tih i drugih akata odnosno mjerila operativno su razrađeni, provedeni i objektivizirani putem konstituiranja i djelovanja područnih vijeća i prosudbenih skupina. Dio tih mjerila i postupaka donijet je, odnosno utvrđen i proveden prvi puta u izvještajnoj 2006. godini te se ugrađuje u rad Nacionalnog vijeća, kao trajna vrijednost.

Izvješće posebno donosi iscrpne podatke o sudbini projekata o kojima se odlučivalo u prošloj godini: o njihovom stupnju prolaznosti, uz specifikaciju po znanstvenim područjima, sve prema realnim i financijskim pokazateljima. Također su objektivizirana i primijenjena mjerila za odobravanje visine financijskih sredstava kod prihvaćenih projekata. Izvješće naglašava da su ta mjerila usklađena s prioritetima predviđenima strateškim dokumentom „Znanstvana i tehnologijska politika Republike Hrvatske od 2006 – 2010.“

Vrednovanje znanstvenih organizacija bilo je i u protekloj godini u službi dvaju podudarnih ciljeva: usklađivanja mjerila evaluacije znanstvenog, stručnog i nastavnog rada s mjerilima Europske unije, te s nastojanjem da se ostvari što racionalnije financiranje znanstvenih organizacija.

U raspravi su pored ostaloga, istaknuti programi oko recenzenata, budući da je, kako je istakao predstvnik predlagatelja, naša akademska zajednica još nespremna za usvojeni način rada pa je teško i utvrditi potreban broj meritornih recenzenata. Utvrđeno je također da se preko 2.700 projekata koliko ih je bilo prijavljeno u izvještajnom razdoblju, u razmjerima europskih iskustava treba smatrati pretjeranim brojem pa je potrebno donijeti instrumente kojima će se taj broj na samom početku smanjiti kroz propozicije natječaja, odnosno na drugi prihvatljiv način.

Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali članovi Odbora, predstavnik podnositelja Izvješća i drugi pozvani sudionici, donesen je jednoglasno sljedeći

Z a k l j u č a k:

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o radu za 2006. godinu Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske, podnijeto od strane predsjednika Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Krešimira Pavelića.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 36. sjednici 4. srpnja godine 2007., Konačni prijedlog zakona o Muzejima Ivana Meštrovića, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja godine 2007., klasa: 612-05/07-01/01,  ur. broj: 65-07-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo. Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja. Zakon o Muzejima Ivana Meštrovića treba i dalje biti u funkciji izvršavanja obveze Republike Hrvatske preuzete Darovnim ugovorom iz 1952. godine. Prijedlog je usklađen sa Zakonom o ustanovama u pitanjima osnivanja ustanova, ustrojstva, upravljanja, financiranja i nadzora nad radom ustanove, te sa Zakonom o muzejima koji je uredio rad, poslovanje i upravljanje muzejskim ustanovama, te uvažio pravila i postignuća muzejske struke. Prijedlog zakona o  Muzejima Ivana Meštrovića prihvaćen je u Hrvatskom saboru u prvom čitanju, 30. ožujka godine 2007. Sve primjedbe i prijedlozi razmotreni su  i uvršteni u Konačni prijedlog zakona. 

Prijedlog Odbora da naziv ustanove treba promijeniti u „ Muzej“ ( s obzirom da se radi o jednoj  pravnoj osobi) nije prihvaćen iz razloga vezanih uz Darovni  ugovor, gdje je određeno  da darovani radovi moraju biti zasebne, nedjeljive cjeline darovateljevih radova sa svojim zasebnim fundusima. Prijedlog, iznesen u saborskoj raspravi da sjedište Muzeja ne bi trebalo premještati iz Zagreba u Split nije prihvaćen budući da je tri puta više umjetnina na splitskim lokacijama Muzeja nego u Zagrebu. Odbor se s tim suglasio, jer se tako doprinosi disperziji upravljanja kulturnim ustanovama po čitavom području Hrvatske.

Primjedbe u vezi odnosa ustanove s nasljednicima Ivana Meštrovića, te  autorska prava nasljednika koja su neupitna, nisu predmet ovog Zakona, iako, prema iznijetom na sjednici Odbora korištenje fundusa može i dalje biti opterećeno pitanjima odnosa između više nasljednika  autorskih prava. Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno donio sljedeći 

Z a k l j u č a k:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese Zakon o Muzejima Ivana Meštrovića

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 36. sjednici koja je održana 4. srpnja godine 2007., Konačni prijedlog zakona o audiovizualnim djelatnostima, P. Z. br. 656, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja godine 2007., klasa: 612-01/07-01/01, ur. broj: 65-07-02. 

Odbor je pitanje raspravio kao matično  radno tijelo. Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja. Predstavnici predlagatelja iznijeli su razloge zbog kojih je dio prijedloga i primjedbi prihvaćen i unijet u Konačni prijedlog zakona, a dio nije mogao biti prihvaćen. Posebno su se osvrnuli na prijedloge što ih je Ministarstvu  kulture  i Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu uputilo Hrvatsko društvo filmskih djelatnika. Sudionici rasprave prihvatili su objašnjenaja, a prema kojima primjedbe i prijedlozi ugrađeni u Konačni prijedlog zakona predstavljaju dobru europsku praksu u području audiovizualnih djelatnosti a također znače i jaču zastupljenost predstavnika struke u upravnim tjelima sustava koji se predlaže ovim zakonom u odnosu na prvobitni prijedlog.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno donio sljedeći

z a k l j u č a k: 

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese Zakon o audiovizualnim djelatnostima. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na  35. sjednici 14. lipnja  godine 2007., Prijedlog  zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske zajednice o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Kultura (od 2007. do 2013.), s Konačnim prijedlogom zakona,  P. Z. br. 690, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 16. svibnja  godine 2007., klasa: 612-01/07-01/04, ur. broj: 65-07-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvastkog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo. Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Potvrđivanjem ovog Memoranduma o razumijevanju stvorit će se pravni okvir  za suradnju u području kulture između Republike Hrvatske i Europske zajednice na način  da će fizičke i pravne osobe iz područja kulture moći izravno sudjelovati u projektima i koristiti sredstva Europske zajednice određena za tu namjenu. Potrebna sredstva  za plaćanje godišnjeg financijskog doprinosa u korist proračuna Europske zajednice osigurat će se iz predpristupnih fondova, te iz Državnog proračuna  Republike Hrvatske. 

Odbor je jednoglasno donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Predlaže  se Hrvatskom saboru,  da donese Zakon  o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske zajednice o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Kultura (od 2007. do 2013.), po hitnom postupku, u obliku pripremljenom od strane predlagatelja. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 35. sjednici 14. lipnja godine 2007. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P. Z. E. br. 696, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. svibnja godine 2007., klasa: 121-12/07-01/01, ur. broj: 65-07-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo. Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja. Nakon donošenja Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (Narodne novine br. 167/2003.) stupila je na snagu Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi zaštite prava intelektualnog vlasništva. To je osnovni razlog zbog kojega su u predpristupnim pregovorima utvrđeni dijelovi Zakona koji se trebaju izmijeniti kako bi Republika Hrvatska u trenutku pristupanja Europskoj uniji preuzela isti stupanj zaštite autorskog i srodnih prava kakav je u državama članicama Europske unije. Sukladno Direktivi Europske unije, pobliže se određuje pojam ”odgovarajuća naknada”, a unaprjeđuje se i pitanje građanskopravne zaštite, posebno uvođenjem instituta privremenih mjera za osiguranje dokaza, odredbama o pribavljanju dokaza i o zahtjevu za dostavom podataka. Predloženim izmjenama i dopunama u potpunosti se usklađuje hrvatsko zakonodavstvo u području autorskog i srodnih prava s pravnom stečevinom Europske unije, uključujujući odredbe koje će biti primjenjive tek od časa pristupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

Odbor je jednoglasno donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Predlaže se Hrvatskom saboru, da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, po hitnom postupku, u obliku pripremljenom od strane predlagatelja. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na  35. sjednici   14. lipnja  godine 2007., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona  o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga, s  Konačnim prijedlogom zakona,  koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 31. svibnja  godine 2007., klasa: 310-01/07-01/02, ur. broj: 65-07-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvastkog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično  radno tijelo. Uvodno obrazloženje podnijeli su  predstavnici  predlagatelja.

Zakonom  o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka  izvornosti  (Narodne novine br. 173/2003.), odgovarajućim podzakonskim aktom, kao i relevantnim međunarodnim ugovorima kojima je Hrvatska pristupila, regulirana je ona strana pitanja koja je u nadležnosti Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. U provedbi procesa stabilizacije i pridruživanja, Republika Hrvatska dužna je normativno zajamčiti razinu zaštite intelektualnog vlasništva kakva postoji  u Europskoj uniji. Prijedlogom izmjena i dopuna navedenog zakona postiže se usklađenost  i u preostalim pitanjima u kojima se postojeća rješenja razlikuju od pravnih instrumenata na razini Europske unije, a posebno u pitanjima građansko pravne zaštite oznaka zemljopisnog porijekla te oznaka izvornosti proizvoda i usluga, kao i u novom institutu žalbe na prvostupanjske odluke u upravnom postupku. 

Odbor je jednoglasno donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Predlaže  se Hrvatskom saboru,  da donese Zakon  o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga, po hitnom postupku, u obliku pripremljenom od strane predlagatelja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu   odredio je  prof. dr. sc. Petra Selema,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 35. sjednici 14. lipnja godine 2007., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o patentu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P. Z. E. br. 699, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. svibnja godine 2007., klasa: 381612-01/07-01/04, ur. broj: 65-07-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvastkog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo. Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Stupanjem na snagu Zakona o patentu iz 2003. godine u visokoj su mjeri ispunjene obveze usklađivanja hrvatskog zakonodavstva na području patenata s pravnom stečevinom Europske unije. U predpristupnim pregovorima utvrđeni su dijelovi Zakona koji bi se trebali mijenjati kako bi Republika Hrvastka u trenutku pristupanja Europskoj uniji pružala isti stupanj pravne zaštite na području patenata kakav vlada u državnim članicama Europske unije. Predloženim izmjenama i dopunama postiže se usklađenost u pitanjima uređenja instituta svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za lijekove, zatim prisilnih licencija za farmaceutske proizvode u određenim slučajevima, pravo na žalbu protiv odluka donijetih u upravnom postupku u prvom stupnju, nadalje u području građanskopravne zaštite patenta, u pitanju iscrpljenja patentnog prva te u pitanjima učinaka europskog patenta.

Odbor je jednoglasno donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Predlaže se Hrvatskom saboru, da donese Zakon o patentu, po hitnom postupku, u obliku pripremljenom od strane predlagatelja. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 35. sjednici 14. lipnja godine 2007., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o žigu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. svibnja godine 2007., klasa:038-01/07-01/01, ur. broj: 65-07-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvastkog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo. Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Pravo žiga uređeno je godine 2003. odgovarajućim Zakonom i podzakonskim aktom, kao i međunarodnim ugovorima kojima je Republika Hrvatska do sad pristupila, te je u visokoj mjeri usklađeno s pravnom stečevinom Europske unije. U predstupnim pregovorima utvrđeni su dijelovi Zakona koji bi se još trebali uskladiti, a odnose se na pitanja: iscrpljena prava na žig, uvođenja drugostupanjskog upravnog postupka prigodom donošenja odluke o pravu u pojedinačnoj stvari, na tzv. žig Zajednice kao ranije pravo u odnosu na žigove prijavljene u nacionalnim razmjerima nakon ulaska države u punopravno članstvo Europske unije, te na posebne odredbe o građanskopravnoj zaštiti prava iz žiga.

Predložene izmjene i dopune Zakona o žigu u skladu su s pregovaračkim stajalištima Republike Hrvatske i sa Zajedničkim stajalištem Europske unije na Konferenciji o pristupanju od 14. veljače godine 1007.

Odbor je jednoglasno donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Predlaže se Hrvatskom saboru, da donese Zakona o žigu, po hitnom ostupku, u obiku pripremljenom od strane predlagatelja. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 35. sjednici 14. lipnja  godine 2007., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti topografije poluvodičkih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje,  koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. svibnja  godine 2007., klasa: 381-01/07-01/01, ur. broj: 65-07-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo. Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

U provedbi postupka stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji, Republika  Hrvatska obvezna je zajamčiti  razinu zaštite intelektualnog vlasništva jednaku razinu zaštite u Europskoj uniji. Postojeći Zakon u visokoj je mjeri usklađen s pravnom  stečevinom Europske unije, a u predpristupnim pregovorima utvrđeni su oni djelovi hrvatskog Zakona koji se trebaju mijenjati kako bi Republika  Hrvatska u trenutku pristupanja Europskoj  uniji preuzela stupanj zaštite oznaka topografije poluvodičkih proizvoda kao i države članice Europske unije. Predložene izmjene i dopune u skladu su s pregovaračkim stajalištem Republike Hrvatske za poglavlje 7. – Pravo intelektualnog vlasništva i sa Zajedničkim stajalištem Europske unije iznesenim na Konferenciji o pristupanju od 14. veljače godine 2007.

Prijedlogom izmjena i dopuna navedenog zakona postiže se usklađenost  i u preostalim pitanjima u kojima se postojeća rješenja razlikuju od pravnih instrumenata na razini Europske unije, a posebno u pitanjima građansko pravne zaštite, izvornosti proizvoda i usluga, kao i u novom institutu žalbe na prvostupanjske odluke u upravnom postupku. 

Odbor je jednoglasno donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Predlaže se Hrvatskom saboru, da donese Zakon o zaštiti topografije poluvodičkih proizvoda, po hitnom postupku, u obliku pripremljenom od strane predlagatelja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu   odredio je  prof. dr. sc. Petra Selema,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 35. sjednici 14. lipnja godine 2007., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o industrijskom dizajnu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P. Z. E. br. 700, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. svibnja godine 2007., klasa: 310-01/07-01/01, ur. broj: 65-07-02, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo. Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Odredba postojećeg Zakona o industrijskom dizajnu (Narodne novine br. 173/2003.), bile su u vrijeme njegovoga donošenja usklađene s pravnom stečevinom Europske unije. Usvajanjem nove Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva, ukazala se potreba za usklađivanjem odredaba o zaštiti prava u slučaju povrede u svim zakonima iz područja intelektualnog vlasništva, sa zahtjevima navedene Direktive. Nadalje, trebalo je odgovarajuća rješenja uskladiti sa Ženevskim aktom Haaškog sporazuma o međunarodnoj registraciji industrijskog dizajna kojega je Republika Hrvatska također stranka, a koji je stupio na snagu nakon donošenja hrvatskog Zakona o industrijskom dizajnu; radi se o odredbama o međunarodnoj registraciji industrijskog dizajna. Izmjenama i dopunama ovog Zakona. Također se predlaže urediti pitanje proširenja učinka dizajna Zajednice na Republiku Hrvatsku u trenutku stupanja u punopravno članstvo u Europskoj uniji, te istodobno urediti pitanje zaštite i očuvanja prava nositelja ranijih prava industrijskog dizajna stečenih u nacionalnom postupku prije stupanja Hrvatske u članstvo Europske unije.

Odbor je jednoglasno donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Predlaže se Hrvatskom saboru, da donese Zakon o industrijskom dizajnu, o hitnom postupku, u obliku pripremljenom od strane predlagatelja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 35. sjednici 20. lipnja godine 2007., Godišnje izvješće o radu Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske za 2006. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hvatske, aktom od 16. svibnja  2007. godine.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća.

Članovi Odbora suglasili su se u ocjeni da Godišnje izvješće Nacionalne zaklade za znanost za 2006. godinu na sustavan, pregledan i uvjerljiv način omogućuje cjelovitu sliku o položaju i budućnosti Zaklade. Naime, Zaklada poticanjem suradnje i promicanjem izvrsnosti pomaže projekte koji izravno doprinose razvoju Republike Hrvatske, a time pomaže transformaciju hrvatskog društva u društvo znanja, te razvitak svjetski prepoznatljivog znanstvenog istraživanja i gospodarstva temeljenog na znanju.

Zahvaljujući gospodarenju prihodima od glavnica i sredstvima Zaklade, upravna tijela uspjela su u protekloj godini, što se nastavilo i u ovoj godini u potpori većem broju projekata, od kojih se neki ostvaruju u suradnji sa znanstvenicima i ustanovama u inozemstvu, sve sa ciljem unaprjeđivanja dodiplomskih i poslijediplomskih studija na pretpostavkama bolonjskog procesa na osposobljavanju znanstvenoistraživačkih timova i uopće, na nastojanju da se odgovori na pitanja od kojih zavisi razina i vrsnoća znanstveno istraživačkih kapaciteta u Hrvatskoj. U isto vrijeme upravna tijela Zaklade nastojala su u ivzještajnom razdoblju, a na tome nastoje i nadalje, odgovoriti na pitanja  što boljega plasmana sredstava glavnice Zaklade, kako bi donosila odgovarajući prihod, tako da se u suradnji s Ministarstvom financija i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, nastoji naći odgovor na pitanje o mogućnosti da Zaklada osnuje vlastiti investicijski fond.

Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali članovi Odbora, predstavnik podnositelja Izvješća i drugi pozvani sudionici, donesen je jednoglasno sljedeći

Zaključak:

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Godišnje izvješće o radu Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske za 2006. godinu, podnijeto od strane predsjednika Upravnog odbora Nacionalne zaklade za znanost, prof. dr. sc. Pere Lučina.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem
 

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 34. sjednici koja je održana  18. svibnja  godine 2007., Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2006. godini  (sažetak),  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,  aktom od 20. travnja  godine 2007., klasa:  021-12/07-09/08, ur. broj: 65-07-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično  radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su  predstavnici  podnositelja  Izvješća.
 
Sudionici rasprave ukazali su na okolnost da je ocjena rada   Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti  olakšana činjenicom što je svim zastupnicima Hrvatskoga sabora dostavljena, osim uobičajenog sažetka, također knjiga 110. Ljetopisa Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, s iscrpnim analitičkim pregledom djelovanja akademika i znanstvenog osoblja zaposlenog u HAZU, kao i svih organizacijskih oblika putem kojih se ostvaruje djelatnost unutar HAZU, te prema hrvatskom i širem  okruženju.

Dovodeći spomenute okolnosti u vezi s prošlogodišnjim javnim odjecima izbora novih akademika, što je predmet ovogodišnjeg izvješća, istakli su sudionici rasprave da uvid u potpuno izvješće što ga donosi opsežna i iscrpna 110. knjiga Ljetopisa, omogućuje objektivniju prosudbu i o toj strani života HAZU. 
 
Općenito je  djelovanje HAZU, osobito u odnosu na raznolikost, znanstvenu i kulturnu težinu programa koji su izvršeni ili su u tijeku, u javnosti putem medija praćeno neprikladno i nedovoljno, tek s vremena na vrijeme i u službi površnih i jeftinih senzacija. Djelovanje HAZU kao prve i najvažnije hrvatske znanstvene institucije  zahtijeva, daleko više, osobito ako težimo Hrvastkoj kao  društvu znanja, bez čega doista  ne samo da nema napredovanja, nego ni održavanja dostignutoga. 

Rasprava se koncentrirala i na pitanja proračunskog financiranja, uključujući pojavu  nedovoljnog povlačenja i odobrenih sredstava iz Proračuna Republike Hrvatske, koja su inače, kao što završni dio Izvješća pokazuje, u zadnjih nekoliko godina umanjena i u nominalnom iznosu. Odbor ocjenjuje da je, primjerice, neuputno i štetno odlukamo o rebalansu, pri čemu se općenito ne dovode u pitanje sredstva u korist obrazovanja, znanosti i kulture, istodobno reducirati sredstva HAZU, budući da se radi o iznosima beznačajnim u razmjerima Državnog proračuna, ali veoma važnim za provedbu svih programa HAZU, uključujući sve važnije programe međunarodne suradnje. Članovi Odbora osobito ističu potrebu da se već u ovoj godini odobre posebna dodatna proračunska sredstva, kako bi se do konca iduće godine i privela funkciji  knjižnice HAZU zgrada dosadašnjeg Kemijskog instituta, u neposrednoj blizini sjedišta HAZU.
 
Sudionici rasprave konstatirali su tijela i programi  HAZU iskazuju posebnu osjetljivost prema tako važnim aktualnim pitanjima kao što su: razina djelatnosti državne uprave, pravosuđa i uopće pitanja vladavine prava, te posebno pitanje korupcije u državnim i javnim službama, zatim problem  nafte i drugih energenata, te neka pitanja položaja hrvatskog jezika, pa je tako, pored ostaloga HAZU uputila Hrvatskom saboru prijedlog o načinu normativnog uređenja upotrebe hrvatskog jezika u visokom školstvu.

Izraženo je također mišljenje, da bi u programsko-organizacijskom pogledu HAZU trebao  otvoriti mogućnosti   vlastitoga članstva za neka tako važna područja ka što su film  i kazalište.

Nakon  provedene rasprave, donijet je  jednoglasno sljedeći

z a k l j  u č a k:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da prihvati  Izvješće o
radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2006.  godini.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu   odredio je  prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na  33. sjednici koja je održana  18. travnja godine 2007., Prijedlog  zakona o potvrđivanju Okvirne konvencije o vrijednosti kulturne baštine za društvo, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 669,  koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 5. travnja  godine 2007., klasa: 612-01/07-01/03, ur. broj: 65-07-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično  radno tijelo.
 
Uvodno obrazloženje podnijeli su  predstavnici  predlagatelja.

Konvencija čije se potvrđivanje predlaže ovim zakonom je, prema obrazloženju predstavnika predlagatelja, jedina u području kulture kojoj Hrvatska do sada nije pristupila, iako su njezine zasade već  ugrađene u  hrvatsko  zakonodavstvo, kako kada se radi o kulturnoj tako i kada se radi o prirodnoj baštini.
 
 
Odbor je  jednoglasno  donio sljedeći

z a k l j u č a k:
 

Predlaže  se Hrvatskom saboru,  da donese Zakon Okvirne konvencije o vrijednosti kulturne baštine za društvo, po hitnom postupku  i u obliku pripremljenom od strane predlagatelja

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu   odredio je  prof. dr. sc. Petra Selema,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na  33. sjednici koja je održana 18. travnja godine 2007., Prijedlog zakona o audiovizualnim djelatnostima, P. Z. br. 656,  koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. ožujka godine 2007., klasa: 612-01/07-01/01, ur. broj: 65-07-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.
 
Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Sudionici rasprave poduprli su ciljeve koji će se postići donošenjem predloženog Zakona, naglašavajući kako je vrijeme da se film i druge audiovezualne tvorevine zaštite kao kulturni proizvod i stvori materijalna podloga za njihovu nesmetanu distribuciju i javnu prezentaciju. Ocjena je da će se osnivanjem Hrvatskog audiovizualnog centra i Hrvatskog audiuovizualnog vijeća stvoriti preduvjeti za unaprjeđivanje hrvatskih audiovizualnih djelatnosti. Postavljeno je pitanje njihovog međusobnog odnosa, odnosno: je li najprikladnije rješenje da Hrvatsko audiovizualno vijeće, s obzirom na njegove ovlasti iz čl. 14., treba biti jedno od tijela u sastavu Hrvatskoga audiovizualnog centra, kao ustanove  ili pak ono treba biti samostalno tijelo sa zakonskim ovlastima, i odgovorno neposredno zakonodavcu kojemu će Hrvatski audiovezualni centar pružati u prvom redu stručno-administrativnu potporu.

Iznijeto je i više prijedloga radi poboljšanja sastava Hrvatskog audiovizualnog  vijeća, kako bi se postigla veća zastupljenost audiovizualne struke i smanjio pretjerani utjecaj subjekata koji audiovizualnim dobrima raspolažu u komercijalne svrhe.
 
Predstavnik predlagatelja pružio je uvjeravanja, odnosno odgovorio je i na pitanja koja su se ticala pravne naravi i razloga za ponuđene instrumente pribavljanja sredstava za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva iz čl. 31. Prijedloga zakona, sve u svezi rješenja  iz čl. 33. st. 1. i st. 4.  Prijedloga zakona.

Sudionici rasprave suglasili su se i sa stajalištem nazočnih predstavnika filmskih strukovnih udruga koji su istakli da predložena rješenja ne idu samo za afirmacijom audiovizualnih dobara kao hrvatske kulturne činjenice, prepoznate i u svijetu, već i za  afirmacijom audiovizualnih i komplementarnih djelatnosti kao prvorazredne gospodarske činjenice, što je posljednjih godina u Hrvatskoj zanemareno kao gospodarska mogućnost.

Članovi Odbora suglasili su se u potrebi da se kao posebna ustanova osnuje Hrvatska kinoteka. Istakli su također da je u svrhu arhiviranja audiovizualnog materijala bio izgrađen odgovarajući prostor u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice, koji se danas koristi u druge svrhe.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno donio sljedeći

z a k l j u č a k:
 

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Prijedlog Zakona o audiovizualnim djelatnostima.
Sva mišljenja i prijedlozi uputit će se predlagatelju radi utvrđivanja Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na  33. sjednici koja je održana  18. travnja godine 2007., Prijedlog  zakona o potvrđivanju Europske konvencije za zaštitu audiovizualne baštine, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. br. 666,  koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 5. travnja  godine 2007., klasa: 612-01/07-01/02, ur. broj: 65-07-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istakao je, da s obzirom na već postignute standarde na zakonodavnoj razini i u njezinoj provedbi Hrvatska može  bez bojazni potpisati ovu Konvenciju, uvjerena da može ispuniti njezine zahtjeve. Hrvatska stoji s potrebnim prostorom bitno bolje nego ranije, a ulaže se i u restauraciju audiovizualne baštine, koja predstavlja ne samo umjetnički fundus, već i prvorazredni povijesno dokumentarni  materijal. I ovom prigodom istaknuta je potreba osnivanja Hrvatske kinoteke.

Nakon kraće rasprave jednoglasno je donesen sljedeći

z a k l j u č a k:
 

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese Zakona o potvrđivanju Europske konvencije za zaštitu audiovizualne baštine, po hitnom postupku
i u obliku pripremljenom od strane predlagatelja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na  32. sjednici koja je održana  28. ožujka  godine 2007., Prijedlog  zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 636,  koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 21.  veljače  godine 2007., klasa: 602-04/07-01/02, ur. broj: 65-07-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično  radno tijelo.
 
Uvodno obrazloženje podnijeli su  predstavnici  predlagatelja.

U raspravi je prihvaćeno rješenje predlagatelja prema kojem studentski zbor ne bi bio kao do sada obvezatan oblik članstva studenata, već oblik organiziranja koji je u prvom redu tijelo predstavljanja studenata i njihovog zastupanja u forumima visokoškolskih ustanova prema Zakonu o znanstvernoj djelaznosti i visokom obrazovanju.
U isto vrijeme studentski zbor bi kao oblik organiziranja, odnosno organizacije u "materijalnom" smislu,  bio i oblik zastupljenosti studenata koji djeluju u studentskim udrugama i drugim oblicima organiziranja od važnosti za studente i visokoškolske ustanove. Prihvaćene su i druge novine koje odgovaraju novim potrebama u visokoškolskom ambijentu, kao što je studentski pravobranitelj, koji bi se bavio zaštitom studentskih prava.

Nakon provedene rasprave,  Odbor je  jednoglasno donio   sljedeći

z a k l j u č a k:
 

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese po hitnom postupku
Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu   odredio je prof. dr. sc. Petra Selema,  predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti odredio je Ivanku Roksandić, prof., članicu Odbora.

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 32. sjednici koja je održana 28. ožujka  godine 2007., Prijedlog  zakona o izmjenama i dopunama zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. br. 655,  koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. ožujka godine 2007., klasa: 602-04/07-01/03, ur. broj: 65-07-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.
 
Uvodno obrazloženje podnijeli su  predstavnici  predlagatelja.

U raspravi su podržana sva iznijeta rješenja, budući da je ocjenjeno kako su predložena iz potrebe za usklađivanjem s jedinstvenim visokoškolskim rješenjima na razini  Europe i poboljšavaju postojeća zakonska rješenja na temelju njegove primjene od dana kada je stupio na snagu u kolovozu 2003. godine, uzimajući u obzir i izmjene i dopune  donijete u  2004. godine.
Pri tome su od osobite važnosti rješenja koja na prikladniji način reguliraju neke aspekte izbora u znanstvena i nastavna znanja te mogućnosti rada visokoškolskih nastavnika u dobi između 65 i 70 godine života.
Druga rješenja poboljšavaju uvjete i načine zapošljavanja znanstvenih novaka, rad izvan matične znanstvene organizacije s kojom zaposlenik ima zaključen ugovor o radu, mogućnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti da provodi postupak izbora u znanstvena zvanja, pravo organizacijskih jedinica sudjelovanja na natječaju za znanstvene projekte, položaj viših predavača, rad lektora stranih jezika, pitanje poreznih olakšica nakon ukidanja odgovarajućih odredbi Zakona o porezu na dobit, izvođenje sveučilišnih studija za potrebe vojnog i policijskog obrazovanja, primjena jednakih uvjeta u pogledu plaćanja školarina studenata  koji su državljani država Europske Unije, pitanje izdavanja diploma po završetku specijalističkog diplomskog stručnog studija i druga pitanja.
 U raspravi je ocjenjeno da će se unošenjem poboljšanja u spomenutim i drugim pitanjima u znatnoj mjeri poboljšati Zakon o zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uključujući njegove dosadašnje izmjene i dopune.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno  donio    sljedeći

z a k l j u č a k:
 

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese Zakona o izmjenama i dopunama zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, po hitnom postupku, i u obliku pripremljenom od strane predlagatelja

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Petar Selem

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 31. sjednici koja je održana  21. veljače godine 2007., Prijedlog zakona o Muzejima Ivana Meštrovića, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 12.  veljače  godine 2007., klasa: 612-05/07-01/01, ur. broj: 65-07-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.
 
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi je poduprta namjera predlagatelja da se u pitanju normiranja i djelovanja institucije Fundacija Ivana Meštrovića nominalno stanje uskladi sa stvarnim, tako da se Zakonom osnuje ustanova Muzeji Ivana Meštrovića sa sjedištem u Splitu, s djelatnostima, u Splitu, Zagrebu i Otavicama. Donošenjem Zakona o Muzejima Ivana Meštrovića, osniva se ustanova usklađena sa Zakonom o ustanovama, Zakonom o muzejima i Zakonom o upravljanju ustanovama u kulturi, koji su svi donijeti nakon što je godine 1991. bila osnovana institucija pod nazivom "Fundacija Ivana Meštrovića". Budući da je u međuvremenu donijet i Zakon o zakladama i fundacijama (1995.), to je još jedan razlog da se odredba "fundacija" briše iz naziva jedne institucije koja to nije.
 Predlagatelju su iznijeti razlozi zbog kojih bi nova ustanova možda trebala biti imenovana u jednini tj. Muzej Ivana Meštrovića, budući da se doista radi o jednoj pravnoj osobi, o čemu se možda ne vodi dovoljno računa u furmulaciji st. 4. čl. 3. Također je, iz već iznijetog razloga nesuglasnosti između nominalnoga i stvarnog stanja što se ovim prijedlogom zakona želi ispraviti, predstavniku predlagatelja sugerirano da razmisli o dopuni u stavku 1. čl. 17., koji bi u tom slučaju započinjao: ”Stupanjem na snagu ovoga zakona, ustanova "Fundacija Ivna Meštrovića" osnovana zakonom o "Fundaciji Ivana Meštrovića", ("Narodne novine", broj 9/91), nastavlja s radom kao Muzeji Ivana Meštrovića. U  st. 3. i čl. 3. uputno bi bilo imenovati organizacijske jedinice ustanove u smislu st. 1. čl. 9. Zakona o ustanovama: kao podružnice, zavode, centre ili na drugi prikladan način.

 Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno  donio sljedeći

z a k l j u č a k:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da prihavti donošenje Zakona  o Muzejima Ivana Meštrovića

Svi  prijedlozi i mišljenja  u svezi s Prijedlogom zakona, uputit će se predlagatelju  radi pripreme  konačnog prijedloga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu   odredio je Željka Pavlica, dipl. defektologa,  potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK
Željko Pavlic, dipl. defektolog

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 30. sjednici koja je održana  25. siječnja godine 2007., Konačni prijedlog  zakona o obrazovanju odraslih, koji je je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 14.  prosinca  godine 2006., klasa: 602-01/06-01/01, ur. broj:
65-06-09.

Odbor je pitanje raspravio kao matično  radno tijelo.
 
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi su raspravljena neka pitanja kao što su: položaj škola stranih jezika i drugih trgovačkih društva koja se bave obrazovanjeu odraslih u odnosu na sustav predložen ovim prijedlogom zakona, zadaće Agencije za obrazovanje odraslih, pitanje motiviranosti korisnika sustava obrazovanja odraslih te poslodavaca u pitanju obrazovnog  dopusta, potreba da se povećaju decentralizirana proračunska sredstva s obzirom na dodatne obveze i zadaće za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pitanje oblika stručnog usavršavanja  andragoških djelatnika i drugo. U povodu predloženih rješenja iz čl. 28. istaknuto je i postignuta je suglasnost s predstavnicima predlagatelja da institucija javnog natječaja kao način financiranja ustanova za obrazovanje odraslih ne smije dovesti do toga da u praksi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, natječajem uvjetuje ostvarivanje programa i  funkcioniranje ustanove za obrazovanje odraslih, koju je sama osnovala. To osobito vrijedi za one djelove programa koji su od nesumnjivog općeg ineresa, kao u slučaju  kada ustanova za obrazovanje odraslih ispravlja posljedice činjenice da zabrinjavajuće veliki broj osoba u Hrvatskoj nema završenu osnovnu školu.  

Odbor je procjenio da je ostalo otvoreno sustavno pitanje izravnog stimuliranja obrazovanja odraslih, kao prava  korisnika, odnosno polaznika tih programa.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova donio sljedeći   

z a k l j u č a k:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese Zakon o obrazovanju odraslih,
u obliku pripremljenom od strane predlagatelja,

uz slijedeći

A m a n d m a n:

U članku 23. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
"Agencija obavlja zadaće i poslove nacionalne agencije za provedbu integriranih programa cjeloživotnog učenja (Integrated Lifelong Learning Programmes – ILLLP) I programa Mladi (Youth Action Plan)."

Obrazloženje:

Predlagatelj je u uvodnom obrazloženju istaknuo položaj Agencije za obrazovanje odraslih, te je između ostalog naveo da u okviru Agencije djeluje Centar za mobilnost i EU programe. To znači, da će Agencija za  obrazovanje odraslih, njezin Centar za mobilnost i EU programe, biti nacionalna agencija za provedbu integriranih programa cjeloživotnog učenja (Integrated Lifelong Learning Programmes – ILLLP), i programa za Mlade (Youth).
Naime, Europska komisija zahtijeva od svake države koja se uključuje u ove programe i koristi sredstva europskih fondova, da ima nacionalnu agenciju – samostalnu neprofitnu  ustanovu, koja ispunjava zadane uvjete glede ustrojbenog oblika, financijskog poslovanja, te prostorne, materijalne i kadrovske uvjete.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu   odredio je  prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
prof. dr. sc. Petar Selem