8. saziv Hrvatskoga sabora (28.12.2015. - 14.10.2016.)

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 4. sjednici Odbora, održanoj 4. svibnja 2016. godine, razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za djecu, aktom od 31. ožujka 2016. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju pravobraniteljica za djecu naglasila je da Izvješće sadrži i analizira podatke o prijavljenim povredama dječjih prava tijekom 2015. godine, no u opsežnom obliku predstavlja kombinaciju izvješća o radu pravobraniteljice i izvješća o stanju dječjih prava u Republici Hrvatskoj. Osim brojčanih pokazatelja aktivnosti Ureda, pravobraniteljica je pozornost posvetila i međunarodnim aktivnostima Ureda, osobito participiranjem u Europskoj mreži pravobranitelja za djecu (ENOC), mreži pravobranitelja jugoistočne Europe (CRONSEE), te mrežama Eurochild i COPE.
Tijekom 2015. godine razmatrane su ukupno 2144  pojedinačne prijave povrede prava djece, a u taj je broj ubrojeno i 688 prijava iz ranijih godina koje su prenesene kao aktivni predmeti. Novih prijava zaprimljeno je 1456 (što je nešto manje no u 2014. godini), a odnosile su se na ukupno 1812 djeteta i 156 grupa djece. Najčešći razlog obraćanja Uredu pravobraniteljice i ove je izvještajne godine povreda prava na život uz roditelje i roditeljsku skrb, o čemu su zaprimljene 382 prijave.
239 prijava iz 2015. godine odnosi se na povredu prava djece na odgoj i obrazovanje, čime je ovo pravo na drugom mjestu po broju zaprimljenih prijava, a čak 32,6% od ovih prijava odnosi se na pojedinačne povrede prava djece s teškoćama u razvoju. Nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama bilježi, po broju prijava, porast od 36% u odnosu na godinu ranije. Vezano uz područje socijalnih i ekonomskih prava djece, sadržaj ukupno 119 prijava pokazuje da siromaštvo, kao posljedica dugotrajne gospodarske krize, posebice pogađa djecu, izaziva brojne štetne posljedice te izravno i neizravno utječe na ostvarivanje njihovih prava. Kao posebnosti rada u 2015. godini istaknuta su dva problema s kojima se Ured nosio - štrajk učitelja na početku školske godine, te problemi djece migranata (djeca u pokretu) koja su se kroz izbjeglički val našla i u Republici Hrvatskoj.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske ustvrdio je kako su problemi koje je Ured pravobraniteljice u 2015. godini detektirao u velikoj mjeri već i od strane izvršne vlasti detektirani i na njihovu se rješavanju radi, osobito se osvrćući na proces deinstitucionalizacije. Naglasio je kako je 2015. godina doista bila specifična s obzirom na izbjeglički val koji je prošao Republikom Hrvatskom, a radilo se o oko 670.000 ljudi. U tom smislu osobito se osvrnuo na zaštitu djece migranata bez pratnje odraslih osoba, naglašavajući da su svi slučajevi ove djece sretno razriješeni. Istaknuo je kako djelatnici centara za socijalnu skrb imaju velik broj predmeta, pa se često stječe dojam da se bave administriranjem, a ne radom na terenu, i da u tom pogledu u sustavu ima prostora za poboljšanje.

U raspravi koja je uslijedila jedan od članova Odbora iznio je svoj stav kako ne može podržati rad pravobraniteljice za djecu s obzirom da se njegovi ideološki stavovi protive stavovima koja pravobraniteljica iznosi u pojedinim slučajevima. Ne osporavajući postupanja Ureda pravobraniteljice po pojedinim prijavama o povredama prava djeteta, čak i dajući podršku radu u tom smjeru, iznio je stav kako se u raspravama o pravima djeteta nužno mora govoriti o pravima roditelja da odlučuju o pravu djeteta, što je definirano člankom 64., stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
Nadalje, postavljeno je pitanje prepoznatljivosti Ureda pravobraniteljice za djecu diljem Hrvatske, osobito u mjestima u kojima Ured nema podružnice (Osijek, Rijeka i Split). Također, izneseno je i očekivanje da se pravobraniteljica osvrne na suradnju resora, točnije nedostatak iste. Kao  primjer navedeni su problemi djelatnika u odgojno-obrazovnom sustavu koji često u školama rješavaju vrlo kompleksne probleme djece, nažalost bez podrške ostalih sustava (stručnjaka iz socijalne skrbi, zdravstva…). Također, skrenuta je pozornost da bi se očekivala reakcija pravobraniteljice, preporukama ili na druge načine, na nedostatak stručnih suradnika u odgojno-obrazovnim institucijama, u smislu poboljšanja kako položaja djece, tako i odgojno-obrazovnih djelatnika.
S druge strane, naglašeno je kako je Ured pravobraniteljice radio odličan posao, u skladu sa zakonskim ovlastima i stoga je većina nazočnih članova Odbora dala punu podršku pravobraniteljici u daljnjem radu. Naglašeno ja kako uloga pravobraniteljice nije stvaranje paralelnog zakonskog okvira, nego praćenje provedbi zakona i intervencija u smislu poboljšanja zaštite prava djece u cjelini.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova ZA, 1 glas PROTIV i 2 glasa SUZDRŽAN) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice djecu za 2015. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Ivana Vrdoljaka,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vrdoljak

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 4. sjednici Odbora, održanoj 4. svibnja 2016. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske, aktom od 23. veljače 2016. godine, uz prijedlog da se predloženi Zakon donese po hitnom postupku. Prilikom uvrštavanja ovog Prijedloga zakona u dnevni red plenarne sjednice nije prihvaćen hitni postupak, stoga se provodi rasprava u prvom čitanju.
Dana 20. travnja 2016. godine zaprimljeno je Mišljenje Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/16-12/11, Urbroj: 50301-04/12-16-11) koja ne podržava donošenje ovoga Zakona.

Odbor je Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukratko je izložio promjene koje se predlažu, ističući kako je gospodarska situacija ranije bila nepovoljna, te se o ovakvom načinu pronatalitetnog poticaja nije moglo razmišljati. Naime, Klub zastupnika SDP-a predlaže da se iznos naknade za prvih 6 mjeseci porodiljnog/roditeljskog dopusta (odnosno 8 mjeseci, ako pravo koriste oba roditelja) naknada plaće poveća sa 80% na 100% proračunske osnovice (što bi značilo povećanje sa 2.660,80 kn na 3.326,00 kn, odnosno za 665,20 kuna mjesečno). Iznimno, ako je za korisnika povoljnije (ako je osnovica za naknadu plaće utvrđena Zakonom o zdravstvenom osiguranju veća, tj. ako mu je plaća veća od proračunske osnovice), predlažu utvrđivanje naknade plaće najviše do prosječne plaće isplaćene u RH u zadnjem tromjesečju. Nadalje, predlaže se i uvođenje jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete u iznosu od 8.000,00 kuna, a koja bi se isplaćivala iz Državnog proračuna. Za provedbu ovih mjera Državni proračun bi trebao izdvojiti 480 milijuna kuna za 2016. godinu, a po 640 milijuna kuna u narednim godinama.

U raspravi koja je uslijedila, predstavnik Vlade Republike Hrvatske pojasnio je razloge iz kojih se Vlada protivi prihvaćanju ovoga Prijedloga. Naime, Vlada podupire uvođenje mjera koje bi bile usmjerene demografskom razvoju Republike Hrvatske, no smatra kako bi trebalo razmatrati cijeli niz međusobno usklađenih i podupirujućih mjera, no i kako njihovu predlaganju mora prethoditi detaljna analiza i prethodna provjera učinaka. Vlada upozorava i na to kako u Državnom proračunu nisu osigurana sredstva za provedbu ovoga Zakona, stoga ga nije moguće prihvatiti. Kako je naglasio predstavnik Vlade, resorno Ministarstvo socijalne politike i mladih započelo je s izradom prijedloga izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, a kojim planira detaljno propisati pravo na novu novčanu potporu za novorođeno dijete. Taj prijedlog zakona trebao bi ući u zakonodavnu proceduru tijekom II. kvartala 2016. godine.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je kako je doista nužno strateški se odrediti spram pronatalitetne i demografske politike. Osobito je istaknuto kako jednokratna mjera od 1.000 EUR za novorođeno dijete može biti samo dio pronatalitetne politike, te se nikako ne može razmatrati onom koja će riješiti problem malog broja novorođene djece u Hrvatskoj. Sam problem malog broja novorođene djece u Hrvatskoj iziskuje više suradnje u društvu i promišljanja problema na više razina, pa i financijskoj.
Istaknuto je kako ovim zakonom predložena parcijalna rješenja ne daju cjelovite rezultate, no kako u nedostatku ozbiljne strategije ovakva jedna mjera sigurno neće uvećati problem. Dobra pronatalitetna, ali i useljenička politika nužnost su s kojom se već sada susreće Republika Hrvatska, i o njima treba što prije strateški razmišljati, stoga je sada vrijeme da odlučimo koji su nam prioriteti.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (5 glasova ZA, 3 glasa PROTIV i 1 glas SUZDRŽAN) odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Prijedlog Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Svi prijedlozi, primjedbe i mišljenja uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Ivana Vrdoljaka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vrdoljak

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 4. sjednici Odbora, održanoj 4. svibnja 2016. godine, raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona mirovinskom osiguranju, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili Klub zastupnika SDP-a i Klub zastupnika HSU-a i Nezavisne liste Stipe Petrine i nezavisnih zastupnika, aktom od 23. veljače 2016. godine.
Dana 13. travnja 2016. godine zaprimljeno je Mišljenje Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/16-12/10, Urbroj: 50301-04/12-16-9) koja ne podržava donošenje ovoga Zakona.
Odbor je Prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukratko je izložio predložene promjene. Naime, klubovi predlažu dopunu čl. 84. Zakona o mirovinskom osiguranju, kojom bi se uveo povoljniji izračun vrijednosnog boda, na način da se za izračun uzima u obzir plaća (ili naknada plaće) koju je korisnik ostvario u godini koja je prethodila godini u kojoj je započeto korištenje porodiljnog ili roditeljskog dopusta, ukoliko je to za korisnika povoljnije.
U raspravi koja je uslijedila, predstavnik Vlade Republike Hrvatske pojasnio je razloge iz kojih se Vlada protivi prihvaćanju ovoga prijedloga, a koji su navedeni u Mišljenju Vlade.
Prigovor Vlade RH upućen je u smislu da ovakav prijedlog ne doprinosi ni socijalnom ni demograskom poticaju, odnosno ne potiče obitelji s više djece i ne čini se nikakva razlika u odnosu na broj djece.

Istaknuto je kako i nije intencija ovog zakona pronatalitetna politika, nego ravnopravan položaj žena, koje zbog korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta imaju manje bodova za izračun mirovine za to vrijeme.

Vlada RH smatra da taj problem treba rješavati cjelovito, te navodi kako će sama predložiti cjelovita rješenja, uređena prvenstveno pravima iz radnog odnosa (veće naknade i veća uplata doprinosa) i potporama dugoročnog poboljšanja demografskog kretanja, a kako će to učiniti sustavno  međuresornom suradnjom.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (5 glasova ZA, 2 glasa PROTIV i 2 glas SUZDRŽAN) odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Ivana Vrdoljaka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vrdoljak

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 2. sjednici Odbora, održanoj 9. ožujka 2016. godine, razmotrio je Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. veljače 2016. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju podnositelj Izvješća iznio je osnovne značajke Izvješća, navodeći kako je ono sastavljeno u Uredu za suzbijanje zlouporabe droga, ali pripremljeno parcijalno u svim mjerodavnim institucijama koje se bave tematikom zlouporabe droga. Iz tog razloga Izvješće je sveobuhvatno i daje niz informacija i podataka za cjelovit i kvalitetan prikaz problematike.

U 2014. godini ukupno je u zdravstvenom sustavu bilo liječeno 7812 osoba (46 osoba manje no godinu prije), od čega je 80% ovisnika o opijatima (najvećim dijelom ovisnika o heroinu - 95%), pa je liječenje u većini slučajeva dugotrajno. Slično kao i godinu prije novih ovisnika u tretmanu je 1055 što je udio od 13,5 % od ukupnog broja liječenih. Ono što je zabrinjavajuće, činjenica je da vrlo malo ovisnika u sustav liječenja ulazi dragovoljno, te da se sve ranije dolazi u prvi kontakt s drogom, dok istovremeno dobna granica za ulazak u zdravstveni sustav na liječenje nije dovoljno smanjena. Naime, od prvog konzumiranja droge do liječenja protekne i više od 5 godina.

Naglašena je važnost donošenja standardiziranih smjernica za područje tretmana, prihvaćanje koncepta standarda kvalitete kao kriterija financiranja programa i projekata koje provode udruge, provedba specifičnih edukacija i treninga u skladu s detektiranim potrebama na terenu, kako bi se u budućnosti financirali samo oni programi kojima je utvrđena učinkovitost, koji su procijenjeni kvalitetnijima.

Također, istaknuto je kako je u 2014. godini donesen novi Popis droga, psihotropnih tvari  i biljaka iz koje se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga (NN 156/14), a glavna mu je karakteristika da uvodi generički pristup kontroli novih droga, čime se omogućilo da cijeli niz ranije legalno dostupnih psihoaktivnih spojeva uđe u sferu kaznenopravne odgovornosti. Naime, iznesen je podatak kako se godišnje na tržištu pojavi oko 100 (sto!) novih spojeva u sferi droga.
Također, Izvješće pokazuje kako rasprostranjenost droge u Hrvatskoj nije ravnomjerna. Naime, najviše je ima u priobalnim županijama i Gradu Zagrebu.
U 2014. godini, prema Izvješću, u različite segmente borbe protiv zlouporabe droga utrošeno je 784 milijuna kuna, što je 0,24% BDP-a.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je zadovoljstvo Izvješćem, pozitivnim pomacima u sprječavanju zlouporabe droga, podacima koji se u njemu iznose, ali i strukturom izvješća, što ukazuje na ozbiljnost pristupa problematici na koju se odnosi.

U raspravi gotovo svih članova Odbora najčešće je korištena riječ "prevencija", jer liječenje ovisnika o drogi, ako i kada započne, dugotrajno je i skupo. Velik problem predstavlja i stigmatizacija društva koje još nije dovoljno "otvoreno" da bivšim ovisnicima bez rezerve pruži podršku u njihovu povratku u život. U smislu prevencije govorilo se i o zdravstvenom odgoju u školama, ističući kako oko zlouporabe droga gotovo postoji konsenzus, no naglašavajući da se o opasnostima droge mora govoriti od prvog razreda osnovne škole nadalje.

Postavljeno je pitanje opravdanosti dekriminalizacije droge za osobnu uporabu, na što je predstavnik predlagatelja odgovorio kako su pokazatelji, usprkos početnom strahu kakvi će biti rezultati izmjena kaznenog zakona, dobri. Napomenuo je kako sustav i dalje sankcionira raspačavanje (dilanje) droga, a osobito se teškim (ne)djelom u tom smislu smatra i tretira raspačavanje droge u školi ili blizini škola.

U raspravi je također istaknuto kako je Ured zasigurno pravovremeno poduzeo potrebne korake i brzo dao odgovor na pojavu novih tvari na tržištu, obzirom da je prilikom rasprave o Izvješću za godinu ranije aktualno bilo pitanje novih spojeva na tržištu (tzv. mirisalice u smart shopovima i slično), što ove godine nije slučaj.
S obzirom na dio Izvješća, detektiran je i problem roditelja koji nemaju i ne žele imati kontrolu nad kretanjima svoje djece u noćnim izlascima, te je istaknuto kako u rješavanja problema zlouporabe droga moraju biti uključeni svi - od obitelji do represivnog aparata, međusobno se podupirući i surađujući.
Na pitanje članova Odbora, istaknuta je dobra suradnja s Ministarstvom znanosti, obrazovanje i sporta i Agencijom za odgoj i obrazovanje, kako u prevenciji, tako i u pripremi kurikuluma. Također na pitanje članova Odbora o postojanju i broju tzv. vikend-narkomana i njihovu broju, odgovoreno je kako ih zasigurno ima, no nije moguće egzaktno prikazati njihov broj. No, analizom otpadnih voda u Gradu Zagrebu u dane vikenda i neposredno nakon njega utvrđena je veća količina opijata (konkretno kokaina) u otpadnim vodama no tijekom tjedna.
S obzirom na "izbjegličku krizu" postavljeno je i pitanje moguće veće prisutnosti droga, no kako je rečeno, zasad nema vidljivog utjecaja i povezanosti. To se objašnjava (povećanom) kontrolom na nekoliko granica prije dolaska izbjeglica na granice Republike Hrvatske, a i pojačanom kontrolom na našim granicama.

Zaključno, Izvješće je pohvaljeno na više razina, a pojavila se i ideja za proširenje aktivnosti Ureda za sprječavanje zlouporabe droga na borbu sa svim vrstama ovisnosti s obzirom na povećan broj ovisnika o alkoholu, pušenju, kockanju, a u posljednje vrijeme sve više i Internetu.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (8 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje sljedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PROVEDBI NACIONALNE STRATEGIJE I AKCIJSKOG PLANA SUZBIJANJA ZLOUPORABE DROGA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Ivana Vrdoljaka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vrdoljak

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 1. sjednici Odbora, održanoj 19. veljače 2016. godine razmotrio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. veljače 2016. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog plana razmotrio na temelju nadležnosti iz članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je da se usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije odvija u skladu s obvezama koje Republika Hrvatska ima kao punopravna članica Europske unije, a isto je definirano člankom 145. Ustava, koji je stupio na snagu s danom pristupanja Republike Hrvatske u Uniju. Plan usklađivanja za 2016. godinu predviđa donošenje, izmjene ili dopune ukupno 75 zakona kojima se u hrvatsku legislativu preuzima nova pravna stečevina Unije, čime Republika Hrvatska mijenja svoje zakonodavstvo paralelno s drugim zemljama članicama.

Nastavno na djelokrug Odbora za obitelj, mlade i sport, članovi Odbora iskazali su interes za izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ali i za druge zakone koji se predviđaju donositi sukladno Planu usklađivanja. Od predlagatelja je zatraženo da članovima Odbora dostavi prikaz svih zakona s obrazloženjem.
Vezano uz Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, rok za usklađivanje prošao 16. studenog 2015.godine. S obzirom na to kako je Hrvatski sabor raspušten Odlukom 25. rujna 2015. godine, u IV. kvartalu nije donesen ni jedan zakon kojim se preuzima ili provodi pravna stečevina EU, o čemu je zaprimljeno i pismo službene obavijesti kašnjenja u prenošenju direktive. Kako je naglasila predstavnica predlagatelja, Vlada Republike Hrvatske Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u obitelji uputit će na donošenje u Hrvatski sabor u I. kvartalu 2016. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova "ZA" odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske
s pravnom stečevinom Europske unije za 2016. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Ivana Vrdoljaka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivan Vrdoljak