Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 4. sjednici Odbora, održanoj 4. svibnja 2016. godine, razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za djecu, aktom od 31. ožujka 2016. godine.
Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju pravobraniteljica za djecu naglasila je da Izvješće sadrži i analizira podatke o prijavljenim povredama dječjih prava tijekom 2015. godine, no u opsežnom obliku predstavlja kombinaciju izvješća o radu pravobraniteljice i izvješća o stanju dječjih prava u Republici Hrvatskoj. Osim brojčanih pokazatelja aktivnosti Ureda, pravobraniteljica je pozornost posvetila i međunarodnim aktivnostima Ureda, osobito participiranjem u Europskoj mreži pravobranitelja za djecu (ENOC), mreži pravobranitelja jugoistočne Europe (CRONSEE), te mrežama Eurochild i COPE.
Tijekom 2015. godine razmatrane su ukupno 2144 pojedinačne prijave povrede prava djece, a u taj je broj ubrojeno i 688 prijava iz ranijih godina koje su prenesene kao aktivni predmeti. Novih prijava zaprimljeno je 1456 (što je nešto manje no u 2014. godini), a odnosile su se na ukupno 1812 djeteta i 156 grupa djece. Najčešći razlog obraćanja Uredu pravobraniteljice i ove je izvještajne godine povreda prava na život uz roditelje i roditeljsku skrb, o čemu su zaprimljene 382 prijave.
239 prijava iz 2015. godine odnosi se na povredu prava djece na odgoj i obrazovanje, čime je ovo pravo na drugom mjestu po broju zaprimljenih prijava, a čak 32,6% od ovih prijava odnosi se na pojedinačne povrede prava djece s teškoćama u razvoju. Nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama bilježi, po broju prijava, porast od 36% u odnosu na godinu ranije. Vezano uz područje socijalnih i ekonomskih prava djece, sadržaj ukupno 119 prijava pokazuje da siromaštvo, kao posljedica dugotrajne gospodarske krize, posebice pogađa djecu, izaziva brojne štetne posljedice te izravno i neizravno utječe na ostvarivanje njihovih prava. Kao posebnosti rada u 2015. godini istaknuta su dva problema s kojima se Ured nosio - štrajk učitelja na početku školske godine, te problemi djece migranata (djeca u pokretu) koja su se kroz izbjeglički val našla i u Republici Hrvatskoj.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske ustvrdio je kako su problemi koje je Ured pravobraniteljice u 2015. godini detektirao u velikoj mjeri već i od strane izvršne vlasti detektirani i na njihovu se rješavanju radi, osobito se osvrćući na proces deinstitucionalizacije. Naglasio je kako je 2015. godina doista bila specifična s obzirom na izbjeglički val koji je prošao Republikom Hrvatskom, a radilo se o oko 670.000 ljudi. U tom smislu osobito se osvrnuo na zaštitu djece migranata bez pratnje odraslih osoba, naglašavajući da su svi slučajevi ove djece sretno razriješeni. Istaknuo je kako djelatnici centara za socijalnu skrb imaju velik broj predmeta, pa se često stječe dojam da se bave administriranjem, a ne radom na terenu, i da u tom pogledu u sustavu ima prostora za poboljšanje.
U raspravi koja je uslijedila jedan od članova Odbora iznio je svoj stav kako ne može podržati rad pravobraniteljice za djecu s obzirom da se njegovi ideološki stavovi protive stavovima koja pravobraniteljica iznosi u pojedinim slučajevima. Ne osporavajući postupanja Ureda pravobraniteljice po pojedinim prijavama o povredama prava djeteta, čak i dajući podršku radu u tom smjeru, iznio je stav kako se u raspravama o pravima djeteta nužno mora govoriti o pravima roditelja da odlučuju o pravu djeteta, što je definirano člankom 64., stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
Nadalje, postavljeno je pitanje prepoznatljivosti Ureda pravobraniteljice za djecu diljem Hrvatske, osobito u mjestima u kojima Ured nema podružnice (Osijek, Rijeka i Split). Također, izneseno je i očekivanje da se pravobraniteljica osvrne na suradnju resora, točnije nedostatak iste. Kao primjer navedeni su problemi djelatnika u odgojno-obrazovnom sustavu koji često u školama rješavaju vrlo kompleksne probleme djece, nažalost bez podrške ostalih sustava (stručnjaka iz socijalne skrbi, zdravstva…). Također, skrenuta je pozornost da bi se očekivala reakcija pravobraniteljice, preporukama ili na druge načine, na nedostatak stručnih suradnika u odgojno-obrazovnim institucijama, u smislu poboljšanja kako položaja djece, tako i odgojno-obrazovnih djelatnika.
S druge strane, naglašeno je kako je Ured pravobraniteljice radio odličan posao, u skladu sa zakonskim ovlastima i stoga je većina nazočnih članova Odbora dala punu podršku pravobraniteljici u daljnjem radu. Naglašeno ja kako uloga pravobraniteljice nije stvaranje paralelnog zakonskog okvira, nego praćenje provedbi zakona i intervencija u smislu poboljšanja zaštite prava djece u cjelini.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova ZA, 1 glas PROTIV i 2 glasa SUZDRŽAN) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg
ZAKLJUČKA
Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice djecu za 2015. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Ivana Vrdoljaka, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vrdoljak