7. saziv Hrvatskoga sabora (22.12.2011. - 28.12.2015.)

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora je na 53. sjednici održanoj 02. lipnja 2015. godine razmotrio Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kosova o europskom partnerstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 840, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2015. godine.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu ovog zakona Vlade Republike Hrvatske kao matično radno  tijelo.

Ovim Zakonom potvrđuje se Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kosova o europskom partnerstvu, kojim ugovorene stranke potvrđuju svoju odlučnost uspostaviti i razvijati europsko partnerstvo te jačati suradnju u procesu pristupanja Republike Kosova Europskoj uniji pri čemu će Republike Hrvatska pružiti odgovarajuću političku i tehničku potporu Republici Kosova te staviti na raspolaganje svoja specifična znanja, stečena iskustva i ekspertize iz pregovaračkog procesa, kroz oblike suradnje predviđene Ugovorom.

Tijekom rasprave istaknuto je da Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kosova o europskom partnerstvu predstavlja međunarodnopravni okvir za suradnju dviju država u procesu pristupanja Republike Kosova Europskoj uniji, te u suradnji u okviru europskog partnerstva koje će doprinijeti europskim integracijama Republike Kosova i afirmiranju europskih vrijednosti u bilateralnoj i regionalnoj suradnji, te daljnjoj stabilizaciji područja jugoistočne Europe.

Smatrajući ovaj Ugovor važnim za Republiku Hrvatsku i ostvarenje njezinih vanjskopolitičkih ciljeva, svi su nazočni članovi Odbora za vanjsku politiku pozdravili ovaj Ugovor. Odbor za vanjsku politiku je nakon rasprave s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske u kojoj su pojašnjeni pojedini aspekti ovog Ugovora, jednoglasno podržao ovaj Prijedlog Vlade Republike Hrvatske, te odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje Zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kosova o europskom partnerstvu.
 
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za vanjsku politiku je odredio predsjednika Odbora, prof. dr. sc. Milorada Pupovca.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof.dr.sc. Milorad Pupovac

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora je na 48. sjednici održanoj 3. prosinca 2014. godine razmotrio Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica s jedne strane i Gruzije s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 760, koje je Vlada Republike Hrvatske dostavila Predsjedniku Hrvatskog sabora svojim aktom od 20. studenoga 2014. godine.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu zakona kao matično radno  tijelo.

Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica s jedne strane i Gruzije s druge strane predstavlja snažan napredak odnosa Europske unije i Gruzije te podršku daljnjem jačanju, produbljivanju i proširivanju međusobnih odnosa. Ciljevi Sporazuma o pridruživanju su ubrzavanje i produbljivanje političkih i gospodarskih odnosa između Gruzije i Europske unije, te postupno pridruživanje dijelovima unutarnjeg tržišta Europske unije. Sporazum o pridruživanju  je temelj za suradnju u području zakonodavstva, gospodarstva, socijalnih pitanja, financija, civilne znanosti, tehnologije i kulture.  Sporazumom, usmjerenim na davanje podrške provođenju temeljnih reformi, gospodarskom oporavku i rastu, upravljanju i sektorskoj suradnji, ostvaruju se potencijali razvoja odnosa Europske unije i Gruzije. U području slobode, sigurnosti i pravde u okviru Sporazuma o pridruživanju posebna pozornost odnosi se na vladavinu prava i jačanju pravosudnih institucija. Također se odnosi  i na jačanje političkog dijaloga te osnovnih pitanja u svezi političkog pridruživanja. Važan segment Sporazuma je i promicanje suradnje u svezi mirnog rješavanja sukoba,  očuvanja i jačanja mira i stabilnosti u regiji i svijetu.

Smatrajući ovaj Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica s Gruzijom  izuzetno važnim za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju i njene države članice, te podržavajući time daljnje proširenje Europske unije članovi Odbora za vanjsku politiku su  nakon provedene rasprave na 48. sjednici vanjskopolitičkog odbora održanoj 3. prosinca 2014. jednoglasno podržali Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica s jedne strane, i Gruzije s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 760

Članovi odbora  odlučili su Hrvatskom saboru predložiti  prihvaćanje Prijedloga zakona o potvrđivanju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica s jedne strane, i Gruzije s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 760

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor  za vanjsku politiku je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika vanjskopolitičkog odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora je na 48. sjednici održanoj 3. prosinca 2014. godine razmotrio Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica s jedne strane i Republike Moldove s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 761, koje je Vlada Republike Hrvatske dostavila Predsjedniku Hrvatskog sabora svojim aktom od 21. studenoga 2014. godine.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu zakona kao matično radno  tijelo.

Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica s jedne strane i Republike Moldove  s druge strane predstavlja snažan napredak odnosa Europske unije i Republike Moldove  te podršku daljnjem jačanju, produbljivanju i proširivanju međusobnih odnosa. Ciljevi Sporazuma o pridruživanju između Republike Moldove i Europske unije su političko pridruživanje, gospodarska integracija i otvaranje prostora za daljnji postupni razvoj.  Sporazumom se ostvaruje potencijal razvoja odnosa između Europske unije i Republike Moldove, a uređena su opća načela političkog dijaloga i reformi, suradnja u području vanjske i sigurnosne politike, sloboda, sigurnost i pravda, gospodarska suradnja, trgovina i financijska pomoć.
Sporazumom se daje podrška provođenju temeljnih reformi, na gospodarski oporavak i rast, upravljanje i sektorsku suradnju. Temelji se na zajedničkim vrijednostima i zajedničkom interesu  - jačanju mira i stabilnosti na regionalnoj i međunarodnoj razini,  suradnji u području slobode, sigurnosti i pravde, jačanju vladavine prava, poštivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda te mirnom rješavanju sukoba. Predstavlja i postupno pridruživanje Republike Moldove dijelovima unutarnjeg tržišta Europske unije  uz uspostavu područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine. 

Smatrajući ovaj Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica i  Republike Moldove  izuzetno važnim za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju,  te podržavajući time daljnje proširenje Europske unije članovi Odbora za vanjsku politiku su  nakon provedene rasprave na 48. sjednici vanjskopolitičkog odbora održanoj 3. prosinca 2014. jednoglasno podržali Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica s jedne strane, i Republike Moldove s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 761

Članovi odbora  odlučili su Hrvatskom saboru predložiti  prihvaćanje Prijedloga zakona o potvrđivanju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica s jedne strane, i Republike Moldove s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 761

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor  za vanjsku politiku je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika vanjskopolitičkog odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora je na 48. sjednici održanoj 3. prosinca 2014. godine razmotrio Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica s jedne strane i Ukrajine s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 762, koje je Vlada Republike Hrvatske dostavila Predsjedniku Hrvatskog sabora svojim aktom od 20. studenoga 2014. godine.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu zakona kao matično radno  tijelo.

Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica s jedne strane i Ukrajine  s druge strane predstavlja snažan napredak odnosa Europske unije i Ukrajine  te podršku daljnjem jačanju, produbljivanju i proširivanju međusobnih odnosa. Ciljevi Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Ukrajine su ubrzavanje i produbljivanje političkih i gospodarskih odnosa, ujedno i postupno pridruživanje Ukrajine dijelovima unutarnjeg tržišta Europske unije  uključujući uspostavu područja sveobuhvatne slobodne trgovine. Sporazum je konkretan način korištenja dinamike odnosa između Europske unije i Ukrajine usmjerenih na davanje podrške provođenju temeljnih reformi, na gospodarski oporavak i rast te upravljanje i sektorsku suradnju. Sporazum predstavlja novu generaciju sporazuma o pridruživanju s partnerskim državama Istočnog partnerstva, čiji su ciljevi političko pridruživanje i pojačani politički dijalog, gospodarska integracija i otvaranje prostora za daljnji postupni razvoj. Temelji se na zajedničkim vrijednostima očuvanja i jačanja mira i stabilnosti na regionalnoj i međunarodnoj razini, promicanju suradnje i mirnog rješavanja sukoba, te suradnju na ostalim područjima od zajedničkog interesa.  

Smatrajući ovaj Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica i Ukrajine  izuzetno važnim za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, članovi vanjskopolitičkog odbora su imajući u vidu sadašnju sigurnosno-političku situaciju u Ukrajini u svezi napada na njen suverenitet i teritorijalnu cjelovitost, a koji prijete daljnjom eskalacijom odlučili nakon provedene rasprave na 48. sjednici vanjskopolitičkog odbora održanoj 3. prosinca 2014. jednoglasno podržali Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica s jedne strane, i Ukrajine s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 762

Članovi odbora  odlučili su Hrvatskom saboru predložiti  prihvaćanje Prijedloga zakona o potvrđivanju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica s jedne strane, i Ukrajine s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 762

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor  za vanjsku politiku je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika vanjskopolitičkog odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora je na 48. sjednici održanoj 3. prosinca 2014. godine razmotrio Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o sudjelovanju Republike Hrvatske u Europskom gospodarskom prostoru, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 735,  koje je Vlada Republike Hrvatske dostavila Predsjedniku Hrvatskog sabora svojim aktom od 31. listopada 2014. godine.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu zakona kao matično radno  tijelo.

Sporazum o sudjelovanju Republike Hrvatske u Europskom gospodarskom prostoru je međunarodni ugovor sklopljen između članica Europske unije, Islanda, Kneževine Lihtenštajn i Kraljevine Norveške kojim se utvrđuje da Republika Hrvatska postaje stranka u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru. Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru izričito propisuje obvezu svakoj novoj državi članici Europske unije da postane stranka tog Sporazuma. Za Republiku Hrvatsku Sporazum je izuzetno važan  u okviru njenog članstva u Europskoj uniji,  a donosi niz carinskih ovlaštenja, klauzulu o jedinstvenom tržištu, protokole vezane uz financijske usluge, tehničke propise, norme i protokole vezane uz zaštitu okoliša.

Smatrajući ovaj Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o sudjelovanju Republike Hrvatske u Europskom gospodarskom prostoru, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 735, izuzetno važnim za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, članovi vanjskopolitičkog odbora su nakon provedene rasprave na 48. sjednici vanjskopolitičkog odbora održanoj 3. prosinca 2014. jednoglasno podržali Prijedlog zakona o potvrđivanju  Sporazuma o sudjelovanju Republike Hrvatske u Europskom  gospodarskom prostoru, s Konačnim prijedlogom zakona P.Z. br. 735.

Članovi odbora  odlučili su Hrvatskom saboru predložiti  prihvaćanje Prijedloga zakona o potvrđivanju Sporazuma o sudjelovanju Republike Hrvatske u Europskom gospodarskom prostoru, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 735.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor  za vanjsku politiku je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika vanjskopolitičkog odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora je na 45. sjednici održanoj 9. listopada 2014. godine razmotrio Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Republike Albanije, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, PZ. br .712, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. rujna 2014. godine.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu ovog zakona Vlade Republike Hrvatske kao matično radno  tijelo.

Ovim Zakonom potvrđuje se Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Republike Albanije o europskom partnerstvu, kojim ugovorene stranke potvrđuju svoju odlučnost uspostaviti i razvijati europsko partnerstvo te jačati suradnju u procesu pristupanja Republike Albanije Europskoj uniji pri čemu će Republike Hrvatska pružiti odgovarajuću političku i tehničku potporu Republici Albaniji te staviti na raspolaganje svoja specifična znanja, stečena iskustva i ekspertize iz pregovaračkog procesa, kroz oblike suradnje predviđene Ugovorom.

Tijekom rasprave istaknuto je da Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Republike Albanije o europskom partnerstvu predstavlja međunarodnopravni okvir za suradnju dviju država u procesu pristupanja Republike Albanije Europskoj uniji te u suradnji u okviru europskog partnerstva koje će doprinijeti europskim integracijama Republike Albanije i afirmiranju europskih vrijednosti u bilateralnoj i regionalnoj suradnji, te daljnjoj stabilizaciji područja jugoistočne Europe.

Smatrajući ovaj Ugovor važnim za Republiku Hrvatsku i ostvarenje njezinih vanjskopolitičkih ciljeva, svi su nazočni članovi Odbora za vanjsku politiku pozdravili ovaj Ugovor. Odbor za vanjsku politiku je nakon rasprave s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske u kojoj su pojašnjeni pojedini aspekti ovog Ugovora, jednoglasno podržao ovaj Prijedlog Vlade Republike Hrvatske, te odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje Zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Republike Albanije o europskom partnerstvu.
 
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za vanjsku politiku je odredio predsjednika Odbora, prof. dr. sc. Milorada Pupovca.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof.dr.sc. Milorad Pupovac

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na 36. sjednici, održanoj 4. veljače 2014. godine razmotrio je Izviješće o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2012. godina, koji je Predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. studenoga 2013. godine.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Izvješću o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2012. godinu kao matično radno tijelo.

U cilju uspostavljanja institucionalnog okvira za pružanje službene razvojne pomoći usvojen je Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu i Nacionalna strategija  razvojne suradnje od 2009.-2014., čime je osiguran okvir za provođenje aktivnosti razvojne suradnje u petogodišnjem razdoblju. Pri definiranju razvojne pomoći vodilo se računa o usklađenosti s mogućnostima i gospodarskim i političkim ciljevima Republike Hrvatske, te ciljevima razvojne pomoći Europske unije. Hrvatska je od zemlje primatelja pomoći postala zemlja donator, no s obzirom na globalnu financijsku i gospodarsku krizu, tijekom 2012. godine Hrvatska je kao i većina zemalja donatora reducirala pomoć.

Glavni cilj politike razvojne suradnje Republike Hrvatske jest doprinijeti smanjivanju siromaštva te postizanju održivog razvoja, zaštiti ljudskih prava, posebice prava žena i djece,  utemeljenih na demokratskim vrijednostima. Politika razvojne suradnje RH definirana je u skladu s vanjskopolitičkim prioritetima i komparativnim prednostima kojima Hrvatska raspolaže u području konfliktne i post-konfliktne demokratske tranzicije i transformacije u skladu s razvojnom politikom EU kao i jedinstvena iskustva Hrvatske  stečena tijekom pregovaračkog procesa s EU posebno su prepoznata i tražena u zemljama Jugoistočne Europe.

Službena razvojna pomoć u 2012. je prvenstveno bila usmjerena u tri sektora: obrazovanje, javno zdravlje i društveno-gospodarski razvoj.
Međunarodna razvojna suradnja sastavni je dio hrvatske vanjske politike, te izvješće o provedenim aktivnostima u 2012. to i potvrđuje. U svrhu izgradnje mira i sigurnosti u svijetu , a obzirom na vanjsko-političke prioritete, svoju razvojnu suradnju Hrvatska je usmjerila prema zemljama Jugoistočne Europe,  prvenstveno prema  Bosni i Hercegovini, te ostalim zemljama regije, zemljama Južnog Mediterana financirajući ciljane projekte i prenoseći svoja znanja i iskustva, vodeći računa i o ispunjavanju Milenijskih ciljeva razvoja.

Hrvatska je također  usmjerila svoja znanja, iskustva i donacije  prema zemljama  Srednje Azije i Afrike, te je donirala određenu pomoć vezanu uz projekte  izgradnje i obnove objekata  u Siriji i Afganistanu, stručnu pomoć jedinicama primarne zdravstvene zaštite i izgradnju zdravstvene infrastrukture u zemljama Jugoistočne Europe, Južnog Mediterana, središnje Azije i Afrike.

Smatrajući provedbu službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu važnom za pozicioniranje Republike Hrvatske u međunarodnim odnosima, članovi Odbora za vanjsku politiku nakon provedene rasprave jednoglasno su podržali prijedlog Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2012. g. dostavljen od strane Vlade RH, naglasivši da razvojnu pomoć treba i nadalje pomno planirati, uz jačanje međuresorne koordinacije kako bi sredstva bila što učinkovitije usmjeravana.

Članovi Odbora za vanjsku politiku odlučili su Hrvatskom saboru predložiti  donošenje  i prihvaćanje Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2012. godinu.

Za svojeg izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za vanjsku politiku odredio je prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora za vanjsku politiku.

                                                                                                               PREDSJEDNIK ODBORA        
                                                                                                      prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za vanjsku politiku je na 23. sjednici održanoj 24. svibnja 2013. održao raspravu o prijedlogu Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske i prijedlogu Poslovnika Hrvatskoga sabora te od članova Odbora zaprimio sljedeće primjedbe i prijedloge:

U odnosu na prijedlog Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske izražene su sljedeće primjedbe i prijedlozi:

- u odnosu na članak 4. stavak 1. prijedloga Zakona predložena je dopuna članka 4. stavka 1. Predloženo je da se u članak 4. stavak 1. uz Odbor za europske poslove, koji je određen za izvršavanje ovlasti Sabora iz Zakona vezane uz europske poslove uvede i Odbor za vanjsku politiku koji bi izvršavao ovlasti Sabora iz Zakona u pitanjima vezanim uz Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku;

- u odnosu na članak 10. stavak 2. prijedloga Zakona koji se odnosi na izvješćivanje Sabora o sastancima Vijeća Europske unije predložena je dopuna članka 10. stavka 2. na sljedeći način: O izvješću iz stavka 1. ovog članka Odbor za europske poslove provodi raspravu na kojoj sudjeluju ministri koji predstavljaju izvješća o održanim sastancima Vijeća Europske unije i o pripremama za nadolazeće sastanke Vijeća Europske unije;

- u odnosu na članak 11. prijedloga Zakona predložena je dopuna članka 11. i izmjena stavka 1. članka 11. Predloženo je da se člankom 11. detaljnije definira način izvješćivanja Hrvatskoga sabora te izmjenom stavka 1. članka 11. predloženo je da Predsjednik Vlade Republike Hrvatske podnosi izvješća Saboru o svim održanim sastancima Europskog vijeća;

- u odnosu na članak 15. prijedloga Zakona predložena je izmjena stavka 2. i 3. članka 15. radi usklađivanja s člankom 144. Ustava Republike Hrvatske. Predloženo je da u postupku predlaganja kandidata Republike Hrvatske za institucije i tijela Europske unije Odbor za europske poslove donosi mišljenje o kandidatima obvezujuće za Vladu Republike Hrvatske;

Nadalje, predloženo je da se u najskorijem roku održi zajednički sastanak Predsjednika Hrvatskoga sabora s Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odborom za vanjsku politiku i Odborom za europske integracije radi utvrđivanja dinamike rada te u svrhu utvrđivanja spremnosti Hrvatskoga sabora, saborskih zastupnika i stanja kapaciteta službi na provedbu Zakona o suradnji i Poslovnika.

Izraženo je mišljenje da bi trebalo razmotriti sastav budućeg Odbora za europske poslove. Predloženo je da se u sastavu budućeg Odbora za europske poslove osigura zastupljenost svih parlamentarnih opcija unutar Hrvatskoga sabora.

U odnosu na prijedlog Poslovnika Hrvatskoga sabora izražene su sljedeće primjedbe i prijedlozi:

- u odnosu na članak 67. prijedloga Poslovnika Hrvatskoga sabora koji se odnosi na Odbor za vanjsku politiku u stavku 1. članka 67. predložena je dopuna sljedećom stavkom: Odbor za vanjsku politiku prati i razmatra pitanja vezana uz Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku Europske unije;

- u odnosu na članak 67. stavak 2. predložena je dopuna stavka 2. tekstom: i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike;

Predložena je dopuna članka 67. prijedloga Poslovnika Hrvatskoga sabora sljedećim stavcima:

- surađuje i sudjeluje u aktivnostima međunarodnih organizacija koje djeluju na području vanjske politike i međunarodnih odnosa;

- sudjeluje u međuparlamentarnom nadzoru nad Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP) i Zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom (ZSOP) sudjelujući na sastancima Međuparlamentarne konferencije Europske unije o ZVSP i ZSOP zajedno s predstavnicima Odbora za obranu i/ili drugih odbora;

- u postupku nadzora Vlade Republike Hrvatske u području Zajedničke vanjske i sigurnosne politike i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike zajedno s Odborom za obranu raspravlja i donosi zaključke te može pozvati druga radna tijela Hrvatskog sabora da u određenom vremenskom roku razmotre obrazložena stajališta Vlade i daju svoja mišljenja. Radna tijela, nakon provedene rasprave, Odboru za vanjsku politiku upućuju mišljenje. Odbor za vanjsku politiku razmatra obrazložena stajališta Vlade i mišljenja drugih radnih tijela Hrvatskog sabora te donosi zaključke na osnovi kojih Vlada djeluje u institucijama Europske unije;

- Odbor za vanjsku politiku ima predsjednika, potpredsjednika i 13 članova;

- Odbor za vanjsku politiku pozivat će hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu na sjednice Odbora;

- Odbor za vanjsku politiku može po potrebi imenovati i pozivati vanjske članove;

Uz primjedbe i prijedloge vezane uz članak 67. prijedloga Poslovnika Hrvatskoga sabora, u odnosu na druge članke prijedloga Poslovnika, predložene su sljedeće izmjene:

- u odnosu na članak 51. Prijedloga Poslovnika predložena je dopuna članka stavkom 2 kojim se predlaže da sva radna tijela prate politike Europske unije iz područja svoje nadležnosti te da surađuju s odgovarajućim odborima parlamenata država članica i Europskog parlamenta;

- u odnosu na članak 57. stavak 2. prijedloga Poslovnika predloženo je da se stavak 2. izmijeni na sljedeći način: Radno tijelo Sabora pozivat će hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu na sjednice;

- predlaže se da se iza članka 129. prijedloga Poslovnika doda novi članak kojim se predlaže da ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske jedanput godišnje podnosi Izvješće o vanjskoj politici Republike Hrvatske na sjednici Hrvatskoga sabora;

Izraženo je mišljenje da bi se u prijedlogu Poslovnika (čl. 119) trebao uvrstiti stavak koji se odnosi na raspravu i saslušanje kandidata za članove Vlade pred resornim radnim tijelom Hrvatskoga sabora (ne samo ako se naknadno imenuje pojedini član Vlade).

Također je izraženo mišljenje da bi se člankom 240. prijedloga Poslovnika trebala jasnije definirati težina uvrede prije izricanja “Opomene s oduzimanjem riječi“ .

Za svog izvjestitelja Odbor za vanjsku politiku odredio je prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora za vanjsku politiku.

prof. dr.sc.Milorad Pupovac
Predsjednik Odbora

Odbor za vanjsku politiku i Odbor za europske integracije Hrvatskog sabora su na zajedničkoj sjednici (4. sjednica Odbora za vanjsku politiku, 5. sjednica Odbora za europske integracije) održanoj 6. ožujka 2012. godine razmotrili predmetni Prijedlog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. ožujka 2012. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za vanjsku politiku i Odbor za europske integracije su raspravljali na zajedničkoj sjednici o Prijedlogu ovog Zakona Vlade Republike Hrvatske kao matična radna tijela.

Smatrajući ovaj Zakon povijesno važnim za Republiku Hrvatsku i njezine nacionalne interese, članovi oba Odbora su u raspravi ocijenili da je ugovor rezultat nacionalnog konsenzusa oko europskog puta Hrvatske te da bi konsenzus oko važnih europskih pitanja trebalo zadržati i nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. Članica Odbora za vanjsku politiku gđa Ruža Tomašić, HSP 1881, izrazila je suzdržanost pri odlučivanju o donošenju ovog Prijedloga zakona.

Članovi Odbora za vanjsku politiku i Odbora za europske integracije su nakon provedene rasprave većinom glasova „za“ i jednim suzdržanim odlučili Hrvatskom saboru predložiti donošenje

Zakona o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora Odbori su odredili predsjednika Odbora za vanjsku politiku prof. dr. sc. Milorada Pupovca, i predsjednika Odbora za europske integracije Daniela Mondekara.

PREDSJEDNIK
ODBORA ZA VANJSKU POLITIKU

prof. dr. sc. Milorad Pupovac

PREDSJEDNIK
ODBORA ZA EUROPSKE INTEGRACIJE

Daniel Mondekar