10. saziv Hrvatskoga sabora (22.7.2020.-16.5.2024.)

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na svojoj je 43. sjednici, održanoj 19. listopada 2023. godine, razmotrio Prijedlog zakona o mjerama ograničavanja, s Konačnim prijedlogom zakona,  prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 562 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. listopada 2023. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora donese po hitnom postupku. 

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona o mjerama ograničavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, kao matično radno tijelo, a u skladu s člankom 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju pojasnio je kako je provođenje mjera ograničavanja regulirano Zakonom o međunarodnim mjerama ograničavanja koji je na snazi od 3. prosinca 2008. godine. Nakon početka agresije Ruske Federacije na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine, Europska unija uvela je niz opsežnih paketa sankcija protiv Ruske Federacije te Republike Bjelarus i Islamske Republike Iran koje nadopunjuju već postojeće mjere uvedene protiv Ruske Federacije nakon ruskog nezakonitog pripajanja Krima 2014. godine i ne provođenja sporazuma iz Minska. Sankcije uključuju ciljane mjere ograničavanja, gospodarske mjere i mjere u području viza. Naglasio je kako je gospodarskim sankcijama cilj osigurati da Rusija snosi ozbiljne posljedice za svoja djela te onemogućiti njezinu sposobnost za daljnju agresiju. Što se tiče pojedinačnih sankcija objasnio je da su one usmjerene na osobe koje su odgovorne za podupiranje, financiranje ili provedbu djelovanja kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Također je dodao kako je dosada u Europskoj uniji blokirano 21,5 milijardi eura imovine ruskih fizičkih i pravnih osoba, a na području Europske unije i G7 država blokirano je 300 milijardi imovine Ruske središnje banke. Kazao je kako je Republika Hrvatska kao članica Europske unije dužna učinkovito doprinijeti provođenju sankcija što je dovelo do višestrukog uvećanja obima mjera ograničavanja koje mora provoditi. Uz povećanje obima mjera ograničavanja Republika Hrvatska se nalazi u postupku evaluacije vlastitog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koje provodi Odbor za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma Vijeća Europe (MONEYVAL), a koje se rukovodi preporukama Grupe za financijsku akciju protiv pranja novca (FATF). Također je naveo kako se preporuke koje su dane Republici Hrvatskoj odnose i na provedbu sankcija koje je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojilo protiv pojedinaca i skupina uključenih u teroristička djelovanja. Predstavnik predlagatelja naglasio je kako je uzevši u obzir višestruko povećanje obima mjera ograničavanja koje Republika Hrvatska provodi nužno da se pitanja njihovog provođenja reguliraju podrobnije od onoga kako je to učinjeno u važećem Zakonu.  Stoga će novi Zakon detaljnije regulirati provođenje mjera ograničavanja i odgovoriti na preporuke MONEYVAL-a i FATF-a u pogledu provedbe sankcijskih režima Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, a posebno će biti razrađeni postupci kojima Republika Hrvatska predlaže uvrštavanje fizičkih ili pravnih osoba na sankcijske popise Europske unije ili Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Ujedno, zakonom se propisuje izravna primjena odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda do donošenja ili ažuriranja regulative Vijeća Europske unije te one na taj način postaju dio unutarnjeg pravnog sustava Republike Hrvatske. Zaključno je naglasio kako je razlog da se Prijedlog zakona o mjerama ograničavanja, s Konačnim prijedlogom zakona donese po hitnom postupku taj što se Hrvatska trenutno nalazi pod pojačanim nadzorom međunarodnih tijela koja procjenjuju razinu provedbe mjera ograničavanja, a donošenje novog Zakona jedan je od važnijih čimbenika u tom procesu. Također, uslijed rasta obima mjera ograničavanja uvedenih od strane Europske unije, uočena je potreba dodatnog i preciznijeg reguliranja ovog područja. 

Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (s 8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Prijedloga zakona o mjerama ograničavanja, s Konačnim prijedlogom zakona. 

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Garija Cappellija.

PREDSJEDNIK ODBORA
Gari Cappelli            
 

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na svojoj je 41. sjednici, održanoj 4. srpnja 2023. godine, razmotrio Konačni prijedlog zakona o nadzoru robe s dvojnom namjenom, P.Z.E. br. 463. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2023. godine.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona o nadzoru robe s dvojnom namjenom, kao matično radno tijelo, a u skladu s člankom 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju pojasnio je da uzimajući u obzir da je važeći Zakon o nadzoru robe s dvojnom namjenom donesen prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju i eurozonu, potrebno je donijeti novi Zakon usklađen s Uredbom EU o nadzoru robe s dvojnom namjenom i Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Također je informirao kako se ovim Zakonom utvrđuje nadležno tijelo za provedbu predmetne Uredbe i Zakona, definiraju se uvjeti za izdavanje izvoznih dozvola za robu s dvojnom namjenom, postupak izdavanja dozvola, vrste dozvola, uvjeti pod kojima nadležno tijelo može odbiti izdavanje dozvole te ukinuti i poništiti već izdanu dozvolu, kao i mogućnost da stranke u postupku zatraže pravnu zaštitu u upravnom postupku. Dodao je kako se za povrede u postupanju propisuju prekršajne i kaznene odredbe za izvoznika. Zaključno je naglasio da je Prijedlog zakona o nadzoru robe s dvojnom namjenom raspravljen na 33. sjednici Hrvatskog sabora 22. ožujka 2023. godine, te su primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena na prvom čitanju razmotrena i odgovarajuće ugrađena u Konačni prijedlog zakona. 

Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (s 8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Zakona o nadzoru robe s dvojnom namjenom. 

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Garija Cappellija.

PREDSJEDNIK ODBORA
Gari Cappelli

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na svojoj 40. sjednici, održanoj 14. lipnja 2023. godine, razmotrio je Prijedlog deklaracije o priznavanju Gladomora (Holodomora) 1932.-1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom, a koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili: Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice, Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika, Klub zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka, Klub zastupnika nacionalnih manjina, Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke i zastupnik Hrvoje Zekanović, aktom od 7. lipnja 2023. godine. 

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o predmetnom Prijedlog deklaracije o priznavanju Gladomora (Holodomora) 1932.-1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom, kao matično radno tijelo, a u skladu s člankom 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju naveo je da je Gladomor (Holodomor)  posljedica pomno isplanirane politike komunističkog i staljinističkog režima koji je umjetno izazvanom glađu i izgladnjivanjem, brutalnim oduzimanjem žitarica i ostale hrane u razdoblju od 1932. do 1933. prouzročila smrt milijuna Ukrajinaca. Naglasio je kako je Ukrajina suočena s brutalnom ruskom agresijom na njen suverenitet koji negira Ukrajinu kao nacionalnu državu i izaziva ogromne ljudske žrtve te razara zemlju i uništava važnu civilnu infrastrukturu, dok se  odvija obilježavanje 90. obljetnice Gladomora (Holodomora). Podsjetio je da je Hrvatski sabor na samom početku ruske agresije na Ukrajinu donio Deklaraciju o Ukrajini kojom je Hrvatska najoštrije osudila rusku agresiju i potvrdila punu podršku suverenosti i nezavisnosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica te je bio domaćin Prvog parlamentarnog sastanka na vrhu Međunarodne krimske platforme.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da posebno uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Povelju Ujedinjenih naroda od 24. listopada 1945. godine te zajedničke izjave o obljetnicama Gladomora (Holodomora) koje su usvojene u okrilju Ujedinjenih naroda, Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o potrebi osude totalitarnih komunističkih režima iz 2006. godine i Rezoluciju Europskog parlamenta od 15. prosinca 2022.- 90 godina nakon Gladomora (Holodomora): priznanje masovnog ubojstva izgladnjivanjem kao genocida, te imajući na umu  poziv Vrhovne rade Ukrajine nacionalnim parlamentima od 16. studenoga 2022. godine da se Gladomor (Holodomor) 1932.-1933. proglasi genocidom nad ukrajinskim narodom, predlagatelji podnose Hrvatskom saboru Prijedlog deklaracije o priznavanju Gladomora (Holodomora) 1932.-1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom.

Predstavnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova predstavila je politički kontekst u kojem se raspravlja o Prijedlogu deklaracije o priznavanju Gladomora (Holodomora) 1932.-1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom, naglasivši pri tom kako Republika Hrvatska i Ukrajina dijele zajedničke vrijednosti, uključujući i poštivanje ljudskog dostojanstva, digniteta, slobode, demokracije i vladavine ljudskih prava, vrijednosti za koje su mnogi nevini građani Ukrajine položili svoje živote. Istaknula je kako Republika Hrvatska, zbog iskustva vlastite spoznaje o tome koliko je teško kada žrtve zločina dugo čekaju pravdu, smatra donošenje odluke o osudi Gladomora kao genocida nužnim korakom u potpori Ukrajini. 
U raspravi je izraženo shvaćanje o potrebi obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Gladomora (Holodomora) u Ukrajini 1932.-1933. primjereno i dostojanstveno. 

Odbor za vanjsku politiku je nakon provedene rasprave jednoglasno (10 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Prijedloga deklaracije o priznavanju Gladomora (Holodomora) 1932.-1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom, a koji su podnijeli Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice, Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika, Klub zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka, Klub zastupnika nacionalnih manjina, Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke i zastupnik Hrvoje Zekanović. 

Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Garija Cappellija. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Gari Cappelli
 

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 37. sjednici, održanoj 24. svibnja 2023. godine, razmotrio Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane,  P.Z. br. 499, a koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023. godine.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, kao matično radno tijelo, a u skladu s člankom 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju pojasnio je da Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane potvrđuje Sporazum o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane sastavljen je u Bruxellesu 19. listopada 2018. godine kako bi njegove odredbe, u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. 

Pojasnio je da se Sporazumom obuhvaćaju standardne političke klauzule EU-a o ljudskim pravima, Međunarodnom kaznenom sudu, oružju za masovno uništenje, malom i lakom oružju te borbi protiv terorizma kao i suradnja u područjima poput trgovine i ulaganja, industrijske politike, zdravstva, okoliša, klimatskih promjena, energetike, poreza, obrazovanja i kulture, rada, zapošljavanja i socijalne politike, znanosti i tehnologije te prometa. Informirao je da su u Sporazum uključena i pitanja suradnje u području pravde, slobode i sigurnosti, pitanja pravne suradnje, pranja novca i financiranja terorizma, organiziranog kriminala i korupcije. 

Istaknuo je da je cilj Sporazuma osigurati temelje za djelotvorniju bilateralnu suradnju između Europske unije i njezinih država članica i Singapura jačanjem suradnje i dijaloga u širokom nizu bilateralnih, regionalnih i multilateralnih pitanja te da on predstavlja još jedan važan korak prema pojačanom političkom i gospodarskom sudjelovanju Europske unije u jugoistočnoj Aziji.

Slijedom navedenoga, Sporazum o partnerstvu i suradnji sa Singapurom zamijenit će postojeći pravni okvir Sporazuma o suradnji iz 1980. između Europske ekonomske zajednice i država članica Udruženja država jugoistočne Azije. Ovaj Sporazum predstavlja još jedan važan korak prema pojačanom političkom i gospodarskom sudjelovanju Europske unije u jugoistočnoj Aziji koji će osigurati temelje za djelotvorniju bilateralnu suradnju između Europske unije i njezinih država članica i Singapura jer će se njime ojačati politički dijalog i poboljšati suradnja u širokom rasponu područja.

Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno s 10 glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Garija Cappellija.

PREDSJEDNIK ODBORA
Gari Cappelli

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na svojoj je 34. sjednici, održanoj 25. travnja 2023. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći, P.Z. br. 470., a koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. ožujka 2023. godine.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o predmetnom Prijedlog zakona o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći, kao matično radno tijelo, a u skladu s člankom 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju pojasnio je kako je prelaskom u kategoriju razvijenih zemalja 2011. godine Republika Hrvatska prestala biti primateljica službene razvojne pomoći, a stupanjem u punopravno članstvo Europske unije 2013., preuzela je strateški i zakonodavni okvir politika razvojne suradnje i humanitarne pomoći Europske unije. Slijedom toga, promijenjeni međunarodni položaj Republike Hrvatske kao i obaveze koje su preuzete na međunarodnoj razini, zahtijevaju prilagodbe nacionalnog zakonskog okvira za planiranje i provedbu politika međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći. Aktualni Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu donesen je upravo u cilju uređenja međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći koju Republika Hrvatska pruža partnerskim zemljama. Tim Zakonom utvrđena su načela provedbe, ciljevi, mehanizmi i institucionalne nadležnosti sudionika međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći. 

Predstavnik predlagatelja je informirao kako je nastavno na promijenjeni položaj Republike Hrvatske ulaskom u članstvo Europske unije te s obzirom na promjene međunarodnog okvira za djelovanje na planu razvojne suradnje, kako u smjernicama razvojnih politika Europske unije, tako i kroz prihvaćene međunarodne standarde i smjernice, prvenstveno Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj i njegovi Ciljevi održivog razvoja., te Pariški sporazum o klimatskim promjenama, potrebno pristupiti prilagodbama i doradama nacionalnog zakonodavnog okvira za planiranje i provedbu međunarodne razvojne suradnje.

Pojasnio je kako je Republika Hrvatska dužna ojačati prisutnost na planu međunarodne
razvojne suradnje te je zato potrebno unaprijediti provedbene mehanizme i institucionalne kapacitete, ali i osnažiti dijalog i suradnju s ključnim dionicima razvojne suradnje. Tu se u prvom redu misli na međunarodne razvojno-humanitarne organizacije i agencije, međunarodne financijske organizacije, nevladine organizacije i privatni sektor. Naglasio je da će se time ojačati položaj Republike Hrvatske u međunarodnoj zajednici, a za što je potrebno uspostaviti odgovarajuće alate.
 
Naveo je kako su za postizanje toga cilja važan okvir razvojne politike Europske unije formulirane u Novom europskom konsenzusu o razvoju iz 2017., koje postaju globalni okvir za planiranje i provedbu razvojne suradnje na svim razinama. Istaknuo je da se Novi europski konsenzus o razvoju temelji na sveobuhvatnoj viziji vanjskog djelovanja Europske unije, utvrđenoj Globalnom strategijom Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku te dodao  kako je razvojna suradnja i humanitarna pomoć Republike Hrvatske inozemstvu sastavni instrument vanjske politike, kao izraz solidarnosti sa zemljama u razvoju, ali je to ujedno i instrument ulaganja u vlastiti razvoj i sigurnost. Podsjetio je da kao odgovorna članica međunarodne zajednice, Republika Hrvatska provodi razvojnu suradnju radi poticanja uravnoteženijeg i pravednijeg globalnog razvoja i pridonosi naporima za iskorjenjivanje siromaštva i nejednakosti kao i postizanje održivog razvoja te potiče ublažavanje učinaka humanitarnih kriza, jačanje otpornosti na krize i njihovu prevenciju, a na taj način djeluje i na smanjenje uzroka migracija.

Slijedom navedenoga, a u cilju jačanja planiranja, koordinacije i provedbe razvojne suradnje i njezinog usklađivanja s aktualnim međunarodnim okvirom djelovanja, posebice na razini Europske unije, te radi omogućavanja korištenja alata i instrumenata razvojne suradnje sukladno međunarodnom okviru i mehanizmima djelovanja drugih država članica Europske unije, potrebno je doraditi i dopuniti aktualni nacionalni pravni okvir za međunarodnu razvojnu suradnju, što se postiže novim Zakonom o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći. Istaknuo je da se Zakonom trebaju urediti osnovna pitanja od činjenice da je Republika Hrvatska prešla iz kategorije primatelja razvojne pomoći u kategoriju pružatelja pomoći sukladno sistematizaciji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), te raspoloživost instrumenata djelovanja u provođenju razvojne suradnje i humanitarne pomoći sukladno aktualnom međunarodnom okviru. Uz to, treba osigurati odgovarajući pravni okvir za donošenje novog strateškog dokumenta o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu poput usklađivanja sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te je potrebno uspostaviti učinkovitiji sustav koji bi omogućio većem broju tijela državne uprave pokretanje prijedloga o pružanju pomoći kao i omogućiti uključivanje privatnog sektora u programe i projekte razvojne suradnje. Omogućavanje uključivanja privatnog sektora u razvojnu suradnju jedan je od prioriteta strateškog usmjerenja Europske unije.

Zaključio je da će se donošenjem Zakona o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći omogućiti potrebne prilagodbe novim instrumentima djelovanja u provođenju razvojne suradnje, koje sadašnjim Zakonom nisu uređene, te propulzivnije djelovanje u suradnji s dionicima razvojne suradnje koji nisu bili uključeni u provedbene mehanizme aktualnog Zakona. Također, u okolnostima sve većeg broja kriza i izvanrednih situacija  rekao je da će donošenje istoga omogućit učinkovitiji okvir za bržu dostavu potrebne humanitarne pomoći poput donacija cjepiva ili žurne pomoći nakon katastrofa, kao i usklađivanje zakonskih odredbi sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske i njegova prilagodba s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. Dodao je kako za provedbu ovoga Zakona nisu potrebna dodatna sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske. 

U raspravi je ukazano na važnost pravovremenog planiranja projekata i financijskih izdvajanja, te da Republika Hrvatska ima još dosta prostora da u razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći dođe do razine ostalih država članica. Također su spomenuta i godišnja Izvješća o službenoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći Republike Hrvatske inozemstvu koje omogućavaju dodatni prostor za rasprave i prijedloge o budućim mogućnostima planiranja razvojne suradnje i humanitarne pomoći, a koju Republika Hrvatska ostvaruje te planira ostvarivati kako na bilateralnom tako i na međunarodnom planu. Spomenuti su i razni oblici studijskih programa i mogućnosti financiranja određenih oblika stipendiranja, a koji bi mogli biti usmjereni prema određenim zemljama.

Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, (sa 8 glasova „za“ i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Zakona o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći,. 

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednik Odbora Garija Cappellija.

  Gari Cappelli

PREDSJEDNIK ODBORA
 

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora je na svojoj 23. sjednici, održanoj 12. srpnja 2022. godine, razmotrio Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Republike Finske, P.Z. br. 305, a koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2022. godine.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Konačnom prijedlogu o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Republike Finske kao matično radno  tijelo. 

Predstavnik Vlade RH je uvodno obrazložio da je s obzirom sigurnosnu situaciju slijedom agresije Ruske Federacija na Ukrajinu, došlo do zabrinutosti u Republici Finskoj radi čega je ona iskazala interes za pridruživanje Sjevernoatlantskom ugovoru, te izrazila želju postati punopravnom članicom NATO-a, a čiji je cilj očuvati mir i sigurnost političkim i vojnim putem u svim državama članica. Dodao je da Republika Hrvatska od svoga pristupanja u NATO-u od 1. travnja 2009. godine svoje članstvo promatra kao trajno jamstvo vlastite sigurnosti, istaknuvši kako je proširenje NATO-a od iznimne važnosti za očuvanje mira i sigurnosti te osiguravanja nepovredivosti teritorijalne cjelovitosti članica. U tom kontekstu rekao je da Republika Hrvatska snažno podržava daljnje proširenje NATO-a, jer time izravno jača i vlastitu sigurnost, te podržava i članstvo Republike Finske u NATO-u, čime izravno doprinosi jačanju sigurnosti na europskome tlu. Izvijestio je da je Protokol uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Republike Finske potpisan  je u Bruxellesu, 5. srpnja 2022. od strane ovlaštenih predstavnika država članica NATO-a, a da će se donošenjem Zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Republike Finske osigurat stvaranje formalno-pravnih pretpostavki za upućivanje, po stupanju Protokola na snagu, poziva Republici Finskoj da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru i da postane članicom NATO-a.

Tijekom rasprave istaknuo te je da je ruska invazija na Ukrajinu bitno utjecala na današnje sigurnosno okruženje, kao i na slobodu izbora, demokraciju, međunarodno pravo i na postojeći globalni poredak. Naglašeno je da je članstvo u Sjevernoatlantskom savezu jamac sigurnosti radi čega je pozdravljen interes Finske i Švedske da budu dio Saveza. Istaknuto je da Finska i Švedska imaju visoko razvijene industrije, tehnologije, standarde, dobro ustrojenu vojske te da će njihovo pristupanje uvelike pridonijeti snazi Sjevernoatlantskog saveza. Naglašeno je i da nastavak proširenja NATO-a jača sigurnost transatlantskog prostora i Europe. 

Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, s 10 glasova „za“ odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje Zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Republike Finske.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor odredio  je Garija Cappellija, predsjednika Odbora za vanjsku politiku.

PREDSJEDNIK ODBORA                    
Gari Cappelli

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora je na svojoj 23. sjednici, održanoj 12. srpnja 2022. godine, razmotrio Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Kraljevine Švedske, P.Z. br. 306, a koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2022. godine.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Konačnom prijedlogu o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Kraljevine Švedske kao matično radno  tijelo. 

Predstavnik Vlade RH je uvodno obrazložio da je s obzirom sigurnosnu situaciju slijedom agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, došlo do zabrinutosti u Kraljevini Švedskoj radi čega je ona iskazala je interes za pridruživanje Sjevernoatlantskom ugovoru, te izrazila želju postati punopravnom članicom NATO-a, a čiji je cilj očuvati mir i sigurnost političkim i vojnim putem u svim državama članica. Dodao je da Republika Hrvatska od svoga pristupanja u NATO-u od 1. travnja 2009. godine svoje članstvo promatra kao trajno jamstvo vlastite sigurnosti, istaknuvši kako je proširenje NATO-a od iznimne važnosti za očuvanje mira i sigurnosti te osiguravanja nepovredivosti teritorijalne cjelovitosti članica. U tom kontekstu rekao je da Republika Hrvatska snažno podržava daljnje proširenje NATO-a, jer time izravno jača i vlastitu sigurnost, te podržava i članstvo Kraljevine Švedske u NATO-u, čime izravno doprinosi jačanju sigurnosti na europskome tlu. Izvijestio je da je Protokol uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Kraljevine Švedske potpisan u Bruxellesu, 5. srpnja 2022. od strane ovlaštenih predstavnika država članica NATO-a, a da će se donošenjem Zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Kraljevine Švedske osigurati stvaranje formalno-pravnih pretpostavki za upućivanje, po stupanju Protokola na snagu, poziva Kraljevini Švedskoj da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru i da postane članicom NATO-a.

Tijekom rasprave istaknuo te je da je ruska invazija na Ukrajinu bitno utjecala na današnje sigurnosno okruženje, kao i na slobodu izbora, demokraciju, međunarodno pravo i na postojeći globalni poredak. Naglašeno je da je članstvo u Sjevernoatlantskom savezu jamac sigurnosti radi čega je pozdravljen interes Finske i Švedske da budu dio Saveza. Istaknuto je da Finska i Švedska imaju visoko razvijene industrije, tehnologije, standarde, dobro ustrojenu vojske te da će njihovo pristupanje uvelike pridonijeti snazi Sjevernoatlantskog saveza. Naglašeno je i da nastavak proširenja NATO-a jača sigurnost transatlantskog prostora i Europe. 

Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, s 10 glasova „za“ odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje Zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Kraljevine Švedske.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor odredio  je Garija Cappellija, predsjednika Odbora za vanjsku politiku.

PREDSJEDNIK ODBORA                    
Gari Cappelli

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na 22. sjednici, održanoj 1. srpnja 2022. godine razmotrio je Izviješće o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2021. godinu, a koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. lipnja 2022. godine. 

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Izvješću o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2021. godinu kao matično radno tijelo. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske podsjetio je da je u cilju uspostavljanja institucionalnog okvira za pružanje službene razvojne pomoći usvojen je Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu i Nacionalna strategija  razvojne suradnje od 2017. do 2021. godine, koji doprinosi oblikovanju politike međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći inozemstvu. Sukladno tome Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zaduženo je za izradu godišnjeg Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske, kojeg Vlada RH sukladno zakonskoj obvezi podnosi Hrvatskom saboru. Ujedno, informirao je da je provedba službene razvojne pomoći Republike Hrvatske decentralizirana, a resorna tijela provode svoje razvojne i humanitarne projekte prateći prioritete utvrđene Nacionalnom strategijom  razvojne suradnje (podatke je dostavilo 20 sudionika: 11 ministarstva, 2 Središnja državna ureda, 3 županije, Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Državni hidrometeorološki zavod te Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva). Od financijskih pokazatelja istaknuo je slijedeće iznose, službena razvojna pomoć Republike Hrvatske u 2021. godini iznosila je 624,22 milijuna kuna, što je porast od 20,8% u odnosu na 2020. godinu. Kroz donaciju cjepiva Hrvatska je izdvojila ukupno 64,39 milijuna kuna, dok je najviše sredstava službene razvojne pomoći usmjereno na razvojnu suradnju, i to 529,96 milijuna kuna ili 84,90%. Ostatak od 94,26 milijuna kuna ili 15,10% odnosili se na humanitarnu pomoć. Od toga 487,16 milijuna kuna razvojne pomoći usmjereno je multilateralno, dok je 137,06 milijuna kuna usmjereno za bilateralne programe i projekte, te da su, u odnosu na prethodnu, 2021. godinu, izdvajanja porasla za 20,8%, a čime je nastavljen trend povećanja ukupnog godišnjeg izdvajanja Republike Hrvatske za provedbu razvojnih i humanitarnih projekata u inozemstvu.
Izvijestio je da je najviše bilateralnih projekata provedeno u državama jugoistoka Europe, te da je Bosna i Hercegovina najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske s ukupnom vrijednosti od 103,04 milijuna kuna. Rekao je da s obzirom da je 2021. godina obilježena razvojno-humanitarnim djelovanjem donatora na području suzbijanja posljedica pandemije bolesti COVID-19, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je u protekloj godini u bitnome djelovao na tom planu, polazeći od svoje koordinativne uloge i zakonskog zaduženja za pripremu i podnošenje odluka o upućivanju humanitarne pomoći inozemstvu na donošenje Vladi Republike Hrvatske. Dodao je Ministarstvo bilo nositelj 11 odluka o donacijama cjepiva, sa statusom koordinatora provedbe donacija te da je odlukama Vlade Republike Hrvatske u 2021. godini, cjepiva donirano: Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Republici Albaniji, Republici Kosovu, Republici Sjevernoj Makedoniji, Socijalističkoj Republici Vijetnam, Republici Ruandi i Kraljevini Butan, dok su putem mehanizma COVAX doze alocirane Sirijskoj Arapskoj Republici, Arapskoj Republici Egipat, Republici Indoneziji, Republici Tadžikistan i Islamskoj Republici Pakistan. Ministarstvo vanjskih poslova sudjelovalo je i u troškovima transporta donacija cjepiva u visini 81.090,00 kuna. 

Tijekom rasprave naglašeno je da je politika razvojne suradnje važan instrument vanjske politike Republike Hrvatske, te da razvojnu pomoć treba i dalje pomno planirati, uz daljnje jačanje međuresorne koordinacije, a kako bi sredstva bila što učinkovitije usmjeravana. Poseban naglasak stavljen je i na važnost bilateralnih odnosa te bilateralnih programa i projekata koji su u prvome redu bile usmjereni prema regiji Jugoistočne Europe, a multilateralno prema zemljama Europske unije i Bliskoga Istoka. Ukazano je na važnost kontinuiranoga rada, pružanja pomoći susjednim zemljama Republike Hrvatske,, kako kroz razvojne projekte pomoći, tako i u sklopu pomoći  na njihovom putu ka članstvu u Europskoj uniji. Ukazano je i na važnost projekta za pomoć kršćanima u svijetu, ali i na neophodnost daljnjeg pružanja humanitarne pomoći izbjeglicama iz ratnih područja, a posebice iz Ukrajine.

Smatrajući provedbu službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu važnom za pozicioniranje Republike Hrvatske u međunarodnim odnosima, članovi Odbora za vanjsku politiku, nakon provedene rasprave su, s 10 glasova „za“, jednoglasno podržali prijedlog Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2021. godinu. 

Članovi Odbora za vanjsku politiku odlučili su Hrvatskom saboru predložiti  prihvaćanje Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2021. godinu.

Za svojeg izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za vanjsku politiku odredio je Garija Cappellija, predsjednika Odbora za vanjsku politiku.

                                                                                                                PREDSJEDNIK ODBORA                    
Gari Cappelli
 

Klasa: 021-17/22-03/04
Urbroj: 6521-3-22-03

Zagreb, 22. veljače 2022.
Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora je na temelju članka 166. Poslovnika Hrvatskog sabora (“Narodne novine” br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.), nakon provedene rasprave o stanju u Ukrajini na 16. sjednici održanoj 22. veljače 2022. donio sljedeće

ZAKLJUČKE

1.    Odbor izražava zabrinutost zbog situacije u Ukrajini i daje potporu teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i neovisnosti Ukrajine u njezinim međunarodno priznatim granicama, te mirnom rješavanju sporova;
 
2.    Odbor izražava čvrsto uvjerenje da je sigurna, stabilna i prosperitetna Ukrajina u strateškom interesu čitavog europskog kontinenta, te osuđuje kršenje međunarodnog prava od strane Ruske Federacije;
 
3.    Odbor će nastaviti pomno pratiti situaciju u Ukrajini te će shodno daljnjem razvoju situacije ponovno raspraviti o stanju u Ukrajini i njezinoj neposrednoj blizini. 

OBRAZLOŽENJE

Odbor za vanjsku politiku kao matično radno tijelo Hrvatskoga sabora nadležno za pitanja vanjske politike i međunarodnih odnosa te za pitanja zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije na svojim sjednicama prati i raspravlja stanje u Ukrajini. 

O sigurnosnim i vanjskim pitanjima i politikama Europske unije raspravlja se na Vijeću za vanjske poslove, za koje sastanke Vlada Republike Hrvatske redovito dostavlja Odboru za vanjsku politiku stajališta i podnosi izvješća. 

Hrvatski sabor je o vanjskoj i sigurnosnoj politici Europske unije i situaciji u Ukrajini redovito informiran kroz izvješća predsjednika Vlade Republike Hrvatske o sudjelovanju na sastancima Europskoga vijeća. 

Posljednja rasprava o održanim sastancima Europskog vijeća održana je 19. siječnja 2022. kada je Hrvatski sabor raspravljao o izvješću predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanim sastancima Europskog vijeća tijekom 2021. godine. Predsjednik Vlade je izvijestio i o Sastanku na vrhu Istočnog partnerstva koji je održan 15. prosinca 2021., a na kojem su države članice EU-a pružile podršku Ukrajini u očuvanju mira i sigurnosti.

Na sastancima Vijeća za vanjske poslove 24. siječnja i 21. veljače 2022. države članice EU-a su potvrdile svoju nepokolebljivu potporu neovisnosti, suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine.

Slijedom svih navedenih informacija, Odbor za vanjsku politiku je na 15. i 16. sjednici koje su održane 16. i 22. veljače 2022. raspravljao o aktualnoj političkoj i sigurnosnoj situaciji u Ukrajini te je s ciljem izražavanja jasne potpore Ukrajini, nakon održane rasprave odlučio donijeti navedene Zaključke. 
 

Klasa: 021-17/22-03/04
Urbroj: 6521-3-22-04

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora je na temelju članka 166. Poslovnika Hrvatskog sabora (“Narodne novine” br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.), nakon provedene rasprave o stanju u Ukrajini na 16. sjednici održanoj 22. veljače 2022. donio sljedeći

Z A K LJ U Č A K

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora poziva Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske da Odbor što je prije moguće informira o procjeni učinka sankcija međunarodne zajednice Ruskoj Federaciji na gospodarstvo Republike Hrvatske, kao i da izvijesti Odbor o procjeni posljedica sukoba u Ukrajini na poljoprivredu i prehrambeni sektor Republike Hrvatske, s naglaskom na uvoz žitarica iz Ukrajine. Također poziva Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da u najkraćem mogućem roku izvijesti Odbor o planiranim mitigacijskim mjerama, te o svim drugim ekonomskim, humanitarnim i eventualnim drugim posljedicama za Republiku Hrvatsku, a koje bi proizašle iz ove krize.

OBRAZLOŽENJE 

Eskalacija sukoba između Ukrajine i Ruske Federacije ima značajne posljedice za globalnu ekonomiju, prije svega na tržišta žitarica, uljarica, tržište energenata, ali i tržišta obveznica i dionica. Najavljene sankcije Europske Unije i njezinih transatlantskih saveznika prema Ruskoj Federaciji ciljat će, između ostaloga, i banke u ruskom vlasništvu, što Hrvatsku ostavlja osobito izloženom, budući da je jedna od centralnih kompanija u našoj ekonomiji, Fortenova grupa, u vlasništvu velikih ruskih banaka - VTB banke i Sberbanke. Također, bilo kakav poremećaj u uvozu žitarica i prehrambenih proizvoda iz Ukrajine može imati velik utjecaj na našu poljoprivredu i prehrambeni sektor. Stoga smatramo neophodnim da Vlada Sabor blagovremeno izvijesti o procjeni učinaka na našu ekonomiju, kao i o mitigacijskim mjerama.

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na 12. sjednici, održanoj 9. prosinca 2021. godine razmotrio je Izviješće o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2020. godinu, a koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. kolovoza 2021. godine. 

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Izvješću o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2020. godinu kao matično radno tijelo. 

Predstavnica Vlade RH podsjetila je da je u cilju uspostavljanja institucionalnog okvira za pružanje službene razvojne pomoći usvojen je Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu i Nacionalna strategija  razvojne suradnje od 2017. do 2021. godine, koja doprinosi oblikovanju politike međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći inozemstvu. Sukladno tome Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zaduženo je za izradu godišnjeg Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske, kojeg Vlada RH sukladno zakonskoj obvezi podnosi Hrvatskom saboru. Ujedno, informirala je da je provedba službene razvojne pomoći Republike Hrvatske decentralizirana, a resorna tijela provode svoje razvojne i humanitarne projekte prateći prioritete utvrđene Nacionalnom strategijom  razvojne suradnje. Informirala je da je međunarodnu razvojnu suradnju u 2020. u bitnome odredila pandemija bolesti COVID-19. Dodala je da je Hrvatska izdvojila 7,4 milijuna kuna kao financijsku potporu novo uspostavljenom fondu Ujedinjenih naroda za globalnu borbu protiv bolesti COVID-19 i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, dok je bilateralna humanitarna pomoć u medicinskoj opremi upućena Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.  Istaknula je da je za službenu razvojnu pomoć u 2020. izdvojeno je 516,89 milijuna kuna, provedena su 424 projekta, a u provedbi je sudjelovalo 21 resorno tijelo, a da je od toga 394 milijuna kuna razvojne pomoći usmjereno multilateralno, dok je 123 milijuna kuna usmjereno za bilateralne programe i projekte, te da su, u odnosu na prethodnu, 2019. godinu, izdvajanja porasla za 7,5%, a čime je nastavljen trend povećanja ukupnog godišnjeg izdvajanja Republike Hrvatske za provedbu razvojnih i humanitarnih projekata u inozemstvu.
Izvijestila je da je najviše bilateralnih projekata provedeno u državama jugoistoka Europe, te da je Bosna i Hercegovina najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske. Dodala je da su provedeni projekti i u Republici Albaniji, Republici Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu. Od ostalih zemalja projekti su provedeni u Ukrajini, Venezueli, Gambiji, Mauricijusu, Turkmenistanu, Mongoliji, Libiji, Boliviji, Gruziji, Beninu, Siriji, Afganistanu i drugim državama u razvoju. Istaknula je da je u provedbi programa i projekata službene razvojne pomoći u 2020. godini sudjelovalo 10 ministarstava, 2 središnja državna ureda, 5 županija, Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Državni hidrometeorološki zavod te Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. 

Tijekom rasprave naglašeno je da je politika razvojne suradnje važan instrument vanjske politike Republike Hrvatske, te da razvojnu pomoć treba i dalje pomno planirati, uz daljnje jačanje međuresorne koordinacije, a kako bi sredstva bila što učinkovitije usmjeravana. Poseban naglasak stavljen je i na važnost jačanja bilateralnih odnosa, za koje je Hrvatska u 2020. godini, za bilateralne programe i projekte službene razvojne pomoći izdvojila 122,67 milijuna kuna, a s obzirom da upravo kroz bilateralnu dimenziju razvojna suradnja nadrasta dimenziju pružanja pomoći te omogućuje uspostavljanje partnerstva s državama, a dugoročno otvara i bolje perspektive za gospodarsku suradnju. 

Smatrajući provedbu službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu važnom za pozicioniranje Republike Hrvatske u međunarodnim odnosima, članovi Odbora za vanjsku politiku, nakon provedene rasprave su, s 9 glasova „za“, podržali prijedlog Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2020. godinu. 

Članovi Odbora za vanjsku politiku odlučili su Hrvatskom saboru predložiti  prihvaćanje Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2020. godinu.

Za svojeg izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za vanjsku politiku odredio je Garija Cappellija, predsjednika Odbora za vanjsku politiku.

                                                                                                                PREDSJEDNIK ODBORA                    
Gari Cappelli, v.r.
 

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 10. sjednici, održanoj 23. rujna 2021. godine, razmotrio Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o zaštiti ulaganja između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Socijalističke Republike Vijetnama, s druge strane, dugo čitanje P.Z. br. 165, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. srpnja 2021.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona kao matično radno tijelo, a u skladu s člankom 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnica predlagatelja u uvodnom obraćanju kazala je da Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o zaštiti ulaganja između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Socijalističke Republike Vijetnama, s druge strane, predstavlja prvi sporazum o zaštiti ulaganja koji Republika Hrvatska sklapa sa Socijalističkom Republikom Vijetnam i drugi u nizu sporazuma o zaštiti ulaganja koji Europska unija sklapa s nekom azijskom državom. Naglasila je da Sporazum sadrži novi pristup Europske unije zaštiti ulaganja, rješavanju sporova između ulagača i države te rješavanju sporova između država, te da se  njime s jedne strane, osigurava visoka razina zaštite ulaganja, a s druge strane jamči pravo državama na reguliranje i provođenje legitimnih ciljeva javnih politika. 

Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (7glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Zakona o potvrđivanju Sporazuma o zaštiti ulaganja između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Socijalističke Republike Vijetnama, s druge strane.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio članicu Odbora Zdravku Bušić.

PREDSJEDNIK ODBORA
                    Gari Cappelli, v.r.    

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 10. sjednici, održanoj 23. rujna 2021. godine, razmotrio Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o zaštiti ulaganja između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane, P.Z. br. 166, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. srpnja 2021.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona kao matično radno tijelo, a u skladu s člankom 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom izlaganju o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o zaštiti ulaganja između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane, kazala je da se radi se o prvom Sporazumu o zaštiti ulaganja koji Republika Hrvatska sklapa s Republikom Singapur, te prvom u nizu sporazuma o zaštiti ulaganja koji Europska unija sklapa s nekom od država članica ASEAN-a. Istaknula je da je cilj Sporazuma poboljšati ulagačku klimu između Europske unije i Singapura, te da se očekuje da će Sporazum donijeti koristi ulagačima iz Europske unije u smislu osiguravanja visoke razine zaštite ulaganja, i da će istovremeno zaštititi prava Europske unije i država članica na reguliranje i provođenje ciljeva javnih politika, kao što su zaštita javnog zdravlja, sigurnosti i okoliša. Dodala je da Sporazum sadrži odredbe o zaštiti ulaganja, rješavanju sporova između ulagača i države te rješavanju sporova između država., te da je predviđeno osnivanje Odbora koji se sastoji od predstavnika Europske unije i Singapura, a čija će glavna zadaća biti nadziranje i olakšavanje provedbe i primjene Sporazuma.

Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno ( 7 glasova„za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Zakona o potvrđivanju Sporazuma o zaštiti ulaganja između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio članicu Odbora Zdravku Bušić.
         

 PREDSJEDNIK ODBORA
                                                              Gari Cappelli, v.r.

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na 6. sjednici, održanoj 25. veljače 2021. godine razmotrio je Izviješće o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2019. godinu, koji je Predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. prosinca 2020. godine. 

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Izvješću o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2019. godinu kao matično radno tijelo. 

Predstavnik Vlade RH podsjetilo je da je u cilju uspostavljanja institucionalnog okvira za pružanje službene razvojne pomoći usvojen je Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu i Nacionalna strategija  razvojne suradnje od 2017. do 2021. godine, koja doprinosi oblikovanju politike međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći inozemstvu. Sukladno tome Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zaduženo je za izradu godišnjeg Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske, kojeg Vlada RH sukladno zakonskoj obvezi podnosi Hrvatskom saboru. Ujedno, informirao je da je provedba službene razvojne pomoći Republike Hrvatske decentralizirana, a resorna tijela provode svoje razvojne i humanitarne projekte prateći prioritete utvrđene Nacionalnom strategijom  razvojne suradnje. Kao najveće pružatelje razvojne pomoći u 2019. godini, istaknuo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo zdravstva te Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Spomenuo je da je tijekom pripreme Izvješća, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova usko je surađivalo i s Odborom za razvojnu pomoć Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a čime je osigurana vidljivost i vjerodostojnost Republike Hrvatske kao države donatorice na globalnoj razini.

Informirao je da je u provedbi službene razvojne pomoći za 2019. godinu sudjelovalo 12 ministarstava, 2 središnja državna ureda, te 2 ureda Vlade Republike Hrvatske, Hrvatski zavod za zapošljavanje, vodeće financijske institucije - Hrvatska narodna banka i Hrvatska banka za obnovu i razvitak, 2 županije te Grad Zagreb. Istaknuo je da je ukupnim iznosima, službena razvojna pomoć je u 2019. godini iznosila 480,84 milijuna kuna, pri čemu se bilježi trend rasta u odnosu na 2018. kad je iznosila 452,63 milijuna kuna i 2017. kada je iznosila 355,26 milijuna kuna. Osim službene razvojne pomoći također je prihvaćen i novi međunarodni statistički okvir, koji obuhvaća širi spektar izdvajanja za globalni razvoj.

Tijekom rasprave naglašeno je da je politika razvojne suradnje važan instrument vanjske politike Republike Hrvatske, te da razvojnu pomoć treba i dalje pomno planirati, uz daljnje jačanje međuresorne koordinacije, a kako bi sredstva bila što učinkovitije usmjeravana. Poseban naglaska stavljen je na važnost većeg izdvajanja za bilateralnu pomoć.

Smatrajući provedbu službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu važnom za pozicioniranje Republike Hrvatske u međunarodnim odnosima, članovi Odbora za vanjsku politiku, nakon provedene rasprave su, s 11 glasova „za“ i 1 „protiv“ podržali prijedlog Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2019. godinu. 

Članovi Odbora za vanjsku politiku odlučili su Hrvatskom saboru predložiti  prihvaćanje Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2019. godinu.

Za svojeg izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za vanjsku politiku odredio je Garija Cappellija, predsjednika Odbora za vanjsku politiku.

PREDSJEDNIK ODBORA                    
Gari Cappelli
 

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora je na svojoj 5. sjednici, održanoj 11. veljače 2021. godine, raspravio Informaciju o dovršetku pregovora o sporazumima koji uređuju buduće odnose i suradnju između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, koju je predsjedniku Hrvatskoga saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. prosinca 2020. godine.
    
Odbor za vanjsku politiku je, na temelju članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Informaciji o dovršetku pregovora o sporazumima koji uređuju buduće odnose i suradnju između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske raspravljao kao matično radno tijelo.

Pomoćnica ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske informirala je da je nakon devetomjesečnih pregovora između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske dana 24. prosinca 2020. postignut dogovor o sveobuhvatnoj budućoj suradnji utemeljenoj na tri sporazuma i to: i) Sporazumu o trgovini i suradnji, ii) Sporazumu o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka, te iii) Sporazumu o suradnji u području sigurne i miroljubive uporabe nuklearne energije. Istaknula je da će novo partnerstvo između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske omogućit slobodnu trgovinu, bez kvota i carinskih davanja, te suradnju u nizu drugih područja od interesa za Europsku uniju i njezine građane kao što su promet, ribarstvo, energetika, koordinacija sustava socijalne sigurnosti, tržišno natjecanje, pravosudna suradnja, kao i institucionalna suradnja i načini za rješavanje mogućih sporova. Dodala je da je privremena primjena sporazuma započela 1. siječnja 2021., nakon njihova potpisivanja, izvijestivši da se trajno stupanje na snagu sporazuma očekuje se u prvoj polovici 2021. godine, nakon što budu izrađene i prihvaćene sve inačice teksta sporazuma na svim službenim jezicima Europske unije te nakon suglasnosti Europskog parlamenta u slučaju Sporazuma o trgovini i suradnji i Sporazuma o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka, a nakon čega će Vijeće usvojiti odluku o sklapanju tih sporazuma. 

Tijekom rasprave posebno je spomenuto je pitanje sigurnosno-obrambene suradnje, suradnje u području znanosti i istraživanja, te pitanje pravne osnove Sporazuma o trgovini i suradnji.

Nakon provedene rasprave Odbor za vanjsku politiku, odlučio je jednoglasno, s 11 glasova „za“ predložiti Hrvatskom saboru prihvaćanje Informacije o dovršetku pregovora o sporazumima koji uređuju buduće odnose i suradnju između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, koji je predsjedniku Hrvatskoga saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. prosinca 2020. godine.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Garija Cappellija.

PREDSJEDNIK ODBORA 
                                                  
Gari Cappelli 

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora je na svojoj 4. sjednici, održanoj 16. prosinca 2020. godine, raspravio je Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. prosinca 2020. godine.

Odbor za vanjsku politiku je na temelju članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravljao o Prijedlogu odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim Izvješćem Vlade Republike Hrvatske o konzultacijama u vezi s namjerom proglašenja isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, od 14. prosinca 2020.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom obraćanju istaknula da je nakon ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, područje ZERP-a, kao i svi isključivi gospodarski pojasevi i ribolovne zone drugih država članica Europske unije, postalo dio „voda Europske unije“, u kojem se primjenjuju pravila zajedničke ribarstvene politike te ostvaruje suradnja između država članica Europske unije vezano za zaštitu i očuvanja prirodnih bogatstava mora i morskog okoliša, a koji se do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju nisu primjenjivali na države članice Europske unije. Informirala je da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova provelo konzultacije s državama članicama Europske unije i Europskom komisijom vezano za zaštitu interesa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, uključujući i mogućnost proglašenja te pune primjene isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske, a temeljem Zaključka Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/16-07/354, Urbroj: 30301-21/21-16-2, od 27. listopada 2016.), a nastavno na koje je pripremilo Izvješće, koje je Vlada Republike Hrvatske prihvatila 2. studenoga 2017. Pojasnila je da je u Izvješću, između ostaloga, utvrđeno kako neovisno o tome u kojoj mjeri Republika Hrvatska već sada ostvaruje svoja prava i legitimne interese u Jadranskom moru, Republika Hrvatska ima pravo izmijeniti odluku Hrvatskoga sabora i odlučiti proglasiti isključivi gospodarski pojas te početi s njegovom punom primjenom. Obavijestila je da su konzultacije s državama članicama, u prvom redu obalnim državama, nastavljene s ciljem unapređenja suradnje u zaštiti Jadranskog mora te održivog razvoja plavog gospodarstva.

Informirala je da je o namjeri Republike Hrvatske za proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa, obavljen je niz prethodnih razgovora sa slovenskom stranom, s grčkim i francuskim ministrima vanjskih. O namjeri Republike Hrvatske za proglašenjem isključivog gospodarskog pojas ministar vanjskih poslova izvijestio je i ministricu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, ministra vanjskih poslova Crne Gore, i v.d. ministra vanjskih poslova Republike Albanije. Osvrnula se i na 4. sastanak Koordinacijskog odbora ministara Republike Hrvatske i Talijanske Republike, koji se održao 30. studenog ove godine, a prilikom čega je s talijanskim ministrom vanjskih poslova, potvrđena usklađenost dviju država u cilju proglašenja isključivih gospodarskih pojaseva u Jadranskom moru, kao i spremnost pristupanja razgovorima o razgraničenju. Dodala je kako je u želji pristupanja proglašenju isključivih gospodarskih pojaseva, kao suverenom pravu obalne države u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora,  postignuto razumijevanje da će Republika Hrvatska i Talijanska Republika pristupiti  proglašenju svojih pojaseva nakon trilateralnog sastanka ministara vanjskih poslova Republike Hrvatske, Talijanske Republike i Republike Slovenije u siječnju 2021. Izvijestila je da bi se spomenutom Odlukom proglasio isključivi gospodarski pojas u Jadranskom moru u skladu s pravnim režimom utvrđenim UNCLOS-om i Pomorskim zakonikom, utvrdili morski prostori koji obuhvaćaju isključivi gospodarski pojas i načini utvrđivanja njegove vanjske granice. Također spomenutom Odlukom uredila bi se i privremena vanjska granica isključivog gospodarskog pojasa do njezina konačnog utvrđivanja, kao i utvrdio pravni režim isključivog gospodarskog pojasa u skladu s Pomorskim zakonikom, UNCLOS-om i zakonodavstvom EU-a. Odlukom isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske ostaje morski prostor u kojemu sve države, ne dirajući u suverena prava i jurisdikciju Republike Hrvatske, uživaju međunarodnim pravom zajamčene slobode i prava. Odlukom će se utvrditi dan stupanja Odluke na snagu,  odnosno datum kojim bi se izvan snage stavila Odluka o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru („Narodne novine“, br. 157/03, 77/04, 138/06 i 31/08).

Tijekom rasprave spomenuto je da je za Hrvatsku proglašenje isključivog gospodarskog pojasa važno pitanje i radi kontrole prekomjernog izlovljavanja trećih država i adekvatne zaštite hrvatske ribe, hrvatskih ribara, te da će proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa, kako hrvatskog, tako i talijanskog, čitavo područje našeg Jadranskog mora biti zaštićeno. Napomenuto je kako je najbolje da se Odluka o proglašenju donese nakon trilateralnog sastanka u siječnju 2021. godine.

Smatrajući Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru važnim za Republiku Hrvatsku, Odbor za vanjsku politiku, nakon provedene rasprave, jednoglasno (9 glasova „za“) predlaže Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o konzultacijama u vezi s namjerom proglašenja isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru.

2. Podržava se Prijedlog Odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, i zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da na trilateralnom sastanku u siječnju 2021. godine, između Republike Hrvatske, Talijanske Republike i Republike Slovenije, podupre snaženje suradnje  u svijetlu proglašavanja isključivih gospodarskih pojaseva Republike Hrvatske i Talijanske Republike u 2021. godine, nakon čega će se potvrditi Odluka o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa u Hrvatskom saboru.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Garija Cappellija.

PREDSJEDNIK ODBORA
Gari Cappelli

Klasa: 021-17/20-42/10
Urbroj: 6521-31-20-02
Zagreb, 12. studenoga 2020.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Na temelju članka 157. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17. i 29/18), a u vezi s člankom 10. Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima („Narodne novine“, br. 81/13), Odbor za europske poslove Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici, te Odbor za vanjsku politiku, na 2. sjednici održanoj 12. studenoga 2020., donijeli su sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Izvješće Ministarstva vanjskih i europskih poslova o sastancima Vijeća za vanjske poslove održanima 21. rujna 2020. i 12. listopada 2020.
2. Obvezuje se Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da obavješćuje Hrvatski sabor o značajnijim izmjenama stajališta Republike Hrvatske o raspravnim točkama dnevnih redova sastanaka Vijeća Europske unije za vanjske poslove.

Domagoj Hajduković                                                                                                                             Gari Cappelli

PREDSJEDNIK ODBORA                                                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA
ZA EUROPSKE POSLOVE                                                                                                           ZA VANJSKU POLITIKU
 

 
OBRAZLOŽENJE

Na temelju članka 10. Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima, članka 157. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te članka 10. Poslovnika o radu Odbora za europske poslove, ministar vanjskih i europskih poslova u Vladi Republike Hrvatske podnio je usmeno izvješće o sastancima Vijeća za vanjske poslove održanima 21. rujna 2020. i 12. listopada 2020. godine. Izvješće je podneseno na zajedničkoj sjednici Odbora za europske poslove (5. sjednica) i Odbora za vanjsku politiku (2. sjednica).

Nakon provedene rasprave Odbor za europske poslove je na 5. sjednici održanoj 12. studenoga 2020. s 10 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“ donio navedene Zaključke.

Odbor za vanjsku politiku je na 2. sjednici održanoj 12. studenoga 2020. s 6 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“ donio navedene Zaključke.

Klasa: 021-17/20-42/09
Urbroj: 6521-31-20-03
Zagreb, 12. studenoga 2020.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Na temelju članka 157. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17. i 29/18), a u vezi s člankom 10. Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima („Narodne novine“, br. 81/13), Odbor za europske poslove Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici, te Odbor za vanjsku politiku, na 2. sjednici održanoj 12. studenoga 2020., donijeli su sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Izvješće Ministarstva vanjskih i europskih poslova o sastanku Vijeća za vanjske poslove u trgovinskom formatu održanom 9. studenoga 2020.
2. Obvezuje se Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da obavješćuje Hrvatski sabor o značajnijim izmjenama stajališta Republike Hrvatske o točkama dnevnog reda sastanka Vijeća Europske unije za vanjske poslove u trgovinskom formatu.

Domagoj Hajduković                                                                                                                               Gari Cappelli

PREDSJEDNIK ODBORA                                                                                                          PREDSJEDNIK ODBORA
ZA EUROPSKE POSLOVE                                                                                                          ZA VANJSKU POLITIKU
 

OBRAZLOŽENJE

Na temelju članka 10. Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima, članka 157. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te članka 10. Poslovnika o radu Odbora za europske poslove, državni tajnik za vanjsku trgovinu i razvojnu suradnju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova podnio je usmeno izvješće o sastanku Vijeća za vanjske poslove u trgovinskom formatu održanom 9. studenoga 2020. godine. Izvješće je podneseno na zajedničkoj sjednici Odbora za europske poslove (5. sjednica) i Odbora za vanjsku politiku (2. sjednica).

Nakon provedene rasprave Odbor za europske poslove je na 5. sjednici održanoj 12. studenoga 2020. s 10 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“ donio navedene Zaključke.

Odbor za vanjsku politiku je na 2. sjednici održanoj 12. studenoga 2020. s 5 glasova „ZA“ i 4 glasova „SUZDRŽAN“ donio navedene Zaključke.