Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na 22. sjednici, održanoj 1. srpnja 2022. godine razmotrio je Izviješće o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2021. godinu, a koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. lipnja 2022. godine.
Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Izvješću o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2021. godinu kao matično radno tijelo.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske podsjetio je da je u cilju uspostavljanja institucionalnog okvira za pružanje službene razvojne pomoći usvojen je Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu i Nacionalna strategija razvojne suradnje od 2017. do 2021. godine, koji doprinosi oblikovanju politike međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći inozemstvu. Sukladno tome Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zaduženo je za izradu godišnjeg Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske, kojeg Vlada RH sukladno zakonskoj obvezi podnosi Hrvatskom saboru. Ujedno, informirao je da je provedba službene razvojne pomoći Republike Hrvatske decentralizirana, a resorna tijela provode svoje razvojne i humanitarne projekte prateći prioritete utvrđene Nacionalnom strategijom razvojne suradnje (podatke je dostavilo 20 sudionika: 11 ministarstva, 2 Središnja državna ureda, 3 županije, Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Državni hidrometeorološki zavod te Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva). Od financijskih pokazatelja istaknuo je slijedeće iznose, službena razvojna pomoć Republike Hrvatske u 2021. godini iznosila je 624,22 milijuna kuna, što je porast od 20,8% u odnosu na 2020. godinu. Kroz donaciju cjepiva Hrvatska je izdvojila ukupno 64,39 milijuna kuna, dok je najviše sredstava službene razvojne pomoći usmjereno na razvojnu suradnju, i to 529,96 milijuna kuna ili 84,90%. Ostatak od 94,26 milijuna kuna ili 15,10% odnosili se na humanitarnu pomoć. Od toga 487,16 milijuna kuna razvojne pomoći usmjereno je multilateralno, dok je 137,06 milijuna kuna usmjereno za bilateralne programe i projekte, te da su, u odnosu na prethodnu, 2021. godinu, izdvajanja porasla za 20,8%, a čime je nastavljen trend povećanja ukupnog godišnjeg izdvajanja Republike Hrvatske za provedbu razvojnih i humanitarnih projekata u inozemstvu.
Izvijestio je da je najviše bilateralnih projekata provedeno u državama jugoistoka Europe, te da je Bosna i Hercegovina najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske s ukupnom vrijednosti od 103,04 milijuna kuna. Rekao je da s obzirom da je 2021. godina obilježena razvojno-humanitarnim djelovanjem donatora na području suzbijanja posljedica pandemije bolesti COVID-19, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je u protekloj godini u bitnome djelovao na tom planu, polazeći od svoje koordinativne uloge i zakonskog zaduženja za pripremu i podnošenje odluka o upućivanju humanitarne pomoći inozemstvu na donošenje Vladi Republike Hrvatske. Dodao je Ministarstvo bilo nositelj 11 odluka o donacijama cjepiva, sa statusom koordinatora provedbe donacija te da je odlukama Vlade Republike Hrvatske u 2021. godini, cjepiva donirano: Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Republici Albaniji, Republici Kosovu, Republici Sjevernoj Makedoniji, Socijalističkoj Republici Vijetnam, Republici Ruandi i Kraljevini Butan, dok su putem mehanizma COVAX doze alocirane Sirijskoj Arapskoj Republici, Arapskoj Republici Egipat, Republici Indoneziji, Republici Tadžikistan i Islamskoj Republici Pakistan. Ministarstvo vanjskih poslova sudjelovalo je i u troškovima transporta donacija cjepiva u visini 81.090,00 kuna.
Tijekom rasprave naglašeno je da je politika razvojne suradnje važan instrument vanjske politike Republike Hrvatske, te da razvojnu pomoć treba i dalje pomno planirati, uz daljnje jačanje međuresorne koordinacije, a kako bi sredstva bila što učinkovitije usmjeravana. Poseban naglasak stavljen je i na važnost bilateralnih odnosa te bilateralnih programa i projekata koji su u prvome redu bile usmjereni prema regiji Jugoistočne Europe, a multilateralno prema zemljama Europske unije i Bliskoga Istoka. Ukazano je na važnost kontinuiranoga rada, pružanja pomoći susjednim zemljama Republike Hrvatske,, kako kroz razvojne projekte pomoći, tako i u sklopu pomoći na njihovom putu ka članstvu u Europskoj uniji. Ukazano je i na važnost projekta za pomoć kršćanima u svijetu, ali i na neophodnost daljnjeg pružanja humanitarne pomoći izbjeglicama iz ratnih područja, a posebice iz Ukrajine.
Smatrajući provedbu službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu važnom za pozicioniranje Republike Hrvatske u međunarodnim odnosima, članovi Odbora za vanjsku politiku, nakon provedene rasprave su, s 10 glasova „za“, jednoglasno podržali prijedlog Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2021. godinu.
Članovi Odbora za vanjsku politiku odlučili su Hrvatskom saboru predložiti prihvaćanje Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2021. godinu.
Za svojeg izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za vanjsku politiku odredio je Garija Cappellija, predsjednika Odbora za vanjsku politiku.
PREDSJEDNIK ODBORA
Gari Cappelli